I mi konja za trku imamo

Znate onaj o malom Crnogorcu koji od rođenja 3 godine nije izustio ni riječ i svi su bili uvjereni da je nijem dok jednog dana za stolom nije zatražio soli. Raspametivši se od sreće što govori, pitali su ga zašto je svo vrijeme šutio našto im je lakonski odgovorio da nije imao primjedbi.

E, pa, ni ja nijesam (postao) nepismen. Nije baš da nijesam imao primjedbi, ali su se stvari tako nekako posložile. A onda kad se sve nekako dovede u red, nametne se pitanje povratka: kad i kako. Povratak svakako valja biti u velikom stilu pa sam i ja taj veliki stil odn. odgovarajuću temu čekao (i čekao, jer mi je moj dobar prijatelj u tome svesrdno odmagao uskraćujući me za materijale skoro pa godinu dana). Već sam zamalo od svega digao ruke da bih informativno-obavještajnom aktivnošću zaključio da tema (ipak) još nije izraubana. Pače, ni načeta.

Pa, o čemu je onda riječ?

Eh, znamo tužnu priču o TŽV Gredelj koji je godinama što proizvodio, što remontirao, što vagone, što lokomotive. I znamo kud je sve to otišlo. No, stagnacijom Gredelja nije stala gradnja željezničkih vozila, naprotiv. Naravno, nitko se nije okoristio Gredeljevom nevoljom ali uvijek postoje poslovodstva koja imaju ideje i vizije i znaju kako ih ostvariti, postoje ljudi koji su svojim marom spremni i sposobni te vizije provesti u djelo, postoje sredine i strukture koje su sve to spremne i željne podržati, bez suvišnih pitanja tipa: A gdje sam ja u ovoj priči?

I tako nam je vagonogradnja spala na malu ali čini se rastuću Radionicu željezničkih vozila u Čakovcu. Radionica je osnovana 1945. i osposobljava se za popravke vagona. Prva proizvodna hala je sagrađena 1967., 1969. nabavljena je linija za obradu osovinskih sklopova, a 1979. i 1989. izgrađene su nove i moderne proizvodne hale. Radionica željezničkih vozila Čakovec d.o.o. je u 100%-tnom vlasništvu HŽ-a i zapošljava 248 radnika i stručnjaka raznih profila. Danas u 3 proizvodne hale proizvodi specijalne teretne vagone za prijevoz teretnih vozila SAADKMS-Z a održava i popravlja razne vrste teretnih vagona uključivo vagon-cisterne a u svom pridruženom pogonu u Bjelovaru elektromotorne vlakove i drezine.

Ove činjenice su možda i poznate. Ali prošle je godine u ovim pogonima započeo razvoj svjetskog hita, samohodnog vagona za rasute terete, rezultat domaće pameti i financijske potpore Europske komisije. Ideja je ipak došla sa strane a radionica je bila logičan izbor za njezino ostvarenje. Kvalitetu ideje u radionici su odmah prepoznali i dali se na posao. Konačno, prototip je ugledao svjetlo dana i odmah (23.-26.09.2014.) bio izložen na sajmu InnoTrans 2014. u Berlinu gdje je pobudio nemalo zanimanje struke kao i pitanja – kako se toga dosad nitko nije sjetio.

Ovaj put neću spominjati marketinška i savjetnička društva uključena u ovaj projekt već se zadržati samo na tehnici. Dakle, projekt su ostvarili zagrebački Fakultet prometnih znanosti (koji, dakle, ne služi samo za prodaju diploma), već rečena čakovečka Radionica željezničkih vozila i beogradski Institut Kirilo Savić s manjim kooperantima koji su zaslužni za onaj dio koji ovaj vagon izdvaja od ostalih. Među njima je i moj kolega s posla, Mirko Vranješ, autor upravljačkog dijela. I tako je nastao Eams-z!



Vagon je prvenstveno namijenjen remontu i održavanju pruga. Samohodan je tj. za svoje kretanje po dionici koju obrađuje nije mu potrebna lokomotiva, već se koristi vlastitim motorom. Naravno, pritom se ne postižu nikakve spektakularne brzine već one reda veličine ljudskog hoda, tako da ga na mjesto radnje ipak dovozi lokomotiva ali tijekom radova ne treba plaćati njezin angažman, čime se štedi na troškovima. Na slici vidite da je riječ o 4-osovincu ali nijedna od tih osovina nije pogonska već se za kretanje koriste posebni uvlačivi mali kotači na sredini vagona.

Vagon ima dva sanduka po 25 m3 u kojima može ponijeti 52,66 t tereta. Ono što je zanimljivo da se svaki od sanduka može prazniti na sve tri slobodne strane: lijevo, desno i naprijed/otraga otvaranjem stranica ali i podizanjem sanduka u željenom smjeru. I to je bila prava poslastica za projektiranje i izvedbu (dođe mu nešto kao Rubikova kocka koja se vrti na sve strane). Mislim da je riječ o 24 hidraulička cilindra koji sve to obavljaju. Upravljanje je iz onog sivog srednjeg dijela (tamo je i dizel-agregat) ili daljinski, pomoću konzole.

Na moju (a slijedom toga i na vašu) nesreću projekt je u početku imao donekle stupanj tajnosti pa se nisu javno prikazivale faze projektiranja i izvedbe a moje nazočenje završnim ispitivanjima spriječila je jedna nezgodna porodična situacija. Moj frend je nekako težak na fotografiranje tako da od planiranog izvješća s mjesta zbivanja nije bilo ništa i nisam se mogao praviti važan.

Još nekoliko tehničkih podataka: ukupna masa natovarenog vagona 90 tona (treba to i pokretati njegov samohodni stroj), najveća dopuštena brzina natovarenog vagona (vučenog lokomotivom) 100 km/h, dužina preko odbojnika 15740 mm... (da ne gnjavim dalje).

Rekoh, na berlinskom sajmu raspametio je posjetitelje. U prva 3 dana rezervirana za poslovne posjetitelje (zaštitna mjera od običnih smrtnika je ulaznica od 60 € dok je zadnji dan za široke narodne mase i railfanove upad koštao tek 25 €) razgrabljeno je 1000 prospekata i očekuje se pljuštanje narudžbi. Konačno da naša mala Hrvatska u nečemu postane svjetski lider.

Malo više o cijelom projektu možete saznati na http://www.selfproprail.eu.

Još malo više vidjet ćete na filmu (dostupan izabranima na odličnom rješenju – jako plosnatom polusticku kao izvlačivom dijelu plastike dimenzija kreditne kartice) uspijem li ga uploadati te uspijete li ga vi skinuti (ima ga pola gige), o čemu ćete biti blagovremeno (danas-sutra) obaviješteni (ne znam koju brzinu prijenosa mogu ostvariti i koliko će sve to trajati).

Dakle, pratite razvoj situacije.

gaspa je napisao/la:... da bih informativno-obavještajnom aktivnošću zaključio da tema (ipak) još nije izraubana. Pače, ni načeta.
...

Ja sam znao za taj vagon iz svojih privatnih informacijskih kontakata i čini mi se da je taj vagon bio na ovogodišnjem Inotransu

Film se uploada i to će trajati, kako mi kaže, koja 3 sata. Čini se da je preuzimanje ograničeno, kako vremenskim trajanjem linka, tako i brojem downloadanja, pa stoga, interesenti, budite spremni.

To je, zapravo, film o RŽV Čakovec i njihovom poslovanju i dostignućima (mogao sam izrezati dio o vagonu i sve bi bilo brže, ali neka). Film traje 7 min 11 s, ima 438.234 kB (očigledno full HD) i u njemu se vidi:
na 1:30 kostur vagona sa sanducima, sve u prirodnoj boji metala
na 2:13 bljesnu 2 slike unutar sekunde i sitno
na 3:18 vagonu se posvećuje više pažnje
na 4:31 (i u kasnijim kadrovima) bradati lik je iz naše elektroekipe (on će poslije i upravljati njihanjem sanduka)
na 5:50 je priča o vagonu gotova i nastavlja se o drugom (vagoni u vožnji su isto osmišljotina RŽV).

Link slijedi u idućem javljanju.
Zlayo ne treba skidati nego dobije film na CD-u iz znanih i objašnjenih razloga.

http://we.tl/sUVsRJP65p

10...9...8...

Dakle, na berlinskom sajmu vagon je bio pravi svjetski hit i potencijalni korisnici/kupci naprosto su se pomamili za njim. U prva dva dana sajma razdijeljeno je svih 500 prospekata, koliko ih je ekipa imala. I to nisu razdjeljeni djeci i dokonim penzićima jer je ulaznica za svaki od prva 4 dana koštala 100 € (posljednji dan je za široke narodne mase bila po 5 €) kako bi se na sajmu družili samo zaista zainteresirani za predmete izlaganja.

Vrativši se sa sajma vagon, naravno, ne stoji besposlen. Baš jučer su provedena neka ispitivanja glede otpornosti i čvrstoće. Ispitivanja provodi beogradski institut Kirilo Savić, najpozvaniji i najstručniji za takve stvari tj. za željeznička ispitivanja. Ispitivanje se u naravi provodi tako da se u naš parkirani vagon zaleti drugi vagon, mase 80 t (da, osamdeset tona!), prvo brzinom od 5 km/h, pa 8 km/h, pa 12 km/h, pa tako u nekim koracima sve do (misli moj izvjestitelj) 30 km/h pri čemu ispitivani vagon mora ostati postojan, ne na mjestu ali svakako na tračnicama i bez deformacija.

Nove vijesti (bude li ih) pratite narednih dana u našim sljedećim izdanjima

Lijepo je vidjeti da ipak ima naših željezničkih proizvoda koji se mogu prodati na tržište EU.

U kolodvoru Rakek, Slovenija, naišli smo na traansport glanc novih Falns vagona iz Đure Đakovića, očito na putu prema novom vlasniku. 20 komada blještavo bijelih Falnsova na putu od Sl. Broda prema SLO, ITA i dalje. Revizija ĐĐ 10.02.2015!