Brodogradilište Kraljevica

Kruže neke priče da će Bella Desgagnes na završno opremanje u V. Lenac. Prije se šuškalo i o 3. maju. Nastavljaju se radovi na asfalteru, pa kraljevičani, jadni, ne stignu gradit dva broda istovremeno. Škver je osnovan prije 281 godinu, a organizacija posla im se nije daleko makla od tog vremena.



Evo malo i dobrih vijesti iz Kraljevice:

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/nek-B4-dugo-plovi-i-ribu-lovi.aspx



RIJEKA – Ribarski brod »Marc«, treći iz serije koćarica za izlov pridnene ribe, porinut je u more u Brodogradilištu Kraljevica. Brod je dug 24 metra, širok nešto više od sedam, a izgrađen je za ribarski obrt »Eol« iz Matulji, u sklopu nacionalnog programa obnove i modernizacije ribarske flote. Vrijednost broda je 1,4 milijuna eura, a izgradnju su ,prema programu , sufinancirala tri resorna ministarstva u iznosu od 30 posto, deset posto je vlastito ulaganje ribara, dok je ostatak sredstava osiguran povoljnim kreditom HBOR-a.

– Da nema tih poticaja države i kredita HBOR-a, teško bismo uspjeli financirati gradnju ovakvog broda. Zato želimo zahvaliti svima koji su sudjelovali u njegovu financiranju i izgradnji, a brodu »Marc« i njegovoj posadi želimo da dugo plove i ribu love, kazali su prilikom porinuća vlasnici broda, bračni par Ivanka i Petar Šarac.

Koćarica »Marc« će, prema njihovim riječima, ribariti ponajviše u vodama oko Palagruže i Jabuke, baš kao i prošle godine porinuti sestrinski brodovi »Nebeski« i »Beli«, u vlasništvu profesionalnih ribara Nebojše Stašića iz Velog Lošinja i Romea Mikičića iz Rijeke.

Projektna dokumentacija za sva tri identična broda izrađena je u Škotskoj, u projektantskom studiju MacDuff, poznatom u svijetu po projektiranju ribarskih brodova, osobito za hladna, sjeverna mora i teške uvjete koji na njima vladaju. U brod je ugrađen Mitsubishijev motor od 650 konjskih snaga, a unatoč velikoj masi od 130 tona, zahvaljujući posebnim rješenjima pogona postiže brzinu od 9 čvorova.

Porinuće ribarice »Marc«, kao treće u nizu istovrsnih brodova, direktor kraljevičkog škvera Irvin Badurina nazvao je još jednim velikim postignućem ovog, najstarijeg hrvatskog brodogradilišta, koje još više dobiva na važnosti u okolnostima kriznih vremena u brodogradnji.

– Program obnove i modernizacije ribarske flote osobito je značajan i za ribare i za nas brodograditelje. Prirodno je da Hrvatska gradi svoje ribarske brodove u domaćim brodogradilištima, čime se prvenstveno osigurava da će naši ribari dobiti vrhunske brodove, prilagođene vlastitim željama i potrebama kao i specifičnostima ribarenja na Jadranu. Uspješna gradnja kvalitetnih ribarskih brodova u Kraljevici za domaće naručitelje rezultirala je i ugovorom za izgradnju četiri velika ribarska broda za renomirane ruske naručitelje. Osnaženje potpisanih ugovora očekujemo do kraja listopada ove godine, a gradnja četiriju brodova osigurat će punu zaposlenost brodogradilišta u naredne dvije i pol godine. Kvaliteta obavljenog posla, pošten rad i poštovanje prema svakom naručitelju najbolji su jamac uspješnog poslovanja Kraljevice u narednim godinama i desetljećima, kazao je Badurina.

Nositelj posla na gradnji ribarica »Beli«,»Nebeski« i »Marc je kraljevička tvrtka »Dalmont«, jedan od najvećih kooperanta Brodogradilišta »Kraljevica«, a samo brodogradilište u tom je poslu ostvarilo zaradu od gotovo pola milijuna eura po brodu.

Marinko GLAVAN- Novi list

------------------------------------------

Brodovi blizanci "Beli" i "Nebeski" već 2 mjeseca stoje vezani u Bakru i čekaju rješavanje papirologije. Nadam se samo da im se neće i Marc pridružit.

Najskuplja novogradnja u Brodogradilištu »Kraljevica« postala je mač koji visi nad glavom ovog škvera i sudbinom njezinih petstotinjak zaposlenika. Putničko-teretni brod »Bella Desgagnes«, vrijedan 40 milijuna eura, trebao je biti isporučen kanadskom brodovlasniku još 1. kolovoza ove godine. U ovom trenutku, brod je još u »debelom« opremanju, prema dostupnim informacijama još se uvijek radi u prostoru strojarnice koji je, tvrde naši sugovornici, i najkompliciraniji dio posla. Putnički prostor koji se proteže od treće do osme palube i u kojem bi se trebao smjestiti 381 putnik, još nije ni »taknut« u smislu konačnog uređenja interijera. Da u Brodogradilištu »Kraljevica« očito nešto debelo ne štima i da je panika, ukazuje i činjenica da je u srpnju ove godine menadžment škvera razgovarao s čelnim ljudima »Viktora Lenca« i »3. maja« o mogućnosti da jedan od ta dva škvera preuzme i završi brod. Potvrdio nam je to predsjednik Uprave »Lenca« Robert Škifić koji kaže da su to, doduše, bili samo načelni razgovori, nakon kojeg se iz »Kraljevice« više nisu javili. Ova informacija potvrđena nam je i u Upravi »3. maja«.


Potonuće s penalima

Kašnjenje u isporuci broda nije novost i senzacija za brodogradilišta. Takve se stvari događaju. No, problem su ugovorni penali odnosno iznos kojim škver mora obeštetiti brodovlasnika za svaki dan kašnjenja. Za »Bellu Desgagnes« – definitivno je – nisu mali. »Kraljevica« je u izuzetno osjetljivoj situaciji, mali je škver i plaćanje bilo kakvih penala lako je mogu gurnuti preko ruba, čak i prije privatizacije. Predstavnik države i trenutačno »prvi od prvih« u krnjem sastavu Nadzornog odbora »Kraljevice« Mario Polla ne zna, tvrdi, o kolikim je penalima riječ. Iz drugog izvora, koji je želio ostati anoniman, doznajemo kako u prvoj fazi dnevni penali i nisu tako veliki, no da se nekoliko mjeseci prije konca veljače iduće godine – što je krajnji rok do kojeg »Kraljevica« mora isporučiti brod Kanađanima i nakon kojeg mogu raskinuti ugovor – penju do astronomskih iznosa. Vlasniku »Transport Desgagnesa« očito je jako stalo i jako se htio zaštiti da će do određenog roka dobiti brod koji je namijenjen za povezivanje udaljenih, malih i teško dostupnih mjesta na hladnom kanadskom sjeveru, baš kao u nekoć popularnoj seriji. Vrlo je vjerojatno, s obzirom na namjenu, da brodovlasnik ima i određene obveze prema kanadskoj vladi.

Zasad je neizvjesno hoće li brod uspjeti biti završen do kraja veljače iako je »nadzornik« Polla po tom pitanju vrlo kategoričan i tvrdi da hoće. Čak da se taj horuk i dogodi, sve će to dodatno koštati škver, pa je pitanje i kako će financijska bilanca troškova gradnje »Belle Desgagnes« na kraju izgledati. Kanađani su, navodno, dosad platili oko 60 posto cijene broda ili oko 24 milijuna eura. Može se dogoditi i da Kanađani procesuiraju i naplate izdana državna jamstva. Sve ovisi o tome što piše u postojećem ugovoru.


Badurina šuti

Što je na stvari i kakva je potencijalna šteta za škver, u proteklih desetak dana čekali smo odgovore od Uprave »Kraljevice« i njezinog direktora Irvina Badurine. U više navrata pokušali smo stupiti u kontakt i sa šefom prodaje Draganom Badžekom. Bez uspjeha. Direktor Badurina naša je pitanja mailom ocijenio kao intenciju za senzacionalizmom, ali uz obećanje da će ipak na njih odgovoriti nakon što se vrati sa službenog puta. Odtad je prošlo tjedan dana, a direktor ne samo što se nije javio nego nije niti odgovarao na naše pozive i sms poruke. Prema svim dostupnim saznanjima, pregovori s Kanađanima na račun ugovornih penala i krajnjeg roka isporuke – traju. Navodno, od velike naklonosti koju je brodovlasnik iskazivao kraljevičkim brodograditeljima, odnosno menadžmentu, ostalo je vrlo malo ili ništa. U prigodi porinuća »Belle Desgagnes«, prisjetimo se, brodovlasnik Louis-Marie Beaulieu, poklonio je radnicima škvera 7.500 eura kao znak dobre volje i zadovoljstva dotad obavljenim.

Danijel Vidas: U »prekrajanjima« broda škartirao se manji trajekt
U »zavjetu šutnje« oko kanadskog broda ipak je progovorio jedan čovjek iznutra, inženjer brodogradnje Danijel Vidas.

– Nije nikakvo čudo da je brod za kanadskog naručiteja – namijenjen prijevozu putnika i kontejnera u uvjetima leda – probio sve rokove izgradnje. S obzirom na propuste tehničkog ureda Brodogradilišta koji uporno potvrđuje svoju nekompetenciju, to je bilo očekivano, tvrdi ovaj zaposlenik »Kraljevice«. Inženjer Vidas kaže da su izgradnju »Belle Desgagnes« pratili brojni problemi jer da je brod otišao na navoz dok je dokumentacija još bila nedorečena.

– Generalni plan koji je radio finski »Deltamarine« doživio je niz revizija, a izrada izvedbene i radioničke dokumentacije povjerena je riječkom »Brodoplanu« dok su se te revizije događale. Tom dokumentacijom brod je podijeljen u tri dijela i na isti način se gradio, što je brodogradilištu stvorilo teške probleme jer se paralelno crtalo i gradilo, a onda i jedno i drugo korigiralo. Dok je došao u more, brod se više puta sastavljao i rastavljao jer su izmjene u nacrtima, uslijed uočenih grešaka, iziskivale skidanje već ugrađenih struktura da bi se ugradila nova pojačanja koja je Lloyd uvijek nanovo morao odobriti. Tako su, primjerice, krilni stabilizatori ugrađeni nakon što je struktura broda već bila potpuno zgotovljena, pa se morala iznova rezati. Zbog svega toga u izgradnji je škartirana količina materijala koja bi bila dovoljna za izgradnju manjeg trajekta – tvrdi Vidas. Po njegovu sudu radnicima »Kraljevice« nema se što prigovoriti. Vidas tvrdi da je sve proizašlo iz slabosti tehničkog ureda Brodogradilišta koji je slabo nadzirao projektanta i vodio posao. Sva izvedbena dokumentacija bila je loše koordinirana i to je izazvalo kašnjenja – zaključuje Vidas.

Brodoplan: Upozoravali smo ih, ali nisu htjeli slušati

Direktor i suvlasnik »Brodoplana« Mladen Merlak kao glavni razlog kašnjenja u gradnji kanadskog broda vidi nepripremljenost i lošu organizaciju unutar škvera. Merlak ističe da je riječ o visokosofisticiranom i zahtjevnom brodu na čijih je 95 metara dužine i devet paluba brodovlasnik, laički rečeno, želio sve što se od opreme može ugraditi.

– Moguće je to za »Kraljevicu« bio prevelik zalogaj, smatra Merlak, ali koji ipak dodaje i to da su ga Kraljevičani dosad uspjeli sjajno napraviti, samo što se debelo kasni. Umjesto početkom ove godine, iz »Brodoplana« su posljednje dijelove projektne dokumentacije, kaže Merlak, predali brodogradilištu prije desetak dana. Zašto? Zato što su u Brodogradilištu, tvrdi Merlak, kasnili s ugovaranjem opreme tako da u »Brodoplanu« nisu imali ulazne podatke da bi mogli kompletirati izvedbenu dokumentaciju u ugovornom roku.

– U više smo navrata molili, upozoravali i požurivali nadležne u škveru da požure s ugovaranjem opreme, ali bez rezultata – kaže Merlak.


Orjana ANTEŠIĆ, Nela VALERJEV- Novi list
http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/-BBzivot-na-sjeveru-AB-ubija--BB.aspx

------------------------------------------------------------------------------------------

Nesposobnost, nesposobnost i samo nesposobnost rukovodstva škvera. Ovo što je rekao Vidas o preinakama i prekrajanjima na brodu sve stoji, ali to su sve dodatni radovi koji se dodatno naplaćuju od brodovlasnika, projektanta ili tko je već odgovoran za dotične izmjene. Prešutio je činjenicu da na Zepterovoj jahti koja ima 50 metara i 4 palube radi više ljudi nego na "kanađanu" koji ima 95 metara i 9 paluba.

Ribaricu Marc i asfalt tanker na navozu radi "Dalmont", na libijskom ratnom brodu ne radi ni 20 ljudi. Libijac je već postao inventar škvera nakon 3 godine koliko je na remontu. , Zepterovu jahtu rade kooperanti koje je Zepter unajmio, dakle, drugim riječima- Bella Desgagnes je jedini brod koji škver radi i to nisu sposobni. "Kanađanin" je ovog ljeta bio "brod duhova", na njemu nije radilo 50 ljudi, a i sada kada im "gori pod petama" škver se ponaša kao imaju svo vrijeme ovog svijeta, kao da im je rok 10 godina, a ne da su ga prekoračili već 2 mjeseca. U strojarnici se radi punom parom, a putničke palube zjape prazne, još su u čeliku i izolaciji, tek kabele provlače, a gdje je ostatak opreme koje ima jaaaako puno. Navodno je brodovlasnik dao rok do veljače 2011, i ako brod do tada ne bude gotov neće ga niti preuzet, a svoje troškove će naplatit iz državnih jamstava. To je jedva 5 mjeseci, a ovim tempom nema nikakve ni teoretske šanse da brod bude gotov do tog roka.

Nekoliko svježih fotografija iz Kraljevice
Umjetnička instalacija. Kad umjetnici ne slušaju struku.


Joy Me. Koliko čujem, Zepter ju je već prodao nekom rusu, a za sebe će gradit novu, veću, 80 metarsku, ova mu je premala, ima "samo" 50 metara.




Zgodno


Radi se o inox limovima debljine 5mm, a slika je dobivena kombinacijom velikih i malih rupa


"Joy Me" i "Vid" brod lučke kapetanije Rijeka

Ribarica "Marc". Blizanci "Beli" i "Nebeski" već love ribu.




Novogradnja 548, asfalt tanker napreduje na navozu. Ove "kocke" desno uz navoz su saonice po kojima se brod spušta u more.


Krmeni pik




"Laheeb" (mislim da se tako zove), libijski ratni brod. Desno je brod "Draga" Lučke kapetanije Rijeka

LLeon je napisao/la:"Laheeb" (mislim da se tako zove), libijski ratni brod.

Već sam se poveselio da se radi nešto za nas, malo a uboito.

Gadafijeva roba. Taj je već 3 godine na remontu. Bit će da Gadafi nema namjeru tako brzo u rat. Nedavno je pozivao na džihad protiv Švicarske, a u Alpama mu ovaj brod baš i ne bi bio od pomoći.

Gadafi je izgleda stalna mušterija Brodogradilišta Kraljevica. Svojevremeno, dok sam i sam radio u Kraljevici, radio sam upravo na libijskom vojnom brodu. Do dolaska u Kraljevicu brod je nosio ime "ASSADDAH" (ili tako nekako), a onda je, nakon zamjene dotrajalih limova i novog bojanja oplate dobio i novu oznaku, nekakvu numeričku (slovo, povlaka, troznamenkasti broj).

Lleon, sto si radio na Belli?

Što sam radio na Belli? Svašta nešto. Između ostalog fotkao ostale brodove. I na kraju zaboravio fotkat i samu Bellu.

LLeon je napisao/la:....na kraju zaboravio fotkat i samu Bellu.

Rano je poćelo ili si bio inkognito

Malo su ga ofriškali

5ar je napisao/la:Malo su ga ofriškali

I ne samo to. Zamjenjene su tračnice i nosači tračnica ispod obje dizalice. Promjenjena trula struktura u tornjevima i tankovima, te je opituran i iznutra.
Još da je napravit novi most, jer na ovome samo gledaš kad će ti kotač propast kroz pod, a i sa malo većim kombijem ne možeš uć na dok. Osim ako te dizalicom ne prebace preko tornja.

Do koje max. velicine brodova prima ovaj dok?

160?

Veliki dok, ovaj sa Petrove fotke
Dužina doka 155 m. Mensčini da je zapravo nekih 10 m kraći, ali 155 m je službeni podatak, pa neka bude.
Širina 23,4 m
Nosivost 8500 t
Max. gaz 6,7 m
2 dizalice, svaka 5 t nosivosti

Mali dok, betonski
Dužina cca 64 m
Širina 12,8 m
Nosivost 1000 t
Max gaz 3,5 m
Nema dizalica

Libijski ratni brod Laheeb (vidi fotografiju nekoliko postova ranije) upravo isplovio iz Kraljevice.

EDIT: Koliko čujem, riknuo mu motor negdje oko Lošinja. Evo njega natrag.

Može li netko slikati trajekt Lastovo u doku?

Mogu ja, ali ne prije ponedjeljka....

Mogu ja, i prije ponedjeljka.
Bit će u temi o Lastovu.

EDIT: Uslikan! Fotke veceras.

Nek se nadje....

Nisu ni bulb popravili, nego ga samo malo pomrljali.

Lastovo je na desnom boku otprilike na polovici broda imalo prodor mora. Došao je u dok samo zbog toga.

LLeon je napisao/la:Nisu ni bulb popravili, nego ga samo malo pomrljali.

.

A valjda gazdu to ne yebe previse....

Odlično gti !!! Iako mi je već muka od ovog broda.

A i to je postala trakavica od broda. Opet je u doku jer su mu pukli rashladnici motora koji su u podvodnom dijelu.

Na drugoj slici se vidi krilni stabilizator ljuljanja. (o tome smo nedavno imali raspravu u temi o Marku Polu)

Zanimljiv je i pogon broda. Ima 4 dizel motora koji pogone svaki svoj generator. Generatori proizvode struju kojom napajaju 2 elektromotora u krmenom piku. (Gaspa, jesam to dobro sročio?) Svaki od ta 2 elektromotora vrti svoju propelu (Ikare kako se te propele zovu, zaboravijo sam).

Dakle, ovaj brod dodje nesto kao Kennedy 661???