Valja nama preko rijeke - diskusija

gaspa je napisao/la:Zanimljivo... a na čamcu vanbrodski motor?!

Izgleda. Još ako se pokaže da je Tomos s dugačkom osovinom...

Dopunjujem već viđeno na Dravi. U teoretskom dijelu spomenuo sam brod na pošikače. Eto i zornog prikaza jednog iz 1921.



Prikazao sam današnju skelu u Novom Virju. Sad se vraćamo u 1949. (slika je snimljena 1960)



Nizvodno je selo Brodić s dvije skele. Ja sam ih prikazao na lijevoj, a slijedeća ih slika bilježi na desnoj obali.



I, naposlijetku, stara Sesvetska skela koja je prometovala prije one moje, motorne.

Dobar stari običaj da skeleđije nabavljaju kablove od dizaličara.

Novosti iz Križnice

O križničkoj skeli i pješačkom mostu bila je riječ u 18. nastavku. Skela tamo plovi od 1905. a današnja je u uporabi od 1975. kad je bila u vlasništvu Poljoprivrednog dobra Borik. Borik je otišao u stečaj, a skelu je preuzelo Komunalno poduzeće iz Pitomače.
Nekad se skela vukla ručno, a danas joj na isplovljavanju i dolasku na obalu pomaže motor od 10 KS. Bez motornog pogona vožnja bi trajala 15 minuta dulje. Skela je nosivosti 20 t s dozvoljenim opterećenjem većim od 10 t. Iz sigurnosnih je razloga 2012. smanjeno na 4 t. Po plovidbenom redu skela vozi svaki sat ali preko vikenda mora i po četiri puta u sat vremena s jedne obale na drugu zbog gužve, jer na skelu stane sedam automobila.
Bude li usvojen prijedlog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.- 2026. (o čemu se govorilo još 2013.), do Križnice će se i dalje ići skelom, ali novim modelom. Preko Drave će ići skela veća površinom od ove koja vozi posljednjih desetljeća. Nosivost će biti 30 t  i skelu će pokretati elektromotor. Bude li plan potvrđen, nova, moderna skela preko Drave prve bi putnike prevezla u listopadu 2022.

Viseći most NIKAD nije dobio uporabnu dozvolu. Zato su na njemu oni znakovi zabrane prelaska.

O mostu za cestovni promet dugačkom 135 m i širokom 9 m svako se malo iznova govorilo. U studenom 2013. lokalni su mediji pisali da će most uskoro. Spominjao se most i kasnije, pa iznova šutnja. Investitor, Županijska uprava za ceste, od županije je tada dobila lokacijsku dozvolu. Ovo je značajan korak prema građevinskoj dozvoli i izgradnji mosta, pisali su lokalni mediji. Sljedećeg koraka do danas nema.

Zbivanja u Osijeku

Hoće li Osijek biti prvi hrvatski grad s vodenim tramvajem? Ideju je nabacilo društvo Hidroing, zapakiravši je u priču o Gradu na Dravi, iza koje stoji plan uređenja rijeke Drave na području Osijeka.

Riječni tramvaj (ili bus), kako ga opisuju, plovio bi naizmjenično između lijeve i desne obale, a na označenim stanicama putnici bi se iskrcavali i ukrcavali. Naznačeno je i deset potencijalnih lokacija, odnosno stajališta na suprotnim riječnim obalama. Dok bi na desnoj to bilo kod Donjeg grada, Trga Nikole Tesle, Kampusa, Galije i sportskoga pristaništa, na lijevoj bi kupio putnike kod Naselja kuća na vodi, plaže kod Želje, potom popularne Copacabane te ZOO vrta odnosno Otoka ljubavi.  Plovio bi u dužini od devet kilometara, a od početne do krajnje točke trebalo bi mu 90 minuta. Vodeni tramvaj zamišljen je kao manji brod namijenjen prijevozu 50 putnika. Za vrijeme nepovoljnih vremenskih uvjeta ne bi se prometovalo. Trasa plovidbe, ovisno o potrebama i mogućnostima, mogla bi se proširiti. Izgradnja deset vodenih stanica, odnosno pristaništa, uz nabavu pontona, projektnu dokumentaciju te provođenje nužnih istražnih radova, procijenjena je na oko 2,5 milijuna kuna, dok bi nabava dvaju vodenih tramvaja s dizelskim agregatom stajala oko dva milijuna kuna, a dva s elektromotorom stajala bi oko tri milijuna.

90 minuta za 9 km čini se podugačko pa će ovo brodarenje, ako se ostvari, više biti usmjereno na turiste nego na domaćine koji će korist možda ipak naći na kraćim relacijama i preplovljavanju, budu li cijene humane. U svakom slučaju dobro je da se nešto pokreće. U susjednoj Vojvodini se plovi naveliko i naširoko, po Dunavu i raznoraznim malim rukavcima i mrtvajama, a kod nas se, čini se, od vode zazire.

I, da, nije ovdje ovaj post s greškom već s namjerom. Diskutiram, pa makar i sam sa sobom.

Hmm mislim da će u početku biti interesa kod domaćih štosa radi a kasnije će se to svesti na malen broj ljudi
kojima će to dobro doći. Računati na turiste se može u mirnija vremena, to bi moglo privući neke nove samo
dali će i takovih putnika biti dovoljno za održiv rad prijevoznika?
Mi smo poznati da znamo napraviti / sagraditi nešto novo ali ne znamo to uredno održavati /obnavljati pa
se to zapusti i napusti....

Zgodna ideja iako joj ne pretskazujem bljistavu budućnost!
Nekako mi se čini da si dobro detektirao da se kod nas "vodene" ideje slabo hvataju ili ih nakon kratkog vremena nešto otplavi. A možda bi u Osijeku pomoglo da je jedna od postaja vodenog tramvaja na Trgu A. Starčevića radi lakšeg presjedanja?

gaspa je napisao/la:Diskutiram, pa makar i sam sa sobom.

Mda. Psihijatri imaju za to neko ime, ali ga se sad ne mogu sjetiti!

Vukovarske tekućice...

Negdje 1960. proveo sam ljeto u Vukovaru i sjećam ih se dobro. Vuka je stvarno bila plitka i nikakva, ali je ponekad znala opako nabujati. Možda je rečeni Suljo naletio baš u takvom trenutku pa mu se most učinio dobrim rješenjem. Most preko Vuke bio je prije samog ušća

Dunavska skela. I nje se sjećam. Bio je to nekakav drveni ponton, mislim čak na praznim benzinskim (?) bačvama. Nije imao nikakav vlastiti pogon već mu je uz bok bio vezan nekakav čun (remorker) koji se cijeli dan nije gasio. Pretpostavljam da je motor bio tzv. poludizel kojeg su ujutro prigrijali letlampom i onda deri. Ponekad je remorker išao sam, bez pontona.
A Dunav je bio opako jak i brz. Mi smo kao klinci znali ići pješice do ulaza u "Borovo", tamo se uvaljati u vodu i plivati diagonalno nizvodno na Adu. Parni brodovi su lopatali dostojanstveno, ali ruski putnički brodovi su opasno brzo vozili i trebalo je biti oprezan.

O skeli Medsava sam pisao pred nekoliko godina- link
Kratka makadamska cesta od Zaprešića do nje je bila sasvim pristojna a na drugoj strani rijeke je asfalt.

Ovaj link je bio itekako koristan. Portos je u njemu razriješio kvadrilemu. Ipak su, znači, na ovom malom potezu postojale 4 (četiri) skele, kako je i ucrtano u topografskoj karti. Zanimljivo, zanimljivo... A nigdje o tome ništa ne piše.

Jedna karta koju ću smjestiti gdje joj je mjesto u temi, a ovdje na pučanstvu na znanje. Nije potrebno otvarati diskusije o diskutiranim diskusijama.



Karta Save kod Zagreba Demetera Goroga iz 1802. prikazuje 4 pristupa gradu kojima se prelazi Sava i gdje su, očigledno, bile skele. A i spomenuli smo ih. Kod one najuzvodnije ucrtano je Orešje (i danas postoji u tom dijelu istoimena ulica), pa bi se spomenuta skela kod Orešja mogla vezati za taj toponim a ne za današnje naselje Orešje zapadno od Save.

Vidi se da su kiše proteklih dana digle vodostaj... Opet je krenulo!

gaspa je napisao/la:... Tijekom plovidbe duge 45 minuta ...

Komarci ...?

besposlenpop je napisao/la:Komarci ...?

Evo komarci!


(Culex pipiens)

A evo i vodomara, ptice ribolovne!


(Alcedo atthis)

Lako za komarce. Komarice su opasne!

gaspa je napisao/la:Lako za komarce. Komarice su opasne!

I nije to samo kod kukaca...

gaspa je napisao/la:Lako za komarce. Komarice su opasne!

Odgovor baš ne ulijeva povjerenje.
A baš sam razmišljal ...

Malo kasno ali nikad nije prekasno, Zagreb - Savska obala 1930

Fototeka kulture grada Zagreba

Uopće nije kasno! Slabo pratiš ili brzo zaboravljaš . Bila slika u 29. nastavku. Ta ne bih valjda tako što propustio?