Od transverzale do slijepog crijeva (i natrag?)

Eto malo vlakovne tematike, obzirom na to da je ovo ipak (bio) prvenstveno vlakovni forum. Vlakovna tematika ali bez vlakova. Bezvlakovno stanje omogućilo je mirno razgledavanje, bez straha da će te zgaziti nešto što se kotrlja po tračnicama. Ne'š ti straha od inače živog i gustog prometa na ovoj pruzi.

Na web stranici HŽ Infrastrukture nalazimo:
Zbog radova na održavanju pruga Karlovac – Ozalj – Kamanje – državna granica bit će zatvorena za promet između kolodvora Karlovac i Kamanje od 31. ožujka 2023. do 30. lipnja 2024. u 23:59 sati. Putnike na relaciji Bubnjarci – Karlovac – Duga Resa i obratno prevoze autobusi. Zbog posebne regulacije prometa moguća su kašnjenja.



Pruga je zatvorena zbog lošeg stanja. Dodajmo tome kako već gotovo dva mjeseca prije gornje objave na toj relaciji vozi autobus koji je uveden kao zamjenski prijevoz nakon ukidanja smjene jutarnjeg radničkog vlaka. Razlog uvođenja autobusne linije je, kažu, što HŽ fizički nema vlak koji bi prometovao na toj relaciji pruge, a cijela koncepcija voznog reda usklađena je i prilagođena školskoj liniji. Nakon toga na vidjelo su izašli neki drugi problemi, a to je kompletna zapuštenost ove pruge koja očito pravu obnovu nije ni doživjela u posljednjih sto godina. To jasno pokazuju i podaci HŽ Infrastrukture. Zadnji radovi na obnovi pruge obavljani su na dionici Ozalj - Kamanje - državna granica 1984.-1987, 1993. i 2001. No, iz HŽ Infrastrukture smiruju situaciju. Kako su na upit KAportala pojasnili, nije zatvoren promet na željezničkoj pruzi Karlovac – Kamanje – državna granica već je radi stanja gornjeg ustroja uvedena lagana vožnja. Zbog kvalitete pružanja usluge prijevoza putnika HŽ Putnički prijevoz je od 31. ožujka 2023. uveo prijevoz putnika autobusima. Nije šija nego vrat.

Iz gornjeg slijedi da je pruga otvorena od Kamanja do državne granice. Tamo su je na mostu vratima zatvorili Slovenci. Na tom ficleku između Kamanja i granice ionako ništa ne prometuje niti ima zaostalih vozila. Onda slijedi svečano otvorenje 30. 06. 2024. u 23:59 (ili možda minutu kasnije, točno u ponoć) kad će nagrnuti sva sila željezničkih vozila. Najviše će patiti oni koji bi htjeli proći npr. u 21:48 ili tako nekako, jer će radnici još uvijek nešto lopatati ili će metle biti aktivne. Sve do 23:59.

A koja je to posebna regulacija prometa zbog koje su moguća kašnjenja? Bude li autobus vozio brzinom vlaka nikad neće prebaciti u treću brzinu. To je više kao opravdanje opće svrhe, dogma,  jer HŽ ne može bez kašnjenja.

Na pruzi je proteklih godina prevoženo godišnje preko 80.000 putnika kojima je polazni ili odredišni kolodvor bio na pruzi Karlovac - Bubnjarci.

A sad malo o pruzi.

Pruga Karlovac – Ozalj – Bubnjarci – Metlika je izgrađena 1913. nadovezavši se na trasu pruge Metlika – Ljubljana izgrađene još 1894. 110 godina kasnije došlo je vrijeme za novi makeover. Zlatno doba razvoja željeznice na karlovačkom području zasigurno je ono od kraja devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća kad je izgrađeno sve ono što Karlovac ima i danas. Vrijeme je to još uvijek stolovanja moćnih Austro-Ugarskih vladara koji su uvelike doprinijeli daljnjem razvoju Hrvatske, od prometnih veza, bilo željezničkih ili cestovnih, kulturnih i obrazovanih institucija do arhitektonskih rješenja. Pruga Karlovac – Bubnjarci – Metlika – Novo Mesto – Ljubljana povezivala je u ondašnje vrijeme austrijske i ugarske zemlje u istoimenoj državi te je bila svojevrsni kotač koji je u ovom kraju pokrenuo razvoj industrijalizacije.

Pruga Karlovac - Metlika je izgrađena kao vicinalna pruga, pa i danas ima ograničenje osovinskog opterećenje od 14 t. Na jednom mjestu ovog foruma postavilo se pitanje kako je održavan promet prije šinobusa, kad čak i mala parnjača serije 62 ima masu od 48 t što je oko 16 t po osovini?

Mnogima je ova pruga obilježila dijelove života vozeći se u Hugoima, šinobusima koje je davno bivša država dobila od Njemačke kao dio ratne reparacije. Tridesetih godina prošlog stoljeća oni su vozili po berlinskim ulicama i bili su čudo tehnologije, a ovom su prugom vladali sve do prije petnaestak godina.  Stoljeće kasnije dogodilo se upravo ono čega su se svi pribojavali. Vlak na ovoj pruzi više ne vozi zbog razloga koji najbolje opisuje stanje hrvatskih željeznica.

Zanimljivo je kako je tu prugu i vožnju njome vidio i ocijenio jedan stranac, zaljubljenik u željeznice. Objavljeno u emisiji RTL Potraga 16.07.2022.

SPORO, SPORIJE, HŽ…

Potraga s Britancem koji istražuje stanje željeznica u Europi. 158 vlakova, a najsporija pruga kod Karlovca. Kvalitetu linije ocjenjuje po različitim kriterijima. O postojanju vagon restorana, brzini, internetu, kvaliteti zraka...

„Vlak kasni u dolasku 20 minuta…“ Na ovu obavijest hrvatski su putnici već potpuno oguglali. A upravo je ona bila prvo što je Britanac Jon Worth čuo kad je stigao u Karlovac. Loš prvi dojam za HŽ donekle je popravila lijepa zgrada kolodvora i moderan vlak. No u njegovoj analizi Hrvatske se željeznice neće proslaviti. U 40 dana proći će kroz gotovo sve zemlje Europske unije, vozit će se u 158 vlakova, a baš jedna hrvatska dionica, koju je planirao proći – bila bi najsporija od svih. Možda je i sreća za nas – ovih je dana ta linija privremeno ukinuta.

To da vlakovi Hrvatskih željeznica vole kasniti nije novost, ali Jon provjerava je li moguće tu informaciju pronaći na stranicama HŽ-a. "Mislim da je nemoguće naći na stranici HŽ Putničkog prijevoza koliko vlak kasni. Nema ažuriranih podataka. Problem je i što vozni red HŽ-a nije u internacionalnoj bazi podataka pa morate ići na hrvatsku stranicu da biste pronašli vozni red", kaže Jon. Očekivano – informacije o kašnjenju nema. Na kolodvoru smo sagrađenom početkom prošlog stoljeća, a ni web HŽ-a još nije u potpunosti u 21. stoljeću.

"Ovo nema nikakvog smisla. Kaže mi kako mogu transportirati psa, ali ne i stiže li vlak na vrijeme", govori.
I takve male detalje Jon koristi u projektu u kojem ocjenjuje kvalitetu željeznica u Europskoj uniji. Prva ocjena za Hrvatsku. "Pruge su u lošem stanju, vrlo su stare, vidi se da nitko nije ulagao godinama", kaže. Jon je Britanac s njemačkom adresom. Aktivist je, utjecajni bloger, politički na strani zelenih. Iz principa se ne vozi avionom, automobil izbjegava kad god je moguće, drži da su željeznice održivo sredstvo prijevoza. A u svjetlu energetske krize koja će cijelu Europu nagrizati u narednom periodu provjerava stvarno stanje. "U 40 dana putovanja prolazim sve unutarnje granične prijelaze u EU koje možete prijeći željeznicom", tvrdi. U Hrvatskoj je na dvadeseti dan svog putovanja. Start je bio u Bruxellesu: dosada je obišao Belgiju, Nizozemsku, Švedsku, Norvešku, Finsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku, Njemačku, Španjolsku. "U mom cijelom projektu vozim se s 158 vlakova", govori. Slijedili su Lisabon, Marseille, Rim, Bern, Villach, Ljubljana. Granicu je trebao proći kod Bubnjaraca, mjestu na zapadnom rubu Karlovačke županije. Pruga Karlovac – Bubnjarci građena je 1914. i posljednja je pruga koja je u Austro - Ugarskoj puštena u promet. Nije jasno je li i tada vožnja trajala koliko i danas. "Vozi jedan sat i jednu minutu odavde do Bubnjaraca. To je 30 kilometara", ističe Jon.

Vlak iz Bubnjaraca do Karlovca kojim je planirao vožnju, pogodit ćete, ne prometuje u ljetnoj sezoni. Doznao je to, naravno, na licu mjesta. Da je kojim slučajem u Bubnjarcima sjeo na vlak za Karlovac, bila bi to najsporija dionica na njegovom europskom putovanju. "Taj bi vlak bi bio najsporiji u cijeloj EU s prosječnom brzinom od samo 28 kilometara na sat", kaže. Granični prijelaz na toj točki je blokiran. "Na mostu je ograda koja blokira prijelaz, tračnice su zarasle u grmlje i vidi se da ništa nije napravljeno najmanje dvije i pol godine", naveo je. Jasno mu je da je ničija zemlja na željezničkom graničnom prijelazu Metlika-Bubnjarci zapravo ničiji problem. "Za Hrvate je to slovenski problem, za Slovence hrvatski problem i na kraju nitko ne rješava problem", rekao je pa dodao: "Barem je moderan vlak". Upućen je u proizvođača. "Ovaj je vlak bilo velika nada za Končar. Nadali se da će ga prodati u druge zemlje. Nisu zasada uspjeli prodati nijedan izvan Hrvatske. Ali izgleda OK", rekao je.

Hrvatsku je nemoguće uspoređivati s razvijenijim zemljama: one su dobrom i kvalitetnom željeznicom stoljeće ispred HŽ-a. "Austrija je zemlja koja je jako unaprijedila željeznicu posljednjih godina. Ulažu puno više novca u željeznicu nego što to može Hrvatska pa ta usporedba ne bi bila poštena", govori. Predlaže model koji je upotrijebila Češka. "Pravi je primjer za Hrvatsku po mom mišljenju Češka. To je država koja manje investira u željeznice nego Austrija ili Švicarska, ali su odlučili da će na postojećim linijama vlakovi voziti barem svaki sat. Oni su primjer željeznice koja ne raspolaže s puno novca, ali postiže najbolje od onog što imaju", zaključuje Worth. HŽPP odgovara da su Karlovac i Zagreb trenutačno povezani s 32 vlaka radnim danom. To, kažu, zadovoljava potražnju na toj dionici. Ova je pruga jednokolosiječna. Više je linija, kažu u Hžu, moguće uvesti na dvokolosiječnima.

"Imam Interrail kartu. OK, ovo radi. Iznenađen sam. U Sloveniji uređaj nije očitavao kartu", govori.

Kvalitetu linije ocjenjuje po različitim kriterijima: postojanju vagon restorana, brzini... "Ide prosječno 90 kilometara na sat. Nije loše, efikasnije je nego što sam mislio", istaknuo je. Ima li li interneta, koliko je zrak čist. "Ovdje imamo 1264 što generalno nije dobro", kaže. Vagon nije usporediv s luksuznijim vagonima njemačke, nizozemske ili švedske željeznice, ali nije neuredno. Iz HŽ Putničkog prijevoza kažu da novcima EU nabavljaju 21 elektromotorni vlak. Prvi bi trebao biti isporučen krajem ove godine, a zadnji do kraja 2023. Za dvije godine u prometu će, najavljuju, biti 70 novih vlakova. Zasada, linija Karlovac Zagreb dobiva prolaznu ocjenu. Recimo, dvicu. "Vidite kako sada skače, tračnice su stare…", zaključuje Jon koji nam nije otkrio konačnu ocjenu. Ali u Hrvatsku se vraća za koji dan kad testira prugu Graz - Varaždin, pa Varaždin - Mađarska. Inače, 70 (zapravo je 104 – op. ja) kilometara od Varaždina do Zagreba HŽ sada vozi dva i pol sata.

Bilo je tu i opsaki izvan naše teme, ali nisu bile naodmet.

A sad malo na prugu. Kolodvor Ozalj, civilna strana.



Na količini pripremljenog ogrijevnog drva (vidi tamo desno od zgrade) pozavidjet će im i Pfaff.

Kolodvor Ozalj, službena strana



Prijelaz iz službenog u civilni dio je staza desno od zgrade. Na nju se pristupa s oba perona.



Peroni su kratkički. Izvedeni uz isti kolosijek u dva dijela.

Ako bismo imali cab view otraga, na izlazu iz Ozlja vidjeli bismop ovo



To isto vidjeli bismo iz kabine mašinista pri ulasku u kolodvor Ozalj ako bismo se vozili u Karlovac. To je mogao vidjeti i Britanac Jon. A nije. Jer vlak nije vozio. Situaciju s druge strane nećete vidjeti. Zašto? Eto, tako vam je grah pao. A meni sunce.

Preskačemo stajalište Zaluka. Nećemo pretjerivati. Predmet i svrha ovog pohoda ionako nisu bili željeznički i ovaj dio je kolateralna korist.

Kolodvor Kamanje, službena strana, u smjeru Karlovca. Opet ona priča o vašem grahu i mom suncu. Bliža zgrada je stambena, vjerojatno za željezničko osoblje. Kolodvor je kat niži, u njenom nastavku.



Peron bez muvinga. S pogledom na zelenje. Tu i tamo proviruje pruga.



 Ćenifa. Otvorena. Čista. Ima papira.    Doduše, nitko je ne koristi već mjesecima.



Lijepo se ponovno vratiti na slike tradicionalnih vrijednosti bivših kolodvoropisa. Fali mi to.

Kako bi se ovo zvalo? ŽPP?





Ovdje se od prijemnog centra sa zanimljivim panoima pješački put preko pruge spušta do špilje Vrlovke. Trenutno (15. 04. – 15. 06.) otvorena od 16 do 19 sati. Ostatak godine je zatvorena zbog zaštite šišmiša koji u njoj obitavaju.  Došao sam ranije pa nisam ušao i stoga nemojte tražiti nove nastavke putopisa Pod zemlju. Zasad.

Moram opet malo zastraniti. Od mjesne ulice do prijemnog centra vodi kojih 200 m nasutog makadamskog puta. Na početku je znak zabrane prometa za bicikle i motocikle. A za aute ništa. Na kraju okretišta nema a, da ne smetaju, stanu 2 auta. Suvislog parkirališta nema ni pri skretanju, ni u blizini. Opet polovično rješenje turističke atrakcije.

Bez obzira na stvarnu svrhu ovog mog pohoda, jednom kad takneš u željeznicu ne možeš je tako lako ostaviti. Stajalište Brlog grad tražio sam nešto duže (naravno, nisam uza se imao prikladnu preciznu topografsku kartu). Tražio sam, doduše, ostatke dvorca Brlog grada, bez uspjeha, ali sam nabasao na stajalište.



I konačno se priča zaključuje u Bubnjarcima čiji kolodvor izgleda kao da je iz rata izašao.



Što kaže željeznički naputak o kupnji karte?



Kreni iz Bubnjaraca u Karlovac, pa kad siđeš s vlaka, tamo kupi kartu za prijeđeni put. Ne znam kako li je u zamjenskom autobusu.

Nevjerojatno kako priroda brzo čini svoje i kako pruga brzo zarasta. Budu li je osposobljavali kemijskim vlakom a ne stokom sitnog zuba, proizvođači kemikalija smijat će se oko glave a tlo će nakon tretmana možda desetljećima biti mrtvo. HŽ-u svejedno (bit će manje održavanja) a ekolozi si vlasi čupaju.

Eto, ja zbrljao ovo na brzaka. Nadam se da je ipak nečemu.

Dobro si to zbrljao. Imam negdje reportažu koju smo radili uz tu prugu dok je još bila prohodna i koristila se. Ali treba to pronaći  
Da ipak malo prignojim, evo dva cab-ride filmića koje sam snimio prije 13 godina...

Karlovac - Metlika

Metlika - Karlovac

Pitanje: Ako je pruga zatvorena, kako iz Mahičnog izvoze (željezničke) pragove?

gaspa je napisao/la:...

Kako bi se ovo zvalo? ŽPP?
...

Samo PP.

gaspa je napisao/la:
...  Došao sam ranije pa nisam ušao i stoga nemojte tražiti nove nastavke putopisa Pod zemlju. Zasad.

Nebumo.
Al da si nastavil u "Njam, njam ..." - ne bi nam uopće bilo krivo.