Austrijske željeznice

Iskreno, možda je stajalište u Lebring-u modernije ali kolodvor Wildon mi je ipak ljepši. Klasika je klasika.

Vow! OBB =

Moje daleko najomiljenije europske željeznice!

BTW, Gaspa, ideš li kad do Innsbrucka?

Thommo je napisao/la:Gaspa, ideš li kad do Innsbrucka?

Nažalost ne. Moje su rute većinom do Graza, uključivo okolicu i sve moguće inačice kroz austrijski do slovenskog dijela Štajerske, a u zadnje vrijeme nova ruta je na neki način do Koruške (preko Graza ili Ljubljane), u Ziljsku dolinu (najzapadniji dio Koruške), gdje mi familija ima vikendicu na (njihovoj) djedovini.

I, hvala na pohvalama - znači da moja trkeljanja ipak imaju neku svrhu

Sigurno da imaju!

Inače, cca. 75% mojih modela su OBB, pa mi je super vidjeti 1:1 modele na domicilnom tračnicama.

Neke fotke mojih HO OBB kompozicija: http://www.malezeljeznice.net/_forum/viewtopic.php?f=19&t=632

Jest da me je familija gledala onako, malo čudno, ispod oka, kad sam rekao da hoću malo baciti pogled i na lokalne željeznice. Tračak razumijevanja našao sam kod sestričninog muža koji je vozio bečku gradsku željeznicu.

Radilo se o pruzi Arnoldstein - Kötschach-Mauthen, odvojku magistralne pruge Beč-Udine koji kilometar prije austrijsko-talijanske granice. U mjestu Arnoldstein jednokolosječna pruga se odvaja na zapad dolinom rijeke Zilje (Gailtal), paralelno s granicom. Prugom prometuju Desiro-i i City-Shuttle-ovi al ih je teško uloviti. Recimo, između 9:30 i 12:30 nema putničkih vlakova, tako da sam ostao kretkih rukava.

Kolodvor Hermagor sablasno je pust. Pogled na zapad (prema Kötschach-Mauthenu)


Pogled na istok (prema Arnoldsteinu)


Nevjerojatno, ha? Kako su Austrijanci racionalni. Nema neiskorištenih ili zaboravljenih vagona (kakvih se kod nas uvijek negdje može naći). Zapravo, zaključio sam da je Hermagor jedan vrlo dosadan kolodvor (slični ulov, bolje rečeno: neulov - skraćeno nulov - imao sam i lani; nigdje ničeg), iako je Hermagor regionalni centar, srce doline.

Vozikajući se stranputicama naiđe se i na pokoji prelaz preko pruge. Začudo - nema ni rampi, ni svjetlosnih signala. Ali te zato znakom upozore: pazi na zvučni signal odn. fućkanje (?!) vlaka. Da mi je čuti kako to desiro fućka...


Nisam se baš proslavio foto-prilozima ovaj put, al tako je to kad ste u neprometnom društvu (iako svakim danom imaju sve više razumijevanja za moje hobije)

gaspa je napisao/la:Nevjerojatno, ha? Kako su Austrijanci racionalni. Nema neiskorištenih ili zaboravljenih vagona (kakvih se kod nas uvijek negdje može naći). Zapravo, zaključio sam da je Hermagor jedan vrlo dosadan kolodvor (slični ulov, bolje rečeno: neulov - skraćeno nulov - imao sam i lani; nigdje ničeg), iako je Hermagor regionalni centar, srce doline.

Kao sto si i sam zakljucio. Racionalni ali dosadni. Ako nema barem dva, tri zaboravljena vagona onda to nije kolodvor. Ista prica malo dalje u Svicarskoj (Zurich). Grad je prekrasan i tako odurno cist da je naprosto sterilan i posve dosadan. Ali, uvijek je zgodno tu i tamo vidjet i ovakve dosadne kolodvore.

Majku im, kad bi nasi bar bili ovako cisti. Nek' imaju pokoji vagon al' da su tako cisti.

Barney

Austrijanci su uveli opet nešto fascinantno (ne kažem da su u tome prvi u svijetu, ali su nam blizu, pa onda...)

RAILJET! Nova vrsta vlaka, nova udobnost. München-Budimpešta ispod 7 sati. (Koliko mi ono vozimo od Zagreba do Splita?).

Pogledajte ovo. htpp://railjet.oebb.at I stisnite svaki zeleni gumb! I promotrite sve stranice u izborniku pri dnu ekrana. Načas sam prekinuo, al idem odmah gledat dalje.

Jos kad bi htpp:// promijenio u http://

Barney

Ma to niš ne valja!!! Naš narod se nebi naviknul na takav konfor i za par mjeseci bi sve to razje*ali. Bolje je ovakako kako je sad, tandrličeš se k'o da putuješ konjskom zapregom za siću kuna. Još pogotovo ako su novi B-nešto vagoni pa kad siđeš neznaš kamo su ti bubrezi a kamo kičmanović. Bolje je ovako, bolje! Neka je kajzerima njihov railđet .

Napisao sam tekstić/recenziju o prototipu i modelu meni vrlo zanimljive lokomotive, ÖBB 1045. Pa ako koga zanima:

http://www.hobipoint.com/rec/rec005.htm

Malo prije sam na zeljeznice.net napisao informaciju vezanu za promjene kod austrijske uskotračne željeznice Mariazellerbahn. Mislim da to nije loše ponoviti i ovdje:

na zeljeznice.net seabral je napisao/la:Sa sutrašnjom promjenom voznog reda Mariazellerbahn prelazi u vlasništvo austrijske pokrajine Niederösterreich, odnosno njezine prometne organizacije NÖVOG. Na taj način je ÖBB postigao ono što je godinama uporno pokušavao, tj. riješio se ove svoje uskotračne pruge. Turisti, putnici i svi ostali stanovnici ove pokrajine su dobili kontinuitet željezničkog prometa na ovoj izuzetno atraktivnoj brdskoj trasi. Ne samo da će održati postojeću kvalitetu prometa, nego NÖVOG planira do 2013. godine uvesti u promet nove elektromotorne garniture. Prva od devet već naručenih EMU garnitura će biti isporučena krajem 2012. godine.

Na taj način je ovoj željeznici pružena prilika da od neželjenog ružnog pačeta ÖBB-a ponovno postane bijeli labud, što ona apsolutno i zaslužuje. Poželimo im svima dobar start i puno uspjeha u budućnosti !!!

http://www.noevog.at/mariazellerbahn/mzb_neues_wagenmaterial.html
http://www.drehscheibe-foren.de/foren/read.php?106,5131718,5133422

Odlično. Pametni Esterajheri. Još da sebi poželim dobitak na lotu pa nekako stignem do tamo...

Knjiga, "100 godina Tauern željeznice"!





http://www.carinzia.net/Tauern.htm

(Sad da nam neki Dojčer malo prevede...)

Ovo je sa Google prevoditelja:

Ne manje od 34 godina borio sjeverne, zapadne i južne dijelove Habsburške Monarhije za drugi nacionalni željeznički priključak do Trsta, koji je trebao unaprijediti mobilnost i logistika teče održiv. Do 1901, nakon odluke Carevinskom vijeću, signali za "novi Alpine željeznice" je postavljen na zeleno. U rekordnom roku od samo osam godina gradnje, Tauern, Karavanke, Bohinj, krški, Pyhrnbahn i AC linije su građene. Dr. Ing Carl Wurmb dovela do 1906 ovaj zadnji veliki projekti izgradnje željezničkih monarhije. Sa puštanje od Tauern vlaka na 1909/05/07 važnu prazninu u austrijskoj željezničkoj mreži je bio zatvoren. Nekoliko tjedana nakon početka poslovanja transportnih usluga povećan na Tauern vlak za Trst bez presedana visine. Također, za putovanje putovanje željeznicom, novi i atraktivni veze nije u Trst i Istanbul.

Prvi svjetski rat završio naglo ove priče o uspjehu. Nove granice su izvučeni i podijeljen cijeli os u tri države. Nove granice su više prepreka za željeznički do Trsta. Vlak putevi su uspostavljena nova, pogotovo u zemlje Balkana. Drugog svjetskog rata nije bio bez tragova "novih Alpine željeznica od 1901. Za kapacitet se povećava svi bili postaja izgrađena i opremljena novim, modernim sigurnosnih tehnologija.

Tauern vlak zaustavljen prije nego njegovo uništavanje od strane savezničkih bombardiranja nije racija pošteđena. Tehničkog stanja mostova i tunela Tauern vlaka i prelaska granice kapaciteta, to je potrebno da 1969, dvokolosiječna ekspanzija počela. Ovdje, na jugu rampa sagrađena u velike dijelove u potpuno novi poravnanje. Nastala je da, dok se čelik i betonski luk mosta u Tauern željeznice, od kojih najveći Pfaffenberg-Zwenberg Bridge europski rekord za željezničkih mostova u ovu tehnologiju drži. Kraj 2009, udvostručenje željezničkog Tauern jugu rampu biti završena oko 40 godina vrijeme gradnje. Sve građevinske radove je provedeno na uspravno željeznički poslovanje u velikoj mjeri nepristupačnog terena. Od širenje putnika i gospodarstva pod istim uvjetima. Tijekom Sjever-Jug teretni promet na glavnom greben Tauern Tauernbahn rješava više od 30 posto. To je širom Europe vrha. Vlakovi su ubrzano više od sat vremena i sada su vrlo dobra alternativa za automobil. Tko je na njegov automobil bi još uvijek ne daje pravo na korištenje shuttle vlaka od Tauern željeznice između Böckstein i Mallnitz. "100 godina Tauernbahn" je slavio na 2009/05/07 u Mallnitz. Zaronite u putovanju od početaka do željezničkog najmoderniji vlak ÖBB, ÖBB Railjet.

Počelo se i tu bijeliti.  

Jeste da je prilog star godinu dana no i danas nam može biti interesantan....
Prometovanje novom dionicom pruge za velike brzine između Beča i Sankt Pöltena započelo je primjenom novog voznog reda, dakle 9. prosinca 2012. Dionica je ukupno duga 60 kilometara, a njenim puštanjem u promet vrijeme putovanja IC i EC vlakova se između Beča i Salzburga smanjilo za 23 minute. Također je otvorena i nova, 40 kilometara duga dionica za 250 km/h između Kundla i Baumkirchena na dionici (München – ) Wörgl – Innsbruck.
Gradnjom ove nove pruge na dionici između Beča i Linza sada su na raspolaganju četiri kolosijeka (dvije dvokolosiječne pruge). Nova dionica projektirana je za brzine od 250 km/h, no za sada njome prometuju vlakovi koji mogu postići maksimalnu brzinu od 230 km/h. Dionica je uspješno testirana do brzine od 330 km/h te će njome u budućnosti moći prometovati i brži vlakovi. Ukupne troškove gradnje od 2,8 milijardi Eura pokrili su Republika Austrija, Austrijske federalne željeznice i EU (40 mil. Eura).
Više od polovine trase nalazi se u ukupno 8 tunela. Lainzer tunel dug 12,8 kilometara će se do 2014. godine koristiti samo za teretni promet. To je tunel koji spaja novu prugu s novim bečkim glavnim kolodvorom koji će biti završen do kraja 2014. godine. Prva faza novog bečkog kolodvora puštena je u promet početkom novog voznog reda i to samo za regionalni putnički promet.
Ova dionica pruža mnogo veću protočnost i nove uvjete prometovanja na inače poprilično opterećenom koridoru Beč – Linz – Salzburg (- Passau). Novu dionicu koristiti će uglavnom IC i EC vlakovi dok će na staroj dionici sada biti moguće povećati broj prijeko potrebnih novih prigradskih i regionalnih vlakova.
Nova 41 kilometar duga dionica pruge za velike brzine između Kundla i Baumkirchena također je puštena u promet početkom važenja novog voznog reda. Nova dvokolosiječna pruga dio je magistrale München – Wörgl – Innsbruck – Verona, odnosno dio buduće magistrale Berlin – München – Rim – Palermo koja je dio mreže TEN-T koridora.
Dionica pruge Innsbruck – Wörgl tako će s novom dodatnom dvokolosiječnom dionicom dobiti mogućnost višestrukog povećanja broja vlakova. Ovom dionicom inače prometuje veliki broj IC, EC, prigradskih i regionalnih putničkih vlakova, te također i teretnih vlakova koji uglavnom tranzitiraju između Njemačke i Italije.
Izvor: Railwaygazette.com, szz.hr

Sve vrlo, vrlo lijepo. Jedino je informacija o uskotracnim odnosno zupcastim prugama prastara i neaktualna: ÖBB se tih pruga vec odavno odrekao i nema niti jedne koju bi zadrzao u svom sastavu. Uskotracne i zupcaste pruge u Donjoj Austriji (Niederösterreich) su kupljene od Savezne Pokrajine Niederösterreich i dane na upotrebu vlastitoj prevoznickoj firmi NÖVAG. Zahvaljujuci tome sve su pruge u NÖponovno u upotrebi, (neke samo u sezoni), a sto je najvaznije, donose dobitak, sto je pod ÖBB bilo upravo obrnuto. Uskotracnu zeljeznicu u Stajerskoj drzi STLB (Steiermärkische Ländesbahnen), a u Tirolu Ziellertalbahn. Dakle ÖBB ima samo pruge normalnog kolosjeka, a u posljednjih nekoliko godina i te dijeli sa privatnim prevoznicima, cak i u putnickom saobracaju.

Austrijska firma je specijalizirana za proizvodnju posebnih vozila za održavanje pruge. Njihova veb stranica je prepuna podataka, slika i videa
tih raznih mašina- Link

Opa! I mi se spominjemo. Počinje širenje...

ÖBB calls tenders for 200-locomotive framework contract

http://www.railwaygazette.com/news/news/europe/single-view/view/oebb-calls-tenders-for-200-locomotive-framework-contract.html



Ovo me baš zanima, što će Siemens, Alsthom i bombardier ponuditi... K'o budali šamar za trasu Ri-Moravice-Zagreb.

Lot 3 is for the ‘Super Cargo East’ locomotive, which would be a six-axle 120 km/h AC electric rated at 5·0 MW with an optional last-mile diesel engine.

Thommo je napisao/la:...

Ovo me baš zanima, što će Siemens, Alsthom i bombardier ponuditi... K'o budali šamar za trasu Ri-Moravice-Zagreb.

Lot 3 is for the ‘Super Cargo East’ locomotive, which would be a six-axle 120 km/h AC electric rated at 5·0 MW with an optional last-mile diesel engine.

Tu je i Newagov Dragon!
Sve tehničke specifikacije odgovaraju natječaju, a može doći i sa last mile dizelom (taman za Šojiće).

Maximum speed 140 km/h (87 mph)
Weight 119 t (117 long tons; 131 short tons)
Power output 5,004 kW (6,710 hp)
----
The locomotives are available in versions powered by:

DC voltage of 3 kV (type E6DCU originally E6ACT).
AC of 15 or 25 kV (type E6ACT).
DC voltage of 3 kV alternating current of 15 or 25 kV (type E6MSU).
Diesel (version with limited power including continuous traction power with the maximum speed of the load). However, the company produced the locomotives powered by DC with the E6ACT series.[8]
The manufacturer also provides 2 options for improvement:

Max load - increasing the traction force to 450kN.
Dual power - with an additional combustion engine.

Izvor fotografije i teksta: https://en.wikipedia.org/wiki/Newag_Dragon

Isprike što vjerojatno pitam na pogrešnom mjestu, ali može li mi itko reći kad ide vlak iz Beča za Ljubljanu, koliko puta dnevno i po kojoj cijeni?

Probao sam preko Bahn stranice i tamo dobijem nekoliko rješenja, a iz OBB-a kažu da ide samo jedan i to po cijeni od 80 EURA! Toliko dođe vlak od Rijeke do Beča...

Ovako, piše na stranicama ÖBB-a da imaš SparSchiene karte za več od 19€. Tu kartu treba kupit par dana unaprijed, a ne znam dal vrijedi samo za direktan vlaka ili  i za vlakove s presjedanjem i nisam siguran dal je to cijena samo za vlakove preko Maribora ili se može dobit takva karta i za vlakove preko Villach-a. Kaj se tiče vremena imaš ovako: direktan vlak Beč 7.58 - Ljubljana 14.06, imaš još neke kombinacije s presjedanjem, evo ti nekih kod kojih se voziš tek malo više nego direktnim vlakom: Beč 8.25 (Villach 12.46 - 12.53) - Ljubljana 14.31, Beč 12.25 (Villach 16.46 - 16.53) - Ljubljana 18.32, Beč 14.25 (Villach 18.46 - 18.53) - Ljubljana 20.40, Beč 15.58 (Maribor 19.37 - 19.48) - Ljubljana 21.38. Evo tu ti je sve http://fahrplan.oebb.at/bin/query.exe/dn?ld=19&seqnr=5&ident=kd.02857180.1453708135&REQ0HafasScrollDir=1