Glu, glu...

Sve je to relativno. Koliko se ja sjećam, tamo negdje ranih 80-ih, svi su nastojali piti "Union". Karlovačku su pili jedino Gromičani, a svi ostali su od nje bježali kao od vraga. Onda se pojavio "Carolostadium", eksportna verzija Kralovačkog koja je bila derastično bolja. Sjećam se da smo ju znali s iznenađenjem popiti u Klubu "Jugolinije" jer je firma nabavljala to pivo za opskrbu brodova.

A glede velike glavušice nakon n+1 piva, mogu samo reći da je to općenita pojava i da je pijanstvo od pive jedno od najgorih. Osobno mislim da tu kvaliteta piva ne utječe previše...

Pfaff je napisao/la:... da je pijanstvo od pive jedno od najgorih. ...

Točno! Ali ni veći broj glave nije toliki problem drugi dan (čuli ste za onu ... klin se klinom izbija ) koliko "zadah tela". Višak pive se iz tjela izlučuje znojem a kako pivo ima specifičan miris ... jelte ... tako je i pivski "Brut" koji se odašilje u okolinu drugačijeg miomirisa . Jasno, da bi se to manifestiralo potrebno je popiti veću količinu pive (par litri)!

Stanley je napisao/la:
- šljivovica i to od velikih okruglih zelenkastožutih šljiva koje u Vojvodini zovu ringlôvi (ne znam kako se to zove kod nas)

Kod nas u Primorju to voće zove se amula, u Gorskom kotaru ih zovu cimbure, a na Lošinju sam čuo naziv žuborići.

NP-549 je napisao/la:U zadnje vrijeme mi se događa, a čuo sam i od X "kolega" na šanku, da ukoliko pretjeram sa Žujom drugi dan neznam šta bi s glavom. Raspada se. Ukoliko pretjeram sa bilo kojom drugom situacija je kud i kamo podnošljivija. Pa sad vi budite pametni.

Ja nemam problema s glavom, ali poslije nekoliko žuja javlja se problem nadutosti . Kod ostalih piva nisam zamijetio sličnu nuspojavu.

NP-549 je napisao/la:Spomenuti maketing je u zadnjih par mjeseci dosta popularnom učinio i "STARO PRAMEN", i piva je sasvim OK moram priznat.

...iako je, kao i Ožujsko, proizvod Zagrebačke pivovare. Valjda drugačija receptura...

NP-549 je napisao/la:Nisam toliki stručnjak da big mogao komentirat proizvodnju samog piva, ali sam primjetio da mi kud i kamo više leži LAGER pivo nego PILSNER. Navodno su to načini proizvodnje ili čeg već.

Ako se dobro sjećam sa predavanja iz Hrane i prehrane, Pilsner je podvrsta Lagera. Jedna i druga se dobijaju metodom dekokcije, hladnim vrenjem. Nasuprot njima stoji Porter pivo koje se dobija metodom infuzije. E sad, više od toga se zbilja ne sjećam...

thomcro je napisao/la:

Pfaff je napisao/la:... da je pijanstvo od pive jedno od najgorih. ...

Točno! Ali ni veći broj glave nije toliki problem drugi dan (čuli ste za onu ... klin se klinom izbija ) koliko "zadah tela". Višak pive se iz tjela izlučuje znojem a kako pivo ima specifičan miris ... jelte ... tako je i pivski "Brut" koji se odašilje u okolinu drugačijeg miomirisa . Jasno, da bi se to manifestiralo potrebno je popiti veću količinu pive (par litri)!

Bar mene od pive ne boli glava nikada jer samo po njoj i dimin od cuge! Ne boli,ako pijem cijelo vrijeme istu marku,ali
ako pomiješam e onda je već izvijesno da bi mogla zaboljet. A,ovo što kažeš o mirisu znoja: Apsolutno si u pravu!
ODVRATNO muški parfem dobiješ slično Brutu i Versusu (Versace) A,još kad se dimilo po kafićima,pa miris dima cigare i znoj
aauuuuu

Damir je napisao/la: ...

Da bi ti riječ na sve ovo nadod'o

thomcro je napisao/la:

Damir je napisao/la: ...

Da bi ti riječ na sve ovo nadod'o

Opet si me ulovio iza ćoška

Da podsjetim malo ove vremešnije ne svjetske - dovoljno je: jugo putnike

APATINSKA PIVARA - APATIN (YU)
2.56 S J 12.0/?.? C= JELEN PIVO

PIVARA - BEČEJ
2.42 S J 12.0/?.? C+ OLD GOLD
2.42 S J 13.0/?.? B= OLD GOLD

BIP MOSTAR, SKADARLIJA - BEOGRAD (YU)
2.95 S J 11.6/?.? C- BEOGRADSKO ZLATNO PIVO (M)
2.16 S J 12.0/?.? E? BIP SVETLO PIVO (M, S)
2.40 S J 13.0/?.? c? EXPORT SVETLO PIVO (S)
2.49 S J 14.0/?.? b+ PIVO BEOGRAD (M)

PIVARA - ČELAREVO
2.22 S J ??.?/?.? ?+ LÖWENBRÄU EXPORT

PIVARA - NIŠ
2.108 S J 12.0/?.? c= NIŠKO PIVO

PIVOVARA M&B - NOVI SAD (SiCG)
2.418 S J 11.8/5.0 b= MB PILS

TAMIŠ - PIVARA - PANČEVO (YU)
2.46 S J 12.0/?.? c= STANDARD
JAGODINSKA PIVARA - SVETOZAREVO (YU)
2.48 S J 12.0/?.? D? JAGODINSKO BELO PIVO

PIVARA - VALJEVO
2.115 S J 12.0/?.? B? VALJEVSKO PIVO

INEX PIVARA - VRŠAC
2.44 S J 12.0/?.? C+ PALIĆ
2.41 S J 12.0/?.? c= ŠAMPION

FABRIKA PIVA 7. SEPTEMBAR - ZAJEČAR (YU)
2.114 S J 12.6/?.? c? 7 BEER
2.43 T J 12.0/?.? D? TAMNO ZAJEČARSKO PIVO
2.15 S J 11.6/?.? b= ZAJEČARSKO PILS PIVO
2.15 S J 12.0/?.? B+ ZAJEČARSKO PIVO

ZIP - ZRENJANIN
2.96 S J 12.0/?.? C? ZRENJANINSKO SVETLO PIVO


A naišao sam i na neko tajanstveno pivo, vareno u SiCG za Spar (a nabavljeno u Sloveniji)

2.431 S J 11.8/5.0 ?= SPAR PIVO SVETLO
2.432 T J 14.0/5.6 ?= SPAR PIVO TEMNO


Ako ste pažljivije proučili popis, vidjeli ste da je Beograd imao dvije pivovare, kao i Graz. Samo, u Grazu su to Puntigam i reininghaus, a u Beogradu su obje bile BIP (Beogradska industrija piva), ali na 2 lokacije, po nazivima Mostar i Skadarlija. I po prvi put dosad ocjena E. Najraširenije, BIP svetlo pivo stvarno nije bilo ničemu.

Stanleyeve šljive - kod hrvatskih austrougaraca se isto zovu ringloe a na Silbi barabulani.

S obzirom da mi je Pfaff uputio drugarsku kritiku i poručio da bi se ovdje mogao i češće javljati, evo da malo nadoknadim zaostatak.
I ne samo to, biti ću toliko opširan da ćete pitati gdje se gasim.
U svezi i glede razvoja teme i nekih zaostalih obveza podijeliti ću, drugovi i drugarice, svoje izlaganje na nekoliko poglavlja.

PIVA
S vašim dopuštenjem najprije ću vam ogaditi ovu plemenitu tekućinu.
U srpnju 1971. odveo sam svoje izviđače (taborovali smo nedaleko Sirača) u razgledavanje Daruvarske pivovare. Gostoljubivi domaćini proveli su nas kroz sve pogone i na kraju nas obdarili gotovim proizvodima (nakon upravo epske borbe uspio sam spriječiti da mi se klinci ne ponapijaju).
U sjećanju nam je svima najviše ostala velika hala s bazenima u kojima se močio ječam. Na površini su plutali deseci mrtvih štakora. Vodič nam je objasnio da te beštije dolaze po ječam, a s obzirom na fermentaciju ili kako se to već zove postaju žrtve vlastite pohlepe i omamljeni završavaju u vodi. Jedna curica je pozelenjela od tog prizora i morali smo je izvesti van na zrak, a ja sam zaboravio pitati je li na etiketi pivske boce deklarirana i količina proteina.
Naravno da mene to nije pokolebalo u daljem konzumiranju piva. Već sam se izjasnio kao pivopija i to je činjenica koju ne skrivam. Netko drugi bi prešutio, ali ja ću objaviti i svoj osobni rekord: 28 (dvadeset i osam) piva ili 14 litara u jednom danu.
Točno se sjećam kada je to bilo, jer je moja kći tada imala nekoliko mjeseci: u srpnju 1981. u Somboru. Moj zagrebački prijatelj (vjenčani kum i također somborski zet) i ja dogovorili smo se da zajedno obiđemo grad i zajedničke prijatelje. Unajmili smo fijaker i krenuli u obilazak. Da ne idem previše u detalje naglasiti ću da smo najprije dobro doručkovali, da smo svugdje čalabrcnuli ponešto od bačkih delicija i da smo bili izvrsno raspoloženi, a to su sve faktori koji djeluju na toleranciju konzumiranja alkoholnog pića. Poslije ručka smo malo i odspavali, pa zatim nastavili dernek. I ujutro smo bili kao novi.
Pili smo isključivo apatinsko Jelen pivo. Dodajem da se u ono vrijeme moglo kupiti i pivo Lav (Löwenbrau), koje je po licenci proizvodila pivovara u Čelarevu.
Govoreći o pivu spomenuo bih da sam kušao brojne uzorke iz raznih zemalja. Iz bivše Yuge isprobao sam gotovo sve i nekako mi se čini da mi je najbolje sjelo Jagodinsko, a najgore Karlovačko čiji mi okus vuče na paprat. Od stranih piva broj jedan je Heineken, a najgore što sam pio je rusko pivo (1968.).
No, o ukusima se ne raspravlja.

VINA
Najprije da udovoljim znatiželji forumaškog kolege Jeana vezano uz kosovska vina. S ove vremenske distance ne mogu davati neke ocjene, previše je vremena prošlo. Znam samo da je lokalna vinarija (područje Metohije oko Landovice bilo je poznato po plantažama grožđa) proizvodila tri vrste vina: Kosovski kabernet, Kosovski semijon i Kosovski sovinjon. Od toga sam kušao samo kabernet i učinio mi se dobrim. Ostala (bijela) vina nisam probao.
Osobno volim popiti dobro vino u razumnoj količini. Nisam stručnjak za vina i ne mogu govoriti o finesama u kvaliteti. Sedamdesetih i osamdesetih godina na trpezi moje obitelji prevladavao je Kutjevački burgundac u buteljama, naročito za vrijeme kojekakvih fešti. A bilo ih je jako mnogo, kao što je onda bilo i novaca za upriličiti gozbu kad navrate prijatelji, rođaci… Znali smo gucnuti i traminac, ali onako za gušt jer desertno vino ne ide uz pečenja i pastrvu.
Za vrijeme svojih brojnih putovanja volio sam kušati nova vina pa sam npr. u Istri uz pršut pio teran, na Ohridu Kratošiju, a na službenom prežderavanju kod Dva jelena na beogradskoj Skadarliji (1988.) dobro je sjeo crnogorski Krstač.
Zadnje kvalitetno vino kušao sam prije nekoliko godina na Pelješcu (Potomje), a to je bio postup iz ''domaće radinosti'' (iz vinograda umirovljenog poštara). Mislim da u životu nisam pio bolje vino.

HANGOVER (BOSANSKI: MAHMURLUK)
Iz vlastitog iskustva mogu ustvrditi da je potpuno svejedno od čega je čovjek mamuran ako je prethodnog dana pretjerao s pićem. Ne vidim velike razlike između posljedica prevelikog konzumiranja vina, piva ili žestice. Jedino bih rekao da lošija pića (patvorine) donose gore posljedice, a vrsta je u drugom planu.
Najgori slučaj mamurluka imao sam, naravno, u vojsci kada smo se prijatelj i ja oblokali tekućinom koja se lažno predstavljala kao Kosovska lozovača. Kosovska je svakako bila, ali to loze nije vidjelo.
Nismo imali namjeru pretjerivati u piću, ali nam je presudio jedan mladić Albanac koji se bio upravo vratio s odsluženja vojnog roka i to iz Zagreba (kasarna u Borongaju). I navalio da nas časti, pa da čovjeka ne uvrijedimo… Mene su u kasarnu doslovce dovukli, putem sam izgubio kapu, a ujutro nas je poručnik na postrojavanju izvrijeđao i otjerao na spavanje.
Što se tiče piva, neusporedivo gore od mamurluka je trovanje tom tekućinom. Meni se to dogodilo jednom (krajem sedamdesetih) i nedajbože da to doživite. Najprije nastupa nepodnošljiva glavobolja koja traje nekoliko sati, a zatim slijedi samoizbacivanje uzročnika iz organizma i to na oba otvora (gore i dolje). Tada nastupa olakšanje, kao da se ništa nije dogodilo.
Ovaj nezaboravni doživljaj priuštio mi je konobar u restoranu na uglu Frankopanske i Varšavske. Društvo je naručilo pivo u kriglama, a kako smo sjedili u vrtu (bašti) i podaleko od šanka imam razloga vjerovati da je lik pokupio nečije ostatke i utrpao ih u moju kriglu. Nakon toga godinama nisam pio pivo iz krigle.

JOŠ O PEČENJU RAKIJE (ANEGDOTA)
Spominjao sam tasta i njegovu pecaru. No, prije nego je otvorio kućnu manufakturu (pecaru je kupio od otpremnine pri odlasku u mirovinu) bio je ovisan o drugim davateljima usluga. A išao je isključivo kod jednog umirovljenog željezničara(!), koji je na drugom kraju grada i uz prugu Sombor - Vinkovci imao pecaru s nekoliko kotlova.
Jednog ljetnog dana, godine ne znam koje, tast me upitao bih li mu pravio društvo kod pečenja rakije u toj pecari. Naravno da sam pristao, hajde da vidimo i to. Uzeli smo dvokolicu na ručni pogon i u nju utrpali bačve s komom, pa hajd' na cipelcug od nekoliko kilometara.
Kad smo stigli na odredište gazda nam je rekao da su kotlovi zauzeti preradom sirovina drugih mušterija i da se moramo strpiti dva-tri sata. Za to vrijeme ja sam razgledao ''pogon'' i primijetio, između ostalog, velike bazene s ostacima koma, a gazda je rekao da je to izvrsno gnojivo za njegovo povrtnjak.
Dok smo čekali na red gazda nas je obilato nudio proizvodima ranijih mušterija, kao da usporedimo kvalitetu. Ubrzo je postalo jasno da to neće dobro završiti, iako smo u ovu avanturu krenuli neposredno poslije ručka tj. punih želudaca. Kad je napokon potekla i rakija od našeg koma već smo bili u ''veselom'' stanju.
Kako smo se dovukli doma ni danas mi nije jasno. Sjećam se jedino da smo kolica s rakijom vukli - ili su ona vukla nâs - po mrklom mraku i pretežito u cik-cak putanji.

P.S. i O.T.
Pecara i rakija obilato su pomogli da tast i punica prežive posljedice sankcija koje su uvedene tzv. SRJ zbog agresije na BiH. Jadni ljudi, ni krivi ni dužni (vojvođanski Mađari), našli su se u groznoj situaciji. Najgore je bilo 1993., kada je tamošnja inflacija dosegla razinu od 100% dnevno(!). Mirovina im je iznosila 6 (šest) njemačkih maraka, dva puta mjesečno po 3 DEM od čega su plaćali režije i kupovali isključivo kruh koji su spremali u zamrzivač. Srećom su imali vrt i nešto domaćih životinja, a rakiju su trampili kod susjeda za nedostajuće namirnice. Kada smo se u ljeto 1993. sastali u Mađarskoj (Pecs) dao sam im 500 DEM i gledali su me kao Krista Spasitelja.

Kad smo već kod rakije, moj tast još uvijek peče domaću rakiju. Kako je svima poznato, oni imaju vrt na Škrljevu sa prilično stasalih voćaka (uglavnom su jabuke i kruške) i od toga se svake godine peče rakija. Također peče rakiju od trešanja (ima dvije trešnje koje rode da te bog sačuva). Plus još peče i lozovaču.

Jasno, ja svake godine dobijem patronu (od Jamnice) i sad imam zbirku svim tih rakija unatrag 10 godina . Nešto pokuhamo zimi (uglavnom lozovaču) dok one druge još uvijek čekaju ... valjda Godota

Stanley je napisao/la:Zadnje kvalitetno vino kušao sam prije nekoliko godina na Pelješcu (Potomje), a to je bio postup...

Sad sam tek vidio da sam fulao. Nije bio postup, već dingač.

Sad da se još ja malo uklkjučim s par informacija o pivu kroz

POVJEST

Pivo je povjesno najstarije alkoholno piće, a poslije vode i čaja vjerovatno najučestaliji ljudski napitak.

Najstariji podaci o pivu stižu nam iz zapadnog Irana (Perzije) otprilike 3500 godina stare ere. Neki Sumerski zapisi spominju pivo, jedan od njih je tzv. "Himna boginji Ninkasi" - molitva koja ujedno služi i kao mnemoničko sredstvo za pamćenje recepta za pivo.
nekih 1000 godina kasnije u sirijskom gradiću Ebla proizvodilo se više vrsta piva kako je razvidno s pločica iz Eble otkrivenih 1974. Jedno od piva se navodno zvalo "Ebla", imamo dkle već i prvi poznati brend.
Kinezi su, navodno radili pivo od riže (ne sake) pred nekih 9000 godina. Ah, ti Kinezi...

Kao i svi alkoholi koji nastaju fermentacijom škrobova, pivo je vjerovatno izumljeno na raznim mjestima istodobno. Europom su ga pronijela keltska i germanska plemena iako mi pivo koje su oni proizvodili ne bismo prepoznali kao takvo. Dodavalo se tu meda, voća (prvi radler?), začina pa čak i narkotičnih trava ('Kukuta ležak' iz Saborskog?). Ono što se tada nije dodavalo je hmelj koji su u vrijeme Karolinga uveli fratri, a koji pivu daje gorčinu i ukus. Sasmostani su bili značajni proizvođači piva pa su visokokvalitetna belgijska piva uglavnom samostanskog porijekla.
Pivo se uglavnom proizvodilo na kućnoj osnovi tj. proizvodilo ga se prema potrebama i mogućnostima za domaću uporabu, a prve veće pivovare bile su otvarane pri krčmama što je prisutno i danas (Medvedgrad, Mahnič, a i na Dolcu je onaj lik svojedobno nešto kemijao)

Još da za kraj dodam i podatak da je 1516. godine bavarski vojvoda Vilko IV. proglasio zakon o čistoći piva koji vrijedi i danas i prema kojem su jedini dopušteni sastojci piva ječmeni slad, hmelj i voda. Koliko se sjećam, bilo je u ujedinjenoj €uropi nešto prepucavanja oko toga, ali se Švabe nisu dali...

Pfaff je napisao/la:... Koliko se sjećam, bilo je u ujedinjenoj €uropi nešto prepucavanja oko toga, ali se Švabe nisu dali...

Nisu valjda ščeli delat pivu od kalampera ili, nedajbog, od kuruze ?

thomcro je napisao/la:Nisu valjda ščeli delat pivu od kalampera ili, nedajbog, od kuruze?

Pa kuruza ti je redoviti sastojak npr. Žuje.
Ne znam kako je danas, ali prije dvadesetak i više godina postojao je propis o tzv. dopuštenom patvorenju piva (slično kao za vina u nerodnim godinama). Pa se u vrijeme povećane potražnje, čitaj ljeti, u pivo stavljao dio kuruze umjesto ječma/slada. Sjećam se da je svojedobno u novinama (Vjesnik ili Večernjak) objavljen intervju s tadašnjim direktorom Zagrebačke pivovare, koji je između ostalog ispričao sve o tom pivsko-ječmeno-kukuruznom pothvatu da se ''podmiri potražnja na tržištu''.
P.S. Od kalampera, ako sam to dobro dešifrirao kao krumpir, ne radi se pivo već votka.

Stanley je napisao/la:... Od kalampera, ..., ne radi se pivo već votka.

... al' ako ga mogu delat od 'šenice i kuruze šta nebi mogli i od kumpera . Vidiš da su sad počeli stavlja limun u svaki q...c . Slijedeći korak im je crno pivo sa ... sa ... sa grejpom? Probao sam karlovačko sa limunom ... , nit je piva nit je fanta s limunom.

...

Svojevremeno sam znao popiti DIESEL,ne naftu nego piva s colom! Ali,uglavnom bi to pio ako je piva bila iz šankomata.
Međutim baš sam radi ne održavanja cijevi na uređaju šankomata pokvario želudac. AAUU kakvo iskustvo pokvariti štumik s pivon,to nema
veze sa nikakvim virusom,a rasturen si toliko da misliš da ćeš odapet. Već 10-tak god nisam popio pivu iz šankomata,ali mislim da više i neću!

Vina... (reče Stanley)
Podsjetit ću vas jednog dana i na to. Svojedobno, kad sam bio mlad i nadobudan, poželio sam isprobati sve od vina što se proizvodilo u YU. Neko vrijeme sam skoro i držao korak ali onda je, iako skromno, krenula privatna inicijativa i te podrumare onda više nisam mogao pohvatati. A i financijski to više nije bilo lako pratiti. Legendarna vinoteka Bornstein u Zagrebu, na početku Pantovčaka, nudila je stvari da se raspametiš, i uvijek sam nakon kupnje izlazio ojađen, čak i onda kad mi je simpatični Vlado i poklonio koju butelju, ojađen što je još ostalo unutra i zašto je dio toga tako skup.

Onda su došle godine, onda se razbucalo društvo, onda zdravlje nije htjelo ostati na nekadašnjoj razini, onda... sve u svemo, moja se količina konzumacije vina bitno smanjila, pa je s time lagano nestajalo i zanimanje za njihovo evidentiranje. Tako da smo ostali na preko 1000 isprobanih i evidentiranih bijelih vina, kojih 500 crnih i bitno manje rosea.

Unatoč tim brojkama ne smatram se nekim pretjeranim vinskim znalcem. Zapravo, sve ovisi o trenutku i raspoloženju, pa se ne pridržavam suviše vinskih pravila što s čim ide. Koji put izvanredno paše i druga, nepreporučena kombinacija, a koji put popušiš pa se jelo i piće baš ne slože.

Još riječ-dvije o trajnosti vina. Na bocama iz Srbije uvijek je pisalo: rok trajanja neograničen. Kao: vino se ne može pokvariti. Može, itekako. Neće vam, doduše, biti zlo, ali ako ga uspijete popiti više od količine malog vinjaka (0,3) - dobri ste. Vino oksidira i dobija neku smeđu notu i tupost u okusu. To zahvaljujući nikakvim čepovima, a možda i neadekvatnom skladištenju. Zato svakako kod kupnje pogledajte godinu berbe (bolje punjenja, ako piše). Hrvatska vina starija od 2-3 godine izbjegavam jer se zbog šlamperaja uglavnom ne uspijevaju održati. Sa stranim vinima, primjerice austrijskim, bitno je drugačije. Vino ostaje vino i nakon 5-6 godina, iako nije pripremano za arhivu.

A i o arhivi ćemo jednom reći koju. Bio sam u prilici svojedobno nakon razdruživanja sudjelovati u otkupu ptujske vinske arhive. Ptujski podrum bio je jedan od najpoznatijih u YU glede arhive. Nakon razdruživanja hrvatska su im vina postala nezanimljiva pa su ih se htjeli riješiti. Cijena: zaista sitnica. Uvjet: komplet. 8000 butelja. Dobrim dijelom to je kupio Vlado Borošić za svoju vinoteku, ali kako je 8000 i za njega bilo puno, pozvao je prijatelje i znance u pomoć. I tako se nešto našlo i u mom podrumu. Sve redom kutjevačka. Najstarija su iz 1959. pa slijede berbe napreskokce do 1971.

Sad sam pročitao i da Pfaff spominje Reinheitsgebot - propis o čistoći piva. Licemjerni Nijemci i danas ga se pridržavaju i kompliciraju život proizvođačima iz drugih država pri nastupu na njemačkom tržištu, ali jednako tako i oni proizvode pivo od svega i svačega (j***š Reinheitsgebot), ali za strana tržišta.

Nema crno s grejpom ali ima s trešnjama. Belgijska je mašta neograničena.

Najbolji izbor piva u Zagrebu donedavno je bio u Vrutku. Sad je otvorena Kuća piva (nisam još bio) s preko 100 vrsta od širom svijeta. Poželimo joj da potraje. Sličan dućan u Grazu se ugasio. Nije išlo. Ja sam dolazio prerijetko.

(kako je krenulo, morat ću staviti neku flašu u avatar, umjesto Stern&Haferlovog tramvaja)

Kad već spominješ široku ponudu, postojao je onomad u Beču "Kra-kra bar" koji se dičio golemom ponudom piva odsvakud. Što je najljepše, imali su i odgovarajuće čaše za svaki tip.
Bar je funkcionirao vrlo zanimljivo - stajao si u redu širokom koliki je šank dok nisi izbio u prvi plan. Onda si dobio (i platio) svoje pivo pa si se progurao na kraj reda i polako pijuckao dok se opet nisi primakao pipničaru... I tako sve dok je izdržao novčanik i/ili mjehur

(Šteta da naa seabral više ne posjećuje - on bi vjerovatno o ovome znao više iako se hvali da nije pivopija, ali je bar polu-Bečanin)

Možda je zgodna prigoda da ovdje uvaljam ovaj prigodni vic:

"Uvijek sam bio zastupnik "derneka" po kućama, naravno onih sastavljenih isključivo od pripadnika muškog roda. Uoči Euro 2008 ponovo smo se okupili i razgovarali o svemu i svačemu, sve dok jedan od nas nije upitao:
"Znate li da sam negdje pročitao da u pivu ima ženskih hormona?"
Budući da svatko od nas ima u sebi skrivenog znanstvenika, odlučili smo provjeriti je li ova izjava točna ili ne. Tako smo zasjeli i popili jedno dvadesetak piva (naravno sve u interesu nauke).

A sada slijede rezultati ovog eksperimenta, znači posle 20 tura piva ispitivanja su pokazala da:

A) Svi smo se udebljali.
B) Svi smo u isti glas pričali, bez da bilo šta konkretno kažemo.
C) Naravno, nitko nije slušao šta onaj drugi govori.
D) Imali smo teškoća ispravno voziti.
E) Bilo nam je nemoguće racionalno razmotriti stvari, ma koliko one bile jednostavne.
F) Izričito smo negirali da smo pogriješili, iako je bilo očigledno da jesmo.
G) Svakih 5 minuta smo išli piškiti, naravno svi skupa.

Mislim da je pretpostavka dokazana...
PIVO JE PREPUNO ŽENSKIH HORMONA!!!"

Kad smo kod piva još nije spomenuto "Carlsberg" istoimene pivovare koja proizvodi i "Tuborg". Što se mene tiče najbolja svijetla piva. Prava simfonija okusa pa i mirisa.

Ajmo onda završiti s hrvatskim popisom

JADRAN - PIVOVARA - BUZET
2.64 S J 13.0/?.? b? CLUB INTERNATIONAL
2.14 S J 12.0/?.? C= FAVORIT
2.101 S J 12.0/?.? B= FAVORIT EXPORT BIRRA
2.13 S J 12.0/?.? A? ISTARSKO PIVO

DARUVARSKA PIVOVARA - DARUVAR
2.343 S J ??.?/5.0 b+ OLD BOHEMIAN LAGER
2.342 S J ??.?/4,2 C= STAROČEŠKO LIGHT
2.55 S J ??.?/5.2 c= STAROČEŠKO PIVO
2.55 S J 12.0/?.? B2- STAROČEŠKO SVJETLO PIVO

KELLSBERG PIVOVARA - ĐAKOVO
2.277 S J 12.0/?.? c= BLUE BOYS BEER

AIK - KARLOVAČKA PIVOVARA - KARLOVAC
2.296 S J ??.?/6.0 C= 2000 (ZIMSKO PIVO)
2.160 S J 12.5/?.? C= CAROLO
2.61 S J 12.5/?.? D? CAROLO STADIUM
2.333 S J ??.?/4.8 B= CRYSTAL
2.338 T J ??.?/6.0 a= KARLOVAČKO CRNO PIVO
2.11 S J 12.0/?.? C= KARLOVAČKO SVJETLO PIVO
2.296 S J ??.?/6.0 b= KARLOVAČKO ZIMSKO PIVO
2.50 S J 12.0/?.? B= KARLSBEER
2.87 S J 12.0/?.? B= LIGHT BEER

PODRAVKA / PANONSKA PIVOVARA - KOPRIVNICA
CARLSBERG CROATIA - KOPRIVNICA
2.107 S J 12.0/?.? b- KAJ
2.18 S J 12.0/?.? D? KRALUŠ
2.334 S J ??.?/5.2 C= PAN
2.17 S J 12.0/?.? C? PANONIA PILS??.?/ PIVO
2.36 S J 13.0/?.? B= PODRAVKA PIVO
2.36 S J 12.0/?.? b- PODRAVKA PIVO
2.21 S J 12.0/?.? B= TUBORG BEER
2.337 MM ??.?/4.6 ?= TUBORG CLASSIC
2.427 S J ??.?/5.5 ?? TUBORG GOLD
2.419 S J ??.?/4.6 c= TUBORG GREEN

ZAGREBAČKA PIVOVARA - OTOČAC
2.97 S J 12.0/?.? b- LIČKI BISER

IPK - PIVOVARA - OSIJEK
2.280 S J ??.?/5.0 b= BOŽIĆNO PIVO
2.236 S J 12.0/?.? D? ESSEKER PILS
2.426 S J ??.?/5.0 ?? K PLUS PIVO
2.384 S J ??.?/5.2 ?? LÖWENBRÄU
2.268 T J 12.0/?.? b- OSJEČKO CRNO 1697
2.19a S J 12.0/?.? E? OSJEČKO PIVO
2.19e S J 12.0/5.0 B= OSJEČKO PIVO
2.19f S J ??.?/5.0 B= OSJEČKO PIVO
2.19d S J 12.0/?.? C- OSJEČKO PIVO 1697
2.19 S J 12.0/?.? B= OSJEČKO SVIJETLO PIVO
2.198 S J 13.0/?.? C+ ZRINSKI

PIVOVARA LIČANKA - PAZARIŠTE
2.331 S J 12.0/4.6 d= SISAČKO SVIJETLO PIVO
2.332 T J 15.0/6,1 C+ SISAČKO TAMNO PIVO
2.319 S J 12.0/4.6 d= VELEBITSKO PIVO

PIVOVARA REGENT - SOLIN
2.417 S J 12/5.2 b= AMBROSIUS
2.421 S J 12/5.2 c= PREMIER

JADRANSKA PIVOVARA - SPLIT
2.428 S J 11.8/5.3 ?? ADRIA
2.214 S J 11.2/4.6 C= KALTENBERG PILS
2.12 S J 12.0/?.? d? LEDERER EXPORT PIVO
2.273 S J 11.6/?.? B= SPLITSKO PIVO

ZAGREBAČKA PIVOVARA - ZAGREB
2.116 S J 12.0/?.? B= BANSKO PIVO
2.123 S J 14.0/?.? B- BOŽIĆNO PIVO 11.99. c=
2.123 S J ??.?/6.0 ?= BOŽIĆNO PIVO
2.423 S J 11.5/5.0 B= FRESSSH BY OŽUJSKO
2.362 S J 11.4/4.9 b= IZZY
2.106 S J 12.0/?.? c= OŽUJSKO PIVO SPECIJAL
2.400 S J 14.7/6.5 c= OŽUJSKO STRONG
2.67 S J 12.5/?.? D+ PALMER
2.136 T J 18.0/?.? b= TOMISLAV
2.136b T J ??.?/7.0 D= TOMISLAV
2.51 S J 14.0/?.? c= STARI ZAGREB
2.10 S J 12.0/3.5 C= SVJETLO OŽUJSKO PIVO
2.10 S J 13.O/?.? D= SVJETLO OŽUJSKO PIVO
2.367 S J ??.?/4.9 D= UNION (po licenci)
2.60 S J 12.5/?.? C= UNIVERZUM

Ah, koliko uspomena kad to opet pročitam... Pa Lički biser, pa Bansko... Istarsko pivo (dok se još tako zvalo) bilo je nezaboravno. Današnji Favorit mu nije ni do pupka. Sisačko pivo se, naravno, jedne sezone prodavalo u Sisku. Da i oni fol imaju svoje pivo. A uočite Union iz Zagrebačke pivovare.

Vidite, kao i ja, da je popis star. Nije uvršteno ni Carlsberg, ni Vukovarsko, ni Ožujsko pšenično ni vjerojatno još ponešto jer se etikete gužvaju u nekoj kuverti umjesto u albumu. Valja mi malo poraditi na tome.

A opet ja moram biti Pfaffovom loncu (vicu) poklopac. U dijelu istraživanja. I ovu priču ćemo fotodokumentirati (oh, što sam vam već sve obećao). Svojedobno je NK Sturm iz Graza dobro kotirao u austrijskoj ligi pa je pivovara Puntigam izdala neko pivo sa slikama igrača na kontraetiketi. Pa smo moj - nazovimo ga bratić - i ja odlučili sastaviti (tj. popiti) prvu momčad. Gajbu pod stol i ožeži. Je, ali su se onda pojavili duplići - neki igrači su se počeli ponavljati. U jednoj gajbi nije bio cijeli sastav. I priča je nekako ostala nedorečena. Zapravo nedopijena.

gaspa je napisao/la:DARUVARSKA PIVOVARA - DARUVAR

Ova pivovara proizvodila je i svjetlo pivo pod imenom GAMBRINUS.
Daruvarska piva nisu bogzna što, ali jedno od njih (staročeško) pamtim kao pivo koje mi je u životu najbolje prijalo.
Bilo je to u kolovozu 1968. Bio sam sa svojim izviđačima na taborovanju na Strmcu iznad Nove Gradiške. Prijatelj Cobra i ja odlučili smo prepješačiti preko Psunja i spustili smo se u Bučje na cesti Pakrac - Požega. Nakon višesatnog planinarenja po ljetnoj žegi, žedni kaj kače (iako smo putem pili vodu), sjeli smo na terasu gostionice u Bučju i smaknuli svaki po jedno pivo. A ne da nam je sjelo...
Prenoćili smo pod šatorom na nekoj livadi kraj Španovice (tada se zvala Novo Selo) i idućeg jutra stopirali smo neki kamion, koji nas je dovezao do Pakraca. Slijedila je vožnja vlakom do Banove Jaruge, pa stopiranje na autocesti do Nove Gradiške. U svojoj kolekciji imam i uspomenu na to putovanje (nije pivska etiketa već prijevozna karta, ipak je ovo željeznički forum ):



Kad već spominjem daruvarsko pivo reći ću i to da sam od njega usred ljeta dobio laringitis. Bilo je to u srpnju 1971. kad smo taborovali na Papuku nedaleko manastira Pakra. U riječici Pakri hladili smo gajbu s pivom i jedna boca mi je prisjela. Zbog jakih bolova u grlu morao sam kod liječnika u Daruvar, koji mi je prepisao antibiotike. Nekoliko dana nisam mogao govoriti ni jesti i pio sam samo čaj. Na dan kada sam se vratio od liječnika, na večernjem postrojavanju, moj zamjenik je priopćio (ponavljam otprilike): - Svečano vas obavještavam da je naš dragi vođa tabora izgubio glas i da svoje dužnosti do daljega prepušta meni.

Žeđa, žeđa...

A onda sam otišao u Kaufland. I - eto:


Za prvu ruku sam namiren. Nisam htio pretjerivati pa nisam pokupovao sve vrste koje su se nudile.

I - da. Ima još jedna sitnica. Ne pokušavajte ovo kod kuće! Kaufland je bio u Freilassingu. Zbirci nedostaje još jedna boca iz koje se sadržaj na blagajni počeo izlijevati pa ju je blagajnica povukla iz prodaje. Nisam dobio novu obzirom na veličinu dućana (ima ga na 2 kata!), pa bi potrajalo dok zamjena stigne. Zanimljiva veličina i izbor za mjesto od 15.800 stanovnika - kao 2 Opatije, jer kaufland, naravno, nije jedini u Freilassingu.