Zagrebačke pruge
+3
gaspa
ZlayoZg
ICE-3M
7 posters
Stranica 4 / 9. • 
1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9
Re: Zagrebačke pruge
by ZlayoZg pon 22 stu 2021 - 7:21
Ovo mi je zapelo za oko..Cargova elektra vuče putnički vlak, kao u ona stara vremena,bez podjela..gaspa je napisao/la:https://i.postimg.cc/BnFgxZNF/ZP3-119b-Tre-njevka-odvojnica.jpg
Ili ipak nije jer exif kaže da je fotka iz 2011.godine?
Ili ti pak nije dobro naštiman sat na fotkalu?
Eh,i ja ga sada zakomplicira..
ZlayoZg- Administrator
- Broj postova : 3064
Age : 40
Lokacija : Zagreb(Žitnjak)
Registration date : 19.09.2008
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa pon 22 stu 2021 - 9:15
Fotka je zaista iz 2011. i posuđena je od nekog tko slika Olympusom (ja zadnjih četrdesetak godina slikam Nikonima). To će reći da je za cjelovitu pripremu (a još uvijek s puno manjkavosti) neke teme potrebno više od desetljeća.
Ali drago mi je da pratitelji uočavaju ovakve detalje. Znači da tema ima smisla.
Ali drago mi je da pratitelji uočavaju ovakve detalje. Znači da tema ima smisla.
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
Re: Zagrebačke pruge
by Pfaff pon 22 stu 2021 - 11:22
Svaka tema ima smisla. Jedino neke teme pokazuju manjak pratiteljagaspa je napisao/la:Znači da tema ima smisla.
______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.
Pfaff- Administrator
- Broj postova : 11162
Age : 75
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa pon 22 stu 2021 - 14:14
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (4)
A sad ponovo u stvarnost i na teren. Dalje pruga vodi ravno nasipom i nadvožnjakom, izgrađenim 1937. a rekonstruiranim negdje u sedamdesetim, prelazi ulicu grada Vukovara.
Slijedi jedan nadvožnjak iz 1937. preko pješačko-biciklističke staze. Šetalište Jurija Gagarina, uz koje često viđamo malu repliku robnog sajma Jakuševac. U doba gradnje prolaza ovdje je tekao potok Kunišćak (teče on tu i dalje, samo je nadsvođen i skriven).
Dalje je sa zapadne strane pruge smješten Željeznički rasadnik koji je nekoć služio za uzgoj bilja koje se sadilo uz pruge, odnosno željezničke stanice, a posljednjih desetljeća jednostavno je prepušten zubu vremena. Onda ga je unajmila Drvodjeljska škola za praktičnu nastavu šumarskih tehničara, koji su tamo zasadili određenu crnogoricu i obnovili staklenike te priveli rasadnik svojoj svrsi.
Rasadnik se proteže sve do jednog opet ozbiljnog nadvožnjaka, preko ozbiljne ceste. Nekad Ljubljanska, danas Zagrebačka avenija. Osnovna verzija sagrađena 1953. a kasnije je, kao i onaj nad Vukovarskom, proširen novim otvorima.
Nisu svi nadvožnjaci velebni, nađe se i pokoji skromniji, poput ovog preko Nove ceste. Možda vas ime zbunjuje? Novu cestu smještate između Doma sportova i Trešnjevačkog trga. Da, a ovo je njezin uži, zavinutiji južni dio, presječen Ljubljanskom/Zagrebačkom avenijom i bačen u zaborav.
Ubrzo (za pojmove onih koji se voze) pruga zakreće na sse (jji) prelazeći Savsku c. nadvožnjakom već viđene (poznate) konstrukcije, sagrađenim 1939. Stari je podvožnjak na Svakoj cesti srušen te izgrađen novi, širi i viši, ispod kojega i danas teče cestovni, tramvajski i pješački promet.
Eto nas i do rijeke Save.
Za ovaj dio grada razmatra se prijedlog formiranja intermodalnog kolodvora (željeznica, tramvaj, autobus, taksi) neposredno sjeveroistočno od sadašnjeg okretišta.
Prijedlog je, kao i brojni drugi, teško prihvatljiv i ne suviše suvisao. Mnogo bi bolje bilo takav kolodvor izgraditi s južne strane Save. Prostora ima dovoljno, a i priključak na glavne prometnice, uključivo tramvajsku prugu, je tamo bolji. Kako sve autobusne linije polazeće s terminala Savski most vode prema jugu, preko Save (izuzev linije 108 koja prometuje samo 5 puta dnevno radnim danom), premještanjem terminala na južnu stranu rijeke manje bi bili opterećeni Jadranski most i druge prometnice a vozno vrijeme bilo bi skraćeno.
A sad ponovo u stvarnost i na teren. Dalje pruga vodi ravno nasipom i nadvožnjakom, izgrađenim 1937. a rekonstruiranim negdje u sedamdesetim, prelazi ulicu grada Vukovara.
Slijedi jedan nadvožnjak iz 1937. preko pješačko-biciklističke staze. Šetalište Jurija Gagarina, uz koje često viđamo malu repliku robnog sajma Jakuševac. U doba gradnje prolaza ovdje je tekao potok Kunišćak (teče on tu i dalje, samo je nadsvođen i skriven).
Dalje je sa zapadne strane pruge smješten Željeznički rasadnik koji je nekoć služio za uzgoj bilja koje se sadilo uz pruge, odnosno željezničke stanice, a posljednjih desetljeća jednostavno je prepušten zubu vremena. Onda ga je unajmila Drvodjeljska škola za praktičnu nastavu šumarskih tehničara, koji su tamo zasadili određenu crnogoricu i obnovili staklenike te priveli rasadnik svojoj svrsi.
Rasadnik se proteže sve do jednog opet ozbiljnog nadvožnjaka, preko ozbiljne ceste. Nekad Ljubljanska, danas Zagrebačka avenija. Osnovna verzija sagrađena 1953. a kasnije je, kao i onaj nad Vukovarskom, proširen novim otvorima.
Nisu svi nadvožnjaci velebni, nađe se i pokoji skromniji, poput ovog preko Nove ceste. Možda vas ime zbunjuje? Novu cestu smještate između Doma sportova i Trešnjevačkog trga. Da, a ovo je njezin uži, zavinutiji južni dio, presječen Ljubljanskom/Zagrebačkom avenijom i bačen u zaborav.
Ubrzo (za pojmove onih koji se voze) pruga zakreće na sse (jji) prelazeći Savsku c. nadvožnjakom već viđene (poznate) konstrukcije, sagrađenim 1939. Stari je podvožnjak na Svakoj cesti srušen te izgrađen novi, širi i viši, ispod kojega i danas teče cestovni, tramvajski i pješački promet.
Eto nas i do rijeke Save.
Za ovaj dio grada razmatra se prijedlog formiranja intermodalnog kolodvora (željeznica, tramvaj, autobus, taksi) neposredno sjeveroistočno od sadašnjeg okretišta.
Prijedlog je, kao i brojni drugi, teško prihvatljiv i ne suviše suvisao. Mnogo bi bolje bilo takav kolodvor izgraditi s južne strane Save. Prostora ima dovoljno, a i priključak na glavne prometnice, uključivo tramvajsku prugu, je tamo bolji. Kako sve autobusne linije polazeće s terminala Savski most vode prema jugu, preko Save (izuzev linije 108 koja prometuje samo 5 puta dnevno radnim danom), premještanjem terminala na južnu stranu rijeke manje bi bili opterećeni Jadranski most i druge prometnice a vozno vrijeme bilo bi skraćeno.
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
borna likes this post
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa čet 25 stu 2021 - 10:35
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (5)
Kad već ova dionica pruge ne nudi neke posebno atraktivne fotografske motive niti povijesne odvojke, eto onda malo – nadam se zanimljivih – povijesnih podataka. Prvi željeznički most kojim je premoštena Sava, čime se je ostvarila veza sjeverne i južne Hrvatske, građen je od 1859. a dovršen i pušten u promet 1. listopada 1862, istodobno sa željezničkom prugom Zidani Most – Zagreb – Sisak na kojoj je bio jedna od najvećih i najsloženijih građevina. Ukupna je duljina rešetkastog mosta bila 253 m a širina 4,37 m. Rešetkasta je konstrukcija bila proizvedena u Tvornici strojeva W. Prick u Beču, prema projektu koji je 1858. izrađen u Budimpešti (bratstvo i jedinstvo vuče porijeklo još iz Austro-Ugarske). Sastavni su dijelovi željezne konstrukcije bili Dunavom i Savom dopremljeni do Siska, a dalje kopnenim putem do Zagreba. Da bi se dobilo na vremenu, pokraj kamenih stupova bila je izgrađena skela (građevinska! – ne plutajuća, dakle nije predmet Unutarnjih plovnih puteva) na koju je montiran most, tako da je istodobno s kamenim stupovima na skelu montirana čelična konstrukcija teška 592,91 t, a most je potom montiran poprečnim navlačenjem na kamene stupove. Stari je most bio izveden u zakovanoj izvedbi od tzv. pudlovanog (kovanog) i lijevanog željeza, inače sklonog krtom lomu. Čelična je konstrukcija bila u stalnoj uporabi sve do gradnje novog mosta iako se 1892. razmatrala njezina zamjena jednom demontiranom konstrukcijom sa željezničke pruge Pragersko – Budim, koja je na svom dijelu kroz Međimurje inače najstarija pruga u Hrvatskoj. Međutim 1893. obnovili su ga prema vlastitom projektu stručnjaci Mađarskih državnih željeznica (MÁV). Kako je most bio dimenzioniran za lokomotive male mase, s vremenom je došlo do pucanja elemenata na pojasima nosača. Zbog toga je izvedeno pojačanje mosne konstrukcije s faktorom sigurnosti koji je odgovarao prometu vlakova s teškim lokomotivama, ali sa smanjenom brzinom. Drugo je veće pojačanje nosive konstrukcije izvedeno 1913. i to je do 1935. dopuštalo promet i najtežim lokomotivama, ali ipak sa smanjenom brzinom.
Most 1898.
Kako je stari jednokolosiječni most bio dotrajao i nije mogao prihvatiti novo osovinsko opterećenje željezničkih vagona, posebno parnih lokomotiva koje su s tenderom težile do 160 t, zbog sigurnosti prometa 26. ožujka 1934. željeznička uprava u Zagrebu odlučila je od banske uprave ondašnje Savske banovine i zagrebačkog gradskog poglavarstva zatražiti gradnju novog željezničkog mosta s dva kolosijeka ili dvokolotračnog mosta, kako se to onda govorilo. Dozvola je dobivena vrlo brzo*, a novčanu je potporu osiguralo i ondašnje Ministarstvo saobraćaja Kraljevine Jugoslavije. Velike se zasluge za gradnju novog mosta, ali i za rješavanje mnogih drugih problema vezanih za modernizaciju zagrebačkog željezničkog čvora, pripisuju ondašnjem direktoru željezničke uprave, ing. Mati Šnelleru, inače unuku Ante Šnellera, negdašnjega graditelja stupova staroga mosta.
* Kaže se da je povijest učiteljica života. Iz povijesne brzine dobivanja građevnih dozvola današnji, ne znam kako bih ih nazvao, nisu ama baš ništa naučili, ili, bolje rečeno, povijest i njezine pozitivne strane nisu ni proučavali, smatrajući da povijest počinje s njima.
Most 1935.
Budući da se korito rijeke Save na području Zagreba stalno snižavalo, a to se događa i danas, temelje je starog mosta valjalo osigurati nabačajem od kamenih i betonskih blokova. Time je korito za malu i srednju vodu bilo suženo, pa je udaljenost obala na potezu uz most bila proširena sa 100 m na 135 m. Stoga je odlučeno Savu premostiti jednim otvorom kako bi rijeka slobodnije tekla jer je na tom mjestu već poprimala svojstva riječne bujice. Može se pretpostaviti da je uvođenje velikog raspona bilo potaknuto i određenim prestižem jer je u to doba u Beogradu bio izgrađen cestovni viseći most preko Save dug 411 m (srušen tijekom II. svjetskog rata). Ujedno je odlučeno da se izgrade novi nasipi te da most bude duži od postojećeg pedesetak metara. Povećana je i visina mosta za 2,5 m kako bi Savskom cestom, ali i cestom s južne strane mosta, mogla prolaziti cestovna vozila. Željeznička je uprava udovoljila zahtjevu za gradnju novoga mosta pa je najprije dala izraditi stupove, a potom raspisala natječaj za idejno rješenje i izvedbu nove rasponske konstrukcije. Za izradu nosive konstrukcije novog mosta, koji je zbog velikoga raspona bio dojmljiva građevina, raspisan je posebni međunarodni natječaj. Ukupno su pristigla 34 projektna rješenja, a najviše je ponuda dobiveno iz Njemačke, čak 21, dok su samo 3 bile iz ondašnje Jugoslavije. Prvu je nagradu dobila ponuda tvrtke Maschinenfabrik Augsburg iz Nürnberga (MAN), druga je nagrada pripala Prvoj jugoslavenskoj tvornici vagona, strojeva i mostova d.d. iz Broda na Savi (danas Đuro Đaković d.d. u Slavonskom Brodu), autora inženjera Borisa Valujeva i Trofima Čerevkova iz Mostovne radionice. Treću je nagradu također dobilo rješenje pristiglo iz Njemačke. Investitor je ipak povjerio gradnju mosta Prvoj jugoslavenskoj tvornici vagona, strojeva i mostova, s manjom izmjenom prema natječajnom rješenju.
Izgradnja novog mosta 1937.-1939.
Svečanom je puštanju u promet mosta prethodilo probno opterećenje izvedene građevine s osam tada najtežih lokomotiva, a svaka je težila 160 t.
Željeznički most preko Save s dva kolosijeka, nazvan i Novi zagrebački željeznički most ili Zeleni most, pušten je u promet 3. prosinca 1939. Vrpcu je presjekao general Nedeljković kao kraljev zastupnik, a pustio ga je u promet ing. Bešić, ministar saobraćaja Kraljevine Jugoslavije. Svi su gosti na novi most stigli vlakom s Glavnog kolodvora.
Stari most nakon izgradnje novog mosta nije bio srušen sve do 1950. zbog straha od ratnih oštećenja novog mosta i mogućih prometnih zastoja (tada bi promet bio preusmjeren na stari most). Tek tada je rešetkasta konstrukcija demontirana i upotrebljena u druge svrhe. No kameni su stupovi ostali još dugo jer je ondašnja Uprava za vodoprivredu odobrenje za razgradnju i miniranje stupova dala tek 1962.
Nije ova slika zalutala ovdje iz Unutarnjih plovnih puteva. Treba promatrati drugi plan tj. stupove starog željezničkog mosta ispred kojih je sagrađen novi, današnji most.
U posljednje vrijeme za ovaj most se, zbog svojedobnog grafita na njemu, uvriježio naziv Hendrixov most, iako vrsni gitarist nema ama baš nikakve veze ni sa Zagrebom, ni sa Savom a niti sa željeznicom (osim njegove skladbe Hear my train a comin', premalo da mu se dodijeli ime mosta).
Zeleni most danas
Most svojim južnim pristupnim dijelom premošćuje Obalu Ivana Supeka. Desno od ceste, prije mosta, ostaci su konstrukcije starog mosta (vidi se koliko je stari most bio niže položen)
Situacija za dalje i par slika iz zraka
Kad već ova dionica pruge ne nudi neke posebno atraktivne fotografske motive niti povijesne odvojke, eto onda malo – nadam se zanimljivih – povijesnih podataka. Prvi željeznički most kojim je premoštena Sava, čime se je ostvarila veza sjeverne i južne Hrvatske, građen je od 1859. a dovršen i pušten u promet 1. listopada 1862, istodobno sa željezničkom prugom Zidani Most – Zagreb – Sisak na kojoj je bio jedna od najvećih i najsloženijih građevina. Ukupna je duljina rešetkastog mosta bila 253 m a širina 4,37 m. Rešetkasta je konstrukcija bila proizvedena u Tvornici strojeva W. Prick u Beču, prema projektu koji je 1858. izrađen u Budimpešti (bratstvo i jedinstvo vuče porijeklo još iz Austro-Ugarske). Sastavni su dijelovi željezne konstrukcije bili Dunavom i Savom dopremljeni do Siska, a dalje kopnenim putem do Zagreba. Da bi se dobilo na vremenu, pokraj kamenih stupova bila je izgrađena skela (građevinska! – ne plutajuća, dakle nije predmet Unutarnjih plovnih puteva) na koju je montiran most, tako da je istodobno s kamenim stupovima na skelu montirana čelična konstrukcija teška 592,91 t, a most je potom montiran poprečnim navlačenjem na kamene stupove. Stari je most bio izveden u zakovanoj izvedbi od tzv. pudlovanog (kovanog) i lijevanog željeza, inače sklonog krtom lomu. Čelična je konstrukcija bila u stalnoj uporabi sve do gradnje novog mosta iako se 1892. razmatrala njezina zamjena jednom demontiranom konstrukcijom sa željezničke pruge Pragersko – Budim, koja je na svom dijelu kroz Međimurje inače najstarija pruga u Hrvatskoj. Međutim 1893. obnovili su ga prema vlastitom projektu stručnjaci Mađarskih državnih željeznica (MÁV). Kako je most bio dimenzioniran za lokomotive male mase, s vremenom je došlo do pucanja elemenata na pojasima nosača. Zbog toga je izvedeno pojačanje mosne konstrukcije s faktorom sigurnosti koji je odgovarao prometu vlakova s teškim lokomotivama, ali sa smanjenom brzinom. Drugo je veće pojačanje nosive konstrukcije izvedeno 1913. i to je do 1935. dopuštalo promet i najtežim lokomotivama, ali ipak sa smanjenom brzinom.
Most 1898.
Kako je stari jednokolosiječni most bio dotrajao i nije mogao prihvatiti novo osovinsko opterećenje željezničkih vagona, posebno parnih lokomotiva koje su s tenderom težile do 160 t, zbog sigurnosti prometa 26. ožujka 1934. željeznička uprava u Zagrebu odlučila je od banske uprave ondašnje Savske banovine i zagrebačkog gradskog poglavarstva zatražiti gradnju novog željezničkog mosta s dva kolosijeka ili dvokolotračnog mosta, kako se to onda govorilo. Dozvola je dobivena vrlo brzo*, a novčanu je potporu osiguralo i ondašnje Ministarstvo saobraćaja Kraljevine Jugoslavije. Velike se zasluge za gradnju novog mosta, ali i za rješavanje mnogih drugih problema vezanih za modernizaciju zagrebačkog željezničkog čvora, pripisuju ondašnjem direktoru željezničke uprave, ing. Mati Šnelleru, inače unuku Ante Šnellera, negdašnjega graditelja stupova staroga mosta.
* Kaže se da je povijest učiteljica života. Iz povijesne brzine dobivanja građevnih dozvola današnji, ne znam kako bih ih nazvao, nisu ama baš ništa naučili, ili, bolje rečeno, povijest i njezine pozitivne strane nisu ni proučavali, smatrajući da povijest počinje s njima.
Most 1935.
Budući da se korito rijeke Save na području Zagreba stalno snižavalo, a to se događa i danas, temelje je starog mosta valjalo osigurati nabačajem od kamenih i betonskih blokova. Time je korito za malu i srednju vodu bilo suženo, pa je udaljenost obala na potezu uz most bila proširena sa 100 m na 135 m. Stoga je odlučeno Savu premostiti jednim otvorom kako bi rijeka slobodnije tekla jer je na tom mjestu već poprimala svojstva riječne bujice. Može se pretpostaviti da je uvođenje velikog raspona bilo potaknuto i određenim prestižem jer je u to doba u Beogradu bio izgrađen cestovni viseći most preko Save dug 411 m (srušen tijekom II. svjetskog rata). Ujedno je odlučeno da se izgrade novi nasipi te da most bude duži od postojećeg pedesetak metara. Povećana je i visina mosta za 2,5 m kako bi Savskom cestom, ali i cestom s južne strane mosta, mogla prolaziti cestovna vozila. Željeznička je uprava udovoljila zahtjevu za gradnju novoga mosta pa je najprije dala izraditi stupove, a potom raspisala natječaj za idejno rješenje i izvedbu nove rasponske konstrukcije. Za izradu nosive konstrukcije novog mosta, koji je zbog velikoga raspona bio dojmljiva građevina, raspisan je posebni međunarodni natječaj. Ukupno su pristigla 34 projektna rješenja, a najviše je ponuda dobiveno iz Njemačke, čak 21, dok su samo 3 bile iz ondašnje Jugoslavije. Prvu je nagradu dobila ponuda tvrtke Maschinenfabrik Augsburg iz Nürnberga (MAN), druga je nagrada pripala Prvoj jugoslavenskoj tvornici vagona, strojeva i mostova d.d. iz Broda na Savi (danas Đuro Đaković d.d. u Slavonskom Brodu), autora inženjera Borisa Valujeva i Trofima Čerevkova iz Mostovne radionice. Treću je nagradu također dobilo rješenje pristiglo iz Njemačke. Investitor je ipak povjerio gradnju mosta Prvoj jugoslavenskoj tvornici vagona, strojeva i mostova, s manjom izmjenom prema natječajnom rješenju.
Izgradnja novog mosta 1937.-1939.
Svečanom je puštanju u promet mosta prethodilo probno opterećenje izvedene građevine s osam tada najtežih lokomotiva, a svaka je težila 160 t.
Željeznički most preko Save s dva kolosijeka, nazvan i Novi zagrebački željeznički most ili Zeleni most, pušten je u promet 3. prosinca 1939. Vrpcu je presjekao general Nedeljković kao kraljev zastupnik, a pustio ga je u promet ing. Bešić, ministar saobraćaja Kraljevine Jugoslavije. Svi su gosti na novi most stigli vlakom s Glavnog kolodvora.
Stari most nakon izgradnje novog mosta nije bio srušen sve do 1950. zbog straha od ratnih oštećenja novog mosta i mogućih prometnih zastoja (tada bi promet bio preusmjeren na stari most). Tek tada je rešetkasta konstrukcija demontirana i upotrebljena u druge svrhe. No kameni su stupovi ostali još dugo jer je ondašnja Uprava za vodoprivredu odobrenje za razgradnju i miniranje stupova dala tek 1962.
Nije ova slika zalutala ovdje iz Unutarnjih plovnih puteva. Treba promatrati drugi plan tj. stupove starog željezničkog mosta ispred kojih je sagrađen novi, današnji most.
U posljednje vrijeme za ovaj most se, zbog svojedobnog grafita na njemu, uvriježio naziv Hendrixov most, iako vrsni gitarist nema ama baš nikakve veze ni sa Zagrebom, ni sa Savom a niti sa željeznicom (osim njegove skladbe Hear my train a comin', premalo da mu se dodijeli ime mosta).
Zeleni most danas
Most svojim južnim pristupnim dijelom premošćuje Obalu Ivana Supeka. Desno od ceste, prije mosta, ostaci su konstrukcije starog mosta (vidi se koliko je stari most bio niže položen)
Situacija za dalje i par slika iz zraka
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
borna likes this post
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa pon 29 stu 2021 - 10:23
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (6)
Pruge M202 i M502 koje su funkcionalno već odavno razdvojene ovdje se i fizički razdvajaju. M202 (na prve dvije slike, pa na 5. i 6. lijeva) ode na jugozapad i njoj ćemo posvetiti nastavak ove priče. M502 (na prve 2 slike, pa na 5. i 6. desna) ode na jugoistok i njoj ćemo se vratiti kasnije.
Još uvijek ne predaleko jedna od druge, obje pruge, svaka svojim nadvožnjakom, prelaze Aveniju Dubrovnik. Oba nadvožnjaka su novijeg datuma, građena tik uz starije koji za ovakvu prometnicu nisu imali propust dovoljne širine. Po njihovoj izgradnji pruge su elegantno prebačene sa starih na nove nadvožnjake a stari su, zajedno s pripadajućim nasipima, nakon toga uklonjeni. Stoga trase trase tih pruga danas nisu idealno ravne odn. jednoliko zakrivljene već se vidi njihovo skretanje odn. odstupanje od idealne osi.
Dokaz da preko uslikanog nadvožnjaka zaista ide pruga
Pruge M202 i M502 koje su funkcionalno već odavno razdvojene ovdje se i fizički razdvajaju. M202 (na prve dvije slike, pa na 5. i 6. lijeva) ode na jugozapad i njoj ćemo posvetiti nastavak ove priče. M502 (na prve 2 slike, pa na 5. i 6. desna) ode na jugoistok i njoj ćemo se vratiti kasnije.
Još uvijek ne predaleko jedna od druge, obje pruge, svaka svojim nadvožnjakom, prelaze Aveniju Dubrovnik. Oba nadvožnjaka su novijeg datuma, građena tik uz starije koji za ovakvu prometnicu nisu imali propust dovoljne širine. Po njihovoj izgradnji pruge su elegantno prebačene sa starih na nove nadvožnjake a stari su, zajedno s pripadajućim nasipima, nakon toga uklonjeni. Stoga trase trase tih pruga danas nisu idealno ravne odn. jednoliko zakrivljene već se vidi njihovo skretanje odn. odstupanje od idealne osi.
Dokaz da preko uslikanog nadvožnjaka zaista ide pruga
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
Pfaff and borna like this post
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa sri 1 pro 2021 - 10:33
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (7)
Obje pruge, zajedno s njihovom južnom spojnicom, omeđuju naselje Trokut (odakle mu samo to ime?) u koje se ulazi sa sjevera, iz Avenije Dubrovnik. Kao u srednjevjekovnim gradovima, postoje i sporedni ulazi kroz zidine, u ovom slučaju nasipe. Jedan od 4 takva propusta je spoj zapadno položenog naselja Savski gaj i Hermanove ulice u trokutu, izgrađen 60-tih.
Blagi luk konačno usmjerava prugu M202 na do Jastrebarskog duuugi ravni dio spustivši je u razinu okolnog tla. Duuugi ravni dio baš i nije idealno ravan već ima svoje grbe i zastranjenja, što se najbolje vidi ako prugu promatrate durbinom ili teleobjektivom.
S lijeve strane se približava spojna pruga M404. Prije njihovog spoja obje pruge siječe ulica, sa sz. strane zvana Savski gaj XIII. a s ji. strane zvana Utinjska ul. Riječ je o dvostrukom ŽCPR (ŽCPRR ili ŽCP2R ili ŽCPR&ŽCPR ?), s dvije neovisne signalizacije i dvije rampe, poput onog ranije viđenog na zapadu (Kustošija, Sokolska ul.). Kad vlak nailazi jednom prugom, rampa na toj pruzi je spuštena a na drugoj je dignuta. Čekajući, vozila stoje na pruzi s dignutom rampom. Bilo bi zanimljivo vidjeti što bi se desilo kad bi se u tom trenu i druga rampa počela spuštati, što nije vjerojatno, jer je pruga prema Karlovcu jednokolosiječna pa na nju ne mogu istodobno 2 vlaka.
Tu zasad vidimo samo jednu prugu, našu M202 i sjeverni dio ŽCPRR-a (pogled u smjeru Glavnog kolodvora, odakle smo i došli)
Slijedeća slika daje pogled na ŽCPRR sa sjeverne strane i vide se obje pruge. Ulica sjeverno od prelaza je Savski Gaj XIII put (nama iza leđa). Ulica južno od prelaza je Utinjska (pred nama). Nije mi poznato ime prostora između pruga. Sve nalikuje na dva granična prijelaza s ničijom zemljom između.
Da ni mene ni sebe ne pitate zašto je na slici rampa spuštena - 4054 Zagreb-Moravice. A priznajte i sami, ljepše je kad se na slici infrastrukture vidi i vlak.
Tu i u daljnje dijelu imamo preklapanje s od 2009. postojećom a iste godine i napuštenom/zaboravljenom temom Južna pruga. Neke stvari su u principu ako baš ne vječne, a ono dugotrajne, pa dalje prenosim dio ondašnjih slika i teksta, osuvremenjenih i dopunjenih gdje je trebalo.
Okrenuvši se spram jugozapada vidimo prividno duuugu ravnu prugu za Jastrebarsko kojoj s lijeve strane prilazi M404 iz Klare. Prije njihovog sljubljivanja, kao zaštitna mjera na pruzi M404 je obvezni šturc s bikom. Budu li ovo čitali neki željezničko nenastrojeni i neosvješteni čitatelji, pomislit će da je riječ o nekoj građevini gospodarske namjene u području stočarstva, uključujući pripadnu stoku. Ali nije!
Gledajući s druge strane, rekli bismo da se pruga račva (dok su se na prethodnoj slici pruge spajale – eto kako je sve stvar gledišta!) Lijevi krak zakreće na sjever, preko Savskog mosta. Desni krak zakreće na istok pa dalje na jugoistok da bi se priključio sisačkoj pruzi M502. To je pruga M404.
Rekli smo da je od željezničke infrastrukture ljepša samo željeznička infrastruktura sa željezničkim vozilom. Nekretnina + pokretnina.
Opanačke se krećemo dalje prema Jastrebarskom (Rijeci, za sujetne članove foruma; Splitu za Dalmatince koji misle da Rijeku spominjem njima u dišpet) i dolazimo do ŽCPR Remetinec. Ulica koja siječe prugu nosi ime dr. Luje Naletilića (1876.-1972.), ovdašnjeg omiljenog liječnika opće prakse i velikog humanitarca, koji je imao ordinaciju u toj ulici.
Pogled na ŽCPR sa sjevera. Slika djeluje sumorno jer je na njoj u pozadini duga sumorna građevina, privremena rezidencija mnogih slavnih i manje slavnih osoba – zatvor Remetinec, najveći u Hrvatskoj.
Pogled s juga je puno svjetliji i optimističniji. Pogotovo ga tako vide oni koji trajno izlaze iz spomenute građevine.
Obje pruge, zajedno s njihovom južnom spojnicom, omeđuju naselje Trokut (odakle mu samo to ime?) u koje se ulazi sa sjevera, iz Avenije Dubrovnik. Kao u srednjevjekovnim gradovima, postoje i sporedni ulazi kroz zidine, u ovom slučaju nasipe. Jedan od 4 takva propusta je spoj zapadno položenog naselja Savski gaj i Hermanove ulice u trokutu, izgrađen 60-tih.
Blagi luk konačno usmjerava prugu M202 na do Jastrebarskog duuugi ravni dio spustivši je u razinu okolnog tla. Duuugi ravni dio baš i nije idealno ravan već ima svoje grbe i zastranjenja, što se najbolje vidi ako prugu promatrate durbinom ili teleobjektivom.
S lijeve strane se približava spojna pruga M404. Prije njihovog spoja obje pruge siječe ulica, sa sz. strane zvana Savski gaj XIII. a s ji. strane zvana Utinjska ul. Riječ je o dvostrukom ŽCPR (ŽCPRR ili ŽCP2R ili ŽCPR&ŽCPR ?), s dvije neovisne signalizacije i dvije rampe, poput onog ranije viđenog na zapadu (Kustošija, Sokolska ul.). Kad vlak nailazi jednom prugom, rampa na toj pruzi je spuštena a na drugoj je dignuta. Čekajući, vozila stoje na pruzi s dignutom rampom. Bilo bi zanimljivo vidjeti što bi se desilo kad bi se u tom trenu i druga rampa počela spuštati, što nije vjerojatno, jer je pruga prema Karlovcu jednokolosiječna pa na nju ne mogu istodobno 2 vlaka.
Tu zasad vidimo samo jednu prugu, našu M202 i sjeverni dio ŽCPRR-a (pogled u smjeru Glavnog kolodvora, odakle smo i došli)
Slijedeća slika daje pogled na ŽCPRR sa sjeverne strane i vide se obje pruge. Ulica sjeverno od prelaza je Savski Gaj XIII put (nama iza leđa). Ulica južno od prelaza je Utinjska (pred nama). Nije mi poznato ime prostora između pruga. Sve nalikuje na dva granična prijelaza s ničijom zemljom između.
Da ni mene ni sebe ne pitate zašto je na slici rampa spuštena - 4054 Zagreb-Moravice. A priznajte i sami, ljepše je kad se na slici infrastrukture vidi i vlak.
Tu i u daljnje dijelu imamo preklapanje s od 2009. postojećom a iste godine i napuštenom/zaboravljenom temom Južna pruga. Neke stvari su u principu ako baš ne vječne, a ono dugotrajne, pa dalje prenosim dio ondašnjih slika i teksta, osuvremenjenih i dopunjenih gdje je trebalo.
Okrenuvši se spram jugozapada vidimo prividno duuugu ravnu prugu za Jastrebarsko kojoj s lijeve strane prilazi M404 iz Klare. Prije njihovog sljubljivanja, kao zaštitna mjera na pruzi M404 je obvezni šturc s bikom. Budu li ovo čitali neki željezničko nenastrojeni i neosvješteni čitatelji, pomislit će da je riječ o nekoj građevini gospodarske namjene u području stočarstva, uključujući pripadnu stoku. Ali nije!
Gledajući s druge strane, rekli bismo da se pruga račva (dok su se na prethodnoj slici pruge spajale – eto kako je sve stvar gledišta!) Lijevi krak zakreće na sjever, preko Savskog mosta. Desni krak zakreće na istok pa dalje na jugoistok da bi se priključio sisačkoj pruzi M502. To je pruga M404.
Rekli smo da je od željezničke infrastrukture ljepša samo željeznička infrastruktura sa željezničkim vozilom. Nekretnina + pokretnina.
Opanačke se krećemo dalje prema Jastrebarskom (Rijeci, za sujetne članove foruma; Splitu za Dalmatince koji misle da Rijeku spominjem njima u dišpet) i dolazimo do ŽCPR Remetinec. Ulica koja siječe prugu nosi ime dr. Luje Naletilića (1876.-1972.), ovdašnjeg omiljenog liječnika opće prakse i velikog humanitarca, koji je imao ordinaciju u toj ulici.
Pogled na ŽCPR sa sjevera. Slika djeluje sumorno jer je na njoj u pozadini duga sumorna građevina, privremena rezidencija mnogih slavnih i manje slavnih osoba – zatvor Remetinec, najveći u Hrvatskoj.
Pogled s juga je puno svjetliji i optimističniji. Pogotovo ga tako vide oni koji trajno izlaze iz spomenute građevine.
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
borna likes this post
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa pet 3 pro 2021 - 10:54
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (
Ovaj ŽCPR jedno je od uskih i problematičnih prometnih grla u Zagrebu. Unatoč tome što ovom prugom prođe tek nekoliko putničkih vlakova u smjeru Rijeke a mnogo manje u smjeru Splita, uz nekoliko teretnjaka koji obilaze Zagreb preko Klare, zahvaljujući ingeniozno riješenoj signalizaciji, rampa je počesto i podugo spuštena. A to stvara kolone s turopoljske strane duge i do 300 m u kojima čekaju i Zetovi autobusi na linijama 110, 159, 160, 163 i 315. Spuštanjem rampe remetinečki semafor prelazi u režim trepćućeg žutog, a nakon podizanja rampe, dok se promet opet stabilizira... Odlično je rješenje da je rampa spuštena dok putnički vlakovi stoje na stajalištu Remetinec (koje počinje odmah od desnog ruba slike), makar oni išli prema jugu i ne zahvaćaju sam prijelaz. Odlično je rješenje i da je rampa spuštena (a da i nije, ne bi bilo koristi, jer cestu blokira vlak) dok teretnjak kojem je zapriječena vožnja prema Klari stoji na crvenom signalu prije odvojka M404 (kao da taj signal nisu mogli postaviti 200 m dalje, prije ovog ŽCPR iz smjera Karlovca). A vrhunac je kad čekaš i čekaš, a ono se proveze par veseljaka u dresini ili protutnji (besposlena?) lokomotiva u praznom hodu (strojno, rekli bi stručnjaci). Zar ne znaju pošto je struja?
Stajalište Remetinec s nakupinom betona koja glumi peron. Pogled prema zapadu (Karlovac). Vjerujte mi na riječ da se vlakovi ovdje zaista zaustavljaju i krcaju putnike.
Stajalište Remetinec u doba kad se čekačima s obje strane ŽCPR dimi iz ušiju. Srećom, 520 iz Splita se ne zaustavlja ovdje.
Shematski prikaz detalja koji nas očekuju na slijedećoj dionici
Dalje se prostor otvara. Šibaj, Miško! 1 km dalje je ŽCPR Brezovička c, nešto manje prometno opterećena od Naletilićeve. Ovuda prolazeće Zetove linije su 110, 161 i 162. Kad ono - gle! - crveni signal je zatreperio.
Rampa se spušta
Ubrzo vidimo i razlog spuštanja rampe
A ubrzo zatim sve je opet po starom
Ravna pruga
Nakon nešto više od kilometra takve ravne pruge je ŽCP koji opet dijeli dvije slabo prometne ulice: sz. Fiolićevu a ji. ul. Kate Mlinarić (pogledi sa sjevera i juga).
I dalje se nastavlja tobože ravno
Ovaj ŽCPR jedno je od uskih i problematičnih prometnih grla u Zagrebu. Unatoč tome što ovom prugom prođe tek nekoliko putničkih vlakova u smjeru Rijeke a mnogo manje u smjeru Splita, uz nekoliko teretnjaka koji obilaze Zagreb preko Klare, zahvaljujući ingeniozno riješenoj signalizaciji, rampa je počesto i podugo spuštena. A to stvara kolone s turopoljske strane duge i do 300 m u kojima čekaju i Zetovi autobusi na linijama 110, 159, 160, 163 i 315. Spuštanjem rampe remetinečki semafor prelazi u režim trepćućeg žutog, a nakon podizanja rampe, dok se promet opet stabilizira... Odlično je rješenje da je rampa spuštena dok putnički vlakovi stoje na stajalištu Remetinec (koje počinje odmah od desnog ruba slike), makar oni išli prema jugu i ne zahvaćaju sam prijelaz. Odlično je rješenje i da je rampa spuštena (a da i nije, ne bi bilo koristi, jer cestu blokira vlak) dok teretnjak kojem je zapriječena vožnja prema Klari stoji na crvenom signalu prije odvojka M404 (kao da taj signal nisu mogli postaviti 200 m dalje, prije ovog ŽCPR iz smjera Karlovca). A vrhunac je kad čekaš i čekaš, a ono se proveze par veseljaka u dresini ili protutnji (besposlena?) lokomotiva u praznom hodu (strojno, rekli bi stručnjaci). Zar ne znaju pošto je struja?
Stajalište Remetinec s nakupinom betona koja glumi peron. Pogled prema zapadu (Karlovac). Vjerujte mi na riječ da se vlakovi ovdje zaista zaustavljaju i krcaju putnike.
Stajalište Remetinec u doba kad se čekačima s obje strane ŽCPR dimi iz ušiju. Srećom, 520 iz Splita se ne zaustavlja ovdje.
Shematski prikaz detalja koji nas očekuju na slijedećoj dionici
Dalje se prostor otvara. Šibaj, Miško! 1 km dalje je ŽCPR Brezovička c, nešto manje prometno opterećena od Naletilićeve. Ovuda prolazeće Zetove linije su 110, 161 i 162. Kad ono - gle! - crveni signal je zatreperio.
Rampa se spušta
Ubrzo vidimo i razlog spuštanja rampe
A ubrzo zatim sve je opet po starom
Ravna pruga
Nakon nešto više od kilometra takve ravne pruge je ŽCP koji opet dijeli dvije slabo prometne ulice: sz. Fiolićevu a ji. ul. Kate Mlinarić (pogledi sa sjevera i juga).
I dalje se nastavlja tobože ravno
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
borna likes this post
Re: Zagrebačke pruge
by besposlenpop pet 3 pro 2021 - 13:46
Nisam ja, Tita mi!gaspa je napisao/la:... A vrhunac je kad čekaš i čekaš, a ono se proveze par veseljaka u dresini ili protutnji (besposlena?) lokomotiva u praznom hodu (strojno, rekli bi stručnjaci). Zar ne znaju pošto je struja?
...
besposlenpop- Broj postova : 1306
Age : 65
Lokacija : Zagreb zapad
Registration date : 18.06.2021
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa pon 6 pro 2021 - 11:30
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (9)
Gotovo 400 m dugim mostom pruga prelazi odteretni kanal Sava – Odra koji brani Zagreb od poplava. Njime se skreće višak vode i ispušta u poplavne ravnice i šume istočnog Turopolja. Zanimljivo je križanje rijeke Odre i tog kanala u mjestu Čička Poljana – Odra je sifonom provedena ispod kanala i njihove se vode tamo izravno ne miješaju.
Ove bi slike, naravno, bile ljepše da je na mostu vlak. Ali, vlak mi je promaknuo doslovno za manje od 10 sekundi. Spuštajući se u korito kanala vidio sam ga, no dok sam stao uz rub ceste, dohvatio fotić i izašao iz auta... odeeee
Iza kanala pruga nadvožnjakom prelazi zagrebačku obilaznicu, autocestu A3. Gledano iz daljine, dalekozorom/durbinom/teleobjektivom taj prijelaz se čini kao jedan hupser na ravninskoj pruzi.
I dođe tako pruga M202 u Hrvatski Leskovac. Za njegov kolodvor kaže:
Pogled prema Zagrebu i hupseru preko A3
Krećući se natraške ulazimo sve dublje u kolodvor Hrvatski Leskovac
Stanična zgrada u izometriji sa željezničke strane
i s cestovne strane (posebnu pažnju obratiti na drugu građevinu desno od stanične zgrade)
Da, to je to! Kruna svega
Dobro došli !
Još bolje vas našli
Bokocrt kolodvorske zgrade (s izometrijom vagona)
Gotovo 400 m dugim mostom pruga prelazi odteretni kanal Sava – Odra koji brani Zagreb od poplava. Njime se skreće višak vode i ispušta u poplavne ravnice i šume istočnog Turopolja. Zanimljivo je križanje rijeke Odre i tog kanala u mjestu Čička Poljana – Odra je sifonom provedena ispod kanala i njihove se vode tamo izravno ne miješaju.
Ove bi slike, naravno, bile ljepše da je na mostu vlak. Ali, vlak mi je promaknuo doslovno za manje od 10 sekundi. Spuštajući se u korito kanala vidio sam ga, no dok sam stao uz rub ceste, dohvatio fotić i izašao iz auta... odeeee
Iza kanala pruga nadvožnjakom prelazi zagrebačku obilaznicu, autocestu A3. Gledano iz daljine, dalekozorom/durbinom/teleobjektivom taj prijelaz se čini kao jedan hupser na ravninskoj pruzi.
I dođe tako pruga M202 u Hrvatski Leskovac. Za njegov kolodvor kaže:
Pogled prema Zagrebu i hupseru preko A3
Krećući se natraške ulazimo sve dublje u kolodvor Hrvatski Leskovac
Stanična zgrada u izometriji sa željezničke strane
i s cestovne strane (posebnu pažnju obratiti na drugu građevinu desno od stanične zgrade)
Da, to je to! Kruna svega
Dobro došli !
Još bolje vas našli
Bokocrt kolodvorske zgrade (s izometrijom vagona)
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
borna likes this post
Re: Zagrebačke pruge
by besposlenpop pon 6 pro 2021 - 13:15
gaspa je napisao/la:
Gotovo 400 m dugim mostom pruga prelazi odteretni kanal Sava – Odra koji brani Zagreb od poplava. Njime se skreće višak vode i ispušta u poplavne ravnice i šume istočnog Turopolja. Zanimljivo je križanje rijeke Odre i tog kanala u mjestu Čička Poljana – Odra je sifonom provedena ispod kanala i njihove se vode tamo izravno ne miješaju. ...
Jel?
Nikad čul ni videl.
gaspa je napisao/la:
Ove bi slike, naravno, bile ljepše da je na mostu vlak. Ali, vlak mi je promaknuo doslovno za manje od 10 sekundi. Spuštajući se u korito kanala vidio sam ga, no dok sam stao uz rub ceste, dohvatio fotić i izašao iz auta... odeeee
Vjerujem(o) ti.
I ja sam ga znao viđati, ima znakova da poneki prođe ...
gaspa je napisao/la:
i s cestovne strane (posebnu pažnju obratiti na drugu građevinu desno od stanične zgrade)
Obraćam i ne vjerujem - kolko put sam bil tu, i sad prvi put vidim taj balkon!
besposlenpop- Broj postova : 1306
Age : 65
Lokacija : Zagreb zapad
Registration date : 18.06.2021
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa sri 8 pro 2021 - 10:06
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (10)
Sjeverni dio kolodvora. Tamo lijevo neki je kolosijek ulovio stranputicu.
Ta je stranputica industrijski kolosijek za spremište voznog parka (lijevi) i Pliva otopine (desni s iskliznicom)
Ta stranputica prolazi lijevo duž zgrade sa šahovnicom.
Iz bližeg (ono straga, iza plota, su Pliva otopine)
Jugoistočni izlazni pogled iz kolodvora Hrvatski Leskovac (gle kako se u naizgled ravnici pruga diže!)
Na samom izlazu (ili ulazu, ovisi kako gledate) iz kolodvora je ŽCPR Bedekova ul. koja u širem smislu spaja Lučko i Goli Breg
Ode pruga dalje mimo tvornice Pliva otopine (tu proizvode kapi za nos i slične tekućine)
U daljnjem nastavku nakon manje od kilometra došli bismo do ŽCP Gornjodemerska ul…
(nema slike)
… a odmah iza njega na nadvožnjak autoceste A1/A6
(nema ni ove slike)
Kojih 400 m nakon autocestinog nadvožnjaka pruga iz grada Zagreba prelazi u Zagrebački županiju prestavši biti predmetom naše priče. Za oproštaj bismo mogli baciti jedan (čeznutljivi?) pogled u daljinu, da imamo sliku (ali bi bila slična kao već ranije viđene). Došla kasna jesen, ide zima, pak sam nekako prestao biti voljan tumarati naokolo.
Kad sam napisao: oproštaj, mislio sam (samo) na prugu M202, ne na cijelu temu.
Sjeverni dio kolodvora. Tamo lijevo neki je kolosijek ulovio stranputicu.
Ta je stranputica industrijski kolosijek za spremište voznog parka (lijevi) i Pliva otopine (desni s iskliznicom)
Ta stranputica prolazi lijevo duž zgrade sa šahovnicom.
Iz bližeg (ono straga, iza plota, su Pliva otopine)
Jugoistočni izlazni pogled iz kolodvora Hrvatski Leskovac (gle kako se u naizgled ravnici pruga diže!)
Na samom izlazu (ili ulazu, ovisi kako gledate) iz kolodvora je ŽCPR Bedekova ul. koja u širem smislu spaja Lučko i Goli Breg
Ode pruga dalje mimo tvornice Pliva otopine (tu proizvode kapi za nos i slične tekućine)
U daljnjem nastavku nakon manje od kilometra došli bismo do ŽCP Gornjodemerska ul…
(nema slike)
… a odmah iza njega na nadvožnjak autoceste A1/A6
(nema ni ove slike)
Kojih 400 m nakon autocestinog nadvožnjaka pruga iz grada Zagreba prelazi u Zagrebački županiju prestavši biti predmetom naše priče. Za oproštaj bismo mogli baciti jedan (čeznutljivi?) pogled u daljinu, da imamo sliku (ali bi bila slična kao već ranije viđene). Došla kasna jesen, ide zima, pak sam nekako prestao biti voljan tumarati naokolo.
Kad sam napisao: oproštaj, mislio sam (samo) na prugu M202, ne na cijelu temu.
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
borna and besposlenpop like this post
Re: Zagrebačke pruge
by besposlenpop sri 8 pro 2021 - 10:54
Biće ipak južni.gaspa je napisao/la:
Sjeverni dio kolodvora. ...
...
Sjeverni se jedva nazire u daljini ...
Te limene garaže su za ETP-ove TMD-ove.gaspa je napisao/la:
...
Ta je stranputica industrijski kolosijek za spremište voznog parka (lijevi) i Pliva otopine (desni s iskliznicom)
...
Ta stranputica prolazi lijevo duž zgrade sa šahovnicom.
...
besposlenpop- Broj postova : 1306
Age : 65
Lokacija : Zagreb zapad
Registration date : 18.06.2021
borna likes this post
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa sri 8 pro 2021 - 18:32
Zapravo, da. Sve je stvar shvaćanja i pristupa, ali... zapravo, da. Južni je dominantan a kamo je pjesnik gledao...besposlenpop je napisao/la:Biće ipak južni. Sjeverni se jedva nazire u daljini ...
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa pet 10 pro 2021 - 15:31
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (11)
Ostanimo mi lijepo u Zagrebu (tako nam i naslov teme sugerira) i vratimo se u željeznički Remetinec, do mjesta učeno zvanog Delta rasputnica u kojem se od pruge M202 (na slici desno) odvaja pruga M404 (na slici lijevo). Nije ona duplo ni vrijednija, ni veća, zato što ima dupli broj. Pruga k'o pruga.
Vidjeli ste i onaj šturc s bikom, da se netko neplanirano ne zaleti na M202.
Službeni podaci prikazuju prugu u suprotnom smjeru
Možete usporediti prugu u izvedenoj i nacrtanoj stvarnosti.
Eto nas na onom ŽCPRR, ovaj put s južne strane
Odmah iza opisanog prijelaza pogoni su pekarne Klara koja je imala svoj industrijski kolosijek. Čini se, barem po jednom planu Zagreba, da je taj kolosijek imao spoj na glavnu prugu samo s istočne strane.
Dio kompleksa pekarne - pogađate gdje je (bila) pruga
Bila? Tragovi se još naziru odn. izviruju iz asfalta i zemlje
Osvrnemo li se - tragovi nisu nestali
Idući dalje željezo više nećemo naći ali drvo u vidu pragova da
I tu negdje, malo dalje, nekad bila (sad se spominjala) skretnica za Klarin kolosjek
Ovaj propust povezuje sjevernu Hermanovu i južnu Perjasičku ulicu (iz koje je i slikano)
Pruga je izvedena kao pravilni luk. Počinje njezino (lijeva pruga) približavanje sisačkoj pruzi (desna). Između njih vrijedni lokalni stanovnici uredili su male vrtove.
Dokaz da je južna pruga u funkciji
Dvije pruge se sreću na ulazu u kolodvor Klara (a jednom, onom M404, čak i vlak nailazi).
Ostanimo mi lijepo u Zagrebu (tako nam i naslov teme sugerira) i vratimo se u željeznički Remetinec, do mjesta učeno zvanog Delta rasputnica u kojem se od pruge M202 (na slici desno) odvaja pruga M404 (na slici lijevo). Nije ona duplo ni vrijednija, ni veća, zato što ima dupli broj. Pruga k'o pruga.
Vidjeli ste i onaj šturc s bikom, da se netko neplanirano ne zaleti na M202.
Službeni podaci prikazuju prugu u suprotnom smjeru
Možete usporediti prugu u izvedenoj i nacrtanoj stvarnosti.
Eto nas na onom ŽCPRR, ovaj put s južne strane
Odmah iza opisanog prijelaza pogoni su pekarne Klara koja je imala svoj industrijski kolosijek. Čini se, barem po jednom planu Zagreba, da je taj kolosijek imao spoj na glavnu prugu samo s istočne strane.
Dio kompleksa pekarne - pogađate gdje je (bila) pruga
Bila? Tragovi se još naziru odn. izviruju iz asfalta i zemlje
Osvrnemo li se - tragovi nisu nestali
Idući dalje željezo više nećemo naći ali drvo u vidu pragova da
I tu negdje, malo dalje, nekad bila (sad se spominjala) skretnica za Klarin kolosjek
Ovaj propust povezuje sjevernu Hermanovu i južnu Perjasičku ulicu (iz koje je i slikano)
Pruga je izvedena kao pravilni luk. Počinje njezino (lijeva pruga) približavanje sisačkoj pruzi (desna). Između njih vrijedni lokalni stanovnici uredili su male vrtove.
Dokaz da je južna pruga u funkciji
Dvije pruge se sreću na ulazu u kolodvor Klara (a jednom, onom M404, čak i vlak nailazi).
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
borna likes this post
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa pon 13 pro 2021 - 11:13
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (12)
A sad se opet resetiramo na Savski most i preskačemo na kolosijek pruge M502 na njegovom južnom, prekosavskom, kraju. Prvo malo službenih podataka o pruzi, odn. dionici koju obrađujem (obzirom da više ne znam odakle sam tablicu nabavio, ne mogu vam o njoj dati podrobnija objašnjenja).
Ovo smo već vidjeli iz drugih pozicija – prostorno razdvajanje pruga M202 i M502 nakon Zelenog mosta. Ovaj niži, desni, dio trasa je pruge do uklonjenog premalog nadvožnjaka preko tadašnje Aleje Borisa Kidriča, danas Avenije Dubrovnik.
Eto nas na novom nadvožnjaku. Stari je bio desno od njega, što se vidi po ostatku nasipa i osi pruge do skretanja.
Pogled prema Sisku. Vidi se kako se pruga S-zavojem vraća na nekadašnju trasu.
Sad smo otprilike na mjestu gdje je pruga oduvijek bila.
Vodi pruga ravno između Trokuta i Trnskog. Ovaj desni koridor trasa je nakadašnje velesajamske pruge o kojoj će biti riječ.
Prethodni tekst vrijedi i za ovu sliku. A desno se čak i vide ostaci velesajamske pruge.
Pruga na nasipu razdvaja, ali to nije spriječilo domišljate stanovnike da na ovom dijelu ugaze čak 5 divljih prijelaza. Ovo je jedan od njih. Pristup iz Trnskog.
Prelaženje nije baš bezopasno i treba se dobro uvjeriti da u blizini nema vlaka.
Nisu svi spojevi Trokuta i Trnskog divlji. Dolazimo i do jednog civiliziranog nadvožnjaka nad pješačkom i biciklističkom stazom.
Isti nadvožnjak gladan iz Trokuta. Do njega vodi jedna grana Hermanove ul. Većina ostalih ulica u kvartu ima maštovita imena: I. trokut, II. trokut,…XV. trokut.
Nešto dalje, prije spoja s prugom M404, jedan je stariji propust. Prilaz iz Trnskog.
Džungla s druge strane nije ništa manja. U ovom dijelu Trokuta nalaze se mali vrtovi koje obrađuje lokalno stanovništvo, a koje ste vidjeli pred kraj opisa pruge M404-.
Pregledali ste i pročitali ovo brzo. Da ste išli pješice, potrajalo bi osjetno dulje. Zato ćemo za danas odmoriti.
A sad se opet resetiramo na Savski most i preskačemo na kolosijek pruge M502 na njegovom južnom, prekosavskom, kraju. Prvo malo službenih podataka o pruzi, odn. dionici koju obrađujem (obzirom da više ne znam odakle sam tablicu nabavio, ne mogu vam o njoj dati podrobnija objašnjenja).
Ovo smo već vidjeli iz drugih pozicija – prostorno razdvajanje pruga M202 i M502 nakon Zelenog mosta. Ovaj niži, desni, dio trasa je pruge do uklonjenog premalog nadvožnjaka preko tadašnje Aleje Borisa Kidriča, danas Avenije Dubrovnik.
Eto nas na novom nadvožnjaku. Stari je bio desno od njega, što se vidi po ostatku nasipa i osi pruge do skretanja.
Pogled prema Sisku. Vidi se kako se pruga S-zavojem vraća na nekadašnju trasu.
Sad smo otprilike na mjestu gdje je pruga oduvijek bila.
Vodi pruga ravno između Trokuta i Trnskog. Ovaj desni koridor trasa je nakadašnje velesajamske pruge o kojoj će biti riječ.
Prethodni tekst vrijedi i za ovu sliku. A desno se čak i vide ostaci velesajamske pruge.
Pruga na nasipu razdvaja, ali to nije spriječilo domišljate stanovnike da na ovom dijelu ugaze čak 5 divljih prijelaza. Ovo je jedan od njih. Pristup iz Trnskog.
Prelaženje nije baš bezopasno i treba se dobro uvjeriti da u blizini nema vlaka.
Nisu svi spojevi Trokuta i Trnskog divlji. Dolazimo i do jednog civiliziranog nadvožnjaka nad pješačkom i biciklističkom stazom.
Isti nadvožnjak gladan iz Trokuta. Do njega vodi jedna grana Hermanove ul. Većina ostalih ulica u kvartu ima maštovita imena: I. trokut, II. trokut,…XV. trokut.
Nešto dalje, prije spoja s prugom M404, jedan je stariji propust. Prilaz iz Trnskog.
Džungla s druge strane nije ništa manja. U ovom dijelu Trokuta nalaze se mali vrtovi koje obrađuje lokalno stanovništvo, a koje ste vidjeli pred kraj opisa pruge M404-.
Pregledali ste i pročitali ovo brzo. Da ste išli pješice, potrajalo bi osjetno dulje. Zato ćemo za danas odmoriti.
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
Pfaff and borna like this post
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa sri 15 pro 2021 - 11:08
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (13)
Jesmo li orni za slijedeću dionicu? Našoj pruzi se s desna odn. zapada pridružuje pruga M404 (koja je na slici lijevo, ali i dalje zapadno). Pruge su se srele, što još ne znači da su se i dodirnule. Sisačkom trasom nailazi 1349 Zagreb-Volinja.
Desni zatravljeni koridor trasa je bivše velesajamske pruge. Iz malo daljeg bezvlačna slika izgleda ovako
Sad već zalazimo u slijedeću cjelinu, a to je Klara. Na ulazu pruga ide preko ceste, što znači da je tu ŽCP, ali ne obični, već ŽCPR. Ova cesta povezuje naselja Trnsko i Siget (sjeverno od pruge) i Glogovec (južno od pruge). Sjeverno od pruge ime joj je Radmanovačka, a južno Utinjska ul. Po Utinji, rječici na Banovini. Pogled sa sjevera (iz Radmanovačke)
Na ovoj strani se Radmanovačkoj ulici neposredno pred njenim prelaskom preko pruge pridružuje s istoka kolni put. To je omogućilo semaforu dobivanje društva pa sad njih dva (ili dvoje?) lijepo ćaskaju trepčući svaki svoje (ali ipak sinkronizirano).
Pogled na ŽCPR s juga (iz Utinjske)...
...pa pogled sa strane, iz nekog poluprofila (al' ste se nagledali). Međutim, nije ova slika ovdje bez veze, tek da popunim post. U produžetku onog slijepog kolosijeka ograničenog odbojnikom nekad je išla pruga. Velesajamska. Sve o njoj ćete saznati na vrijeme. Neko buduće.
Dakle, taj prijelaz uvod je u kompleks Klara. Kad gledate niz prugu čini vam se da još dugo na njoj neće biti ništa, pa se pitate jesam li vas namagarčio a Klara nam se zapravo krije iza leđa.
Nisam i ne krije se. Iza leđa nam je ovo. Ranije smo vidjeli dvije pruge koje se približavaju, vidjeli smo i vlak na jednoj od njih (sisačkoj), ali one se ni ovdje još uvijek nisu spojile i svaka dalje tjera po svome. Zagledamo li pažljivo, uočit ćemo i da obje pruge nisu na istoj visini. Dakle: lijeva pruga je M404. Srednja je sisačka (M502). A desna? Desna se spaja sa sisačkom a ficlek njezinog ravnog nastavka završava bikom. Pruga djeluje nekako naprasno prekinuta. Pa i jest! To je početak (ili kraj?) nekadašnje industrijske pruge za velesajam (napušteni koridor jasno se ocrtava u nastavku).
Tu se lijepo vidi kako je pruga M404 (lijeva) i dalje autonomna
i dosta dalje je još uvijek sama za sebe
Na predzadnjoj slici možete provjeriti što ste, u okviru jedne druge infrastrukturne teme, naučili o skretnicama.
Jesmo li orni za slijedeću dionicu? Našoj pruzi se s desna odn. zapada pridružuje pruga M404 (koja je na slici lijevo, ali i dalje zapadno). Pruge su se srele, što još ne znači da su se i dodirnule. Sisačkom trasom nailazi 1349 Zagreb-Volinja.
Desni zatravljeni koridor trasa je bivše velesajamske pruge. Iz malo daljeg bezvlačna slika izgleda ovako
Sad već zalazimo u slijedeću cjelinu, a to je Klara. Na ulazu pruga ide preko ceste, što znači da je tu ŽCP, ali ne obični, već ŽCPR. Ova cesta povezuje naselja Trnsko i Siget (sjeverno od pruge) i Glogovec (južno od pruge). Sjeverno od pruge ime joj je Radmanovačka, a južno Utinjska ul. Po Utinji, rječici na Banovini. Pogled sa sjevera (iz Radmanovačke)
Na ovoj strani se Radmanovačkoj ulici neposredno pred njenim prelaskom preko pruge pridružuje s istoka kolni put. To je omogućilo semaforu dobivanje društva pa sad njih dva (ili dvoje?) lijepo ćaskaju trepčući svaki svoje (ali ipak sinkronizirano).
Pogled na ŽCPR s juga (iz Utinjske)...
...pa pogled sa strane, iz nekog poluprofila (al' ste se nagledali). Međutim, nije ova slika ovdje bez veze, tek da popunim post. U produžetku onog slijepog kolosijeka ograničenog odbojnikom nekad je išla pruga. Velesajamska. Sve o njoj ćete saznati na vrijeme. Neko buduće.
Dakle, taj prijelaz uvod je u kompleks Klara. Kad gledate niz prugu čini vam se da još dugo na njoj neće biti ništa, pa se pitate jesam li vas namagarčio a Klara nam se zapravo krije iza leđa.
Nisam i ne krije se. Iza leđa nam je ovo. Ranije smo vidjeli dvije pruge koje se približavaju, vidjeli smo i vlak na jednoj od njih (sisačkoj), ali one se ni ovdje još uvijek nisu spojile i svaka dalje tjera po svome. Zagledamo li pažljivo, uočit ćemo i da obje pruge nisu na istoj visini. Dakle: lijeva pruga je M404. Srednja je sisačka (M502). A desna? Desna se spaja sa sisačkom a ficlek njezinog ravnog nastavka završava bikom. Pruga djeluje nekako naprasno prekinuta. Pa i jest! To je početak (ili kraj?) nekadašnje industrijske pruge za velesajam (napušteni koridor jasno se ocrtava u nastavku).
Tu se lijepo vidi kako je pruga M404 (lijeva) i dalje autonomna
i dosta dalje je još uvijek sama za sebe
Na predzadnjoj slici možete provjeriti što ste, u okviru jedne druge infrastrukturne teme, naučili o skretnicama.
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
Pfaff, borna and besposlenpop like this post
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa pet 17 pro 2021 - 12:55
Na veselje mojim vjernim pratiteljima prugoljupcima, prije nego me do kraja uhvati božićna euforija, poslije koje pak slijedi novogodišnja, iza svega toga oporavak, pa istom onda možemo razmišljati o daljnjem postanju.
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (14)
Malo tehnike iz tog dijela
Trokolosiječna dionica u središtu Klare prema Zagrebu (lijevo: M404, sredina: M502, diretissima za Glavni kolodvor, desna: pomoćna, spaja se na M502 a nekad je vodila do velesajma)
Međutim, razvrstavanje tko-kuda počinje pred ranžirnim kolodvorom (i onaj naš teretnjak s pruge M404 skreće, evo, lijevo na sisačku, a dalje će opet lijevo na ranžirni - ali, o tom potom)
Tu, na skretanju lijevo za ranžirni kolodvor (ravno za Sisak) već i manevre imaju posla. I tek tu se desna M404 može plasirati za Sisak ili ranžirni kolodvor
Desno od grananja s prethodne slike je prizemnica. Piše: Zagreb Klara ali to nije putnička stanica (ta je par stotina metara dalje)
Nakon što su se pruge razdvojile i umnožile - eto nam cestovnog prijelaza (s jugozapadne strane, odakle je i slikano, Mrkšina ul. a sa sjeveroistočne, nakon svih pruga, Oreškovićeva ul.) koji spaja Zaprudski otok i Svetu Klaru. A gle 4 rampe! Opet ŽCPRR!
Opet vrijedi ona priča - pazi koja se rampa spušta i gdje onda staneš. Samo je to ovdje puno ozbiljnije, jer zbog više kolosijeka 2 vlaka mogu zaista voziti istodobno! Kao na viđenim maketama. A što je između dvije pruge? Lokalni nadzorno-upravljački centar.
Sjeverna strana.
Svaka im čast, koliko su motke duge.
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (14)
Malo tehnike iz tog dijela
Trokolosiječna dionica u središtu Klare prema Zagrebu (lijevo: M404, sredina: M502, diretissima za Glavni kolodvor, desna: pomoćna, spaja se na M502 a nekad je vodila do velesajma)
Međutim, razvrstavanje tko-kuda počinje pred ranžirnim kolodvorom (i onaj naš teretnjak s pruge M404 skreće, evo, lijevo na sisačku, a dalje će opet lijevo na ranžirni - ali, o tom potom)
Tu, na skretanju lijevo za ranžirni kolodvor (ravno za Sisak) već i manevre imaju posla. I tek tu se desna M404 može plasirati za Sisak ili ranžirni kolodvor
Desno od grananja s prethodne slike je prizemnica. Piše: Zagreb Klara ali to nije putnička stanica (ta je par stotina metara dalje)
Nakon što su se pruge razdvojile i umnožile - eto nam cestovnog prijelaza (s jugozapadne strane, odakle je i slikano, Mrkšina ul. a sa sjeveroistočne, nakon svih pruga, Oreškovićeva ul.) koji spaja Zaprudski otok i Svetu Klaru. A gle 4 rampe! Opet ŽCPRR!
Opet vrijedi ona priča - pazi koja se rampa spušta i gdje onda staneš. Samo je to ovdje puno ozbiljnije, jer zbog više kolosijeka 2 vlaka mogu zaista voziti istodobno! Kao na viđenim maketama. A što je između dvije pruge? Lokalni nadzorno-upravljački centar.
Sjeverna strana.
Svaka im čast, koliko su motke duge.
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
Pfaff and borna like this post
Re: Zagrebačke pruge
by Pfaff pet 17 pro 2021 - 17:21
To je jako gužvovito. Ne bi ja tuda...
______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.
Pfaff- Administrator
- Broj postova : 11162
Age : 75
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa pon 20 pro 2021 - 10:27
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (15)
Ranžirnim kolodvorom ćemo se zabavljati u budućnosti, a sad pogledajmo kako to izgleda dalje prema Sisku. Opet se tračnice zapetljavaju i raspetljavaju
Čini se, najčešće korišteni uređaj na našim prugama.
Obrnemo li se nazad, prema Zagrebu, pogled je slijedeći. A tu lijevo, najlijevije, prazan je pojas, dušu dao za još jedan kolosijek. U pravu ste, kolosijek je tu i bio, a kome je i zašto smetao - ne znam. Misle da su tri sasvim dosta?
Ostaci ostataka
Opći pogled na aktivne i napuštenu trasu
Dugo već pričamo o Klari i gledamo je, pa evo napokon i stanične zgrade. Prije same slike učena definicija ovog kolodvora
Na plotu je pisalo svašta, a čini mi se i da ovdje piše svašta. Kakav prijelaz s dvokolosiječne pruge na jednokolosiječnu? Pa to su opet bile dvije poredne (paralelne) jednokolosiječne pruge. Ili možda misle da dvokolosiječna pruga dolazi iz ranžirnog kolodvora? A gle tek kolosijeke. Pet ih je. Mi vidimo tri. I četvrtog eliminiranog. Gdje je peti? Pokušat ćemo naći odgovor i na to pitanje.
Shema svakako ne govori u prilog toj petkolosiječnoj teoriji. Ili ipak? Kod same stanične zgrade vidimo kolosijeke 12, 13 i 14. Kolosijeci 2, 3 i 4 su desno. Kolosijek 2 ide za Karlovac, kolosijek 3 je u produžetku kolosijeka 13, označen kao glavni prolazni kolosijek. Do Zagreba se iz Siska i ne može drukčije nego kolosijecima 13 i 3.
Ranžirnim kolodvorom ćemo se zabavljati u budućnosti, a sad pogledajmo kako to izgleda dalje prema Sisku. Opet se tračnice zapetljavaju i raspetljavaju
Čini se, najčešće korišteni uređaj na našim prugama.
Obrnemo li se nazad, prema Zagrebu, pogled je slijedeći. A tu lijevo, najlijevije, prazan je pojas, dušu dao za još jedan kolosijek. U pravu ste, kolosijek je tu i bio, a kome je i zašto smetao - ne znam. Misle da su tri sasvim dosta?
Ostaci ostataka
Opći pogled na aktivne i napuštenu trasu
Dugo već pričamo o Klari i gledamo je, pa evo napokon i stanične zgrade. Prije same slike učena definicija ovog kolodvora
Na plotu je pisalo svašta, a čini mi se i da ovdje piše svašta. Kakav prijelaz s dvokolosiječne pruge na jednokolosiječnu? Pa to su opet bile dvije poredne (paralelne) jednokolosiječne pruge. Ili možda misle da dvokolosiječna pruga dolazi iz ranžirnog kolodvora? A gle tek kolosijeke. Pet ih je. Mi vidimo tri. I četvrtog eliminiranog. Gdje je peti? Pokušat ćemo naći odgovor i na to pitanje.
Shema svakako ne govori u prilog toj petkolosiječnoj teoriji. Ili ipak? Kod same stanične zgrade vidimo kolosijeke 12, 13 i 14. Kolosijeci 2, 3 i 4 su desno. Kolosijek 2 ide za Karlovac, kolosijek 3 je u produžetku kolosijeka 13, označen kao glavni prolazni kolosijek. Do Zagreba se iz Siska i ne može drukčije nego kolosijecima 13 i 3.
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
Pfaff and borna like this post
Re: Zagrebačke pruge
by besposlenpop pon 20 pro 2021 - 11:48
Točno - sjeverni (ovdje najdonji) i srednji iz smjera RK su završetak dvokolosječne pruge M402 Sava rasputnica - Zagreb Ranžirni kolodvor - Zagreb Klara.gaspa je napisao/la:...
Na plotu je pisalo svašta, a čini mi se i da ovdje piše svašta. Kakav prijelaz s dvokolosiječne pruge na jednokolosiječnu? Pa to su opet bile dvije poredne (paralelne) jednokolosiječne pruge. Ili možda misle da dvokolosiječna pruga dolazi iz ranžirnog kolodvora? A gle tek kolosijeke. Pet ih je. Mi vidimo tri. I četvrtog eliminiranog. Gdje je peti? Pokušat ćemo naći odgovor i na to pitanje.
...
Dileme o broju kolosjeka ostaju i dalje, jer se na shemi ne vide dovoljno jasno brojevi ...
besposlenpop- Broj postova : 1306
Age : 65
Lokacija : Zagreb zapad
Registration date : 18.06.2021
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa pon 17 sij 2022 - 10:29
Jest da Klara može predstavljati kao neki logični završetak cjeline, ali nije! Idemo mi, nakon gotovo mjesec dana, dalje.
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (16)
Pustimo papire, okrenimo se u smjeru Siska i promotrimo putničku željezničku postaju Klara
Za one koji vole stanične zgrade en face.
Pa malo iskosa.
Vidimo da je zgrada dosta odmaknuta od pruge tako da bi ispred nje mirne duše mogao stati još jedan kolosijek (ne bi, doduše, stao pod portal kontaktne mreže nego bi bio izvan njega, ali moglo bi se tu raditi o nečem starijem, iz doba petrolejki.
Prije nego nastavimo eto jedne glavolomke. Na starim kartama austrijske izmjere ovdje je ucrtana jedna industrijska pruga, nazovimo je pruga Otok, jer o njoj nisam uspio pronaći podatke. Od te pruge danas, naravno, nema ni p a nije bila ni ucrtana u vojne karte JNA, što će reći da je davno nestala, vjerojatno s gospodarskim subjektom za čije je potrebe bila građena. Na slici je pokušaj interpretiranja te pruge u današnjem prostoru. Dio današnjih prometnica zadržao je smjer kao nekadašnje. Vidimo selo Zaprudje, današnju Svetu Klaru. Ono (Pf.) znači Pfarre, župa. Južno od Glogovca je bila ciglana. Ono Wh. pored pruge moglo bi značiti gostionica (Wirtshaus). A što bi bilo S.G. – potpuno je nejasno. Te kratice nema u topografskim simbolima, a ni u kraticama (ne našim, nego njemačkim!) općenito.
Žuto točkasto ucrtana pruga u današnju lokaciju.
Da vidimo što nam slijedi dalje. Ništa posebno atraktivno. Ali, moramo odraditi i ovu dionicu.
Idemo mi dalje. Ubrzo nam slijedi križanje pruge s podzemnim plinovodom.
Lijepo uređen donji postroj kolosijeka još uvijek u kolodvoru Klara (pogled prema Sisku)
Opet malo tehnike
I došli smo do križanja pruge i zagrebačke zaobilaznice, autoceste A3 - u 2 razine.
Do ovdje seže kolosijek 14 kolodvora Klara. Tu se negdje odvajala i pruga otok (ako nije bila uskotračna). Njezin kolosijek mogao je proći između stanične zgrade kolodvora Klara i prvog kolosijeka (ukoliko zgrada nije novijeg datuma od te pruge, pa teorija pada u vodu.
Desnom (južnom) kolosijeku 12 ovdje je kraj odn. konačno se i neopozivo priključuje sisačkoj pruzi M502.
ZAGREBAČKE ŽELJEZNIČKE PRUGE – JUŽNI DIO (16)
Pustimo papire, okrenimo se u smjeru Siska i promotrimo putničku željezničku postaju Klara
Za one koji vole stanične zgrade en face.
Pa malo iskosa.
Vidimo da je zgrada dosta odmaknuta od pruge tako da bi ispred nje mirne duše mogao stati još jedan kolosijek (ne bi, doduše, stao pod portal kontaktne mreže nego bi bio izvan njega, ali moglo bi se tu raditi o nečem starijem, iz doba petrolejki.
Prije nego nastavimo eto jedne glavolomke. Na starim kartama austrijske izmjere ovdje je ucrtana jedna industrijska pruga, nazovimo je pruga Otok, jer o njoj nisam uspio pronaći podatke. Od te pruge danas, naravno, nema ni p a nije bila ni ucrtana u vojne karte JNA, što će reći da je davno nestala, vjerojatno s gospodarskim subjektom za čije je potrebe bila građena. Na slici je pokušaj interpretiranja te pruge u današnjem prostoru. Dio današnjih prometnica zadržao je smjer kao nekadašnje. Vidimo selo Zaprudje, današnju Svetu Klaru. Ono (Pf.) znači Pfarre, župa. Južno od Glogovca je bila ciglana. Ono Wh. pored pruge moglo bi značiti gostionica (Wirtshaus). A što bi bilo S.G. – potpuno je nejasno. Te kratice nema u topografskim simbolima, a ni u kraticama (ne našim, nego njemačkim!) općenito.
Žuto točkasto ucrtana pruga u današnju lokaciju.
Da vidimo što nam slijedi dalje. Ništa posebno atraktivno. Ali, moramo odraditi i ovu dionicu.
Idemo mi dalje. Ubrzo nam slijedi križanje pruge s podzemnim plinovodom.
Lijepo uređen donji postroj kolosijeka još uvijek u kolodvoru Klara (pogled prema Sisku)
Opet malo tehnike
I došli smo do križanja pruge i zagrebačke zaobilaznice, autoceste A3 - u 2 razine.
Do ovdje seže kolosijek 14 kolodvora Klara. Tu se negdje odvajala i pruga otok (ako nije bila uskotračna). Njezin kolosijek mogao je proći između stanične zgrade kolodvora Klara i prvog kolosijeka (ukoliko zgrada nije novijeg datuma od te pruge, pa teorija pada u vodu.
Desnom (južnom) kolosijeku 12 ovdje je kraj odn. konačno se i neopozivo priključuje sisačkoj pruzi M502.
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
Pfaff and borna like this post
Re: Zagrebačke pruge
by Pfaff pon 17 sij 2022 - 10:49
Pitanje: Ako je plinovod podzemni, da li se to može smatrati križanjem? Odnosno, kako duboko mora biti ukopan plinovod da bi to prestalo biti križanje?
(Obrat one čudne definicije u ŽCPR - križanje u razini - a da kakvo drugo?)
(Obrat one čudne definicije u ŽCPR - križanje u razini - a da kakvo drugo?)
______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.
Pfaff- Administrator
- Broj postova : 11162
Age : 75
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008
Re: Zagrebačke pruge
by besposlenpop pon 17 sij 2022 - 15:55
Križanje sa sve četiri u Pravilniku o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu.Pfaff je napisao/la:Pitanje: Ako je plinovod podzemni, da li se to može smatrati križanjem? Odnosno, kako duboko mora biti ukopan plinovod da bi to prestalo biti križanje?
(Obrat one čudne definicije u ŽCPR - križanje u razini - a da kakvo drugo?)
besposlenpop- Broj postova : 1306
Age : 65
Lokacija : Zagreb zapad
Registration date : 18.06.2021
Re: Zagrebačke pruge
by gaspa pon 17 sij 2022 - 23:59
Pojednostavni stvar i gledaj dvodimenzionalno. Tlocrt.Pfaff je napisao/la:Pitanje: Ako je plinovod podzemni, da li se to može smatrati križanjem?
Zapravo, zanimljiva ti je opaska. Jedno od značenja te riječi, primjenjivo u ovom slučaju, je presijecanje pod nekim kutem. A tu se baš ništa ne presijeca.
(A i ta im je definicija dobra: kako se nešto presijeca ako nema kuta?)
besposlenpop je napisao/la:Križanje sa sve četiri u Pravilniku o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu.
Hm, pop me izvukao.
______________________________________
Ako ne znaš kamo ideš, stići ćeš tamo kamo nisi želio
gaspa- Administrator
- Broj postova : 3491
Lokacija : Zagreb
Registration date : 14.05.2008
Stranica 4 / 9. • 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9
Permissions in this forum:
Moľeą odgovarati na postove.|
|
|