Nizinska pruga Rijeka-Botovo

Neki od najvažnijih državnih projekata, poput nove nizinske pruge Rijeka – Zagreb – Botovo, uopće nisu upisani u strateške dokumente Republike Hrvatske. Bez adekvatne dokumentacije, međutim, nemoguće je aplicirati za sredstva EU fondova, a poznato je da će se pruga pokušati graditi s dvije ili tri milijarde eura iz EU. Stoga je jasno da se država mora »probuditi«, da mora biti fleksibilnija i brža, jer će joj inače pobjeći europski vlak – izjavio je ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno uređenje Mladen Črnjar na skupu gradonačelnika i čelnika Županije u Opatiji.

»Tri godine već čekamo da se država opredijeli o novoj pruzi i unese je u dokumente. To je nedopustivo«, izjavio je Črnjar, koji je zajedno sa suradnikom Miroslavom Štimcem predstavio nacrt novog Županijskog prostornog plana, koji će na javnu raspravu krenuti za desetak dana i biti dva mjeseca otvoren za raspravu. Usvajanje se očekuje prije lokalnih izbora 2013.

U Županiji su se na zahtjev župana Vidoja Vujića odlučili za donošenje potpuno novog prostornog plana, a on među ostalim predviđa i gradnju pet vjetroelektrana, pet solarnih elektrana i lokacije za šest golf terena – kod Brseča, u Dubini na Grobniku, Rojnu u Klani, u Rudinama na Krku, Malom polju kraj Novog Vinodolskog i Ustrinama na Lošinju.

»Zakonske pretpostavke su jako stroge, i golf tereni moći će se graditi ili tu, ili nigdje«, rekao je Štimac. Također, u planu je ukupno 8.500 nautičkih vezova i 134 turističke zone.

Kao ključne točke gospodarskog razvoja PGŽ-a planirane su zone Miklavija i Kukuljanovo, zona 3. maj u Rijeci, Urinj, te Omišalj. Cilj novog plana je – razvoj, rekao je ravnatelj Črnjar, koji zajedno sa Štimcem poručuje da će svi investitori morati zadovoljiti osnovne preduvjete – pristupni put, vodu, odvodnju i energetske kanale. »Nema više gradnje hotela s pet zvjezdica bez pristupnog puta«, poručili su.

– Nećemo se pokloniti svakom investitoru koji misli da u prostoru može što hoće. Pravila će za sve biti ista. Svejedno nam je da li nam netko investitore šalje »svisoka« ili sami dolaze sa svojim pretjeranim ambicijama. Reda će biti – poručio je Črnjar.

Jedan od prioriteta je zaštita pitkih voda, kojih je sve manje čak i u bogatoj PGŽ, a plan je i hitno aktiviranje napuštenih vojnih i drugih objekata. Ne može se više događati, upozorili su, da čak 50 posto turističkih zona ostane neiskorišteno.

Novost je i tretiranje mora kao građevinske čestice – tretman će biti isti kao s kopnom, a time se želi pojednostaviti procedura.

– Prostor shvaćamo kao resurs, želimo policentrični razvoj županije, i ovim planom ubili smo sve strahove o restrikcijama građevinskih područja. Dapače, svaka lokalna jedinica može formirati građevinsko područje kako želi, ali ono mora biti uređeno. Nema gradnje bez ceste, vode i energije – ponavlja Štimac.

Izvor: Novi list

Nema ni potrebe za novcem iz EU fondova kad će sve odraditi ... kinezi! Dobit ćemo sve, od financiranja preko izgradnje do ulaska 20 000 kineskih radnika u Hrvatsku. Za 5 godina od izgradnje biti ćemo jedna od kineskih pokrajina ...

Mislite da se šalim? Izgleda Vam ovo kao fikcija? Budite strpljivi pa ćete vidjet u kom smjeru će sve otići ...

Taman kad pomislim da naši vrli stručnjaci u Vladi i ostalim pratećim službama ne mogu pasti niže, oni me iznenade:

http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Nizinska-pruga-ide-goranskom-trasom-od-Rijeke-do-Zagreba-dva-sata-krace-2018.-godine

Što je sad ovo?

Paralelna pruga od Skradnika do Škrljeva ( osm dionice Plase-Delnice )?

Dupli kolosijek postojećom trasom od Škrljeva do Šapjana?

IDIOTI!

Da li je itko od njih prošao postojećom trasom, provjerio nagibe, radijuse zavoja, objekte pored pruge? Jesu li oni svjesni koliko je skuplje graditi paralelni kolosijek uz prugu u prometu ( koliko vremena će postojeća pruga biti u zatvoru? )? Kolika maksimalna brzina se može postići uz nagib od 26 promila i ove radijuse na postojećoj dionici.

Zašto izmjena dionice baš na dijelu Plase-Delnice?
Kako misle nadograditi paralelni kolosijek kroz Rijeku? Rušeći pola grada? Halo? Da li je netko od ovih STRUČNJAKA završio osnovnu školu.

Odgovorno tvrdim da će troškovi ovog "projekta" biti barem jednaki novoj drežničkoj trasi, ako ne i veći, a rezultat nula. Brzine možda nešto veće, broj vagona u kompoziciji isti ( baš me zanima s kojim to vučnim kapacitetima mislimo vući vlakove usponima od 26 promila ).

Kako provući paralelni kolosijek od Škrljeva do Šapjana?
1. Kroz Dragu - tunel duž čitave trase ili nadvožnjak preko kuća?
2. Rušiti kuće na podvežici, srušiti nasip iznad Lenca i napraviti novi most ( koliko bi koštao prekid prometa? )
3. Srušiti kuće kod dispanzera na Krimeji ili premjestiti JP Kamovu?
4. Srušiti pol Piramide i Školjića?
5. Srušiti dio Brajde i napraviti novi podvožnjak?

Na zapadu još donekle je to i moguće ( industrijska zona južno od pruge se da riješiti ).

Ako se već želi izvući dvotračnu prugu od Rijeke ( spoj na novi kontejnerski na Zagrebačkoj obali ), tada je jednostavnije i jeftinije dvotračnu povući do Jurdana, zatim napraviti odvojak kroz tunel prema Grobničkom Polju, Kukuljanovu i spoj na Škrljevo.

Ovaj teskt u NL mogu provući samo kroz plitke dnevno političke svrhe, jer nikakvu uporabnu vrijednost ovaj "projekt" nema. A pitam se da li uopće i postoji išta više osim ideje.

Novi list je u posljednje vrijeme pun ovakvih i sličnih "projekata" kojima nam žele reći da ova vlast nešto radi. Kao što većina od vas zna, vrlo vjerojatno niti jedan od ovih projekata nikada neće dočekati svjetlo dana. I bolje.

Vidim da si se skoncentrirao na Rijeku i lokalne gluposti, ali ima i sjevernije idiotarija na kvadrat. Dakle, ne kužim kako je dugoročno jeftinije radit drugi kolosijek na prugi od 25 promila, nego bušit tunele , a da ne velim da tu prugu još nazivaju nizinskom Nadalje, oni bi grdili novu prugu od Karlovca do Ogulina i još bi gradili teretnu obilaznicu Karlovca, te novu teretnu obiliznicu Zagreba i novi ranžirni kolodvor. Dakle, ovi idioti misle gradit novu prugu po planiranoj trasi od IGH tamo gdje nova pruga i nije tako potrebna i gdje se može dosta postič i gradnjom samo drugog kolosijeka, a tamo gdje bi nova pruga značila i puno manje eksploatacijske troškove bi oni gradili samo drugi kolosijek

Ta bi se pruga mogla napravit jeftinije da se napravi ovako. Dakle, od Botova do Josipdola gradnja drugog kolosijeka uz postoječu trasu, a od Josipdola do Rijeke nova trasa kako je planirao IGH. Ulazak u Rijeku bi bio od novog kolodvora Tijani koji bi bio negdje na mjestu gdje današnja pruga ide kroz Dragu (tu bi moralo dosta toga rušit) i od tamo bi putnički vlakovi i vlakovi za Brajdicu išli današnjom jednokolosiječnom prugom, dok bi teret za koldvor Rijeka mogao ič kroz tunel koji bi počinjao od kraja tog kolodvora i išao bi kroz Rijeku u ravnini pruge kroz Dragu i onda bi polukružno skretao i izlazio negdje kod današnje ložione (one kružne) i tamo bi taman došla pruga na teretni kolodvor. Je da bi to bio dosta skupi projekt, ali mislim da se do Rijeke jeftinije ni ne može doči. Naravno, postoji mogučnost da bi taj tunel išao do Matulja, pa onda bi tamo napravili triangl nakon izlaza iz tunela i jedan bi krak išao prema kolodvoru Matulji, a drugi nazad prema Rijeki. Nije ni to jeftino, ali takav je teren da jeftinog rješenja nema

22 milijuna t godišnje - navodni kapacitet.

To je oko 60 000 tona tereta DNEVNO.

Nagibima od 25 promila, koji bi ovim projektom ostali aktualni dobrim dijelom pruge, dva Siemensa ili Bombardiera mogu vući oko 1600-tonski vlak. To je dnevno 37 vlakova! + 10-tak putničkih...

Strojovođe će bolje znati, ali za ovoliki broj vlakova trebat će imati bar 40-tak modernih elektro lokomotiva...

A što je to "dva sata kraće do Zagreba"? Da li se misli na teretne vlakove?

Ma veči je problem koliko se više nergije troši na tom usponu, a i to bi bilo više vlakova jer tih 22 miliona tona tereta znači da je težina tih vlakova minimalno 30 miliona tona, a to je onda preko 50 vlakova. Preko Drežnice bi vlakovi mogli imat 2000 tona i mogla bi ih vuči po jedna moderna lokomotiva, a jedino bi ih do Krasice morale vuči po dvije, ali to je nekih 10 do 15 km.

Ma ovih 2 sata se odnosi na putničke vlakove, jer bi gradili novu prugu Zagreb - Skradnik - Oštarije i vele da bi se od Oštarija do Plasa vozilo 120km/h, a pruga bi išla starom trasom od Oštarija do Delnica

A moraju nešto izmislit da zapapre ekipi iz IGH-a pošto su dotični pokupovali terene uz predloženu trasu nizinske pruge, da bi poslije na njima okrenuli silnu lovu. Imam negdje u mobitelu ne bogzna kakve kvalitete slike budućeg čvorišta HRELJIN sa kompletnim projekcijama autoputema RIJEKA-ŽUTA LOKVA, PERMANI-GROBNIK-MOST KRK i dvije željezničke pruge. Mogu vam reć da to sve izgleda poprilično komplicirano i da mi liči na one petlje u 18 razina u Japanu. Vjerovatno nitko od projektanata nema pojma da tamo bura puše 800 na sat.

kico101 je napisao/la:... Da li je itko od njih prošao postojećom trasom, provjerio nagibe, radijuse zavoja, objekte pored pruge? ...

Jurio ja kupiti NL da vidim što to piše u članku i što govori D. Peričić i nisam otkrio ništa zbog čega je vrijedilo potrošiti 7 kuna! Nego da Ti otkrijem zašto sam izdvojio upravo ovaj dio iz Tvog posta ... D. Peričić je "riječko dijete" i ne vjerujem da ne pozna situaciju na terenu i upravo zbog toga je još više začuđujuće o čemu trabunja. Ne vjerujem da nezna situaciju na terenu i da se drugi kolosjek može postaviti samo iznad ili ispod postojećeg.

Doduše postoji još jedna opcija, malo nevjerovatna ali postoji, povući drugi kolosjek sa druge strane Drage a ulaz/izlaz u Rijeku povući gdje i cesta ulazi, mislim na Gornju Vežicu. Ali mislim da od svega toga neće biti ništa (mislim na radove) već će se ulupat velika lova za podobne da se napravi nekakov "idejni projekt" i sve će s vremenom prekriti snjegovi i šaš. Pa još nisu počeli rekonstrukciju Brajdice (što je važnije od crtanja ravničarske jer kontejnerski pritišće) a što će tek biti kad počnu pričat o Ivanima gdje bi trebalo biti održavanje vagona!?

Ovo sve ide u smjeru zamagljivanja riječke javnosti jer se hoće pokazati da se ipak nešto hoće raditi i na riječkoj pruzi. I dobro kico kaže, čime će vuć te silne vlakove? ? !

NP-549 je napisao/la:Vjerovatno nitko od projektanata nema pojma da tamo bura puše 800 na sat.

Vidiš, kad si spomenuo buru, meni nije jasno kako misle gradit kolodvor Krasica s 16 kolosijeka. Cestovni čvor se još i da nekako zaštititi od bure, ali kako zaštititit 16 kolosijeka Jedino da se kompletan kolodvor natkrije ili je možda taj kolodvor smješten u zavjetrinu, ali s obzirom na to tko ga je projektirao, sumnjam.

Mi ne da neznamo projektirat trasu obzirom na uvjete, nego još idemo razje.... i ono što je 150 godina funkcioniralo super. Kod bivše Čadežove pilane ispod Meje na cesti za Bakar bio je parsto metara dug burnjak. Nedavno su ga srušili i cestu malo pomaknuli, da bi ti sad bura otkidala brisače kad izađeš iz onog podvožnjaka ispod autoputa jer izlaziš direktno okomito na smjer vjetra. Prije se išlo ukoso i to sa burnjakom

neznam u kojoj veličini će ostat, ja sam nastojao da bude malo veća da se čim više vidi

slike nisu nikakve kvalitete, al jbg, slikano je poskrivećki Đejmsbondovskom metodom ulaska u prazan ured gradonačelnika, klik klik i gas ća

Pa dobro, ne zvuči to baš tako glupo, pogotovo kad bi se radilo u Njemačkoj ili Švicarskoj. Kod nas je pitanje tko će to platit (sad se, kao krava muzara, pojavljuju EU fondovi, ali njima se neće moći podvaliti baš bilo kakav projekt). Kod nas se ekipa u mnogo slučaja igra projektiranja, pa kad se stvar po tom projektu realizira, često se čuje: ups, izvin'te, pa tko je na to mogao misliti. I tako postajemo bogatiji za još jednu elementarnu glupost.

Nedvojbena je činjenica da prugu za Rijeku treba poboljšati. Slijedeće je pitanje: na koji način, odn. kojom trasom. Kupska varijanta je propala, ako već ne zbog granice dvaju država, a ono zbog očuvanja prirode, za koju će se zapadni susjed zasigurno jaaako zalagati jer mu jačanje Rijeke (nauštb Kopra) ne ide u prilog. Drežnička inačica i spust Vinodolom mogao bi završiti kao i A6 na dionici Kikovica-Oštrovica: zatvaranjem određeni dio godine. Jer IGH zna naći najbolje vjetrovito mjesto, od Maslenice nadalje. Nećemo sada kako je stara riječka cesta mudro trasirana, a što se stare pruge tiče, ako je trasa i dobra (je li u doba izgradnje i mogla biti bolja?), ne odgovara zahtjevima vremena.

Drugi kolosjek od Zagreba do Ogulina bi trebao moći biti izgradiv. Zašto razdvajanje trase od Gaja do Horvata - nije mi jasno. I kuda? Kroz Draganićki ribnjak i Crnu Mlaku? Ili je skica samo grubi shematski prikaz. Dalje, do Moravica bi se drugi kolosjek još nekako i mogao ugurati. Obroncima ispod Skrada i Kupjaka to će već biti teško. Teoretski ostaje mogućnost tunelom, pri čemu se njime treba dignuti bar 400 m.

Isti princip može se primijeniti od Delnica do Plasa. Opet tunelom, opet s visinskom razlikom. Trasa tunelima bit će kraća od postojeće, zato će i prosječni uspon/pad biti veći, i zato taj tunel ne može biti izravna ravna crta koja najkraće spaja Delnice i Plase, jer onda baš nismo puno dobili. Međutim, ostavlja se i stara trasa. Što će i kad voziti po kojoj?

Od Plasa do Škrljeva za drugi kolosjek treba dobro tucati kamen. Kandidata, doduše, ima...

I od Škrljeva se kroz Dragu stvar može riješiti tunelom. Pa kao u Trstu, možda i prugom do Jelenja i tamo nekim tunelom do Matulja, dijelom polukružno u pravac za Rijeku. Kad su radili autocestu kroz Graz, zbog reljefa i sveopće izgrađenosti jedino je rješenje bio 10,5 km dugačak tunel kojim se grad zaobišao.

Bacimo pogled na njemačke specijalke. Kako god da nasumce okrenemo koju stranicu, u većini slučajeva ćemo preko cijele stranice naći neku ravnu crtu. Tiskarska greška? Ne, željeznička pruga. Njemačka obiluje prugama, ali za brže povezivanje većih središta građene su nove, izravne. Projektanti su na kartu postavili rajšinu (za one mlađe, iako im svejedno neće biti jasno, riječ je o T-ravnalu) i povukli crtu. I tako je izvedeno. Kao kretanje JNA pješačkih jedinica šumama i gorama po azimutu. Odredi smjer i šibaj ravno. Ispriječi li ti se drvo - sruši! Pa onda i te njemačke pruge ne slijede prirodne blagodati terena, nego kad naiđu na brdo (ili brdašce) - probuši. Dolinu premosti. Odigrajmo ibera. Švicarci probuše tunel kroz Alpe dug 60 km i iz Hamburga do Venezije ti treba tek nešto više nego od Zagreba do Rijeke. Ali to su, kažem, te bogate i organizirane zemlje.

Sad, kad smo, recimo, odredili moguću trasu, zaista ostaje pitanje primjerenosti određenih kolodvora kraju, prvenstveno zbog reljefa i klimatsko-meteoroloških uvjeta. To ćete vi dolje svakako bolje znati od mene, jer na kartama to ne piše. I, dakle, nije sve uvijek samo u izohipsama. Kartu čitaj a seljaka pitaj. Danas svi sve znaju i nitko nikoga ništa ne pita pa imamo što imamo.

gaspa je napisao/la:Kupska varijanta je propala, ako već ne zbog granice dvaju država, a ono zbog očuvanja prirode, za koju će se zapadni susjed zasigurno jaaako zalagati jer mu jačanje Rijeke (nauštb Kopra) ne ide u prilog.

Meni nikako nije jasno zakaj se stalno forsira na tome da Rijeka i Koper moraju biti konkurenti. Pa te dvije luke da surađuju bilo bi koristi za obje luke, a i od jačanja luke Rijeka bi mogao koristi imati i Koper, ali to ne bi pasalo sjevernomorskim lukama, pa se služe metodom zavadi pa vladaj.

Evo, ovdje je projekt drežničke pruge http://www.hznet.hr/vip-hleskovac , jedino mi fali uzdužni profil na dionici Krasuca - Skradnik. Gledajuči to, došao sam na onu svoju teoriju da je dionica Horvati - Skradnik skupa s obilaznicom Karlovca bespotrebna i da se može napravit drugi kolosijek pruge Zagreb - Josipdol, a dalje po drežničkoj trasi. Tu bi se više uštedilo, nego da se rade nekakve kerefeke po staroj trasi pruge Ogulin - Rijeka, a u te sam uštede ubrojao i to da bi troškovi eksploatacije ove moje varijante pruge bili daleko manji, nego ovo kaj se sad predlaže, a največa je ludost po meni radit drugi kolosijek Rijeka - Plase, pogotovo kroz Rijeku

Koja je to "kupska varianta"?

gaspa je napisao/la:... Njemačka obiluje prugama, ali za brže povezivanje većih središta građene su nove, izravne. Projektanti su na kartu postavili rajšinu (za one mlađe, iako im svejedno neće biti jasno, riječ je o T-ravnalu) i povukli crtu. I tako je izvedeno. Kao kretanje JNA pješačkih jedinica šumama i gorama po azimutu. Odredi smjer i šibaj ravno. Ispriječi li ti se drvo - sruši! Pa onda i te njemačke pruge ne slijede prirodne blagodati terena, nego kad naiđu na brdo (ili brdašce) - probuši. Dolinu premosti. Odigrajmo ibera. Švicarci probuše tunel kroz Alpe dug 60 km ...

Samo da povučem paralelu između ovoga što je gaspa napisao i one karte iz nedjeljnog Novog lista (nadam se da ste ju vidjeli!) ... ova trasa na karti nema ama baš nikakve dodirne točke sa ravničarskom prugom. Barem se meni tako čini jer, po meni, naziv ravničarski znači da je nešto, ako ne baš pravocrtno (kako je gaspa to opisao) a ono barem sa velikim blaginm zavojima. A što nama karta pokazuje? Trasa prati staru prugu punu malih oštrih i nekoliko velikih blagih zavoja!? Šta je to njima poimanje ravničarske pruge? Na to mogu staviti samo smajliča(e) ...

Meni ovo sve "smrdi" samo na dnevno-političko fraziranje jer u konačnici od svega toga neće biti ... ništa!

Btw, mali svjesni ... jeste čuli da se nekoga pozvalo na red zbog nesreće u Kupjaku? Niste? Naravno da niste jer sve s vremonom prekriju snjegovi i šaš i sve se "zamagli" i padne u zaborav.

Ali jednom tome treba reći dosta!

Da ponovimo: kupska varijanta je varijanta dolinom Kupe od Karlovca do masiva Risnjaka, dakle do područja samog izvorišta Kupe koje je danas u sklopu Nacionalnog parka Risnjak. Od tamo bi tunel duljine 25 km vodio direktno do Škrljeva. Trasa te pruge jedva da bi prelazila 100 m nadmorske visine i odatle joj naziv ravničarska - Škrljevo odn. gornji dio kupske doline (114 m n.m.) bili bi najviše točke.

gaspa je napisao/la:Da ponovimo: kupska varijanta je varijanta dolinom Kupe od Karlovca do masiva Risnjaka, dakle do područja samog izvorišta Kupe koje je danas u sklopu Nacionalnog parka Risnjak. Od tamo bi tunel duljine 25 km vodio direktno do Škrljeva. Trasa te pruge jedva da bi prelazila 100 m nadmorske visine i odatle joj naziv ravničarska - Škrljevo odn. gornji dio kupske doline (114 m n.m.) bili bi najviše točke.

Tunel bi izlazio kod izvora Kupe To mi je malo predaleko, a i tunel onda ne bi imao 25 km nego 20 km. Ja sam mislio da b tunel izlazio nekih 2 do 3 kilometra uzvodno uz Kupu, tamo gdje Kupa skreče pod 90. Inače, našao sam podatak da je Brod na Kupi na 222 mnm, jer meni se ovih 114 mnm čini premalo To bi vjerojatno bila najkrača varijanta, ali baš zbog očuvanja doline Kupe mislim da nije realno očekivati izgradnju te trase, a i tunel od 25 km je previše, jer ipak je na drežničkoj varijanti najduži tunel 14 km, kaj nije mala razlika.

ICE-3M je napisao/la:... a i tunel od 25 km je previše, jer ipak je na drežničkoj varijanti najduži tunel 14 km, kaj nije mala razlika.

Objektivno mislim da je kad se sve stavi na 'rpu (osim u ekstremno nepogodnim geološkim uvjetima), bušenje tunela najjeftinija opcija. Nema imovinsko-pravnih zafrkancija niti obimnih infrastrukturnih objekata (nasipi & vijadukti), ne treba obilaziti naseljena mjesta, radove ne ometaju vremenske svinjarije, a moderna tehnologija bušenja i zidanja je dorasla svim izazovima...

ICE-3M je napisao/la:Ja sam mislio da b tunel izlazio nekih 2 do 3 kilometra uzvodno uz Kupu, tamo gdje Kupa skreće pod 90. Inače, našao sam podatak da je Brod na Kupi na 222 mnm, jer meni se ovih 114 mnm čini premalo

Ma da, naravno, izrazio sam se figurativno, ne bi tunel išao pored izvorskog jezera pa u onu stijenu, niti bi prugu bilo lako smotati u taj prvi dio toka; ne sjećam se više točno, ali danas mi je najlogičnije da bi tunel trebao početi negdje kod Grbajela, iza Broda na Kupi. Glede nadmorske visine, nešto sam zabrljao (ne znam otkud mi 114 m), jer je izvor Kupe na 321 m, a i Škrljevo je negdje na preko 200 m. I tu onda tunel zaista jest 25 km. Tunel od 25 km više i nije nešto za svjetske željezničke razmjere - za nas, naravno, jest. A kako li je to tek fantastično zvučalo sredinom šezdesetih, kad se radio idejni projekt.

Pfaff je napisao/la:Objektivno mislim da je kad se sve stavi na 'rpu, bušenje tunela najjeftinija opcija

Svakako - izbjegavanje administrativne procedure glede imovinsko-pravnih odnosa... neprocjenjivo! A i nađe li se što prokapanjem (kosturi, nafta, dijamanti, topla voda...), obzirom da je nađeno ispod zemlje, pripada državi.

gaspa je napisao/la:... a i Škrljevo je negdje na preko 200 m. ...

*******

gaspa je napisao/la:... A i nađe li se što prokapanjem (kosturi, ...), obzirom da je nađeno ispod zemlje, pripada državi.

Tko je nadjenuo ime ovoj temi ? Kad već nas zanemaruju sa svih strana, i uvijek meću na kraj, onda smo barem mi ovdje mogli ovo nazvati RIJEKA - BOTOVO !

Evo. Barem u jednom postu.

NP-549 je napisao/la:Tko je nadjenuo ime ovoj temi ? Kad već nas zanemaruju sa svih strana, i uvijek meću na kraj,...

Pa šećer dolazi na kraju, zar ne? Pazi ovo, i ja tek sad vidim naslov. Samo, zašto Botovo? Ili je Zagreb, ili Vladivostok!