Nizinska pruga Rijeka-Botovo

Članak u današnjem Novom listu:


RIJEKA – Na svijetu nema zemlje kao što je Hrvatska, jer nigdje drugdje autoceste nisu najbolje na planeti, a željeznice na razini 19. stoljeća. Nitko drugi nije u samo jednom desetljeću investirao oko osam milijardi eura da bi izgradio oko tisuću kilometara autocesta, a da je pritom potpuno zapostavio razvoj zastarjele željeznice. Taj kardinalni strateški promašaj danas se plaća ljudskim životima, pa je samo u četiri veće željezničke nesreće poginulo šest ljudi, dok se broj ozlijeđenih mjeri u stotinama i pitanje je samo tko će biti sljedeći.
Ministar mora prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta najavljivao je početak gradnje ravničarske pruge Rijeka-Zagreb-Botovo za kraj 2006. godine, pa onda za 2007., pa onda za 2008., pa onda za 2009., koja je također prošla, a da nitko između Karlovca i Rijeke, gdje se nalazi nizinska trasa, nije postavio niti jednu tračnicu ili barem počeo iskope tunela. Porazno, gradnje neće biti ni ove, a neće ni iduće godine. Hrvatski Sabor je u ožujku 2008. godine prihvatio Nacionalni program razvoja željezničke infrastrukture do 2012. godine težak ukupno 18 milijardi kuna. Od toga je 12,64 milijardi trebalo ići na osuvremenjivanje i izgradnju pruga, od čega opet najveći dio u nizinsku prugu prema Rijeci. Ona je prema Programu trebala biti gotova 2013. godine, trebala je imati dva kolosijeka duga 121 kilometar između Karlovca i Rijeke. Međutim, ti novci ostali su samo mrtvo slovo na papiru. Njih nema u državnom proračunu za ovu, a neće ih biti ni 2011. godine. To potvrđuje i Tihomir Lažeta, član Uprave HŽ Infrastrukture, koji kaže da se zbog nedostatka novca radi na modifikaciji Operativnog programa za promet, koji se šalje na odobrenje EU komisiji, gdje je cilj da se 2012. ili 2013. godine kada bi RH trebala biti članica EU-a, povuku značajna nepovratna sredstva za gradnju nizinske pruge iz kohezijskih i strukturnih fondova EU-a.
– Dugoročno će jedini izvor sredstava za ozbiljnije infrastrukturne projekte biti fondovi EU-a, pa radimo na privlačenju i osposobljavanju stručnog kadra koji će biti u stanju pripremati i voditi projekte po znatno složenijim pravilima nego ranije, ističe Lažeta iza čije se konstatacije krije gruba istina o katastrofalnom stanju u HŽ-u. Naime, Lažeta ne može otvoreno reći da se u ovom trenutku u HŽ-u ne može naći više od pet kvalificiranih stručnjaka za pripremu europskih programa, iako je riječ o državnoj tvrtki u kojoj »radi« više od 14.000 ljudi. Kako je to moguće, ostaje pitati ljude koji su godine potrošili na restrukturiranje HŽ-a, a da nikakav kvalitativan pomak nije vidljiv. Prije svih to treba pitati ministra Kalmetu, koji je svako toliko smjenjivao uprave i postavljao nove sa istim poraznim učinkom.
Rezultat je da će drastično kašnjenje i odgađanje nizinske pruge imati ozbiljne posljedice za onemoćalu hrvatsku ekonomiju. Prema procjenama stručne studije konzultantske kuće Rotterdam Maritime Group razvoj riječkog prometnog pravca u narednih 15 do 20 godina morao bi dovesti do godišnjeg prihoda od 1,8 milijardi dolara, do 30 milijuna tona tereta u riječkoj luci te do povećanja BDP-a za čak dva do četiri posto prema konzervativnoj procjeni, odnosno za četiri do šest posto po optimističnijoj varijanti. Sve se to ne može dogoditi bez pruge, koja će posredno omogućiti i niz drugih projekata od nacionalne važnosti, kao što je gradnja kanala Dunav-Sava, gradnja velikih kontejnerskih terminala na otoku Krku, gradnja novog Krčkog mosta, a na kraju i LNG terminala. Da šteta bude još veća mora se objasniti kako se najviše novaca od EU-a može dobiti za gradnju željeznica. Zbog prometne politike propisane Bijelom knjigom i poticanja razvoja željeznice kao najbržeg i ekološki prihvatljivog oblika prometa EU nepovratno daje i više od 70 posto sredstava za projekte kakav je nizinska pruga, čija bi ukupna vrijednost mogla iznositi približno 20 milijardi kuna. Naravno, uvjet je kvalitetna priprema i aplikacija programa, uvjet koji Hrvatska zasad nije ispunila. Umjesto toga, Hrvatska je srljala u gradnju neisplativih autocesta, primjerice onu između Splita i Ploča, u gradnju još goreg Pelješkog mosta, ne izgradivši pritom ni jedan jedini kilometar nove pruge.

U ovom trenutku u HŽ-u se ne može naći više od pet kvalificiranih stručnjaka za pripremu europskih programa, iako je riječ o državnoj tvrtki u kojoj »radi« više od 14.000 ljudi.

Od Karlovca do Rijeke 33 kilometra tunela Pruga bi od Rijeke do Zagreba trebala biti duga oko 150 kilometara, s računskom brzinom za putničke vlakove od 160 km/h, odnosno od 100 km/h za teretnjake. Skratila bi vrijeme putovanja na sat vremena između Rijeke i Zagreba. Imala bi dva kolosijeka cijelom dužinom. Na najtežem dijelu nizinske trase od Karlovca do Rijeke planirana je gradnja čak tri velika tunela ukupne dužine od 33 kilometra. Riječ je o tunelima Kapela 1 (9,5 km), Kapela 2 (14 km) i Vinodol (9,3 km) na koji se nadovezuje vijadukt Veli Dol (4,7 km). Odabrana je varijanta trase u koridoru autoceste između Zagreba i Karlovca. Pruga zatim obilazi Karlovac i ide prema Skradniku i Josipdolu s vezom na postojeću prugu za Rijeku i Split. Zatim ide novom trasom od Skradnika do Krasice (70 posto u tunelima) i prolazi Drežnicom, gdje bi se dugoročno predvidio spoj za novu prugu prema Splitu. Trasa prolazi maksimalnom nadmorskom visinom od 400 metara. Projekt izrađuje IGH.

Meni se čini da ćemo mi svi osijediti dok samo počnu radovi na toj pruzi, a kamoli dok krenu vlakovi po njoj.

Elaborat : Zahtjeva za izdavanje upute o sadržaju studije

INVESTITOR: HŽ INFRASTRUKTURA 1000 ZAGREB, Mihanovićeva 12

NAZIV GRAĐEVINE: Željeznička pruga visoke učinkovitosti Državna granica – Zagreb – Rijeka
SEKTOR III: Hrvatski Leskovac - Karlovac - Krasica

Izgradnjom nove pruge osigurava se vrijeme putovanja od Botova do Rijeke na nešto više od dva sata. Isto tako se osiguravaju potrebni uvjeti za realizaciju planiranog kapaciteta nove pruge od 28 do 32 milijuna tona tereta godišnje.

Prvi korak u realizaciji zacrtanih ciljeva na gradnji pruge jest izrada potrebne projektne dokumentacije. Za dionicu Botovo - Dugo Selo idejna dokumentacija djelomično je već izrađena u prijašnjim fazama, a sada je u izradi studijsko-projektna dokumentacija za dionicu od Hrvatskog Leskovca do Karlovca (rekonstrukcija postojećeg i dogradnja drugog kolosijeka ili nova trasa pruge), odnosno dalje od Karlovca do Rijeke za novu dvokolosiječnu prugu visoke učinkovitosti.

http://puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Elaborat_0604091.pdf

Srdačan pozdrav !

Izgradnja nove pruge bi trebala započeti 2013. god. novcem iz EU fondova, cijeli članak (PDF)
http://www.hznet.hr/fgs.axd?id=4280

BESPARICA USPORAVA VLADINE PROJEKTE NA ČEKANJU ČAK 30 INVESTICIJA OD POSEBNOG INTERESA DRŽAVE

Gradnja nizinske pruge bez značajnih državnih investicija trajat će najmanje do 2030. godine, jer HŽ može računati tek na oko 250 milijuna kuna godišnje iz EU fonda

ZAGREB - Realizacija 30 projekta koje je Vlada označila investicijama od posebnog interesa države mogla bi trajati desetljećima, a sve će zapeti zbog nedostatka financijskih sredstva. Javna poduzeća ovih su dana Vladi dostavila plan gradnje i izvore financiranja, a primjer najvećeg projekta pruge od hrvatsko-mađarske granice do Rijeke pokazuje da će bez značajnih državnih investicija gradnja trajati najmanje dva desetljeća. Kako je u više navrata iz Vlade poručeno da je vrijeme velikih državnih investicija i zaduženje prošlo, pruga od Botova do Rijeke mogla bi se graditi do 2030 godine. Ako država uz dvije milijarde kuna koje godišnje izdvaja iz proračuna za redovito poslovanje Hrvatskih željeznica ne pronađe dodatni novac kojim bi ubrzala gradnju, investicija vrijedna 3,65 milijardi eura (više od 25 milijardi kuna) na koliko se nova pruga procjenjuje gradit će se isključivo iz fondova Europske unije.

Međunarodni natječaji

Sugerira to i odgovor koji smo dobili iz HŽ-a na naš upit što stoji u programu gradnje i planu financiranja kojeg su prošli tjedan dostavili Vladi, u kojem stoji da su studije pokazale da je za gradnju potrebno ukupno 3,65 milijardi eura, a da je namjera HŽ Infrastrukture i ostalih javnih institucija da za velike infrastrukturne projekte u najvećoj mjeri koriste sredstva iz EU fondova.
Kako bi se taj novac koristio Ministarstvo prometa izrađuje operativni program za promet, u kojem je dionica Dionica Dugo Selo – Križevci nominirana kao prva na kojoj će početi gradnja i to u prvoj polovici 2013. godine, nakon što se provedu javni međunarodni natječaji za izvođenje radova i nadzor.
– Izgradnja svih ostalih dionica planirat će se prema financijskoj perspektivi Europske unije koja će biti usvojena za razdoblje 2014-2020. godine, i to prema dodijeljenim sredstvima, a očekuje se 250 milijuna eura na godinu za željezničku infrastrukturu, poručili su nam iz HŽ-a. Kako ta tvrtka vlastitih sredstva nema, a Vlada je zavrnula pipu, tim tempom bi gradnja pruge mogla potrajati do 2028. ili 2030. godine.
Drugi najveći investitor HEP, koji u energetske projekte treba uložiti oko tri milijarde eura, kazao je da ne može govoriti o dinamici gradnje i planu financiranja sve dok Vlada te planove ne odbori.

Regionalni plinovod

Za razliku od HŽ-a koji računa na novac iz europskih fondova, Janaf i Plinacro će projekte izgraditi vlastitim sredstvima. Tako će Plinacro u sljedeće četiri godine u izgradnju regionalnog plinovoda Kukuljanovo – Omišalj ukupno uložiti 170 milijuna kuna. Pripreme aktivnosti koštat će približno 20 milijuna kuna, u 2012. godini nabava opreme će koštati 50 milijuna kuna, a sama izgradnja koja je predviđena za 2013. vrijedi sto milijuna kuna. Uz vlastita sredstva Plinacro računa i na kredit Europske investicijske banke koji je odobren još u srpnju 2007. godine.
Za skladište plina Grubišno polje potrošit će se u sljedeće četiri godine 106 milijuna kuna, a puštanje u rad novog skladišta planira se za 4. prosinca 2014. godine, na dan Sv. Barbare – zaštitnice rudara.
Sva četiri Janafova projekta, dogradnja spremničkih prostora na terminalima u Omišlju, Sisku i na Žitnjaku i podmorski prijelaz naftovoda otok Krk – kopno, financirat će se iz vlastitih izvora, ali iz Janafa nismo dobili podatke o vrijednosti tih investicija.

Sedam kilometara naftovoda

Za dogradnju spremničkih prostora na terminalu u Omišlju u tijeku je postupak ishođenja građevinske dozvole, te je odabran izvoditelj geomehaničkih radova. Kad Janaf ishodi građevinske dozvole raspisat će javno nadmetanje za izgradnju triju spremnika ukupnog kapaciteta 240 tisuća prostornih metara. U okviru prijelaza Krk – kopno izgradit će se oko sedam kilometra naftovoda, trenutno se čeka lokacijska dozvola, a radovi bi trebali trajati godinu i pol.

Jagoda MARIĆ



Izvor: Novi list

Vezano uz ovaj zadnji "optimistični" tekst, evo prijedloga za Štacionovu akciju. Ajmo otvoriti radove na novoj ravničarskoj pruzi u stilu kako se to radilo početkom devedesetih u sjevernoj Istri.Pozicija, recimo, kod joga u Križišću ( ne bi bilo dalje od planirane trase nego što je to bilo u Istri u odnosu na planirani ulaz u tunel ) Kamion već imamo na forumu , a jedan bager ćemo već naći ( ionako su radovi u cestogradnji u fazi "đe ba zapelo" ). Pa pozovemo HRT, NOVU, RTL i evo besplatne promidžbe. Ha? :tease:

kico101 je napisao/la:Vezano uz ovaj zadnji "optimistični" tekst, evo prijedloga za Štacionovu akciju. Ajmo otvoriti radove na novoj ravničarskoj pruzi u stilu kako se to radilo početkom devedesetih u sjevernoj Istri.Pozicija, recimo, kod joga u Križišću ( ne bi bilo dalje od planirane trase nego što je to bilo u Istri u odnosu na planirani ulaz u tunel ) Kamion već imamo na forumu , a jedan bager ćemo već naći ( ionako su radovi u cestogradnji u fazi "đe ba zapelo" ). Pa pozovemo HRT, NOVU, RTL i evo besplatne promidžbe. Ha? :tease:

Super, treba nam još gazebo, velečasni i limena glazba!

kiki273 je napisao/la:

kico101 je napisao/la:Vezano uz ovaj zadnji "optimistični" tekst, evo prijedloga za Štacionovu akciju. Ajmo otvoriti radove na novoj ravničarskoj pruzi u stilu kako se to radilo početkom devedesetih u sjevernoj Istri.Pozicija, recimo, kod joga u Križišću ( ne bi bilo dalje od planirane trase nego što je to bilo u Istri u odnosu na planirani ulaz u tunel ) Kamion već imamo na forumu , a jedan bager ćemo već naći ( ionako su radovi u cestogradnji u fazi "đe ba zapelo" ). Pa pozovemo HRT, NOVU, RTL i evo besplatne promidžbe. Ha? :tease:

Super, treba nam još gazebo, velečasni i limena glazba!

Ako već ne sad, ideja bi bila fenomenalna za maškare koje nisu daleko. Vjeriujem da bismo dobili i podršku lokalne samouprave, a Krasičari bi ovakav cirkus jedva dočekali...

Zahvaljujem na ideji za maškare!

Poslovni forum o ulaganjima u promet

Nizinska pruga Rijeka - Zagreb je skup i nerealan projekt

Slavko Linić je optužio odgovorne za razvoj riječke luke da imaju neozbiljne programe, dok su se govornici iz javnih poduzeća obraćali su se svojim prijedlozima uglavnom Liniću, iako njegova stranka (još) nije na vlasti

ZAGREB Gradnja nizinske željezničke pruge od Rijeke prema Zagrebu, koju u planu ima sadašnja Vlada, skup je i nerealan projekt, a umjesto toga trebalo bi rekonstruirati i skratiti postojeću željezničku prugu, čulo se na poslovnom forumu o investicijama u promet i komunikacije, kojeg su organizirali mediji Poslovni dnevnik i Banka.

Nizinsku prugu doveli su u pitanje predsjednici uprava Luke Ploče i Končara Ivan Pavlović te Darinko Bago , a osobito zastupnik SDP-a Slavko Linić koji je oštro kritizirao odgovorne za riječku luku na čelu s Bojanom Hlačom, tvrdeći da svoje planove temelji na očekivanjima o velikom rastu lučkog tereta koji će se prevoziti upravo tom nizinskom prugom.

– To su neozbiljni programi. Odgovorni za riječku luku šire teze o rastu tereta i govorr da se luka treba širiti na Zagrebačku obalu i na Krk, što je pogrešno, tvrdi Linić, napominjući da »moramo imati realne planove razvoja«.

Darinko Bago je pitao »zašto se milijarde kuna ne bi koristile za projekte isplativije od nizinske pruge«. Ivan Pavlović se, pak, otvoreno usprotivio nizinskoj prugi, tvrdeći da projekt nema podloge u lučkom teretu.

Jedini predstavnik Vlade, koji se odazvao na skup, državni tajnik Tomislav Mihotić iz Ministarstva prometa nije se osvrnuo na te kritike, kao ni Sniježana Papeš iz Lučke uprave Rijeka, koja je došla umjesto direktora Bojana Hlače.

Govornici iz javnih poduzeća obraćali su se svojim prijedlozima uglavnom Liniću, iako njegova stranka (još) nije na vlasti. Pavlović je zatražio izmjenu zakona o lukama, kako bi se omogućila njihova privatizacija.

– Dijelovi riječke i pločanske luke već su trebali biti privatizirani, podržao ga je Linić.

Pritom, kaže, trebamo naći partnere iz svijeta koji će nam pomoći da se u naše luke preusmjeri dio svjetskog tereta. Nije točno da za razvoj naše prometne infrastrukture nema novca. Država se, kaže, treba postaviti aktivno kao vlasnik, pronaći partnere i poticati razvoj željeznice, jer će u suprotnom Hrvatske željeznice nestati.

Predsjednik uprave Croatia Airlinesa također je od države zatražio planove razvoja »kako Croatia Airlines ne bi doživio sudbinu (propalog) brodara Croatia Line«.

Skup je održan pod pokriviteljstom predsjednika Ive Josipovića, a otvorio ga je kineski veleposlanik Shen Zhifei, naglasivši da je Kina zainteresirana za ulaganja u Europu, pa i u Hrvatsku.

Tomislav Josip Milinarić s Fakulteta prometnih znanosti, pak, naglasio je kako je prioritet razvijati prometni koridor od Rijeke prema Zagrebu, kako bi Hrvatska postala logistička podloga za ovaj dio Europe.

U suprotnom, kaže, Hrvatska će »ostati crna rupa, a za to nam rat, ovaj put, neće biti kriv«.

http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Gospodarstvo/Nizinska-pruga-Rijeka-Zagreb-je-skup-i-nerealan-projekt

**************************

Iako riskiram da me zagriženiji railfanovi pribiju na stup srama moram reći da se slažem sa Linićem i da nam nizinska pruga nije potrebna.
Zašto? Zato što, kako je već napisano u jednom komentaru u NL: novac koji bi se potrošio na nizinsku prugu treba usmjeriti na reindustrijalizaciju Rijeke. Zato što nam je dovoljna i ova sadašnja pruga. Naravno, ne u ovom stanju i sa ovim vučnim sredstvima. Po čemu je koparska pruga bolja od riječke? Ima jedan kolosijek, zavojita i brdovita kao i riječka, a ima daleko veći promet. Jer je u boljem stanju, ima kvalitetan APB sustav, bolja i brojnija vučna sredstva. Još sam pod dojmom posljednjeg ekšna na kraškemu robu kada smo gledali kako teretnjaci puni kontejnera prolaze pored nas svakih 20 minuta. Uz kvalitetan remont riječke pruge i nabavku dovoljnog broja lokomotiva isto bismo mogli gledati i na sadašnjoj riječkoj pruzi. Teret bi iz Rijeke do Botova mogao stići za 6-7 sati, a nizinska pruga to isto nudi za 3 sata. Zanemariva razlika, a ušteda u novcu (koji se može pametno uložiti u nešto drugo) ogromna.

Znaš zašto treba napraviti tu prugu?

Jer će ti glavonje bilo kojeg soja ionako potrošiti taj novac koji bi se potrošio na prugu, a sigurno neće napraviti nešto pametnije.

Ja bi se u životu htio voziti do ZG 45-50 minuta, sigurno i udobno. NE busom, niti autocestom, ni avionom. Kao što se 90% Europljana vozi.

BTW - danas čitam, Rotterdam godišnje pretovaruje 6-7 MILIJUNA kontejnera godišnje!! S tendencijom rasta na 20-30 milijuna! Pustimo Linića, on ne vidi dalje od ovih izbora, a poslovni doseg mu je iscrtavanje novih parkirnih mjesta i naplata. Ako on kaže da ne treba, onda sam još sigurniji da bi pruga bila uspjeh. A ne gradi se za 5-10 godina, nego 50-100.

Činjenica jest da od samih pretovarno-logističkih poslova ova regija ne može živjeti, ali postojanje suvremene i sigurne prometne infrastrukture jedan je od preduvjeta za pokretanje bilo kakve industrije na nekom području. Gradnja nove nizinske pruge ili kvalitetna rekonstrukcija postojeće - treba procjeniti razliku u troškovima i očekivanu razliku u prihodima nakon investicije.

Linić očito smatra da novac ne treba uopće ulagati u modernizaciju riječkog željezničkog pravca (dakle, ne samo da ne treba graditi novu prugu, nego ne treba niti rekonstruirati postojeću - novac treba preusmjeriti na realnije projekte). Industrija u Rijeci je uništena najvećim dijelom dok je on vedrio i oblačio ovom regijom i sada u cilju dnevnopolitičkih obračuna sa Hlačom baca klipove pod noge onome što je od gospodarstva u ovoj regiji ostalo koliko-toliko propulzivno.

A direktor luke Ploče jedva je dočekao ovakvu izjavu kako bi malo ocrnio konkurenciju i probao štogod ušićariti za svoju regiju i svoju luku.

Thommo je napisao/la:Jer će ti glavonje bilo kojeg soja ionako potrošiti taj novac koji bi se potrošio na prugu, a sigurno neće napraviti nešto pametnije.

Nažalost točno. Korupcija u cestogradnji u posljednjih 7 godina je "pojela" trećinu nizinske pruge. Kada bi zbrojili sve ostale korupcije mogli smo imati već dvije nizinske, ali pustimo da "institucije pravne države rade svoj posao".

Thommo je napisao/la:Ja bi se u životu htio voziti do ZG 45-50 minuta, sigurno i udobno. NE busom, niti autocestom, ni avionom. Kao što se 90% Europljana vozi.

I ja bih volio svašta nešto.

Thommo je napisao/la:BTW - danas čitam, Rotterdam godišnje pretovaruje 6-7 MILIJUNA kontejnera godišnje!! S tendencijom rasta na 20-30 milijuna!

Usporedba neusporedivog. Rijeka, Trst i Kopar zajedno pretovaruju cca 1.000.000 TEU-a, dakle niti 14% Rotterdama. Od toga na Rijeku otpada jedva 180.000 TEU. Čime će Rijeka konkurirat Kopru i Trstu? Primjer: Trst ima 7 postpanamax dizalica, Kopar 4, a Rijeka 0 (slovima: nula). Ako koparska pruga može progutat 400.000TEU, mogla bi i riječka uz određenu modernizaciju (i uz pomoć jakog kamionskog lobija koji joj oduzima glavninu tereta).
Da ne zaglavim baš među kontejnerima, ima tu i drugog tereta, ali u ovakvoj državi, sa ovakvim financijskim stanjem ideja o nizinskoj pruzi mi se čini kao gradnja autoceste da bi njome prevozio sijeno u zaprežnim kolima.
Želim reći da nam je trenutno potrebnija kvalitetna rekonstrukcija postojeće pruge, a nizinsku ćemo izgraditi za 10-20-30 godina kada se steknu potrebni uvjeti za to.
I novac za nizinsku uložiti u industrijalizaciju, malo i srednje poduzetništvo (NE u trgovačke centre), pa će nam oni donijeti novac za nizinsku, pa ćemo imati i ovce i novce. Nažalost, u ovoj i ovakvoj državi zvuči utopijski.

Thommo je napisao/la:Pustimo Linića, on ne vidi dalje od ovih izbora, a poslovni doseg mu je iscrtavanje novih parkirnih mjesta i naplata.

Zna čovjek i baratat sa markama.

http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Rijeka/Komadina-izricito-za-gradnju-nove-pruge-Bez-toga-nema-razvoja

KO-MA-DI-NA

Još da mu je umirit stranačkog pajdaša S.L., gdje bi mu bijo kraj.

kico101 je napisao/la:Još da mu je umirit stranačkog pajdaša S.L., gdje bi mu bijo kraj.

I ovi bi nam slijedeće 4 godine trebali vodit državu? Dva čelna čovjeka u istoj stranci se ne mogu usuglasiti oko osnovnog nacionalnog interesa!?! Što će tek biti kad im se priključe ostale male hobotnice iz stranke, pa onda još koaliraju sa ostalim hobotnicama... Bože čuvaj Hrvatsku.


Na portalu Rijeka danas je izašao odličan članak o Linićevom- ne nizinskoj pruzi.
http://www.rijekadanas.com/odlazak-linica-na-sporedni-kolosijek/

Iako i dalje smatram da još nije vrijeme za nizinsku prugu i da bi te novce trebalo pametnije uložiti i da nizinska pruga nije ključan element razvoja Rijeke (2 desetljeća uništavanja riječke industrije i luke ne može spasiti jedna pruga tj. što će ti pruga kad nemaš što njome vozit) ipak bih nakon ovog teksta glasao ZA prugu.

Još malo o nizinskoj pruzi
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Kriminal-ili-glupost-Projekt-nizinske-pruge-platit-cemo-dva-puta

Ovo bi trebalo voziti na toj pruzi?

Možda ipak nešto bude.....
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Zlatko-Komadina-Tko-zeli-raditi-nece-izgubiti-posao-ali-moj-prvi-suradnik-ne-moze-biti-duznosnik-HDZ-a

Nova vlada je krenula žestoko. S najavama. Ono što je mene ( a vjerujem i većinu vas, cijenjeni kolege forumaši ) zagolicalo je spominjanje projekta ravničarske pruge Ri-Zg kao nešto sasvim normalno i izvjesno. Puno je tu nabrojenih projekata vrijednih milijarde kuna. Kažu dobra volja je najvažnija, ali, dečki, gdje je kasa? Tko će to financirati? Tek kada ova sitnica bude razvidna, idem na Ivane čistiti korov.
Evo izvoda dijela teksta iz Novog Lista ( preneseno iz HINE ):

»Sigurnost, solidarnost, ravnopravnost, pravednost i napredak svih hrvatskih građana temeljni su ciljevi i načela na kojima će Vlada graditi svoju politiku i rješenja za novu zaposlenost i gospodarski rast u pravednijem društvu«, navodi se u programu i dodaje da će rješenja Vlada temeljiti na tri osnovna stupa – snažnom gospodarskom rastu temeljenom na stvaranju novih vrijednosti, manjoj i učinkovitijoj državnoj potrošnji, mijenjanju sustava društvenih vrijednosti.

Vlada će svim raspoloživim mjerama potaknuti obnovu hrvatske industrije s ciljem povećanja udjela industrijske proizvodnje u BDP-u te usmjeravanjem barem 50 posto industrijske proizvodnje prema izvozu.

Osim sređivanja stanja u brodogradnji i željeznicama te rasterećenja državnog proračuna, Vlada će u što kraćem roku razraditi jasnu politiku razvoja suvremenih industrijskih sektora (poput biotehnologije, posebno farmaceutike i nanotehnologije), te odrediti pravce daljnjeg razvoja tradicionalnih industrija poput prehrambene, drvne, tekstilne, kemijske, petrokemije i prerade nafte, itd.
Vlada najavljuje i da će prioritet biti radikalno uklanjanje barijera za nova ulaganja, a posebno će potaknuti nova ulaganja u četiri područja – turizam, energetiku, infrastrukturu i navodnjavanje i okoliš.

Pritom se uz ostalo u turizmu izrijekom spominju gradnja hotelskih kapaciteta na lokacijama Brijuni Rivijera, Duilovo, Kupari, Pelješac, Sveti Juraj na Lastovu ili Prevlaka, u energetici gradnja četiri HE na Savi, dvije HE na Dravi, HE Senj, HE Kosinj, TE Plomin 3, TE Ploče, novi blokovi plinskih TE Zagreb i Sisak, nove plinske TE u Slavoniji i Dalmaciji, osuvremenjivanje rafinerija u Rijeci i Sisku, LNG terminal Omišalj i naftovodi Družba Adria i dio Južnog toka, u infrastrukturi rekonstrukcija i gradnja ravničarske željezničke pruge (Krk)-Rijeka-Zagreb, itd.

Molim, obratiti pažnju na ovaj toponim u zagradi ( o, ne, Ljubo Jurčić i Darijo Vasilić neće biti zadovoljni, ne, ne ).
Dakle, planovi su izneseni, da ne bi tko poslije rekao da nije ništa rekao, a reći će, mislim, ak me razmete.

P.S.
Iskoristio sam pravo da besplatno kopiram Pfaffov crveni način postavljanja tekstova ( kada je već ZlayoZg dekretom zabranio linkanje .

Profesore Komadina oćemo ravničarsku prugu, željeznicu do Omišlja ( zatim i dalje ), trijangel u Dragi, kolodvor u Ivanima, tunel kroz Učku ( ups, ovoga nema u najavi ), barem 300 kontejneraša od 250 m na Brajdici godišnje, autocestu Rijeka-Žuta Lokva, žičaru na Učku, modernizaciju pruge Lupoglav-Raša, a ako budemo dobri, možda ugledamo i turističku obnovljenu prugu Kanfanar-Rovinj, pa Parenzanu....zaustavite me, please....

Sve je to lijepo zamišljeno, samo se postavlja ono osnovno i najosnovnije pitanje, a tko će to platiti?
Evo PDV sa 23 ide na 25%, je li to jedan od modela financiranja?.

Meni je gledajuči planove za novu prugu i situaciju unatrag tjedan dva sa burom, upao u oči buduči kolodvor Krasica. Naime, to bi bio kolodvor sa 16 kolosijeka plus još depo, a to zauzima priličnu širinu, a čuo sam da bi se to gradilo na nasutom terenu koji bi se iskopao iz tunela, pa me zanima, s obzirom da ja o buri i ne znam puno, kako bi bura djelovala na taj kolodvor? Radi se o tome da bi kolodvor bio okrenut okomito na smjer puhanja vjetra, a nekako mi nasipani teren koji bi stršao iz brda ne djeluje kao idealan zaklon za kolodvor, dapače čini mi se da bi onda kolodvor bio na vjetrometini. Sad kako sam ja kontinentalac i o buri ne znam baš puno, moguče je da sam napisao hrpu gluposti ovdje, ali mi se nekako čini da bi taj kolodvor trebao biti ukopan u brdo, a ne isturen iz brda i da bi njegova širina mogla pravit ozbiljne probleme kada puše bura.

S portala Rijeka Danas:
HŽ: Ne treba žuriti s nizinskom prugom
Feb 24th, 2012 | Kategorija: Vijesti

S obzirom na sadašnji promet, nije potrebno žuriti s gradnjom nove pruge Rijeka-Zagreb, rekao je Tomislav Hozjan iz HŽ Infrastruktura na danas održanome okruglom stolu u Rijeci o razvoju željezničke infrastrukture na području Primorsko goranske županije.

Ukoliko bi se obavili nužni zahvati na postojećoj željezničkoj pruzi, ona bi zadovoljila potrebe lučkoga transporta tijekom najmanje deset sljedećih godina. Do 2020. godine nužno bi bilo izmijeniti sustav vuče, izgraditi drugi kolosijek od Škrljeva do Šapjana, zamijeniti most Ličanka te dograditi teretne kolodvore Brajdica i Rijeka.

Predstavljena su i varijantna rješenja nove pruge visoke učinkovitosti od Rijeke do Botova te naglašena potreba željezničkog povezivanja Rijeke i Trsta. (radio rijeka)

Jesam li ja paranoičan ili mi se čini da su u HŽ Infrastrukturi zaposleni stručnjaci za balet i umjetničko klizanje. Drugi kolosijek od Šapjana do Škrljeva? Za koga? Za prigradsku željeznicu "visoke učinkovitosti" koja će zadovoljiti potrebe 25% stanovnika Rijeke i okolice? Drugi kolosijek kroz Dragu i zatim stoj u Škrljevu?
Hitno dograditi treći i četvrti kat u jednoj ustanovi ( u vlasništvu Grada Rijeke ), tamo negdje na razmeđi Pašca, Jelenja i Drenove. Zapravo kada bolje razmislim, možda bi trebalo dograditi ustanovu koja se već nalazi uz jednu frekventnu dvotračnu prugu.
Srozavanju ugleda na svim poljima u RH nema kraja. Ovo više nije ni žalosno, ni smiješno.

kico101 je napisao/la:S portala Rijeka Danas:
Ukoliko bi se obavili nužni zahvati na postojećoj željezničkoj pruzi, ona bi zadovoljila potrebe lučkoga transporta tijekom najmanje deset sljedećih godina. Do 2020. godine nužno bi bilo izmijeniti sustav vuče, izgraditi drugi kolosijek od Škrljeva do Šapjana, zamijeniti most Ličanka te dograditi teretne kolodvore Brajdica i Rijeka.

A kaj on misli da se bude nova pruga izgradila za tri dana, pa je stara dobra i za idučih 10 godina. Pa tih 10 godina treba da se nova pruga dovrši i tu sam optimističan. Gdje on misli dograditi kolodvor na Brajdici, pa tamo kolko ja znam ima mjesta jedva i za ovaj sadašnji kolodvor. I za kraj čini mi se da je ovom mamlazu dugoročno planiranje stran pojam. A za ovaj drugi kolosijek od Šapjana do Škrljeva bi trebalo pol Sušaka srušit, uglavnom čovjek ima stvarno ideje
I da, on bi sustav vuče zamijenio do 2020. a zamjena tog sustava je u planu za kraj ove godine

Ja bih samo pitao tog lika iz HŽ Infrastrukture, da li se ikada vozio u vlaku do Rijeke.??

Stalno mi se vrti ona izjava po kojoj nova dvotračna pruga neće biti isplativa dok se ne izgradi novi lučki terminal na Krku. Zašto se uopće planiraju bacati silni novci na novu Zagrebačku obalu, kada Voz ima kapaciteta i više nego što je potrebno, a k tome je i ukupni trošak zasigurno manji ( ajde, Brajdica neka ostane ).

I još nešto; zašto se uporno gura floskula da je rekonstrukcija postojeće pruge isplativa u slijedećih 8 do 10 godina. Poznavajući o kakvom se terenu radi, da bi se rekonstrukcija čitave dionice Ri-Zg završila bit će potrebno upravo tih 8 do 10 godina. I taman kada se završi i u nju ulupa na stotine milijuna eura, ona će postati nedovoljna i morati će se graditi nova. A ovdje nitko ne spominje što bi ta rekonstrukcija značila-učestale zatvore pruge, tako da bi i ovo malo lučkog tereta pronašlo druge puteve ( čitaj: kamione ). A kada se izgubi teret i ova sadašnja propusna moć je više nego dovoljna.

Hoćemo li morati uvesti par zdravih stručnjaka iz Mozambika ili Antigue i Barbude ( bez uvrede tim zemljama )? Jesu li naši stručnjaci ( osim očitog nedostatka osjećaja za prostor i vrijeme ) doista normalni? Jadna struka kada ju rešetaju laici. Veselo.

Vlada osniva posebno povjerenstvo na čelu s premijerom koje bi do kraja godine trebalo pripremiti međunarodni tender za odabir investitora koji bi gradio prugu po koncesijskom modelu

Bit će to »New Deal« Kukuriku koalicije u gradnji željeznica s ključnim projektom nizinske pruge u vrijednosti oko 5 milijardi eura, koja će postati ekvivalent mega projekata na razini autocesta od Zagreba prema Rijeci i Splitu. Kako bi se, za hrvatske mogućnosti preskupa nizinska pruga uopće izgradila, priprema se osnivanje posebnog Vladinog Povjerenstva za željeznice, čiji bi predsjednik trebao postati premijer Zoran Milanović. Na ustroj Povjerenstva radi se u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture i ono će biti osnovano tijekom godine, moguće i prije ljeta, a u njemu će sigurno uz premijera biti i najvažniji ministri počev od ministra financija Slavka Linića, prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića, ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatka Komadine, ministra graditeljstva Ivana Vrdoljaka, te predsjednika Uprave HŽ Holdinga Rene Valčića, predsjednika Uprava HŽ Infrastrukture Darka Peričića, kao i drugih društava u HŽ-u.

Kao suradnici ili stalni članovi Povjerenstva za željeznicu bit će angažirani i nezavisni stručnjaci, a među njima bi se trebao naći i netko od prometnih stručnjaka Europske komisije, čime se želi naglasiti da je nizinska pruga u osnovi veliki europski infrastrukturni projekt, a prometni koridor 5b, koji povezuje Rijeku i Budimpeštu, najvažniji prometni pravac Hrvatske, koji će imati prioritet u razvoju i planovima Vlade. Kako Hrvatska tako veliki i skup projekt kao što je nizinska pruga sama ne može realizirati, niti se može previše zaduživati u tu svrhu, ostaje vidjeti po kojem bi se modelu nastojala osigurati investicija.

Kako doznajemo iz izvora u Vladi, Povjerenstvo za željeznicu se osniva i zato što se procjenjuje da HŽ nema nikakve šanse sam ući u projekt nizinske pruge, koji se isto tako mora iz mjeseca u mjesec pratiti, pripremati i operativno po ministarstvima realizirati, a taj posao u ovom trenutku svodi se na projekt, otkup zemljišta, prikupljanje dozvola i ostale dokumentacije. Ono što bi ove godine trebalo uslijediti je priprema međunarodnog tendera za nizinsku prugu, koja bi se ponudila investitorima po koncesijskom modelu ukoliko za to bude interesa. Opcije su otvorene, moguće je trajanje koncesije na 30, 50, čak i 100 godina.
Izvor: Novi list