Tramvaj u Rijeci

7. studenog 1899. godine krenula su prva tramvajska kola od mosta na Rječini uzduž Fiumare prema zadnjoj stanici na Pioppi, na jednotračnoj pruzi četiri kilometra dugoj, što je Rijeku svrstalo u red modernih gradova u Europi. Tramvaj prometuje pune 53 godine, te u lipnju 1952. odlazi s riječkih ulica.
Izvor: "Autotrolej" Rijeka

Prvi električni tramvaj provezao se užim središtem Rijeke 7. studenoga 1899. na relaciji Fiumara (most na Rječini) - Pioppa (kod sadašnjih hala ugasle tvornice torpeda) na zapadnoj strani grada.
Vožnja na četiri kilometra dugoj tramvajskoj liniji stajala je 10 soldi, a jedna su tramvajska kola mogla prevesti 28 putnika. - Anonimno društvo za riječki električni tramvaj, kako se zvala prijevoznička tvrtka, imalo je osam motornih kola koja su vozila od 7 do 22 sata, a ljeti od 6,30 do 22,30 sati.

U rastućem riječkom prometu nije bilo ljudskih žrtava, ali su izbijale nezgode uglavnom zbog premorenosti i nepažnje vozača tramvaja, pa je satnica vozača sa 15 sati dnevno smanjena na 11 sati.

Tramvajska je pruga 1907. produljena za 300 metara do brodogradilišta Danubiusa (sadašnjeg 3. maja) na trasi dugoj 4600 metara. Prvi Svjetski rat omeo je dalju gradnju i brži razvitak tramvajskog prometa u Rijeci, 1916. uvedena je "vožnja sa smanjenim cijenama", a pravo na besplatnu vožnju imali su zaposlenici u javnim službama, policija, vatrogasci i još neki. Godine 1954. nakon uspostavljanja tramvajskog prometa u Rijeci u lipnju 1956. tramvaj je posljednji puta provezao gradom na Rječini.

Novi list iz 1948. (našao i objavio Saša Dmitrović u Sušačkoj reviji), nažalost bez oznake broja ili datuma:

RIJEČKIM ULICAMA PROĆI ĆE NASKORO NOVA TRAMVAJSKA KOLA IZRAĐENA U ZAGREBU
Kako je već javljeno, u Rijeku će naskoro stići nova tramvajska kola iz Zagreba. Ta kola su ovih dana preuređena u radionicama Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET), da bi se mogla upotrijebiti u Rijeci, gdje je pruga nešto drugačija. Osim toga nabavljene su nove tračnice, jer je postojeća pruga već dotrajala. Na taj način će se znatno poboljšati tramvajski saobraćaj u našem gradu.
Riječki tramvaj postoji već preko 40 godina. Tramvaj je u Rijeci uveden 1906. godine. U to vrijeme Rijeka se je počela sve više razvijati kao važan pomorski grad i zato su joj Madžari posvećivali veliku pažnju. Pored ostalog izgrađena je tada i tramvajska pruga do gradske četvrti Piopi. 1910. godine produžena je pruga do današnje stanice na Kantridi. Godinu dana kasnije uspostavljen je na nekim mjestima dvostruki kolosjek. 1924. godine promijenjene su tračnice i na cijeloj pruzi od polazne stanice na "Školjiću" do Kantride postavljen je dvostruki kolosjek.

Sadašnje stanje voznog parka
Tramvajska kola su isto tako stara i dotrajala, ona već pune 42 godine voze riječkim ulicama. Povremeni popravci vršili su se, a i sada se vrše, u vlastitim radionicama. Od 11 motornih kola, s kojima raspolaže Gradsko autotrolej-tramvajsko poduzeće, redovito je sposobno za promet 5 do 9 kola, a od 18 prikolica 16 ih je u prometu. Kola su stara pa se veoma često dešavaju kvarovi, iako službenici savjesno vrše svoju dužnost i paze na kola. Ti kvarovi traju obično kraće vrijeme, ali se desi da kola (motorna) ostanu nesposobna za vožnju po nekoliko dana. Popravci na tramvajskim kolima brže bi se odvijali kad bi poduzeće raspolagalo sa većim brojem stručnih radnika.

Tramvajski promet nekad i sad
1924. godine tramvajsko poduzeće u Rijeci raspolagalo je sa istim brojem kola kao i danas s tom razlikom što vozni park nije iziskivao svakodnevne popravke, dok je promet bio daleko manji nego danas. Te godine tramvajski vozni park u našem gradu prešao je ukupno 425.000 kilometara, prevezeno je 2.600.000 putnika, 1947. godine sa starim kolima pređeno je 836.000 kilometara, a prevezeno je 9.527.000 putnika, znači skoro četiri puta više. Dnevno sa našim tramvajem prevozi se 30.000 osoba. Najveći je promet ujutro kada mnogobrojni radnici i namještenici zaposleni u industrijskim poduzećima na Kantridi ("A. Ranković", "3.maj" i.t.d.) idu na rad. Povećanje broja putnika, a smanjenje kapaciteta voznog parka stavlja pred službenike tramvajskog poduzeća velike i teške zadatke. Oni moraju da sa mnogo manje kola zadovolje trostruko i četverostruko veći promet. Odnos između 1924. i 1947. godine to najbolje pokazuje. Međutim, publika to ne vidi i često svojom nedisciplinom otežava i onako naporan rad tramvajaca. Bilo bi potrebno da se putnici pridržavaju reda i propisa. To je u interesu normalnog odvijanja saobraćaja i lakšeg rada tramvajskih službenika.

Mjere za poboljšanje saobraćaja
Iz svega tog se vidi da tramvajska služba u našem gradu ne zadovoljava. Stoga su organi narodne vlasti u našem gradu kao i Ministarstvo lokalnog saobraćaja NR Hrvatske poduzeli mjere za poboljšanje tramvajskog saobraćaja u Rijeci. Gradsko auto-trolej-tramvajsko poduzeće sklopilo je ugovor sa radionicom ZET-a za generalni popravak svih kola riječkog tramvaja. Radionice ZET-a izvršit će popravak cijelog tramvajskog parka u Rijeci. Radovi će trajati nešto više od godinu dana. U decembru mjesecu stići će i nove tračnice, te će odmah početi sa postavljanjem, ali ti radovi će potrajati nešto duže. Tračnice će biti bolje kvalitete od starih. Predviđeno je da će Rijeka za godinu i pol imati novi moderni tramvajski saobraćaj.

Slike su sa http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?p=24665610 od korisnika kasina

Remiza na Školjiću.



Izvor: http://forum.net.hr

Jedna stara fotka s dva tramvaja u daljini. Autor je Berislav Pavušek a izvor web stranice Hrvatske kulturne baštine.

Što je ovo dole? Izglada ko konjski tramvaj ...




Slika preuzeta sa : http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?p=61819699

žac je napisao/la:Što je ovo dole? Izglada ko konjski tramvaj ...

Nestanak struje?

Nostalgična turistička tura ?

A je l' ono sasvim desno konjski autobus?

To ti je konjski taxi. Konjski bus nadire od Žabice (za ljubitelje preciznosti {picajzle?}: od palazzo Adria) u pozadini.

Današnja garaža Autotroleja, vide se tramvajske šine
Snimljeno 1945. god.


Izvor: http://www.braneweb.net/rijeka2.html

Htjeli ste prugu i prugu? Željezničku i tramvajsku?

Fakat ima! Skidaj brže tko hoće veliku rezoluciju, pa se onda može obrisati.

Nebi ja to bris'o, veće je veće

Možda se ponavljam odn. ponavljam nekog drugog... www.stareslike.com

Sustavno proučavajući zadnjih dana slike starijeg datuma proizašlo je da je gornja slika na netu na nekig skoro pa dvadesetak mjesta, dakle - nije neka posebna ekskluziva, a nije nužno ni upućivanje na navedenu web stranicu, jer tko zna tko ju je od koga maznuo, ili ih ima jako puno, pa svi imaju originale.

Ali sam zato naišao na nešto drugo. Ovo:


Pustimo sad sliku kao staru sliku. Slična slika postoji na strani prije ali s nedovoljno jasno vidljivih detalja. Na ovoj je zanimljiv tehnički detalj. Oduzimač struje. Nije trola, nije lira, nije pantograf. Sad se pomalo razjašnjava dupla žica ali i otvara pitanje je li dupla žica (u nekom razdoblju) bila na cijeloj mreži? Za ovaj način napajanja to nije bilo nužno, ovaj strujni oduzimač radi i s jednom žicom. Dupla žica samo omogućava manje strujno naprezanje odn. struja potrebna za pogon dijeli se u dvije žice, pa one mogu biti tanje. E, ali onda bi istovremeno vozila s trolom mogla imati probleme, iako se KM i za takav slučaj mogla prilagoditi, ali bi dobivala manje struje, odn. znači da su njihovi motori bili slabiji. Nameću se pitanja: iz kojeg je razdoblja ova slika (po meni bi mogla biti starija od drugih, ali valja malo istražiti i uspoređivati) i što se dešavalo s tramvajskim sustavom - da li je KM rekonstruirana kad su došla druga vozila (bez obzira kojim redoslijedom - s jedne na 2 žice ili obratno). Očigledno, da bi tramvaj vukao i dvije prikolice, mora imati dovoljno snažan motor, a to su kasnije verzije imale, i vozile na jednu žicu, očigledno ili deblju, ili je napon bio viši (a promjena napona bi uzrokovala rekonstrukciju ispravljačkih stanica itd. itd. - boli glava). Eto zabave za kišne ili za prevruće ljetne dane.

Ovo je tehnički zapravo lira. S tom razlikom da nije izvedena poput klasične lire. Kontakt se, kao i kod lire, a uostalom i kod pantografa, ostvaruje dodirom KM i površine koja je poprečna u odnosu na KM, s tim da je nešto manja no kod klasične lire.
Slika je nastala prije Prvoga svjetskog rata. Na to upućuju višejezične reklame, nezamislive nakon 1918. Kolosijek je jednostruk, a dvostruki kolosijek izgrađen je nakon 1924. i aneksije Italiji.
O dvostrukoj žici znam, koliko se sjećam gimnazijske fizike, samo toliko da smanjuje otpor, dakle povećava jakost, pa time i snagu. P = I x U, odnosno watt je umnožak volta i ampera, zato se ponekad i zove voltamper (VA). Dvostruka žica je i na prethodnoj slici ispred svjetionika na Mlaki koja potječe iz istog razdoblja. (Ta razglednica je, vidi se, poslana 1913.).
Ovakva KM upotrebljiva je i za klasičnu liru. Riječki tramvaj nikada nije imao trolu, a slike koje upućuju na trolu zapravo prikazuju ovaj osebujni tip lire. (Poznata je slika na kojoj tramvaj ulazi u Adamićevu sa trga ispred palače Modello i ima ovakvu motku, ali se mala lira na vrhu motke ne vidi).
U svakom slučaju valjalo bi razriješiti misterij je li dvostruka žica išla cijelom duljinom i kada je zamijenjena jer kasnije slike upućuju da jest zamijenjena.

Da li to znači da se "mini-lira" održavala na položaju tako što je luk klizio između dvije žice? Iz toga bi proizašlo da je cijela KM trebala biti s dva voda

Ova mini-lira imala je kontakt s dvije žice ali je isto tako, s istim učinom, mogla imati i kontakt s jednom (ili tri). O tome sam, mislim, već nešto rekao u maloj školi elektrotehnike, ali nije zgorega ponoviti: žica predstavlja otpor struji i struja prolazeći žicom tu žicu zagrijava. Otpor žice obrnuto je razmjeran presjeku: veći presjek - manji otpor.To ovdje nije preveliki bed jer je žica gola i zrak je hladi. Sve dok struja ostaje u razumnim granicama. Inače bi se ta žica ponašala kao i žičica u rastalnom osiguraču: pregorjela bi. Kod žica vrijedi i jedan poseban, skin-efekt, tj. pojava da struja nije jednako gusta kroz cijeli presjek vodiča nego je gušća (tj. ima je više) na površini. Za prenijeti istu struju umjesto dvije žice može biti i jedna, ali gotovo dvostruko deblja. E sad, kod razgranate tramvajske mreže, ne moraju u svim dijelovima biti jednake žice. Npr. u Zagrebu, u Ilici od trga do Frankopanske ima više tramvaja nego od Frankopanske prema Črnomercu ili prema Savskoj. Znači da se u tom dijelu Ilice troši više struje, pa i žica treba biti deblja, ili ih treba dvije.

Malo teorije. Vat (watt) je jednak voltamperu za obične smrtnike. Za električare nije. To čak ispadnu i dvije različite brojčane vrijednosti. Možda vam to jednom pojednostavljeno objasnim u onoj drugoj temi. Shvatite li, kad se budete gledali u ogledalo, sami ćete sebi govoriti: Vi.

Wow! Razlika watta i voltampera budi znatiželju. Ako i ne shvatimo valja pokušati. Struja je nešto čudesno.
Ovakva mini-lira svakako je bila stabilnija ako je klizila između dvije žice, ali onda bi i otpor, pa i iskrenje bili veći jer u tom slučaju ne bi bila najveća iskoristivost dodira KM i kontaktne površine lire. Ili se opet nestručno zalijećem? Možda je dvostruka žica igrala ulogu zamjene za jednu žicu većeg presjeka. Ali ako je mini-lira klizila na obje žice, odnosno ispod s pritiskom prema gore, onda se uloga lire ne mijenja, neoivsno od toga dodiruje li jednu ili dvije žice.

Na današnji dan, prije 112 godina, 07.11.1899. u Rijeci je počeo prometovati električni tramvaj.

Isječak iz HRT TV kalendara

www.youtube.com/watch?feature=player_detailpage&v=qmZJCSCH6Xg#t=557s