Brodovi OZALJ i TIJAT (bivsi Valjevo i Ohrid)

Robert je napisao/la:Jel poznata sudbina Ozlja?

Prodjae se za 200000 kuna
http://www.jadrolinija.hr/pdfs/Oglas%20Novi%20list-Slobodna%20Dalmacija%20-%20brod%20OZALJ%202013.pdf

Steta. Jos jedan biser odlazi iz flote. Bolje da su Laru prodali a njega uredili. Jest star brod ali radjen za nase more i citav vijek plovio bez greske.

Članak iz SD G.Zubića



Srdačan pozdrav !

Jedan moj video uradak...

"Tijate" bili anđele



Srdačan pozdrav !

m/b " Ohrid " u Šibeniku 1962.godine.Te godine se dobrano pušilo u šibenskom portu skoro kao i u Crnici odnosno Tvornici ferolegura (što bi na ovo rekli "zeleni"?).Nema više naših dobrih starih vapora,a bogme danas nema ni Tvornice ferolegura,ali zato postoje maleni želeni.   



Srdačan pozdrav !

Izvor : Forum Paluba



Srdačan pozdrav !

Tijat zamjenjuje od danas zamjenjuje Premudu

Sic transit gloria mundi

10.05.2014
foto: Patentee1833

 

Ja sam čuo priču, sad ne znam koliko je istinita, da novi kupci misle Ozalj potopiti ne nekoj lokaciji i pretvoriti ga u ronilačku atrakciju. Foto potvrđuje spekulacije.

U Hrvatskoj je scuttling (namjerno potapljanje brodova) zabranjen. Zadnjih mjeseci se spominjalo u medijima da se radi nešto na novom zakonu koji bi regulirao scuttling, ali sve je to još uvijek u fazi prijedloga... tako da, plutat će Ozalj još dugo.

Tužno ga je vidjet ovako zapuštenoga.  

Garage je napisao/la:Ja sam čuo priču, sad ne znam koliko je istinita, da novi kupci misle Ozalj potopiti ne nekoj lokaciji i pretvoriti ga u ronilačku atrakciju. Foto potvrđuje spekulacije.

Nove kupce u rešt!  

m/b Tijat u Vodicama





Srdačni pozdrav !

24.10.2015.god. ....(Rođendanska plovidba pruge 505) i zato...

Vapore Tijat sretan ti 60.rođendan !



Tijat

Ima jedan brod
što Tijat se zove,
školj mu dao ime
pa sad skupa "plove".

Prkoseći jugu,
maestralu, buri,
jedan čvrsto stoji
drugi stalno juri.

Školj, k'o čvrsta stijena
što ga vali tuku,
brod, što život znači
otočkome puku.

autor pjesme : Maksim Anti

Rođendanska fešta vapora Tijat krenula je od jutarnjih sati polaskom broda s gata Vruje u Šibeniku



Rođendanske torte





Proslavu 60-tog rođendana broda Tijat organizirala je ekipa iz facebook grupe "Tijat u srcu", a veliku podršku dala im je i Jadrolinija.

Jedni od organizatora fešte Ivana Beban i Robert Udiljak



Prepun brod putnika uz pjesmu i zabavu zajedno sa Šibenskom glazbom uputio se prema Zlarinu











Srdačan pozdrav !

U Zlarinu brod je svečano dočekan uz tortu i prigodni program KUD-a "Koralj"



U veselom tonu plovidba je nastavljena prema Prvić Luci





Prvić Luka



Nastavak plovidbe  prema Prvić Šepurini naravno uz sveopće veselje i oduševljenje na kraju i brodu...

Brod lučke kapetanije Šibenik u pratnji Tijata



Pristajanje u Prvić Šepurini  gdje je Tijat dočekan sa istim slavljeničkim žarom.



Bijeli ljepotan Tijat produkt i ponos naše brodogradnje hrabro plovi prema Vodicama gdje mu se sprema završna fešta.



.....uz pratnju mnogih brodica



Na prepunoj rivi u Vodicama dočekali su ga mnogobrojni mještani zajedno sa Vodičkom glazbom koji su Tijatu pjesmom zaželjeli sretan rođenan.



Milenijski fotograf Šime Strikoman ovjekovječio je ovaj događaj milenijskom fotografijom u obliku broda Tijat ispred stare škole u Vodicama.



A što reći na kraju nego hvala mu na dugogodišnjoj sigurnoj i dobroj vožnji. Tijat je u srcu mnogih generacija, a nadam se da će i tako ostati bez obzira da li ide slijedeću godinu u zasluženu mirovinu ili će i dalje ploviti nekom rutom.........

Srdačan pozdrav !

Film prije službene proslave 60-tog rođendana.Tijat slavljenik na redovnoj liniji 505



Srdačan pozdrav !

Srdačan pozdrav !

Predivna fešta! I ja sam se jednom vozil Tijatom, nadam se da bum imal prilike ponovo.

Trebala bi Jadrolinija ostaviti Tijat u floti kao "počasni brod".

Zvonimir Friganović  Pjesma o m/b Tijat "Još postoji"



Srdačan pozdrav !

14.10.2018.god.putničkim brodom"Tijat" organizirana je plovidba puna simbolike.

Ukrcaj sudionika događanja u šibenskoj luci



Pozdrav Šibeniku prije plova prema Skradinu






M/b "Tijat” nakon pola stoljeća ponovno zaplovio prema Skradinu i time obilježio 50 godina od završetka putničke linije Šibenik-Zaton-Raslina-Skradin. Udruga pomorskih Kapetana i časnika Šibenik, Šime Strikoman te Facebook grupa „TIJAT U SRCU“ uz pomoć Grada Skradina i tamošnje Turističke zajednice organizirali su ovo neobično putovanje i zabilježili ga za povijest.







Putnički brod Tijat je svoj vijek pod imenom OHRID započeo na liniji Šibenik-Zaton-Raslina-Skradin. Linija je trajala 13 godina do 1968 godine, nakon što je u promet pušten skradinski most. Na spomenutom putovanju, organizator se pobrinuo da svi aspekti sigurnosti budu zadovoljeni, a brod Tijat u Skradinu je dočekao siguran vez u dogovoru sa Lučkom Upravom Skradin. Za ovu priliku putnički brod Tijat je bio povučen sa svoje redovne linije 505 za Vodice, za što je vlasnik Jadrolinija Rijeka dala odobrenje.



S Tijatom i brodom “Dida Frane”, u Skradin je stiglo oko 400 putnika.....



a prije nego li su svi profeštali, Šime Strikoman...



je slikao svoju 651. Milenijsku fotografiju.



Foto : Joško Jaramaz/PIXSELL

Srdačan pozdrav !

ŠIBENSKI. je napisao/la:Legendarni "Tijat" Jedinstveno plovilo- spomenik jedne epohe: vremešni putnički brod "Jadrolinije", s morem u provi i nakon 63 godine, bit će uvršten u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske



Vremešni "Tijat", putnički brod "Jadrolinije", s morem u provi i nakon 63 godine bit će, po svoj prilici, uvršten u Registar kulturnih dobara RH, vijest je iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku koja će sigurno naići na nepodijeljeno odobravanje.

S potpisom pročelnice Angele Bujas, konzervatori su Ministarstvu kulture adresirali takav prijedlog za ovo jedinstveno plovilo – spomenik jedne epohe s argumentacijom da je 37-metarski "Tijat" najstariji putnički linijski brod u floti "Jadrolinije" izgrađen u hrvatskom brodogradilištu, za domaćeg naručitelja i za plovidbu hrvatskim morem.

Porinut je daleke 1955., s navoza Brodograđevne industrije Split pod nazivom "Ohrid", a iste godine izgrađena su još dva jednaka broda za istog naručitelja, nekadašnju Jadransku linijsku plovidbu. "Tijat" je još jedini ostao u brazdi, godinama održavajući liniju Šibenik – Zlarin – Prvić Luka – Prvić Šepurine – Vodice, a kako navodi Petar Čičin Šain, predsjednik Filatelističkog društva Šibenik i kroničar šibenskog pomorstva, u početku je spajao Šibenik s prukljanskim naseljima Zatonom, Raslinom i Skradinom, sve dok 1968., nakon izgradnje Šibenskog mosta, magistrala uz obalu zauvijek nije potisnula lokalni brodski prijevoz na toj ruti.

– Bila je to linija 504, s 18 isplovljavanja tjedno i s prijeđenih 20.100 nautičkih milja godišnje, što je mogao jedino mali div poput "Tijata", još uvijek živahni starac na moru u kojem – kao još jedan kuriozitet – i dalje kuca isto, pouzdano srce kao prvog dana porinuća, Shulzerov motor od 600-tinjak "konja" – informira nas Čičin Šain. Oduševljen je što bi taj brod, koji je postao zaštitnim znakom pomorstva šibenskoga kraja, mogao postati kulturnim dobrom prihvati li Ministarstvo prijedlog konzervatora.

Ima i svoju Fb stranicu

Doživio je "Tijat" i to da dobije vlastitu internetsku stranicu. Otvorili su je njegovi poklonici iz Facebook grupe "Tijat u srcu" i prvi su u posljednjim godinama počeli popularizirati brod uz koji naročito šibenske bodule vežu najljepše uspomene. Na njemu su se sklapala prijateljstva i rađale ljubavi, a "Tijat" je onda, kao i danas, značio život, kako često ističu najaktivniji članovi te Facebook grupe Robert Udiljak, Ivana Beban i Saša Jurat. Oni su bili i glavni organizatori "Plovidbe sjećanja" na izletničkoj ruti Prukljanom davne linije 504 ove godine u listopadu, zalažući se od prvog dana za neki oblik zaštite toga broda.

Prijedlog konzervatora svesrdno podupire šibenska Udruga pomorskih kapetana i časnika, čiji tajnik, kap. Branko Skorić, u mišljenju koje su od pomorske struke zatražili konzervatori, ističe da bi u najskorije vrijeme trebalo odrediti na koji bi se način "Tijat" danas-sutra sačuvao: u plovidbenom stanju, kao turistička atrakcija u šibenskom akvatoriju ili konzerviran, privezan za kraj i pretvoren u svojevrstan muzej.

– Što god odlučili, "Tijat" u svojoj novoj namjeni treba biti samoodrživ, da ne postane ruina i sramota onih koji su ga naručili, izgradili, vozili i koji su u njemu plovili, kao što se dogodilo s "Bakrom" – napominje Skorić, podsjećajući na to da nije dovoljno imati jedino hvalevrijednu namjeru za proglašenje "Tijata" kulturnim dobrom. Stoga, zaključio je, prve i svakako nezaobilazne adrese na koje se treba obratiti svakako su "Jadrolinija", kao vlasnik "Tijata", i Hrvatski registar brodova, koji u skladu s međunarodnim odredbama propisuje uvjete održavanja takvih plovila.

https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/kultura/bastina/clanak/id/577174/jedinstveno-plovilo-spomenik-jedne-epohe-vremesni-putnicki-brod-quotjadrolinijequot-s-morem-u-provi-i-nakon-63-godine-bit-ce-uvrsten-u-registar-kulturnih-dobara-republike-hrvatske?fbclid=IwAR0D4BvMeK-ce6iz4ruFWgfTM0guJFK_Wbt9L6P17VACbOWTTJbeGEKkQww

Srdačan pozdrav !

Svečana dodjela priznanja Plava vrpca Vjesnika održat će se u ponedjeljak, 3. prosinca 2018., s početkom u 18 sati, u Arsenalu u Zadru.

Dobitnik Plave vrpce Vjesnika 2018. u pojedinačnoj konkurenciji je ronilac Andi  Marović (30) iz Komiže, dok je u momčadskoj konkurenciji Plava vrpca Vjesnika 2018. pripala Vatrogasnoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije, pod zapovjedništvom Stjepana Simovića

Odbor za dodjelu Plave vrpce Vjesnika odlučio je dodijeliti i dva Posebna priznanja. Jedno od njih će biti uručeno legendarnom direktoru zadarske Tankerske plovidbe Stanku Baniću, čovjeku koji je, rečeno je u Zadru, "u najvećoj mjeri zaslužan što Zadar danas ima respektabilnog nacionalnog brodara". Drugo posebno priznanje ide bordu "Tijat", velikoj kulturnoj baštini hrvatskog pomorstva o kojoj brine skupina šibenskih entuzijasta.

U ime Foruma Vlakovi čestitam brodu m/b Tijat,svim članovima posade(prijašnjim i sadašnjim),našem najvećem nacionalnom putničkom brodaru Jadroliniji na dodjeli Posebnog priznanja Plave vrpce Vjesnik 2018,jer da nema njih sve ovo ne bi bilo isto niti moguće. Hvala !.

Srdačan pozdrav !

Lijepo sročana čestitka. Hvala u ime svih (živih i mrtvih) članova 4uma!

Zadar ; 03.12.2018.god

Svečana dodjela priznanja Plava vrpca Vjesnika 2018.
Posebno priznanje dodjeljuje se Jadrolinijinom bordu "Tijat", velikoj kulturnoj baštini hrvatskog pomorstva o kojoj brine skupina šibenskih entuzijasta.

Priznanje na dodjeli Plave vrpce Vjesnika 2018 uručeno je  Tijatovom zapovjedniku kap. Aldu Bilanu



Zapovjednik broda "Tijat" kap. Aldo Bilan sa uručenim priznanjem



Priznanje



Srdačan pozdrav !

Izvor : ŠIBENSKI.

Piše Branimir Periša
Foto Niksa Stipanicev/Hanza Media/Hanza Media



Ne da(j)mo da ga ikad izrežu Skupina šibenskih entuzijasta, okupljena u Facebook grupi 'Tijat u srcu', čiji je član i kapetan Dragomir Mucić, dat će sve od sebe da kultni brod ne završi u rezalištu ili bude prodan i preuređen u jahtu za kružna putovanja



Jedanaest godina provedenih na zapovjednom mostu "Tijata", najstarijeg putničkog broda "Jadrolinije", koji i danas, 63 godine od porinuća, održava liniju Šibenik - Zlarin - Prvić - Vodice, bile su zacijelo najljepše razdoblje u karijeri Dragomira Mucića, umirovljenog kapetana duge plovidbe, predstavnika Sindikata pomoraca Hrvatske za odnose s javnošću i člana županijske Udruge pomorskih kapetana i časnika.

Premda je knjigu svoga profesionalnog navigavanja lani zaklopio odlaskom u mirovinu kao kapetan velikih putničkih brodova iz bijele flote državnog brodara, maleni, a opet veliki po maritimnim osobinama, 37-metarski "Tijat", izgrađen 1955. kao "Ohrid" u Splitu, ovom je šibenskom Makaraninu ostao usred srca, kao i brojnim otočanima i primorcima koje je desetljećima prevozio. Ne samo današnji "Tijat", nego i drugi njegove klase koji više ne plove: nekadašnji "Valjevo" i "Karlovac", te nešto veći, bivši "Takovo", "Tuzla" i "Trogir", povezivali su poput životvorne pupkovine u morskoj brazdi kopno i otoke, ali i primorska mjesta uzobalnim linijama, ispisujući slavnu povijest hrvatskog pomorstva u drugoj polovici 20. stoljeća.

Prijedlog ministarstvu

"Tijat" je početkom prosinca opet došao u središte pozornosti kada mu je, upravo na Mucićev prijedlog, dodijeljena "Plava vrpca Vjesnika", kao kulturnoj baštini hrvatskog pomorstva, o čemu brine skupina šibenskih entuzijasta okupljenih u Facebook grupi "Tijat u srcu", čiji je član i kapetan Mucić.

Nekoliko dana poslije dodjele "Plave vrpce", Konzervatorski odjel u Šibeniku adresirao je Ministarstvu kulture prijedlog da se "Tijat" uvrsti u Registar kulturnih dobara RH. Nešto prije, ove jeseni, u suradnji s "Jadrolinijom", priredili su "Plovidbu sjećanja" na liniju 504 Šibenik - Zaton - Raslina - Skradin te je nakon pola stoljeća "Tijat" na jednodnevni izlet Prukljanom vozio brojne Šibenčane, kao i u vrijeme prije izgradnje Jadranske magistrale.

Uglavnom, za "Tijat" se u javnosti vezuju najtoplije emocije i puno nostalgije, a da ne bude zabune, o njegovoj forci i ispravnosti još se uvijek brine "Jadrolinija", pod čijom zastavom i dalje plovi. Spomenuta grupa šibenskih entuzijasta dat će sve od sebe da kao kulturno dobro danas-sutra taj brod ne završi u rezalištu ili ne bude prodan, preuređen u jahtu za kružna putovanja, poput dvojice blizanaca iz njegove klase.

- Ima volje, želje i znanja da se "Tijatu", nakon što ode u raspremu, osigura počasno mjesto. To su bili krasni brodovi koji nikad nisu ostavili putnike na rivi, čvrsti i trajni, čeličnog trupa spajanog ne varenjem nego zakovicama. S pouzdanim "shulzer" motorima od 450 KS postizali su 13,5 čvorova - govori kapetan Mucić s poštovanjem o prvijencima - novogradnjama bijele flote iz 50-ih godina.

Za razliku od prije desetak godina, kada su s visokih političkih mjesta u Šibeniku "Jadroliniji" stizale primjedbe da ovdašnji arhipelag s kopnom povezuje "ploveća krama", raspoloženje je bitno drukčije i na "Tijat" se u javnosti gleda drugim očima, najviše zahvaljujući aktivnostima grupe "Tijat u srcu" i vodičkom fotografu Šimi Strikomanu, koji je s njima u suradnji inicirao snimanje čak tri milenijske fotografije iz svoga opusa s "Tijatom" kao glavnim motivom.

Problem će biti novac

- Kada će "Tijat" u raspremu, pitanje je dana, međunarodnih konvencija i odluke Agencije za obalnu linijsku plovidbu i pomorski promet. Vijek trajanja broda na nekoj liniji je ograničen i po meni, kada "Tijat" ubrzo bude škartan, od njega bi možda bilo najbolje napraviti brod muzej za turističke plovidbe, stacioniran u Šibeniku. No, ima u tome jedno veliko "ali" - napominje Dragomir Mucić.

A to je da će svatko prigrliti tu zamisao sve dok ne bude trebalo izdvajati novac, jer tako zamišljen novi život starog broda košta i nije sitnica. "Tijat" bi trebao imati posadu cijele godine, sa svim svjedodžbama, a postoji također prijedlog da se "Tijata" konzervira i priveže negdje uz šibensku obalu - u Dolac primjerice - te da se preinači u živopisni hotelčić s restoranom, kafićem i spomen-sobom broda uz koji je vezano čitavo jedno iščezlo razdoblje plovidbe i života na dalmatinskim otocima i priobalju. Ukratko, obje varijante trebaju biti samoisplative - napominje Mucić, sugerirajući neizravno da će u bliskom razdoblju trebati prionuti te izraditi dobar projekt buduće namjene "Tijata" kao nacionalnog kulturnog dobra.

- Kada bi se prema "Jadroliniji" išlo s pametnim pristupom i dobro osmišljenom idejom i titularom njegova budućeg upravljača ili vlasnika, "Tijat" bi se mogao dobiti bez ikakvog plaćanja ili za malen novac - uvjeren je pomorski kapetan tek malo stariji od "Tijata" (1954.), koji je na "Jadroliniju" došao 1986. iz redova tadašnje ratne mornarice.

- Nisam se pronašao u vojsci i samo sam čekao dobru priliku da promijenim radnu sredinu. To sam i napravio istog dana kada mi je dodijeljen stan u Šibeniku: doslovce sam u jedan džep stavio rješenje, a iz drugog izvukao zahtjev za raskidom radnog odnosa i ubrzo sam postao zapovjednik "Valjeva", broda identičnog "Tijatu" - ispričao nam je Mucić o svojim počecima na "Jadroliniji" i vremenu kada se nastanio u Šibeniku.

'Mali divovi'

Plovio je na nekoliko brodova iz te klase - bili su njemu i posadi također i drugi dom - a još prije te životne prekretnice položio je kapetanski ispit nakon diplome na Pomorskom fakultetu, budući da je završio Visoku mornaričku vojnu školu.

Tek 1997. godine, nasmijao se, kadrovici u kompaniji "otkrili su" da je kvalificirani kapetan, premda je to u njegovu kartonu pisalo od prvog dana i tada je postao zapovjednik "Slavije", velikog putničkog ferryja s više od 130 članova posade. Sve do umirovljenja bio je kapetan i na ostalim većim brodovima.

Kao iskusni pomorac, za "Tijatom" i cijelom tom iščezlom flotom "Jadrolinije" žali ne samo zbog lijepog života u mlađim danima, nego i zato jer su ti brodovi, uvjeren je, i danas nasušno potrebni manjim otocima poput Kaprija, Žirja, Rave, Iža, Elafita... jer ne može svaki otočić imati trajektno pristanište.

Kapetan Mucić smatra da je "Jadrolinija" provodila lošu poslovnu politiku kada je te "male divove" na moru jednog po jednog uklanjala iz plovidbe, ne zamjenjujući ih novijim brodovima istog tipa.

- Bili su maleni, ali lijepi, stabilni i "pogođeni" upravo za te naše otoke, sa svim sadržajima koje svaki pravi brod treba imati. Čak smo mogli krcati i manje automobile, a u štivu, kasnije zatvorenu, i značajniji teret - kazuje Mucić.

Nije on vozio jedino u šibenskom okružju, nego također u Zadru, Trogiru, u Dubrovniku, i ne sjeća se da je ikad preskočio prugu zbog lošeg vremena, govori o onome što će potvrditi svaki školjar, a i mediji.

Kako onda, tako i danas: u cijeloj se zemlji čulo, objavili su mediji, da je prvih dana siječnja 2017., kada je zapuhala orkanska bura, "Tijat", ustrajan poput mazge, jedini probijao more na liniji Šibenik - Zlarin - Prvić - Vodice, premda najstariji u floti nacionalnog brodara. U isto vrijeme, katamarani i trajekti nisu mogli isploviti, ostavljajući Žirje i Kaprije odsječenima...
Nema uvjeta za brzu liniju



Dragomir Mucić danas pola godine živi u Šibeniku, a preostalih šest mjeseci u Makarskoj, gdje ima obiteljsku kuću. Kao dječaku i jedriličaru u rodnoj Makarskoj, brodovi poput "Tijata" izgledali su mu veliki i tada, govori, ni u snu nije pomišljao da će im jednoga dana biti zapovjednik.
Značaj i vrijednost tih brodova, po njemu, vidi se i na šibenskom primjeru, u dugogodišnjem nezadovoljstvu najudaljenijih šibenskih školjara, Kaprija i Žirjana s brzobrodskom linijom, za što, ruku na srce, u arhipelagu načičkanom otocima zbog ograničenja brzine nema uvjeta, napominje Mucić. Vremenska razlika između brze linije i rute starih brodova možda je svega desetak minuta: s "Ilokom" je do Žirja stizao za sat i dvadeset. Doduše, kršeći pravila s brzinom od 13,5 čvorova, no razlika je kada maretu napravi takav brod ili suvremeni katamaran...

Bolje i loš kogo, nego nikakav!

Na današnjim brzim brodovima uopće nema kuhinje niti kabina za posadu, a ja tvrdim da je na brodu bolji i loš kuhar nego nikakav, tvrdi kap. Mucić, prisjećajući se da se posada na "Tijatu" krajem tjedna na Žirju, gdje se noćilo, redovito okupljala oko pečenog janjca, osim što se svakodnevno dobro blagovalo. Stari "Jadrolinijini" brodovi uz to, bili su idealni za stasanje kadrova u domaćem pomorstvu, koje je s desetkovanjem nacionalne flote danas spalo na niske grane. Pomorce, nažalost, školujemo za strance! - rezigniran je kap. Mucić.

Jednom kapetan, uvijek kapetan

Upoznao sam brojne otočane u tom lijepom razdoblju plovidbe u šibenskom akvatoriju i ne sjećam se da su ikada imali primjedbi na mene i posadu, priča kap. Mucić. Školjarima je i godinama nakon što je prešao na veće brodove uvijek ostao kapetan "Tijata", pa se s jednim našalio kada ga je zaustavio na šibenskoj rivi i upitao dopušta li mu da na brod ukrca pet tona cementa.
- Možeš, što se mene tiče! - kazao mu je Mucić. No, nije isto mislio i stvarni zapovjednik, pa je rečeni otočanin na kraju imao problema. I prigovorio je Muciću kada ga je opet sreo nakon te epizode.
- Pa lijepo sam rekao da možeš što se mene tiče. Nisam ti ništa slagao! - glasio je odgovor, nakon kojeg su se obojica mogla jedino nasmijati. Dragomir Mucić inače, uvijek se rado odazivao pozivima novih zapovjednika da ih na komandom mostu instruira u manovri. I radio je to s guštom i, dakako, pro bono.

Srdačan pozdrav !