Promet - Split

U Splitu slave 100 god. Hajduka i autobusi su prigodno obilježeni

Izvor: 24 sata

Je li možda i prijevoz besplatan, pošto je velika obljetnica u pitanju?

Prijevoz nije bio besplatan, iako su svi autobusi imali Hajdukova obilježja, kao i sve u gradu. Samo su linije bile pojačane...

Đir s Prometovim kontrolorima: "Ma šta ’š ti meni zapovidat na koja ću vrata uć il’ izać iz busa"

Novopečenom “Prometovu” kontroloru Petru Juriću jučerašnji radni dan u sedam ujutro počeo je sa – beštimjom. Počastio ga je, onako, na tašte za dobro jutro, jedan putnik na Pazaru kad ga je Petar ljubazno uputio na ulaz na prva vrata vozila. Jučer je, naime, počela tromjesečna akcija upućivanja putnika na prva vrata, ne bi li se time povećala prodaja karata, a usput i educiralo putnike.
Oko devet sati stižemo i mi na jednu od najfrekventnijih stanica u gradu. Tu nas, sa strane od “stare Slobodne” čeka Ivan Janjiš, voditelj Sektora unutarnje i vanjske kontrole “Prometa”, a u debeloj hladovini, naslonjen na ogradu, sve budnim okom promatra naš sveprisutni Stipe Legenda. -Nikolina moja, da ti kaže Stipe nešto: Evo gledan ove jadne momke već uru vrimena i moran ti reć da oni trpe muku Isusovu s ovin ludin sviton – odmah se požalio.

Mlađi svit posluša, a stariji...

Vidimo domalo i mi da Stipe istinu zbori. Petar i kolega mu Matko Kapetanović, čim autobus stane na stanicu, zauzmu pozicije kod izlaznih vrata. Kad putnici iziđu, one koji pokušaju ući na ta vrata, usmjeravaju na prva.

- Ovo je najveća glupost koju ste napravili! – živčan je bio jedan stariji gospodin nakon što mu nije uspjelo ući na stražnja vrata.

- Makni mi se odatle! – viče drugi i gura kontrolora. - Samo ste napravili nered! - izvalio je najveći biser dana treći stariji gospodin.

Upravo ta “starija gospoda” najtvrđi su orah prometovcima.

- Najgori su nam penzioneri. Mlađi svit bez problema posluša i bez riči ode na prva vrata. Ima ljudi koji su stvarno nekulturni, guraju nas, ne bendaju ništa, samo tiraju svoje. Ima, s druge strane, finih ljudi, koji nam rič ne kažu – kazuju nam momci, koji su se, vele, za ovaj posao dobro psihički pripremili.

Sluša sve te komentare jedan uistinu fini stariji gospodin – Mladen Faivre.

- Moja kći, koja dobro poznaje splitski dišpet, švercala se kao studentica u Francuskoj, gdje živi, sve dok je jedan put nisu uhvatili kontrolori. Upotrijebila je sav svoj šarm ne bi li izbjegla kaznu. Kontrolor joj je rekao da je taj put neće kazniti, ali da mu dokaže da će sljedeći put kupiti studentsku kartu. Poslije mi je rekla: “Više me je promijenio njegov ljubazni pristup nego da me kaznio.” Inače, u Francuskoj svi bez pogovora ulaze na prva vrata, u autobusu svi sjede, nitko ne stoji na nogama, to je tamo skroz normalno. U svakom slučaju, podržavam ovaj pokušaj uvođenja reda – kazao nam je.

Kad mu je došla “trica”, pohitao je, naravno, prema prvim vratima. Oduševljena novim režimom ulaska u autobus bila je i Milena Đorđević. - Ja sam apsolutno za svaki red! Neka samo tako nastave! - kaže.

Disciplina na Balkanu

Petar Sablić, također umirovljenik, stoji sa strane, gleda sve i vrti glavom u nevjerici. - Ma ovo je Balkan, tko će to disciplinirat? - pita se.

No, ne grintaju ljudi samo zbog ulaska na prva vrata. Kako se ostala vrata ne otvaraju istovremeno s prvima, nego par sekunda kasnije, putnici u autobusu ne mogu niti to dočekati mirno.

- Kakav je ovo način? Ja plaćan kartu, nisan ja ode vaš zatočenik da ne mogu izać iz autobusa! - grmio je jedan putnik na sav glas kad se dokopao asfalta.

Omjer izgleda i drskosti

Zamislite sada ovu bizarnu situaciju: na stanicu dolazi krcat autobus i jedna tvrdoglava gospođa pošto-poto pokušava ući na srednja vrata, unatoč zaustavljanju kontrolora. Istovremeno, u autobusu jednoj gospođi je upravo pozlilo, žena pada u nesvijest, treba joj zraka, a naša uporna “bakica” ulazi, bez obzira na sve, potpuno nezainteresirana za ono što se oko nje događa.

Priskočili su odmah momci i šef im Janjiš gospođi, iznijeli je, onako blijedu i drhtavu iz autobusa i pozvali Hitnu pomoć, koja je, svaka im čast, došla u roku od dvije minute. Ivan Janjiš, koji godinama radi u kontroli, poučen iskustvom odao nam je tajnu što je najvažnije za posao kontrolora: 70 posto fizičkog izgleda, a 30 posto pozitivne drskosti!

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/180823/Default.aspx

Nakon šestogodišnje trakavice zbog (ne)funkcioniranja automatskog sustava naplate i kontrole karata, tzv. ticketinga, “Promet” iz Splita je na kraju tužio tvrtku “Penta” iz Pule od koje je sustav nabavljen. Vrijednost spora je 10,3 milijuna kuna, koliko su Grad Split i “Promet” platili za taj sustav, piše Slobodna Dalmacija.

Javni prijevoznik u tužbi zahtijeva povrat tog iznosa uvećanog za zatezne kamate, s tim da je već raskinuo ugovor s “Pentom”, a u slučaju presude u njihovu korist vratit će pulskoj tvrtki svu instaliranu opremu.

Splitska tvrtka odlučila se na ovaj krajnji potez nakon dva vještačenja − jednog koje je sama naručila, te drugog koje je odredio Općinski sud u Splitu jer je “Promet” zatražio mjeru osiguranja dokaza kao podlogu za eventualnu tužbu. Oba vještačenja pokazala su da je sustav automatske naplate karata, najjednostavnije rečeno − pun nedostataka i nesiguran.

Prema procjeni sudskih vještaka, za uklanjanje nedostataka sustava “ticketinga”, odnosno za njegovu primjenu u praksi, bila su potrebna tri mjeseca.

− Tvrtka “Penta” nije bila spremna na suradnju ni nakon što im je Skupština Društva dala još jednu, zadnju šansu da se krene u rješavanje problema. Radi toga je predstavnik vlasnika u prosincu prošle godina osnovao i radnu skupinu koja je trebala sjesti s predstavnicima “Pente”, no to se nije dogodilo.

- Nama više nije preostalo ništa osim tužbe − objašnjava nam Držislav Brčić, predsjednik Uprave “Prometa”, te napominje da je Grad Split iz proračuna platio 90 posto cijene sustava do 2009. godine, te je ostalo još 1,4 milijuna kuna, što nije plaćeno zbog problema s funkcioniranjem koji su se počeli pojavljivati od početka primjene sustava.

Nadalje, “Promet” je preko Tomislava Krke, svoga pravnog zastupnika u ovom slučaju, tražio od Općinskog suda u Splitu privremenu mjeru koja bi im omogućila pristup osnovnim funkcijama sustava, bez da se povrijede autorska prava pulske tvrtke, s obzirom na to da su sve informatičke veze trenutno prekinute.

Neke od najvažnijih neispravnosti koje su utvrđene u oba spomenuta vještva odnose se na narušenu funkcionalnost softwarea, neispravnu bazu podataka u kojoj sustav, primjerice, ne upozorava na brisanje određenih važnih podataka, a nije u funkciji ni dio koji se odnosi na vođenje kolodvorskog dnevnika, na praćenje potrošnje goriva, evidenciju dolazaka i odlazaka na posao, informacije o pozicijama svakog pojedinog autobusa, kao i o broju putnika.

Nadalje, ne mogu se provoditi ni višegodišnje analize, nego samo one od tekuće godine, a na više od 100 stranica nalaza vještačenja naveden je još niz problema. Podsjetimo, sustav je nabavljen 2007. godine, a trebao je biti pušten u rad u listopadu 2009. godine.

Pamić: Sudsko vještvo dobiveno je preko veze

− Ne možemo komentirati tužbu “Prometa” jer o njoj nismo obaviješteni, niti smo je zaprimili. Također, ne želimo uopće komentirati nalaze sudskog vještaka jer su ishođeni prijateljskim vezama člana Uprave “Prometa” sa sucem Općinskog suda u Splitu Antom Šerićem. Prema ugovoru, za sve sporove nadležan je Trgovački sud u Splitu, tako da ne bismo komentirali odluke i nalaze koji nisu mjerodavni − tvrdi Mladen Pamić, direktor tvrtke “Penta”, i dodaje da je s dolaskom Željka Keruma na vlast i imenovanjem nove uprave došlo do zastoja u primjeni sustava.

Također napominje kako između dviju tvrtki nije potpisan ugovor o održavanju sustava, a budući da jamstvo na sustav iznosi 12 mjeseci od dana isporuke opreme kupcu, “Penta” nakon više godina korištenja sustava nema nikakvih ugovornih obveza prema “Prometu” osim isporuke rezervnih dijelova.

S druge strane, nastavlja Pamić, “Penta” je na Trgovačkom sudu u Splitu pokrenula ovršne postupke protiv “Prometa”, a prva rasprava sazvana je za ponedjeljak 16. rujna.

− Smatramo da smo učinili sve da dođe do mirnog rješenja spora izvansudskom nagodbom. Na skupštini Društva 3. prosinca 2012. godine uručili smo Juri Šundovu pismo namjere o otkupu sustava i preuzimanju upravljanja njime u idućih pet godina, proširivanju prodajne mreže te omogućavanju internetske prodaje karata, s tim da ”Penta” preuzima sve rizike poslovanja, u namjeri da dokažemo da isporučeni sustav može besprijekorno funkcionirati ako se njime upravlja prema uputama i pravilima struke. Međutim, na taj naš prijedlog nismo dobili nikakav odgovor − rekao je Pamić za Slobodnu Dalmaciju.

kiki273 je napisao/la:Nakon šestogodišnje trakavice zbog (ne)funkcioniranja automatskog sustava naplate i kontrole karata, tzv. ticketinga, “Promet” iz Splita je na kraju tužio tvrtku “Penta” iz Pule od koje je sustav nabavljen.

Je li ta Penta ista ona firma sa kojom je Autootrolej sklopio ugovor o ticketingu? Sve mi se čini da će priča završit kao i ova splitska.  

LLeon je napisao/la:
Je li ta Penta ista ona firma sa kojom je Autootrolej sklopio ugovor o ticketingu? Sve mi se čini da će priča završit kao i ova splitska.  

 

Račun star preko dva desetljeća konačno je došao na naplatu: Splitska gradska tvrtka Promet definitivno je izgubila spor na Trgovačkom sudu i zbog tužbe slovenskog A-Cosmosa postoji sasvim realna šansa da u idućih nekoliko tjedana završi u stečaju

Katastrofa splitskog javnog prijevoznika mogla se naslutiti već početkom listopada, kada je objavljeno da je sud presudio u korist tužitelja, ali u petak ujutro objavljeni su i iznosi: Promet je dužan isplatiti Slovencima sedam milijuna kuna uz zatezne kamate koje se na taj iznos računaju od 1993. Precizan izračun još nije obavljen, no izvjesno je da se radi o otprilike četrdeset milijuna kuna. A tvrtki koja svake godine gomila gubitke to je nepodnošljiv teret, pa slijedi njen stečaj ili velik udar na splitski gradski proračun koji bi trebao pokriti dug.

Problem je u devet gradskih autobusa koje je Promet još 1990. kupio za potrebe Europskog prvenstva u atletici, a nakon isteka leasinga 1993. nije ih ni otplatio ni vratio vlasnicima. Sudski sporovi vukli su se desetljećima, a 1998. u igru je stupio splitski odvjetnik Željko Lubina, formalno otkupivši sporne autobuse. I on je tužio splitskog gradskog prijevoznika na 26 milijuna kuna zajedno s kamatama, no izgubio je spor i presuđeno je samo da će mu se autobusi vratiti u roku od osam dana.

Posljednjih godina bilo je jasno da Prometu prijeti ogroman udarac, no nijedna uprava ove gradske tvrtke nije poduzela ništa kako bi eventualno dogovorila mirno rješenje i izbjegla plaćanje golemih zateznih kamata. Koliko je poznato, nitko iz bivših uprava tvrtke - postavljanih po političkom ključu, ovisno o tome tko drži vlast u gradu - nije ni prijavljen za nevjerojatan potez otimačine tuđih autobusa i nanošenje štete gradskom proračunu.

Nakon današnje presude evidentno slijedi serija žalbi: uložit će je A-Cosmos jer njegova tužba nije u cijelosti prihvaćena, zatim odvjetnik Lubina, a po svemu sudeći žalit će se i sam Promet. Konačan kraj trakavice mogao bi uslijediti za otprilike godinu dana, no dosta toga trebalo bi biti poznato na izvanrednoj tematskoj sjednici Gradskog vijeća Splita zakazanoj za 20. studenoga.

Na tapetu će se tada naći i gotovo nevjerojatna situacija u splitskom javnom prijevozu, jer se posljednjih godina tolerira potpuno bezakonje: jedan privatni poduzetnik kupio je nekoliko kombija i autobusa i bez koncesije doslovno otima putnike javnom prijevozniku. Računa se da je zbog toga Promet u gubitku otprilike deset do dvanaest milijuna kuna godišnje.

Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar u petak nije htio komentirati presudu Trgovačkog suda jer se, kaže, najprije treba temeljito upoznati s dokumentacijom. I on je najavio da će svoj prijedlog rješenja situacije iznijeti na sjednici Gradskog vijeća.

Dva tjedna nakon što je Trgovački sud u Splitu donio presudu tešku nekoliko desetaka milijuna kuna protiv javnog prijevoznika Prometa zbog prisvajanja devet autobusa slovenske tvrtke A-Cosmos još početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, postalo je jasno da će se spor nastaviti žalbama na Višem trgovačkom sudu u Zagrebu. A u međuvremenu teku nevjerojatne zatezne kamate

Kako je za tportal izračunao jedan od odvjetnika uključenih u ovaj spor, Grad Split i njegova komunalna tvrtka svakog mjeseca dužniji su za točno 104 tisuće kuna, koliko iznose kamate na presuđeni iznos. A on iznosi otprilike 33 milijuna kuna, od čega na glavnicu otpada tek oko sedam milijuna kuna. Ostalo su također kamate, koje su se namnožile u sporu dugom čak dva desetljeća.

Kako smo već pisali, slovenska tvrtka Splitu je 1990. isporučila kontingent autobusa koji se trebao plaćati putem leasinga. Tri godine kasnije, Promet prestaje plaćati leasing, ali ni ne otkupljuje autobuse za koje je bila postavljena simbolična cijena od petstotinjak njemačkih maraka po komadu. Zanimljivo, šef pravne službe u ovoj tvrtki bio je današnji direktor Prometa Edo Meštanek.

Slovenci su vrlo brzo pokrenuli spor, u koji se koncem devedesetih miješa splitski odvjetnik Željko Lubina koji formalno otkupljuje autobuse i potraživanja. I stvar se tako postupno metiljala po različitim sudovima iako je bilo jasno tko će biti pobjednik. Zbog vrijednosti spora, svako ročište stajalo je otprilike 80 tisuća kuna što će na koncu također netko morati podmiriti.

Jedno od napravljenih vještačenja u ovom slučaju iznijelo je procjenu da bi - ako se tužbe A-Cosmosa i Lubine u potpunosti uvaže - Grad Split i njegov prijevoznik na koncu morali platiti fantastičnih 170 milijuna kuna. A jasno je da je to nemoguć zadatak, jer Promet ionako grca u dugovima. Kako se neslužbeno doznaje, očekuje se da će do kraja godine zatražiti dodatnih četiri milijuna kuna iz gradske blagajne samo kako bi isplatio plaće.

Za razliku od prethodnih splitskih vlasti, gradonačelnik Ivo Baldasar prije nekoliko je mjeseci pristao na pokušaj nagodbe sa Slovencima, koja bi u sebi uključivala sve sporove oko devet nesretnih autobusa: i presuđenih 33 milijuna kuna za A-Cosmos, i nedosuđeni višestruko veći iznos za odvjetnika Lubinu, i mjeru koju je Trgovački sud također potvrdio - a to je predaju devet autobusa u njegovo vlasništvo.

Ali predviđala je rješenje još jednog spora, za koji je malo poznato da se uopće vodi: Promet je tužen zbog postavljanja reklama na tuđem vlasništvu i korist od ovakvog oglašavanja zajedno s kamatama procijenjena je na čak 25 milijuna kuna.

Pitam se...tko je tu lud?

Niti mjesec i pol dana od zadnjeg fizičkog nasrtaja na "Prometovog" vozača, u utorak navečer nešto iza 19 sati u ulici Meštrovićevo šetalište zbio se novi napad. Ovog puta nastradao je vozač na liniji broj 12, kojega je na stanici na Institutu napala još uvijek nepoznata muška osoba udarivši ga dva puta šakom u glavu, pri čemu mu je slomio lijevu arkadu.

Vozač autobusa je zvučnim signalom, a vjerojatno i verbalnom opaskom upozorio jednu žensku osobu kako neoprezno vozi bicikl. Kada je autobus stao na postaji u njega je ušao muškarac te je 40-godišnjeg vozača udario šakom u glavu. Oštećenom je pružena liječnička pomoć, te je utvrđeno da je lakše ozlijeđen. Za počiniteljem se traga.

Upravo zbog ovog zadnjeg incidenta, Sindikat vozača i prometnih radnika u splitskom javnom prijevozniku, za četvrtak najavljuje provjed upozorenja u kojem će se u vremenu od od 12 do 12.10 zaustaviti svi autobusi.

Ukoliko najavljeno zaustavljanje vozila bude ugrožavalo sigurnost putnika, autobus će produžiti do prvog sljedećeg mjesta gdje to može izvesti bez posljedica za sve sudionike u prometu.

Nakon prosvjednog zaustavljanja, predstavnici Sindikata će u 12.30 u prostorijama javnog prijevoznika u 12.30 sati održati konferenciju za novinare na kojoj će objasniti javnosti razloge ovakvog prosvjeda, istaknuti svoje zahtjeve, te najaviti daljnje aktivnosti ukoliko nadležne institucije ne budu reagirale.

Izvor: Slobodna Dalmacija

"Promet" ima rok do 2. veljače da slovenskoj tvrtki "A-Cosmos" dobrovoljno plati 41 milijun kuna na temelju pravomoćne presude. Ako to ne učini ili ne postigne dogovor, tvrtka iz Ljubljane ide na direktnu naplatu preko Fine. 

Uz pretpostavku da na računu gradskog prijevoznika nema dovoljno novca, račun će biti blokiran. Znači da "Promet" neće moći isplatiti plaće za 750 zaposlenika, neće moći kupovati gorivo za autobuse, niti plaćati ostale dobavljače...

Ako račun ostane neprekidno u blokadi 120 dana, tada stečaj "Prometa" po zakonu mora predložiti direktor Željko Krnić, a ako to ne učini, onda takav prijedlog sudu mora poslati Fina – objasnio je odvjetnik Željko Ostoja, kojeg smo upitali o provedbi pravomoćnih presuda.

Nastavlja da "A-Cosmos" na Općinskom sudu može pokrenuti ovrhu radi prodaje nekretnina u vlasništvu gradskog prijevoznika u Hercegovačkoj ulici, gdje je "Prometova" garaža, i u Sukoišanskoj, gdje su kolodvor i zgrada, no da je to puno sporiji put naplate.

– Općinski sud može usvojiti "Prometov" prijedlog za odgodom ovrhe na računu, čime bi bio odblokiran, i na nekretninama do revizije predmeta na Vrhovnom sudu RH ili zbog drugog razloga predviđenog zakonom – kaže odvjetnik Ostoja.

Visoki trgovački sud RH (VTS) o žalbama je odlučio samo godinu dana nakon što je Trgovački sud objavio nepravomoćnu presudu. Inače se može čuti da su na tom višem sudu u Zagrebu na redu za rješavanje spisi u kojima su niži sudovi donijeli nepravomoćne presude 2012. ili 2013. godine. 

Odvjetnik Ostoja objašnjava da se spisi koji su više puta bili na VTS-u rješavaju po posebnom redoslijedu u odnosu na one koji se rješavaju prvi put. Naime, slovenska tvrtka i Željko Lubina još su 1995. godine tužili autoprijevoznika da im isplati korist koju je stekao od tih autobusa od 1993. godine, te da im ih preda u posjed u ispravnom i voznom stanju i tehnički pregledane, a od tada je Trgovački sud četiri puta donosio presude.


Izvor: slobodna

Pitanje za kriticara, ali i ostale. Kriticar mi je davno pričao da je Promet Split u svom voznom parku imao Ikaruse IK-6 (licencirane MAN-ove 890) i da je jedan od njih imao garažni broj 225. Rekao je i da ima konkretne dokaze pa pitam: što je to? Slika, zapis, crtež? Iskopao sam još jednu sliku Prometovog autobusa: FAP Ohrid s garažnim brojem 203. Slika je s početka 1966. pa je i bus najkasnije tada napravljen, a po registracijama je ista serija kao Ohridi prije njega i TAM-ovi AS 3500 (od garažnog broja 185 nadalje). Jedna novootkrivena slika mi pokazuje da je IK-6 vjerojatno vozio u Prometu, ali toliko malen garažni broj mi je ipak malo sumnjiv. Po toj logici (a u slučaju da nije bilo preskakanja garažnih brojeva) Promet je u 5 godina morao kupiti 130 autobusa, a to je vrlo malo vjerojatno.

Novi lavići Prometa su uglavnom stigli u Hrvatsku. 13 od 14 ugovorenih je u H. Leskovcu. Kad stigne i zadnji mogli bi put Dugopolja. Kad će isporuka ne znam. Ali za to treba iskoordinirati sve zaslužne političare.

Bijeli su sa žutom crtom koja se bočno pri kraju izdiže lučno na visinu zadnjeg branika. Naprijed desno kod prednjih vrata je šira tako da je žuta boja i oko farova, a u sredini naprijed samo širinom branika lijevo se isto koji centimetar poslije prednjeg lijevog bokaspušta sa visine iznad farova na ckrtu čiji gornji rub je ispod bočih svjetala.
Dakle slično kao exBečki citari, ali žuta ide malo iznad prednjih farova i onda se spušta do branika tako da je prostor između maske i fara bijeli.
Nažalost slikanje nije bilo dozvoljeno jer se političari prvo moraju hvaliti njima.
Ogledala su masivna, ista kao u Zg na seriji iz 2009.
Sjedala su sa plavim tapacirungom i za razliku od serije iz 2007. orijentirana samo naprijed i natrag iza drugih vrata.
Sad čekamo narančaste. Prvo one malo tamnije (15+4) pa nadam se i one svijetlije (11+3).

Džabe im skrivanje kad idu na cesti i tamo ih svatko može slikati, što i jest.

Prva serija narančastih u Turskoj za sjever je spremna, zglobni još ne. Za jug se rade u Poljskoj, ali u krivoj tvornici

Ne rade se još. I nadam se da će se raditi u pravoj, istoj u kojoj će se za koji dan početi raditi tri zglobna niskopodna. Državna komisija tek treba da donese odluku po žalbi AH.
Ali ako budu poštovali zakone moglo bi se dogoditi da se Solaris povuće i sa Prometova natječaja za zglobne niskopodne na kom je nakon žalbe na odluku o odabiru Citara  Solaris ponovo vračen u igru.
Sada je na Prometu da ponovo procjeni prispjele ponude i odabere najpovoljnijeg ponuđača. Nisam pratio i ne znam po kom je osnovu prvotno odbijen Solaris. Ali njegova ponuda sigurno ima još propusta samo treba vrlo pažljivo sve pregledati..

AMFan je napisao/la:Pitanje za kriticara, ali i ostale. Kriticar mi je davno pričao da je Promet Split u svom voznom parku imao Ikaruse IK-6 (licencirane MAN-ove 890) i da je jedan od njih imao garažni broj 225. Rekao je i da ima konkretne dokaze pa pitam: što je to? Slika, zapis, crtež?

Čitao neke svoje stare postove pa naišao na ovo. Uglavnom, kriticar je očito bio, djelomice - u krivu. Da, postojao je IK-6, bio je jedan jedini, ali garažni broj bio mu je 320.

Promet je raspisao javno nadmetanje za nabavu autobusa koji kao pogonsko gorivo koriste dizel gorivo. Nabavljaju se vozila u 6 kategorija (grupa):
Grupa 1 – Zglobni gradski niskopodni autobusi, 10 kom, procijenjena vrijednost 28.120.000,00 kn bez PDV-a
Grupa 2 – Solo gradski niskopodni autobusi, 8 kom, procijenjena vrijednost 16.112.000,00 kn bez PDV-a
Grupa 3 – Solo gradski poluniskopodni autobusi (LE), 8 kom, procijenjena vrijednost 15.200.000,00 kn bez PDV-a
Grupa 4 – Solo prigradski standardni visokopodni autobusi, 8 kom, procijenjena vrijednost 14.288.000,00 kn bez PDV-a
Grupa 5 – Midi gradsko/prigradski poluniskopodni autobusi (LE), 7 kom, procijenjena vrijednost 8.458.800,00 kn bez PDV-a
Grupa 6 – Midi prigradski autobusi, 6 kom, procijenjena vrijednost 4.970.400,00 kn bez PDV-a

Za svaku grupu dane su prilično opsežne tehničke specifikacije (u kojima ponuditelj odgovara s DA ili NE, bez bližih navođenja detalja) i definicije pojmova.

Ima se, može se? Neee, i ovdje uskaču europski strukturni i investicijski fondovi.

Promatrajući dosadašnje nabave Prometa mislim da za prvu grupu ciljaju na Mercedes, za drugu na MAN, za treću i četvrtu Iveco. A za petu i šestu ostaje da vidimo što će biti ponuđeno jer za midi nije navedena dužina autobusa.
Nema mini autobusa? Što će sa onim Iveco kombijima? Zamijeniti će ih nešto veće?
Dakle promet će u tri tranše iz EU fondova dobiti 101 vozilo. Super.

99 vozila, ne 101.