Industrijski kolosjek u luci Plomin

Hvala Ti. Tvoj entuzijazam und neumornost je pogurnula temu iz zaborava. Čekamo (kasnu) jesen i nadamo se...

Takav entuzijazam je za svaku pohvalu. Svaka čast LLeone!

portos je napisao/la:Takav entuzijazam je za svaku pohvalu. Svaka čast LLeone!

On je i inače čudo od čovjeka!

Pfaff je napisao/la:On je i inače čudo od čovjeka!

Što prevedeno znači - onaj koji je neobičan po iznimnim sposobnostima

Srdačan pozdrav !

Da, da, definitivno treba izaći malo u prirodu i istražiti ovu nekadašnju trasu, kad malo zahladi (ne previše), čekam vas..

sali je napisao/la:Ovo je super odrađeno,planirano i predstavljeno.
Sve pohvale i čestitke za ovaj smioni poduhvat,a kupanje si stvarno i zaslužio i još si uspio mahnutu Narcisu. !

Zaboravio sam spomenuti i zahvaliti Pfaff-u,začetniku ove teme : Industrijski kolosjek u luci Plominog

Vrijedilo je svakog čička (Muke po Marku)

https://2img.net/h/i583.photobucket.com/albums/ss277/jkrema2/KrasnaZemljo/PlominStepcici/PlominStepcici022.jpg

Srdačan pozdrav !

Da, da, posebne pohvale Pfaffu na otvaranju teme koja me je dovoljno zainteresirala za moj pohod. I istraživačkom radu na terenu, uzimajući u obzir njegove godine i sklonosti ka dugotrajnom pješačenju.

Definitivno bi trebali u ekšn krajem jeseni kada vegetacija povehne (ni sada nije nešto bujna s obzirom da kiša nije pala više od 2 mjeseca). Gledajući karte, do točke 5. bi se dalo doći i kroz Labin, preko zaseoka Ripenda- Vrbanci ili kroz jednu od onih cestica iz smjera TE/ Klavar. Bilo bi zanimljivo vidjeti ona 3 mostića južno od točke 5, ako su još živi.

LLeon je napisao/la:Gledajući karte, do točke 5. bi se dalo doći i kroz Labin, preko zaseoka Ripenda- Vrbanci ili kroz jednu od onih cestica iz smjera TE/ Klavar......

Točno, upravo tako, staza je prohodna za bicikliste, a dalo bi se i autom jednim dijelom, ali ne preporučam baš.

Svaka čast za istraživački duh Pfaffu i LLeonu. Što se tiče vrućine i sličnih problema, mislim da smo proteklih ljeta po Baniji, Beloj Krajini te Podravini i Slavoniji dokazali da nam baš i nisu tolika prepreka.

Ja, dakle, čekam poziv na

Sve je počelo kada je Pfaff začeo ovu temu o industrijskoj pruzi Plomin luka- Stepčići, stavio karte, i započeo neko istraživanje na terenu. Mene je to posebno zaintrigiralo, tako da sam u kratkom roku nakon toga 2 puta obilazio ovu trasu. Bio sam slabo opremljen kartama, GPS koordinatama, bila je velika vrućina, bujna vegetacija i to istraživanje je više ličilo na nabadanje, kao ćorava kokoš. U međuvremenu sam napravio detaljnu analizu trase, dogovorio obilazak sa ekipom, sačekao kasnu jesen da vegetacija povene, ali nam je loše vrijeme više puta omelo planove.

Kako sam danas imao neke trkačke obaveze u Rapcu, mislim si, pa kad sam već tu, idem opet u obilazak. Treća sreća, kako se ono kaže. Javio sam se Narcisu: „Čuj, ja dolazim i idem u istraživanje trase. Ideš sa mnom?“ Nije ga trebalo ni sekundu nagovarat, odmah je prihvatio izazov.
Naoružani sa nekoliko isprintanih karata, 2 GPS uređaja i pedesetak memoriranih GPS koordinata, puni volje i elana krenuli smo u istraživanje.
Za početak karta pruge, sa oznakama. Točke sam numerirao dok sam satima analizirao trasu i nemaju nikakvog logičkog poretka.


Igrom slučaja, krenuli smo od točke 5.


Ostaci telegrafskog stupa. U blizini prugu presijeca dalekovod. Imaju li ovi ostaci stupa veze sa dalekovodom ili su pratili prugu…?


Nastavljamo prema točki 53. Oštar lijevi zavoj i čvrsti dokaz postojanja pruge- nasip.
Vrh nasipa je najviše obrastao u grmlje, pa ga obilazimo.




Ispust za vodu


Točka 57. Pruga je ovdje prolazila kroz usjek. Puteljak postaje sve manje prohodan, pa se vraćamo natrag.


Sada krećemo na drugu stranu, prema Stepčićima. Točka 4.

Nasip je izuzetno dobro očuvan


Pogled prema termoelektrani


Točka 3, još jedan nasip. Na ovom mjestu sam bio prošlog ljeta u jednom od prethodnih istraživanja, ali sam došao sa suprotne strane i nasip je bio potpuno neprohodan. Sada je vegetacija bez lišća, a i netko je prosjekao puteljak, pa se lijepo da prolazit.


Evo kako je to tada izgledalo:




Točka 2. Pruga presijeca šumski put


Ali kuda dalje…? Iza zida smo vidjeli neke naznake trase, ali grmlje je toliko gusto da nam se nije dalo zavlačit unutra, a i poučeni dosadašnjim iskustvom, nećemo naći ništa. Barem jedan prag, komad tračnice, ništa…


Točku 21 smo nekako promašili. Prema GPS-u, znali smo točno u metar gdje se nalazimo, ali jednostavno, nije bilo nikakvih, ni najmanjih tragova pruge.
I za točku 1 se nismo mogli dogovorit gdje je točno presijecala današnju cestu D66. Tragova- jednostavno nema., ali zato smo blizu točke 1 pronašli komad šine.


Definitivno je sa uskotračne pruge. Nažalost, nema nikakve oznake proizvođača i godine proizvodnje.

Sjedamo u auto i preko područja rezerviranog „za potrebe termoelektrane“ stižemo do točke 7.
Narcis u čeki. Pruga je prolazila otprilike na mjestu lovačke čeke.


Zapravo, Narcisova ideja sa čekom uopće nije loša. Onaj očuvani nasip na točki 4, koji smo maloprije obišli, sada vidimo kao na dlanu.




Otišli smo do točke 71, ali ništa zanimljivoga nismo našli. Na jednom dijelu se vidi da je teren malo nasipavan i poravnat, ali da ne znamo da je tu nekada išla pruga, ne bi nikad pogodili o čemu se radi.

Točka 72. Pruga je išla na mjestu gdje je sada ovaj ograđeni kanal. Taj kanal je u nekoj funkciji za TE, ali ne mogu nikako dokučit kojoj. Kanal se proteže granicom područja TE i zaključili smo da nema smisla ići dalje, jer osim što je ograđen, ako do sada nismo našli gotovo nikakvih tragova pruge, ovdje na mjestu kanala ćemo ih pronaći još manje.


Pogled prema točki 10, samo je potvrdila naš zaključak da nema smisla istraživati ovaj dio.




Opet sjedamo u auto i odlazimo do posljednje točke današnjeg obilaska. Točke 14.
Parkiramo se otprilike tamo gdje se Pfaff proljetos parkirao i krećemo pješke prema točki 14.
Opet je GPS nepogrešivo odradio svoj posao, i u metar nas doveo do pozicije gdje je pruga presijecala šumsku cestu. Što ti je moderna tehnologija- ne treba ništa seljaka pitat.

Crvena strelica pokazuje smjer pruge.


Desno, u smjeru Stepčića je prolaz kroz gusto grmlje nemoguć, zato idemo lijevo, nizbrdo, prema moru.


Odmaknuli smo nekih 150 metara od ceste, mogli smo i dalje, ali smo zaključili da dalje jednostavno nema smisla.




I to bi bilo to. Uspjeli smo pronaći sva mjesta koja smo planirali, ali na kraju smo ipak ostali pomalo razočarani. Osim 3 nasipa, jednog usjeka, nešto poravnatog terena i metra tračnice koja možda je, a možda i nije sa ove pruge, nismo našli nikakve materijalne tragove.
Preostaje nam saznati što o ovoj pruzi od starijih mještana, koji se možda sjećaju čega, i možda negdje, nekad izroni poneka fotografija, ali mislim da se ovo poglavlje sa istraživanjem na terenu može zatvoriti.

Čestitam. Lijepo i kvalitetno odrađen posao.

Pohvala majstora uvijek godi.
Mogu reći da smo se potrudili.

LLeon vam je objasnio i prikazao sve, ja neću stavljati svojih 10-ak slika jer su gotovo iste, slikali smo iste motive, moje su na Facebooku i zamolio sam sve moje prijatelje iz Labina, neka podijele dalje slike, možda netko zna malo više o toj pruzi, vjerojatno postoje još živući svjedoci iz onog doba, zanimalo bi nas malo tehničkih detalja, naime znamo samo da je služila za prijevoz boksita. Ostalo nam je još za istražiti gdje je pruga završavala u Šumberu, odnosno gdje se kopao boksit i transportirao prugom do Plomin Luke.

Narcis, jedno pitanje ...



... kog vraga si nosil reflektirajući po ovoj graji ... ?

Samo sam čekao, tko će primijetiti taj detalj . Nismo samo po graji hodali, nego i po glavnoj cesti D66 više od 1 km, pa je poželjno imat prsluk ili svjetliju odjeću.

Bravo za istraživače. Večina arheologa mogla bi od vas puno naučiti!!!

Narcis je napisao/la:... Nismo samo po graji hodali, nego i po glavnoj cesti D66 više od 1 km, pa je poželjno imat prsluk ili svjetliju odjeću.

Tu se slažem, danas ima svakavije luđaka za volanom

A lovci u šumi?

To mi je bilo prvo što sam pomislio ali je trenutno lovostaj tako da je to otplao

Malo šlaga na ovu temu  
Prijevoz neispravne lokomotive, koja je vozila po toj pruzi. Ali se ne zna točna lokacija gdje su fotografije nastale.

A evo i cijeloga teksta uz gore spomenute fotografije

USKOTRAČNA PRUGA ŠUMBER-PLOMIN PORAT

Uz ugljen Labinšćina je bila poznata i po velikim nalazištima boksita. Njegovo je vađenje bilo vrlo intenzivno u doba Italije između dva rata, a rad na posljednjim jamama, odnosno vanjskim otkopima završio je šezdesetih godina proteklog stoljeća.
Najviše boksita nalazilo se na području Vetve, odnosno od Svetog Martina do Šumbera, na kojim je otkopima bilo zaposleno dosta ljudi tog kraja, ukoliko su imali sreće.
Na ta vremena podsjeća popularna teleferika u Rapcu, odnosno žičara koja se protezala od sela Cere do novog modernog specijaliziranog utovarilišta na drugoj strani rabačke uvale.
Mnogim je, međutim, stanovnicima našeg kraja manje poznato da je u otprilike isto vrijeme kada i žičaru Labinšćina dobila i uskotračnu prugu za prijevoz te rude morskim putem. U otprilike u isto vrijeme kada i žičara 1925. godine izgrađena je spomenuta pruga Šumber-Plomin Porat u dužini od 15 kilometara. Njena polazna je točka bila u dijelu Šumbera zvanom Martinačić, a preko Stepčići dopirala je do svog odredišta u Plominskom zaljevu, na koje još podsjeća pristan
Nakon rata i mijenjanjem državnih granica te drugim pravcem plasmana boksita demontira se ne samo žičara,već i ta uskotračna pruga. Na nju podsjeća tek pokoja kartolina, a i sve je manje ljudi koji su na njoj radili ili je prolazila nedaleko od njihova doma. Ipak, nedaleko od Stepčići i danas se može u kamenom usjeku naći tragove nekadašnje trase pruge. Time su to vrijednije ove dvije male fotografije iz 1940. godine na kojima je zabilježen prijevoz vjerojatno neispravne lokomotive. Na poleđini jedne od njih je i datume te tekstualna poruka, ali ni uz najbolju volju ne mogu odgonetnuti u kojem dijelu Istre su nastali ti snimci. Uska vijugava cesta prolazi najvjerojatnije središnjom Istrom, a možda se u daljini nazire Draguć?

Izvor: Blog-Labinska republika by Marijano Mikevoj

Šteta da fotke nisu mrčuk veće...

Hmm da, pogotovo donja fotka, da se može razaznati gdje je nastala.