Što nas čeka u budućnosti

Dodao bih još: za nas starije je vjerovatno prekasno ali će zato mlađi uživati....isplati se potrošit malo vremena i pogledat više lijepih filmića...

Vidi se da je namještena reklama - nijedna se žena ne budi ovako dobro raspoložena i lijepa (muškarci se bude kakvi su i legli - žene propadaju preko noći)

Ajoj tebi ako ti žena vidi tvoju izjavu  

Pfaff je napisao/la:Vidi se da je namještena reklama - nijedna se žena ne budi ovako dobro raspoložena i lijepa (muškarci se bude kakvi su i legli - žene propadaju preko noći)

  Dobro zboriš! Btw. Borna,ovo je sadašnjost ne budućnost samo za onoga ko ima šuške ko pljeve.

U prirodi je svakog živog bića da nastoji produljiti svoju egzistenciju i prilagoditi se stalnim promjenama u uvjetima života
Prvi je cilj tek u manjoj mjeri moguće ostvariti razvojem medicine. Za realizaciju drugog, morat ćemo uhvatiti korak s eksponencijalnim razvojem tehnologije koja postaje sve značajniji dio našeg okruženja.

No najnovija istraživanja pokazuju da bi se oba cilja mogla ostvariti nadilaženjem vlastitih bioloških ograničenja. Naime, znanstvenici tvrde da ne postoji razlog zbog kojeg bi složena obrada informacija, koja je osnova ljudske svijesti i iskustva, morala biti utemeljena isključivo na biologiji. Drugim riječima, mentalne funkcije našeg mozga mogle bi se uskoro preseliti u druge vrste materijala i postati umovi neovisni o biološkim podlogama, odnosno supstratima (Substrate-Independent Minds ili SIM).

Preživljavanje osobnosti

Kada je u pitanju opstanak, SIM-ovi bi se mogli utjeloviti na različite načine. Na ljudskoj razini cilj bi trebao biti da se, unatoč smrtnosti biološkog organizma, osigura preživljavanje onoga što nas čini jedinstvenima - naše osobnosti, individualnih karakteristika te osobnog načina na koji doživljavamo svijet i procesuiramo iskustva.

Kako bi se ovi SIM-ovi mogli realizirati? Postoje dva različita pristupa tom problemu. Jedan je emulacija, odnosno kopiranje cijelog mozga, a drugi simulacija, odnosno nastojanje da se konstruira opći model funkcija mozga.

Primjer simulacije je projekt Blue Brain koji vodi Henry Markram s École Polytechnique Fédérale u Lausanni. U prvom koraku ovog projekta švicarski je tim krajem 2006. uspio mapirati neokortikalnu kolumnu štakora koja se može smatrati najmanjom funkcionalnom jedinicom neokorteksa – dijela mozga odgovornog za više funkcije poput svjesnog razmišljanja. Do srpnja 2011., tim je konstruirao prvi umjetni krug od stotinu neokortikalnih kolumni sastavljen od milijun stanica, do 2014. planira izgraditi mozak štakora od sto milijuna stanica, a do 2023. ljudski mozak od sto milijardi stanica.

Godine 2009. Markram je na konferenciji TED u Oxfordu ustvrdio da nije nemoguće izgraditi ljudski mozak te da bi se to moglo učiniti za desetak godina. U jednom razgovoru za BBC objasnio je: 'Ako ga ispravno izgradimo, trebao bi posjedovati inteligenciju, moći govoriti i ponašati se poput ljudi.'

Na raznorodnim, ali sličnim projektima širom svijeta radi cijeli niz znanstvenika. Primjerice, Ted Berger s University of Southern California u Los Angelesu razvija čip, odnosno usadak s umjetnim živčanim stanicama koji bi ljudima oboljelima od Alzheimera i sličnih neurodegenerativnih bolesti trebao vratiti izgubljene funkcije mozga.

David Dalrymple počinje rad na emulaciji mozga valjkastog crva Caenorhabditis elegans koji ima samo 302 neurona kako bi odredio funkcije, ponašanje i biofiziku svakog od njih te konstruirao potpunu simulaciju živčanog sustava ovoga stvorenja.

Članovi projekta Systems of Neuromorphic Adaptive Plastic Scalable Electronics (SyNAPSE) rade pak na stvaranju supstrata koji bi oponašao mrežu milijardi neurona mozga bez programiranja. Drugim riječima, cilj projekta u koji su uključeni HRL Laboratories (HRL), Hewlett-Packard i IBM je stvaranje računalnog mozga koji bi po obliku, funkciji i arhitekturi bio vrlo sličan mozgu sisavaca, a ugrađivao bi se u robote.

Prošle godine Kevin Briggman i njegovi kolege s Instituta za medicinska istraživanja Max Planck u Heidelbergu predstavili su dokaze za postojanje principa emulacije cijelog mozga – pokazali su da je na temelju skeniranja mozga moguće rekonstruirati živčane krugove i predvidjeti njihovo funkcioniranje.

Kakva nam je perspektiva?

Nema sumnje da su i mozak i njegove interakcije sa svijetom vrlo složeni. No za simulaciju cijelog mozga zapravo nije neophodno potpuno shvaćanje svih njegovih dijelova i funkcija. Umjesto toga, smatraju stručnjaci, potrebno je opisati ponašanje funkcionalnih komponenti mozga i otkriti kako one komuniciraju. Ostalo – uspostavljanje veza, odnosno sinapsi te formiranje pamćenja i svijesti mogao bi odraditi sam umjetni mozak. Budući da su ovi projekti već poodmakli te da se tehnologija još razvija eksponencijalno, mogli bismo očekivati da će prvi ljudi ostvariti besmrtnost, odnosno dobiti umjetne kopije mozgova koji će misliti i doživljavati baš kao oni, već za nekoliko desetljeća.

Jedna LED žarulja od 1W bi mogla biti dovoljna za omogućavanje pristupa internetu do četiri računala odjednom, ako je za vjerovati kineskim istraživačima. Xinhua News izvještava kako su znanstvenici uspješno testirali li-fi (light-fidelity) povezivost pri brzinama od čak 150Mbps, a sve je još uvijek u fazi testiranja – ali i solidne doze skeptičnosti.


Naime, za sada nema video ili foto dokaza da je takvo nešto uspješno izvedeno pa su stručnjaci vrlo oprezni u davanju komentara na ovaj rezultat. Li-fi kao pojam nije tolika novotarija. Još 2011. je profesor Harald Haas, inače stručnjak na polju optičkih bežičnih komunikacija, demonstrirao LED žarulju opremljenu tehnologijom za obradu signala – a pomoću koje je prenošen HD video sadržaj na računalo. Upravo Haas je zaslužan za pojam li-fi, poznat još i kao VLC (Visible Light Communications).

Xinhua News prenosi informaciju profesora s Kineske akademije znanosti ( kako su pokusi izvedeni uspješno korištenjem upravo spomenute tehnologije te da žarulja opremljena mikročipovima za obradu signala može ići do 150 megabita u sekundi. Profesor Chi Nan napominje da je to brže od prosječne širokopojasne veze u Kini. Zanimljivost je svakako to što će 5. studenog u Šangaju na CIIF (China International Industry Fair) biti otkriveno čak 10 li-fi kitova.

Istraživači se vode mislima kako je oprema potrebna za današnje prenošenje bežičnog signala skupa i neučinkovita, a rješenje vide upravo u nečem ovakvom. Profesor Chi navodi kako je stopa iskorištenja energije svega 5%. Naravno, li-fi dolazi i s određenim tehničkim problemima – poput toga da u slučaju loše vidljivosti signal bude potpuno prekinut. Stoga je teško i očekivati kako će u skorije vrijeme polučiti značajniji komercijalni uspjeh.

Izvor: Xinhua News

Četvrtina britanskih mlađih punoljetnika, u dobi od 18 do 24 godine, hoda prosječno samo pet minuta dnevno, pokazalo je istraživanje instituta Bupa na uzorku od 2000 ljudi, prenose britanski mediji.

Njihovi roditelji, skupina u dobi od 42 o 54 godine, smatraju da mladi ne hodaju dovoljno zbog tehnologije, te tvrde da su oni u mladosti hodali puno više.

Istraživanje je pokazalo da prosječna Britanka hoda dnevno oko 12 minuta, dok muškarci u Britaniji hodaju puno manje - osam minuta dnevno, prenosi Daily Telegraph.

Obje su brojke daleko ispod 30 minuta hodanja dnevno što preporučuje Britanska udruga za bolesti srca.

Glavni izgovori žena za nedovoljno hodanje su loše vrijeme i umor, dok se muškarci "izvlače" na zaposlenost i nedostatak vremena.

(Hina)

(a koliko se mi krećemo, hodamo....nadam se puno više! ako se ovo kod omladine nastavi, bit će svi za invalidska kolica uskoro)

Autor filma 'U Saturnovim prstenovima', koji brojni ljubitelji svemira i SF-a očekuju s nestrpljenjem, lansirao je nedavno novi trailer koji daje nagovijestiti da bi čak i legendarni Stanley Kubrick, da je živ, morao priznati da su stvarne snimke konačno nadmašile prizore iz njegove Odiseje

Film, koji se radi već godinama, trebao bi biti dovršen do kraja 2013, a u kina krenuti početkom 2014. Napravljen je od preko milijun stvarnih fotografija što su ih snimile svemirske letjelice i teleskopi poput Voyagera, Apolla, Hubblea i Cassinija. Predstavlja fascinantno animirano putovanje svemirom koje podsjeća na prizore iz najboljih znanstvenofantastičnih filmova, međutim, redatelj Stephen van Vuuren je jako pazio da sve snimke budu originalne, bez uljepšavanja Photoshopom, 3D modeliranjem ili računalnom grafikom. Dojam trodimenzionalnog kretanja temelji se isključivo na posebnoj tehnici korištenja dvodimenzionalnih fotografija '3-D Pan & Scan'. Kako bi pojačao doživljaj leta, Van Vuuren također koristi tehniku usporenih prizora 'Bullet time', koja je poznata iz filma Matrix.

Dobru glazbenu pozadinu, što klasičnu, što elektronsku, garantiraju tri zvučna imena - Ferry Corsten, William Orbit i Samuel Barber, osobito Adagio for Strings ovog posljednjeg koji je bio jedno od ključnih Van Vuurenovih nadahnuća za rad na filmu.

Produkcija se financira isključivo online donacijama.

Trailer je do sada vidjelo oko 75.000 ljudi. Pogledajte ga i vi kako biste znali što možete očekivati od cijelog filma koji bi, u potpunoj verziji, trebao trajati 45 minuta. Ispod novog trailera predstavljamo vam i verziju iz srpnja koju je već vidjelo gotovo pola milijuna ljudi.

Djelo je namijenjeno prikazivanju na golemim ekranima u IMAX-ima te u kupolama planetarija. Onome tko ostane nezainteresiran za svemir i istraživanja Sunčevog sustava nakon gledanja 'U Saturnovim prstenovima', vjerojatno nema pomoći.

Od ponedjeljka 9. prosinca Hrvatski Telekom (HT) kreće s prodajom struje. Cijena koju nudi HT za građane 5 je posto jeftinija od cijena koje nudi HEP, dok će se za poduzeća cijeni spustiti za čak 30 posto.

Iz HT-a kažu kako su oni jedini koji neće naplaćivati fiksnu nakndau za opskrbu strujom, koja za kućanstva iznosi 9,25 kuna mjesečno, a za male i srednje poslovne korisnike 43,75 kuna s PDV-om.

Ako se korisnik odluči potpisati ugovor s HT-om do 31. prosinca 2013. dobit će dodatni popust od 300 kuna, dok će za poslovne korsinike popust biti 575 kuna.

Na web stranici hrvatskitelekom.hr moguće je izračunati točan iznos uštede uz pomoć on-line kalkulatora.

"Ulaskom na tržište električne energije HT kroz širenje portfelja usluga dodatno ojačava poziciju jednog od ključnih pokretača razvoja hrvatskog gospodarstva. Na tržište opskrbe strujom odlučili smo se ući jer korisnicima možemo ponuditi stvarno dobru cijenu i uslugu. U uvjetima žestoke konkurentske utakmice ostali smo vodeći pružatelj telekomunikacijskih usluga zahvaljujući tome što slušamo i čujemo potrebe svojih korisnika i trudimo se na najbolji način odgovoriti na njih. Isti pristup, uvjeren sam, može HT dovesti i do pozicije vodećeg alternativnog opskrbljivača električnom energijom", izjavio je Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave i glavni direktor T-HT-a.

Odavno je poznato da gotovo svi prirodni resursi neće trajati vječno. Nafta i ugljen će uskoro otići u povijest, a već sad ih mijenjaju struja ili neko drugo alternativno sredstvo. Portal News napravio je popis sedam stvari koje će uskoro nestati sa lica zemlje.
1. Čokolada
Čokolada je ukusna i to svi znamo. A da je njena proizvodnja skupa i dugotrajna, činjenice su s kojima je upoznat daleko manji broj ljudi. Kakaovac dozrijeva čak pet godina, a berba je iznimno teška i mora se obavljati ručno pri nesnosnim vrućinama. Može se uzgajati samo u ekvatorskoj zoni, odnosno na području u kojem se nalaze neke od najnestabilnijih zemalja svijeta. Većina svjetske opskrbe dolazi iz zapadne Afrike gdje su poljoprivrednici plaćeni 80 centi dnevno i dječji rad nije izuzetak. Nakon što zakoni koji reguliraju pravednu trgovinu počnu prožimati industriju i prouzroče porast cijene rada, poljoprivrednici će se suočiti s gubicima, što će dovesti do okončanja masovne proizvodnje. Pretpostavlja se da će se to dogoditi do kraja 2020. godine.
2. Špek
Nimalo optimističniji scenariji čeka i omiljeni slani suhomesnati proizvod. Predviđaju ga i Američki ured za poljoprivredu i Britanska udruga uzgajivača svinja. Razlozi? Kombinacija čimbenika kao što su suša, epidemija proljeva među svinjama te rezanje proizvodnje zbog smanjenja gubitaka. Iako to ne znači da će proizvodnja potpuno nestati, cijene će sigurno rasti.
3. Helij
Sljedeći put kada poželite napuhati balon helijem dobro razmislite! Taj je plemeniti plin nužno potreban u proizvodnji mnogih korisnih optičkih i magnetskih predmeta bez kojih bi moderna tehnologija bila nezamisliva. Nestašica će uskoro pokucati na vrata jer je američki Kongres donio odluku da se do 2015. godine rasproda polovica svjetskih rezervi helija koja je u vlasništvu vlade SAD-a. Što će biti tada, nije izvjesno. Jedna od opcija je ''usisavanje'' helija iz zraka, ali on bi tada stajao 10.000 puta više nego danas.
4. Srdele
Srdeloljupci bi se mogli uzrujati, ali Armagedon je odmah iza ugla. Izlov je učinio svoje i desetkovao populaciju ove vrste, a uvođenje ribljih kvoti potez je koji je došao prekasno. Samo je pitanje trenutka kada ćemo kružiti po supermarketima u beznadnoj potrazi za omiljenom konzervom.
5. Tekila
Što je dobar večernji provod bez tekile? Ako do sada niste znali, uskoro biste mogli saznati. Zbog bolesti plave agave, koja je 2007. uništila čak 20% meksičkih usjeva, mnogi poljoprivrednici odustali su od uzgoja jer je postao preskup. Nije jeftino čekati čak 12 godina da biljka proizvede fruktozu koja je potrebna za proizvodnju tekile pa se tako očekuje porast cijene ovog alkoholnog pića. Onima koji nemaju u čemu utopiti tugu, uvijek ostaje dobar stari džin.
6. Vino
Dok svjetska potražnja za vinom raste, njegova proizvodnja pada. I nikako na zelenu granu. Rast industrije potakli su i tzv. butik-dobavljači, ali oni nemaju sredstva za zadovoljenje velike potražnje. Ipak, teško da će dobra kapljica nestati tako brzo kao srdele ili čokolada.
7. Kozji sir
Najdelikatesniji od svih sireva također bi uskoro mogao postati luksuzno dobro rezervirano samo za one dubokog džepa. Za moguću nestašicu kriva je Q groznica koja je samo u Velikoj Britaniji 2010. godine pogodila 50.000 skotnih koza i ovaca. Kako je svjetska potražnja za sirom narasla, lako je za pretpostaviti da će se cijene vinuti u nebo!

Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo je javnu raspravu o novim registarskim pločicama i registracijskim područjima
Prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji potaknula su se pitanja redizajna hrvatskih registarskih pločica, prvenstveno zbog razlikovanja znaka države na registarskoj pločici (europski logo). Također, više jedinica lokalne samouprave iskazalo je interes za određivanjem novih registarskih pločica.

Sadašnji Popis oznaka registracijskih područja sadrži 34 registracijska područja i dio je Pravilnika o registraciji i označavanju vozila (NN 151/08, 89/10, 104/10 i 83/13), a određen je još 1992, bez propisanih kriterija za određivanje registracijskih područja.

Pri razmatranju pitanja vezanih uz projekt uvođenja novih registarskih pločica i eventualno uvođenje novih registracijskih područja došlo se do sljedećih mogućih rješenja, navode u Ministarstvu unutarnjih poslova:

1. Zadržavanje sadašnjih registracijskih područja (bez davanja novih) i mijenjanje izgleda registarskih pločica
Registarske pločice bi se izmijenile na način da se na lijevu stranu pločice doda plavi pravokutnik koji sadrži izgled razlikovnog znaka države članice (europski logo) u koji se upisuje međunarodna oznaka države, dok bi se hrvatski grb stavio na desnu stranu pločice.

2. Uvođenje novih registracijskih područja (uz mijenjanje izgleda registarskih pločica kao pod točkom 1.)
Nova registracijska područja bi se uvela na temelju broja registriranih vozila na području pojedine jedinice lokalne samouprave. Prijedlog je da se nova oznaka registracijskog područja uvede po zahtjevu onog grada koji na svojem području zajedno s područjima naselja koja mu administrativno pripadaju te općina koje mu ekonomski gravitiraju i koje su suglasne da potpadnu pod novo registracijsko područje ima najmanje 10.000 ili 15.000 registriranih vozila. Nova registracijska područja nosila bi oznaku prema određenom gradu koji ispunjava unaprijed naveden kriterij broja registriranih vozila na svojem području.
Prema trenutnom stanju, ako se kao kriterij uzme brojka od najmanje 10.000 registriranih vozila, od gradova koji nemaju svoje registracijsko područje, taj uvjet ispunjava njih 21, a broj od 15.000 registriranih vozila ispunjava devet gradova.

3.a) Uvođenje novih registracijskih područja, s tim da oznaka i teritorijalna pokrivenost registracijskog područja bude vezana uz područje, odnosno naziv županije te Grad Zagreb (uz mijenjanje izgleda registarskih pločica kao pod točkom 1.)
Sva vozila registrirana na području županije nosila bi istu oznaku, pa bi tako pločice imale oznaku, primjerice: KZ (Krapinsko-zagorska županija), BP (Brodsko-posavska županija) i slično.

3.b) Po ovom modelu oznaka za županiju na registarskoj pločici može biti unaprijed utvrđena brojčana šifra, pa bi se primjerice brojčanom šifrom 1 označavala Zagrebačka županija ili šifrom 21 Grad Zagreb.
Prema navedenom modelu, bilo bi ukupno 21 registracijsko područje.

4. Uvođenje novih registracijskih područja, s tim da oznaka registracijskog područja ne bude vezana uz naziv grada, kao do sada, ali ni županije ili nekog drugog područja.
Prema navedenom modelu, koji se primjenjuje u nekoliko država članica Europske unije, ali i primjerice u Bosni i Hercegovini, bez uvida u evidencije, ne bi prema oznaci registarske pločice bilo vidljivo područje, odnosno mjesto u kojem je vozilo registrirano. Po navedenom modelu, registarske pločice bi imale raspored europskog loga i hrvatskog grba kao što je opisano pod točkom 1, a između toga pločica bi sadržala kombinaciju slovo-brojčanih oznaka koje bi se sustavno generirale.

Kako sudjelovati u javnoj raspravi koja započinje danas 11. prosinca 2013. i traje 30 dana, odnosno do 11. siječnja 2014. godine?

U tom razdoblju zainteresirana javnost ima mogućnost uputiti svoje prijedloge i primjedbe ispunjavanjem Obrasca i slanjem na adresu e-pošte savjetovanje@mup.hr. Nakon završenog internetskog savjetovanja sve pristigle primjedbe objavit će se na internetskoj stranici MUP-a RH.
[img]Prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji potaknula su se pitanja redizajna hrvatskih registarskih pločica, prvenstveno zbog razlikovanja znaka države na registarskoj pločici (europski logo). Također, više jedinica lokalne samouprave iskazalo je interes za određivanjem novih registarskih pločica.  Sadašnji Popis oznaka registracijskih područja sadrži 34 registracijska područja i dio je Pravilnika o registraciji i označavanju vozila (NN 151/08, 89/10, 104/10 i 83/13), a određen je još 1992, bez propisanih kriterija za određivanje registracijskih područja.  Pri razmatranju pitanja vezanih uz projekt uvođenja novih registarskih pločica i eventualno uvođenje novih registracijskih područja došlo se do sljedećih mogućih rješenja, navode u Ministarstvu unutarnjih poslova:  1. Zadržavanje sadašnjih registracijskih područja (bez davanja novih) i mijenjanje izgleda registarskih pločica Registarske pločice bi se izmijenile na način da se na lijevu stranu pločice doda plavi pravokutnik koji sadrži izgled razlikovnog znaka države članice (europski logo) u koji se upisuje međunarodna oznaka države, dok bi se hrvatski grb stavio na desnu stranu pločice.  2. Uvođenje novih registracijskih područja (uz mijenjanje izgleda registarskih pločica kao pod točkom 1.) Nova registracijska područja bi se uvela na temelju broja registriranih vozila na području pojedine jedinice lokalne samouprave. Prijedlog je da se nova oznaka registracijskog područja uvede po zahtjevu onog grada koji na svojem području zajedno s područjima naselja koja mu administrativno pripadaju te općina koje mu ekonomski gravitiraju i koje su suglasne da potpadnu pod novo registracijsko područje ima najmanje 10.000 ili 15.000 registriranih vozila. Nova registracijska područja nosila bi oznaku prema određenom gradu koji ispunjava unaprijed naveden kriterij broja registriranih vozila na svojem području. Prema trenutnom stanju, ako se kao kriterij uzme brojka od najmanje 10.000 registriranih vozila, od gradova koji nemaju svoje registracijsko područje, taj uvjet ispunjava njih 21, a broj od 15.000 registriranih vozila ispunjava devet gradova.  3.a) Uvođenje novih registracijskih područja, s tim da oznaka i teritorijalna pokrivenost registracijskog područja bude vezana uz područje, odnosno naziv županije te Grad Zagreb (uz mijenjanje izgleda registarskih pločica kao pod točkom 1.) Sva vozila registrirana na području županije nosila bi istu oznaku, pa bi tako pločice imale oznaku, primjerice: KZ (Krapinsko-zagorska županija), BP (Brodsko-posavska županija) i slično.  3.b) Po ovom modelu oznaka za županiju na registarskoj pločici može biti unaprijed utvrđena brojčana šifra, pa bi se primjerice brojčanom šifrom 1 označavala Zagrebačka županija ili šifrom 21 Grad Zagreb. Prema navedenom modelu, bilo bi ukupno 21 registracijsko područje.  4. Uvođenje novih registracijskih područja, s tim da oznaka registracijskog područja ne bude vezana uz naziv grada, kao do sada, ali ni županije ili nekog drugog područja.  Prema navedenom modelu, koji se primjenjuje u nekoliko država članica Europske unije, ali i primjerice u Bosni i Hercegovini, bez uvida u evidencije, ne bi prema oznaci registarske pločice bilo vidljivo područje, odnosno mjesto u kojem je vozilo registrirano. Po navedenom modelu, registarske pločice bi imale raspored europskog loga i hrvatskog grba kao što je opisano pod točkom 1, a između toga pločica bi sadržala kombinaciju slovo-brojčanih oznaka koje bi se sustavno generirale.  Kako sudjelovati u javnoj raspravi koja započinje danas 11. prosinca 2013. i traje 30 dana, odnosno do 11. siječnja 2014. godine?   U tom razdoblju zainteresirana javnost ima mogućnost uputiti svoje prijedloge i primjedbe ispunjavanjem Obrasca i slanjem na adresu e-pošte savjetovanje@mup.hr. Nakon završenog internetskog savjetovanja sve pristigle primjedbe objavit će se na internetskoj stranici MUP-a RH.

Oko 300 tisuća građana još nema reguliran status prebivališta u Hrvatskoj. Bez važeće osobne iskaznice je oko 194 tisuće njih, a čak 124 tisuće starijih od 18 nikad nije ni izvadilo osobnu. Iako prema Zakonu o prebivalištu rok za reguliranje statusa istječe 29. ovog mjeseca, policija neće odmah krenuti s prekršajnim kaznama, poručila je pomoćnica ministra za upravne i inspekcijske poslove Ines Krajčak. Kazne se, naime, kreću od 500 do 5000 kuna
‘Omogućit ćemo kraći rok da se regulira taj status, ali zaista pozivamo građane da to učine. Imamo i iznimke za određene skupine građana. To su oni koji su obuhvaćeni programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im zbog nekog razloga još nije obnovljena, vraćena ili nisu na drugi način zbrinuti. Temeljem ovog zakona neće im se odjavljivati prebivalište, nego će im se status regulirati na način da im se omogući prijava kad im se nekretnina riješi’, najavila je pomoćnica ministra unutarnjih poslova.

U gotovo godinu dana primjene Zakona o prebivalištu gotovo devet tisuća osoba odjavljeno je po službenoj dužnosti, privremeni boravak u inozemstvu prijavilo je njih 12.100, a trajno iseljenih, onih koji su odjavili prebivalište u Hrvatskoj, gotovo je 28 tisuća, izvijestila je načelnica Sektora za upravne poslove, strance i državljanstvo MUP-a Gordana Valenta.

Inače, na izradu novih osobnih iskaznica koje su se počele izdavati od sredine ovog lipnja do kraja godine ukupno će se potrošiti 14 i pol milijuna kuna, no ne iz proračuna MUP-a, već doniranih sredstava, istaknuto je na konferenciji za novinare u Ravnateljstvu policije.

MUP je danas predstavio i kombi vozilo, odnosno mobilni ured s dva radna mjesta za šaltersko poslovanje koje će obilaziti slabo naseljena mjesta i slabo pokretne osobe.

Što nas čeka u budućnosti

    ...     ... 100.000€   ?

Znanstvenici sa Sveučilišta u Lyonu otkrili su novi način izdvajanja vodika iz vode – uz pomoć običnog kamenja kakvog na Zemlji ima u izobilju
Nova tehnologija, u kojoj kamenje ubrzava kemijske reakcije koje u prirodi traju 'geološki dugo', mogla bi postati važan izvor čiste energije.

Ključ procesa je mineral olivin koji iz molekule vode H2O izvlači jedan atom kisika i jedan vodika te oblikuje mineral serpentin, a pritom oslobađa jedan atom vodika. Rezultati studije objavljeni u časopisu American Mineralogist predstavljeni su ovaj tjedan na konferenciji organizacije American Geophysical Union u San Franciscu.

U svojem istraživanju tim je zagrijao minerale olivina u vodi na nekoliko stotina stupnjeva Celzijusovih i smjesi dodao malo kristala rubina, odnosno aluminijeva oksida, koji su poslužili kao izvor aluminija. Ova mješavina smještena je u maleni 'pretis lonac' oblikovan od dva dijamanta koji ju je stlačio do tlaka 2.000 puta većeg od atmosferskog. Prozirni, a čvrsti dijamanti omogućili su znanstvenicima da promatraju odvijanje reakcije.

Isti proces zbiva se u prirodi, samo jako sporo u stijenama od kojih je izgrađeno dno oceana. Ondje se vodik koji nastaje vezuje s ugljikom i stvara metan ili ga za preživljavanje koriste mikrobi koji žive duboko pod površinom Zemljine kore.

Olivin je uobičajen zeleni mineral, magnezijsko-željezoviti silikat s formulom (Mg,Fe)2SiO4. Jedan je od najčešćih minerala na Zemlji, a ponekad se eksploatira kao poludragi kamen. Serpentin je pak kemijski spoj iz skupine filosilikata. Sadrži magnezij, željezo, silicij, kisik i vodik. Cijenjen je među kiparima, a često se koristi kao pokrivni kamen za ukrašavanje kuća.

Francuski su mineralozi očekivali da će za reakciju koju su istraživali trebati proći tjedni, ako ne i mjeseci. Stoga su se jako iznenadili kada su vidjeli da je već sljedeće jutro pola olivina reagiralo. Utvrdili su da je ključ uspjeha u kristalu rubina koji je ubrzao otapanje olivina u vodi i razvoj serpentina. Daljnja istraživanja pokazala su da bi se u procesu mogao koristiti bilo koji izvor aluminija, primjerice boksit.

Vodik se trenutno uglavnom dobiva iz kombinacije ugljikovodika poput prirodnog plina ili nafte s vodom na temperaturama između 700 i 900°C.

Nova tehnologija ne zahtijeva tako visoke temperature, a ne uključuje ni fosilna goriva pa bi mogla postati važan održivi izvor čiste energije uz minimalne štete za okoliš.

'Za stvaranje 10 posto današnje proizvodnje vodika ovom metodom trebale bi nam količine kamenja kakve se danas koriste u proizvodnji cementa', objasnila je dr. Isabelle Daniel.

Zanimljivo je također da serpentin, koji nastaje u procesu, iz atmosfere apsorbira CO2. Ranija su istraživanja pokazala da je serpentin u dugoj geološkoj povijesti Zemlje imao važnu ulogu u kontroli razina CO2 u atmosferi.

Nas mlade bi zanimalo samo gdje ćemo se u budućnosti moći zaposliti...

Evo kako su 1969 pretpostavljali da će izgledati 21. stoljeće
http://yugopapir.blogspot.com/2013/12/emisija-jugoslavija-godine-2000-te.html

LED svjetla ima praktički svaki novi automobil, pa nije čudno što proizvođači već iznalaze nove metode za distanciranje svojih proizvoda od mase
BMW igra na kartu lasera što ne zvuči samo dobro već, ako je za suditi prema dosadnom video isječku koji donosimo u nastavku, izgleda odlično i u praksi se navodno pokazuje izuzetno korisnim.

Koliko korisnim? Recimo samo da prema Bavarcima, laserska duga svjetla bacaju snop na čak 600 metara a da pritom, zbog koncentrirane svjetlosti koja se ne rasipa kao primjerice halogena, ne zasljepljuje vozače koji dolaze ususret.

Jedini problem jest taj to što su laserska svjetla zasad dostupna isključivo na modelu i8, i to uz nadoplatu koja sigurno neće biti zanemariva.

Jesmo li spomenuli da je i8 rasprodan za cijelu iduću godinu? Sad jesmo.

Grupa inovatora iz Švedske i Finske tvrdi da su blizu razvitka naprave koja bi prevodila lavež pasa u govor.

Prototip, koji se zove "No More Woof" bi trebao analizirati životinjske misaone procese i pretvarati ih u ljudski jezik.

Naprave bi trebale biti puštene u javnost u travnju, a znanstvenici za njih tvrde da prevode rečenice poput "Gladan sam", "Uzbuđen sam" i "Tko si ti?"

Stručnjak za ponašanje pasa Nikki Brown snažno podupire ovaj projekt, te je BBC-ju kazala: "Sve što može pomoći ljudima da razumiju jezik njihovih životinja je zaista jako dobro".

Prosječne temperature u svijetu će do 2100. godine porasti za najmanje 4°C, a do 2200. možda i više od 8°C, ako se emisije CO2 ne smanje, pokazalo je novo istraživanje
Studija objavljena u posljednjem broju časopisa Nature otkrila je da je globalni klimatski sustav osjetljiviji na porast razina CO2 nego što se ranije mislilo. Također je dala odgovor na jednu od najvećih klimatskih nepoznanica – djeluju li procesi formiranja oblaka pozitivno ili negativno na globalno zatopljenje te u kojoj mjeri.

'Naše je istraživanje pokazalo da klimatski modeli koji predviđaju mali porast temperatura u slučaju udvostručenja emisija CO2 u odnosu na predindustrijska vremena ne reproduciraju ispravno procese koji vode do stvaranja oblaka', rekao je prof. Steven Sherwood, voditelj studije iz Centrea of Excellence for Climate System Science na Sveučilištu New South Walesa.

'Kada su procesi korektno predstavljeni u klimatskim modelima, razine klimatske osjetljivosti su mnogo više. Prema prijašnjim procjenama, udvostručenje CO2 trebalo bi uzrokovati porast temperatura u rasponu od 1,5°C do 5°C. U našem istraživanju donja granica nestaje, što znači da će globalne temperature porasti za 3 do 5°C', dodao je.

Precizniji modeli daju strašnije prognoze

Ova viša predviđanja temelje se na analizi uloge vodene pare u formiranju oblaka u stvarnom svijetu. Naime promatranja su pokazala da se vodena para s površine oceana može podići na visine od 15 km i formirati oblake u kojima će nastati jake kiše. No također se može uzdići samo nekoliko kilometara i potom se vratiti, a da ne oblikuje oblake. Kada se to dogodi, smanjuje se ukupan pokrov oblaka koji reflektiraju zrake Sunca pa se atmosfera brže zagrijava.

Australski je tim otkrio da klimatski modeli koji predviđaju manji porast temperatura ne uzimaju u obzir ovaj drugi proces isparavanja u kojem ne dolazi do formacije oblaka. Umjesto toga njihove računalne simulacije temelje se na ideji da će sva vodena para završiti u oblacima. Promatranja u realnom svijetu pokazuju da je to krivo. Kada klimatski modeli odgovaraju stvarnim zbivanjima, u njima se formira manje oblaka pa se zagrijavanje odvija mnogo brže.

Život u tropima uskoro će postati nemoguć

'Zagrijavanje od 4°C bilo bi katastrofalno, a ne samo opasno. Ono bi život učinilo teškim, ako ne i nemogućim u većini tropskih područja, s vremenom bi uzrokovalo potpuno otapanje ledenog pokrova na Grenlandu te dijela antarktičkog, što bi pak rezultiralo porastom razine mora od nekoliko metara', rekao je Sherwood.

Australski znanstvenik kaže da klimatski skeptici vole isticati nesavršenosti u računalnim modelima koje stručnjaci koriste za svoja klimatska predviđanja.

'Mi smo prvi spremni priznati da oni nisu savršeni. Međutim postupno otkrivamo da su pogreške prisutne u modelima koji predviđaju slabije zagrijavanje, a ne u onima koji najavljuju snažnije', upozorio je Sherwood.

Oceanima prijeti veliko izumiranje

Drugo novo istraživanje predstavljeno u časopisu Global Change Biology pokazalo je da će globalno zatopljenje, čak i ono s umjerenijim predviđanjima, uzrokovati veliko izumiranje u morima - ne samo u površinskim područjima, već i na dubinama od više kilometara.

Prema procjenama tima iz National Oceanography Centrea, tijekom stoljeća nestat će više od 38 posto morskog života u sjevernom Atlantiku te više od pet posto u cijelom svijetu.

Rezultati ove studije pokazuju da će klimatske promjene usporiti oceanske struje i povećati razdvajanja među vodenim masama. To će smanjiti broj biljaka i životinja koje žive u površinskim slojevima oceana, a time i količine hranjivih tvari koje stižu do dna na dubine od nekoliko kilometara. Više od 80 posto ključnih staništa poput hladnovodnih koraljnih grebena i kanjona izgubit će ukupnu biomasu. Zbog nedostatka hrane životinje će se smanjiti, a manje životinje su neefikasnije u korištenju energije. Cijeli proces rezultirat će ubrzanim osiromašenjem dubinskih ekosustava, što će pak imati teške posljedice za ribarstvo.

Stručnjaci Sveučilišta u Pittsburghu konstruirali su sučelje koje je paraliziranoj 52-godišnjoj Jan Scheuermann omogućilo da umom upravlja robotskom rukom. Američki tim ugradio joj je 96 mikroelektroda u motorički korteks mozga koji kontrolira pokretanje svih udova, a proces integracije bio je puno brži no što je itko očekivao. Već drugi dan Jan je naučila koristiti svoju novu ruku i pokretati je u prostoru. Nakon 13 tjedana njezin je robotizirani produžetak već obavljao složene zadatke poput prave biološke ruke. Do danas stručnjaci nisu zabilježili nikakve negativne nuspojave.

Kompanija Boston Dynamics konstruirala je za agenciju američkog ministarstva obrane Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA) zaduženu za razvoj novih tehnologija, novog robota, preteču Atlasa, koji se može penjati po stubama, preskakati i zaobilaziti zapreke. Robot bi se u budućnosti trebao koristiti u ratnim, kataklizmičkim i sličnim situacijama opasnim za ljude. Ista tvrtka ove je godine kreirala robote koji uspješno tragaju za izgubljenim ili ozlijeđenim ljudima ili pak trče brzinom geparda. Neki stručnjaci upozoravaju da bi roboti u budućnosti možda čak mogli nadići ljude.

Stvorena GMO svila snažnija od čelika

Znanstvenici s University of Wyoming genetski su modificirali skupinu buba svilaca tako da stvaraju niti snažnije od čelika. Ovi materijali mogli bi se koristiti za mnoge svrhe, primjerice u proizvodnji kirurških konaca, biorazgradive plastike ili laganih vojnih i policijskih zaštitnih prsluka.

Enzo Di Fabrizio Prvi put fotografirana DNK

Pedeset i devet godina nakon što su James Watson i Francis Crick zaključili da DNK ima strukturu dvostruke zavojnice talijanski znanstvenik Enzo Di Fabrizio, profesor fizike na Sveučilištu Magna Graecia u Catanzaru, snimio je DNK pomoću elektronskog mikroskopa i potvrdio njihove pretpostavke. Do sada su se predodžbe o strukturi koda života temeljile na takozvanoj rendgenskoj kristalografiji u kojoj se oblik materijala rekonstruirao prema odrazima X zraka, ali se ona nikada do sada nije mogla vidjeti izravno.

Usavršen plašt nevidljivosti

Kompanija HyperStealth Biotechnology iz Britanske Kolumbije predstavila je prvi funkcionalni prototip materijala koji savija zrake svjetlosti bez baterija, ogledala ili kamera. 'Tkanina' nazvana Quantum Stealth skriva objekte ili ljude u spektru vidljive svjetlosti, ali također i od toplinskih i infracrvenih kamera.

Stvorena koža u spreju

Tvrtka Avita Medical kreirala je prvu kožu koja se sprejem nanosi na teško opečene dijelove tijela. S tijela ozlijeđenog uzima se komadić kože veličine poštanske marke miješa se s enzimom iz organizma svinja i potom prska po opeklinama. Svaki poprskani djelić kože postupno se širi i za tjedan dana pokriva površinu veličine lista knjige. Budući da je darivatelj kože sam ozlijeđeni, mogućnost odbacivanja je minimalna.
Matične stanice utrostručile životni vijek miševa

Stručnjaci s Instituta za regenerativnu medicinu u Pittsburghu uspjeli su početkom godine matičnim stanicama neočekivano dugo produžiti život. U svojem istraživanju tim je uzgojio genetski modificirane miševe koji boluju od tzv. progerije i u prosjeku žive samo 21 dan. Ostarjelim životinjama, kojima je preostalo tek nekoliko dana života, ubrizgali su matične stanice mladih miševa. Rezultati su bili impresivni – miševi su se pomladili, a neki od njih poživjeli su oko 70 dana – trostruko duže od očekivanog životnog vijeka. Kada bi se ista tehnika s istim učincima primijenila na ljude, živjeli bismo i do 200 godina.

3D printerom po prvi put stvorene kuće

Enrico Dini konstruirao je 3D printer koji može tiskati cijele dvokatnice sa sobama, stubama, cijevima i pregradnim zidovima. Građevni materijal, sastavljen od pijeska i anorganskog veziva, u konačnici izgleda poput mramora, a izdržljiv je i trajan poput armiranog betona. Za ovakav proces gradnje potrebno je četiri puta manje vremena nego za klasičnu, međutim, struktura mora biti zaobljena. Nikakve zidarske sposobnosti nisu potrebne! Nova tehnologija trebala bi omogućiti jeftinu gradnju čak i za najsiromašnije.

U Nevadi, Floridi i Kaliforniji legalizirani automobili bez vozača

Google je početkom 2012. započeo testiranje svojih automobila bez vozača. Već u svibnju Nevada je postala prva država koja je legalizirala njihovu uporabu u javnom prometu. Do sada ih je u uporabu ušlo preko 300.000, a jedine dvije nezgode koje su imali dogodile su se kada su njima ručno upravljali ljudi.
Ljudima ugrađena donja čeljust stvorena 3D printerom

Osamdesettrogodišnjoj ženi u Nizozemskoj prvi je put ugrađena donja čeljust stvorena 3D printerom iz praha titanija. Slojevi praha zagrijani su i međusobno povezani laserom. Pacijentica je oboljela od kronične bolesti kostiju, a liječnici su smatrali da bi rekonstrukcijska kirurgija za nju bila previše opasna zbog poodmakle dobi. Usadak je vrlo složen i potpuno vjerna kopija pravog – sa svim zglobovima i šupljinama koje omogućuju povezivanje mišića te razvoj živaca i vena.
Stvoreno umjetno lišće koje proizvodi električnu energiju

Od relativno jeftinih materijala Daniel G. Nocera stvorio je prvo praktično umjetno lišće. Samostojne jedinice oponašaju proces fotosinteze no krajnji rezultat nije kisik nego vodik. Plin se može prikupljati i koristiti kao gorivo čak i u najzabitijim mjestima na Zemlji.

Google pokrenuo projekt koji će Internet učiniti sveprisutnim

Google je pokrenuo projekt Glass koji bi trebao omogućiti korištenje interneta na svakom mjestu u svako doba i po želji. Vjerojatno nema puno ljudi koji nisu vidjeli Googleov video koji pokazuje kako ćemo u skoroj budućnosti pomoću HUD-a (Head's Up Displaya) očima i riječima kontrolirati uređaj koji će pretraživati web, tražiti korisne informacije i slati poruke ili komunicirati s prijateljima.

Proizvedene savitljive, jeftine solarne ploče konkurencija nafti
Smart Planet
Kompanija Twin Creeks Technologies kreirala je uređaj Hyperion koji je smanjio cijenu proizvodnje solarne energije tako što 'protonskim nožem' reže solarne ploče na debljinu od samo 20 mikrona – oko pola debljine ljudske vlasi. Cijena solarnih ploča tim je postupkom u masovnoj proizvodnji smanjena sa 80 na 40 centi po vatu što je komercijalno isplativo.

Slijepi ljudi su progledali

Dvoje britanskih slijepaca po prvi put je progledalo zahvaljujući usadcima koji su im operativnim putem ugrađeni u glavu. Nakon što su godinama bili slijepi oni su kroz nekoliko tjedana ugledali konture objekata i počeli sanjati u boji. Liječnici očekuju da će im se vid još poboljšavati jer će se mozak nastaviti prilagođavati i graditi novu neuronsku mrežu kako bi iskoristio novostvorene mogućnosti.

Inovacija kontroliranja slike Vilku Žiljaku i njegovoj obitelji priskrbila je priznanja sa svih strana svijeta
Tata Vilko i kćeri Ivana i Jana napravili su revolucionarni patent. Jasno je pri samom ulasku u njihove radne prostore u centru Zagreba. Nagrade su stigle sa svih strana svijeta, pa smo i mi morali provjeriti što je to tako jedinstveno i inovativno.

- Standardnim bojilima ugrađujemo infracrvenu informaciju – rekao mi je inače profesor sa Grafičkog fakulteta, Vilko Žiljak.

Možda i vama na prvu zvuči zbunjujuće, baš kako je i meni zvučalo na prvu, ali onda je profesor Žiljak uzeo komad po komad praktičnih radova koje su izlagali po svijetu i s tajnovitim osmjehom krenuo pokazivati o kakvom se čudotvornom otkriću radi.

- Radi se o dvije slike u jednome. Dok ljudsko oko vidi jednu sliku, pod običnim infracrvenim svjetlom vidi se potpuno druga slika, ili natpis pa i portreti – dalje objašnjava profesor.

Upotreba ovakvog otkrića je zaista šarolika, primjerice na novcu, službenim dokumentima, vojnim odorama, pa i odjeći i kravatama.

- Vojska je nekako najlogičnije područje primjene obzirom da ima imaju infracrvene puške, vojnu opremu i slično. Tako bi primjerice vojnik na velikoj udaljenosti s infracrvenim naočalama primjetio da li se radi o njegovom ili neprijateljskom vojniku pomoću skrivenih obilježja koji nisu vidljivi golim okom – dodala je kći i sudionica na čitavom projektu, Jana Žiljak Vujić.

Čini se kako će se popis hrvatskih izumitelja i inovatora samo povećavati. Više nećemo biti neka tamo zemlja za koju nitko ne zna, sve zahvaljujući ovakvim mozgovima koji nam povećavaju rejting u svijetu.(Zagrebancija.com)

Svjetski rekord u brzini na tlu još od 1997. drži ekipa okupljena oko Richarda Noblea i mlažnjaka Thrust SSC. Tad su vozili 763 milje na sat (1227,9 km/h). Sad imaju novu raketu i žele Bloodhound potjerati do okruglih 1000 milja na sat, odnosno brže od 1600 km/h. I nekako ne poletjeti dok to rade…
Projekt ponovno vodi Richard Noble, za ‘volanom’ će ponovno biti vojni pilot Andy Green, a glavni inženjer aerodinamike je i dalje Ron Ayers koji je ove godine dobio počasnu titulu MBE (Most Excellent Order of the British Empire) upravo zbog angažmana na obaranju svjetskog rekorda. Napad na novi rekord dogodit će se negdje tijekom 2015, a Bloodhound SSC svakim danom sve je bliže konačnoj verziji.

Ono najbolje, Boodhound SSC je open source projekt. Svaki dio šasije, motora i trenutno stanje možete provjeriti online. Objavili su i detaljne nacrte svih komponenti s dimenzijama i imenima dobavljača. Odavno se zna da će imati dva mlazna motora, jedan iz Eurofighter Typhoona i jedan raketni napravljen posebno za njih u Nammou. Zajedno će davati 212 kN potiska. Da, to su kilonjutni pa je ukupna snaga Bloodhounda oko 133,000 ‘konja’.

Samo za pumpanje goriva potreban im je treći motor. Zapravo F1 motor iz Coswortha s oko 600 KS čiji je jedini zadatak ubrizgati više od 800 litara HTP (High Test Peroxide) goriva u manje od 20 sekundi. Kad uzmete u obzir da su s Thrustom bili prvi koji su na tlu probili zvučni zid, ne sumnjamo da će postati i prvi koji će juriti brže od 1000 milja na sat.

Automobilska tehnologija u stalnom je napretku, no teško se oteti dojmu da su najveći iskoraci napravljeni u posljednjih pet godina
Jedna od inovacija došla je iznenađujuće i pomalo iz trećeg plana. Na autosalonu u New Delhiju Renault je uz premalo pompe pokazao svoj prvi koncept izvan Europe - Kwid - što samo po sebi ne bi bilo dovoljno da potpuno zaokupi našu pažnju da nije jednog detalja.

Kwid je naime prvi automobil koji dolazi s vlastitim dronom - malenim quadrocopterom smještenim u krovni predio automobila. Ovaj leteći izviđač, prema potrebi, prati zacrtanu rutu Kwidovog GPS-a ili se njime daljinski upravlja kako bi kamerama snimio što se, na primjerice off-road dionici, nalazi pred nama.

Kwid doduše nije pravi terenac, no maleni dron može poslužiti i kako bi pratio stanje u prometu ispred vozila i na vrijeme uočio policijske sačekuše, recimo.

U svakom slučaju se nadamo da će i drugi proizvođači prihvatiti ovaj trend.

Što kažete?

Već desetljećima uobičajeni hladnjaci i zamrzivači koji koriste kompresore uskoro bi mogli postati prošlost. Zapravo, to bi se moglo dogoditi unutar sljedećih desetak godina zahvaljujući napretku koji su inženjeri postigli magnetskim hlađenjem
Magnetsko-kalorični učinak nije neka posebna novotarija, no sve do kraja 2013. iskorištavanje takvih sustava pokazalo se neisplativim za masovnu komercijalnu primjenu. No kompresorski sustavi u današnjim hladnjacima stari su gotovo cijelo stoljeće. Usprkos maksimalnom trudu oko postizanja veće učinkovitosti, korištenja manje štetnih plinova i sl., neki inženjeri smatraju kako je vrijeme za nešto novo:
Umjesto standardnih rashladnih sredstava u postojećim hladnjacima, sustavi sljedeće generacije će koristiti sredstva čiji je glavni sastojak - voda. Time će reciklaža 'starih' hladnjaka postati kudikamo jednostavnija i manje štetna za okoliš.

Premda je jasno kako će učinkovitost hladnjaka i zamrzivača biti povećana implementacijom ove tehnologije (General Electric očekuje 20 do 30 posto), jednako tako je jasno kako će se ona izgledno prvo pojaviti u komercijalnom segmentu (restorani, trgovine i dr.) pa tek onda u kućanstvima. No živi bili pa vidjeli.

Hero, indijski proizvođač motocikala, izbacio je koncept skutera hibrida kakav još, uvjereni smo, niste vidjeli
Stražnji kotač RNT-a, kako je vozilo nazvano, vozi na turbodizelski motor sa 150 ccm, a prednji se vrti uz pogon električnog motora.

Dizelski motor može poslužiti i kao generator električne energije tijekom kampiranja ili u drugim situacijama kada do struje nije jednostavno doći.
(to bi dobro iskoristio Pfaff)
Prednji LED far možete skinuti i koristiti kao baterijsku lampu, a teret možete rasporediti na nosačima smještenim ispred upravljača, iza sjedala i sa svake strane stražnjeg kotača.

Sudeći po promotivnom videu, namijenili su mu ulogu tegleće marve: