Što nas čeka u budućnosti

borna je napisao/la:Je, pretragu možeš započeti od ovdje

Kako li je samo bradonja iz Triera zaglavio u Saskoj?

... trbuhom za kruhom?

Znanstvenici sa sveučilišta Rochester razvili su tehnologiju koja im omogućava da svaki metal učine hidrofobnim

Umjesto kemijskih premaza kakvi se trenutno koriste u industriji i koji s vremenom gube na učinkovitosti, američki znanstvenici koristili su lasere kako bi na površini metala oblikovali mikro i nanostrukture koje odbijaju vodu.

Drugim riječima, jednom nanesena struktura postaje integralni dio materijala i s vremenom se ne troši.

Mogućnosti za primjenu su neslućene, od zrakoplovne industrije koja bi avione mogla učiniti otpornima na zaleđivanje, do komercijalne primjene u domaćinstvu.

Automobil koji se ne može zaprljati? Da, molim.

Zasad nitko ne spominje cijenu opsežnog korištenja ove tehnologije, no dovoljno je pogledati video u kojem se voda od metala odbija kao da je magičan pa da ona padne u drugi plan.

Njemačka inženjerska tvrtka Festo kreirala je bioničke mrave veličine ljudskog dlana korištenjem 3D pisača. Bit će predstavljeni na Hannover Messe, najvećem svjetskom sajmu industrijske tehnologije, od 13. do 17. travnja, uz druge proizvode kompanije koji uključuju i bioničke leptire

Ovi mravi-roboti nisu tek uobičajeni komadi tehnologije, već ih je Festo projektirao tako da imitiraju ponašanje pravih mrava - individualnim odlukama su u mogućnosti početi raditi zajedno, poput pomicanja velikog i teškog objekta kakvog pojedinačno inače ne bi mogli.

Glava robota sadrži stereoskopske kamerice, koje služe za određivanje lokacije i identifikaciju objekata koje bi valjalo primiti kliještima. Osim tih kamerica, tu su i senzori koji ocrtavaju tlo po kojem se mrav kreće, baš kao i bežična mreža koja služi mravima za komunikaciju.

Cilj projekta je, kako piše New Scientist, kreirati inteligentne agente koji će učinkovito raditi određene zadaće u tvornicama budućnosti, a kako sve izgleda u pogonu moguće je vidjeti u nastavku:

/t.portal hr/

Pametni umreženi automobil EO 2 djelo je njemačkog Istraživačkog centra za umjetnu inteligenciju, osmišljen za prenakrcane gradove u kojima su prometne gužve noćna mora, a mjesta za parking nemoguća misija
Iako je riječ tek o prototipu, EO 2 nudi obilje dokaza kako bi inovacije mogle dovesti do doista pametnih, pa i prilično fleksibilnih osobnih vozila.
Težak kojih 750 kilograma, s velikim prozorima i leptir-vratima, ovo električno vozilo izgleda i vozi kao da je upravo stiglo iz budućnosti. Sva četiri kotača mogu se okrenuti za 90 stupnjeva, tako da su postavljena okomito u odnosu na ostatak automobila. Zbog toga ne samo što se može okretati na mjestu, već i voziti postrance. Čemu to služi, pitate se? Pa, možete zaboraviti muke s bočnim parkiranjem, recimo.
A tu nije kraj trikovima koje EO 2 može ponuditi. Može uvući panele i tako gotovo prepoloviti svoju duljinu, ne bi li stao čak i tamo gdje automobili iste kategorije ne mogu. Električni motor omogućava razvijanje brzine do 65 kilometara na sat.
Njemački inženjeri namjeravaju ih međusobno povezati, kako bi stvorili svojevrsnu kompoziciju takvih vozila i omogućili potpuno samostalnu vožnju, bez ikakvog uplitanja vozača.

Log line: Zamišljanje budućnosti i putovanje vremenom kroz Zagreb. Priča o proširenju grada od 1950ih do danas kroz nezavršeni projekt modernizma i kraj utopije.

Novi Južni Zagreb je kratki eksperimentalni film o vizijama budućnosti, prikazanim kroz razvoj urbanizma Novog Zagreba. Film koristi arhivske snimke Novog Zagreba od 1960ih do danas, te kompjuterski generirane prikaze djelomično ostvarenog idejnog rješenja urbanističkog plana. Polazišna točka je da je film općenito upravo struktura vremena, te se u istom proispituje pitanje vizije budućnosti u realnom primjeru Novog Zagreba s jedne strane, te same strukture filma s druge.

U filmu se koriste inovativne tehnike filmske montaže, koje u djelovima koriste automatiziranu algoritamsku montažu koju određuju strojevi bez ljudske intervencije (osim u postavljanju parametara). U fokusu filma su odnos vremena i prostora te pitanje potencijala vizija budućnosti, a kao slučaj se propituje Novi Zagreb prikazan kroz pola stoljeća, od zamišljenog urbanističkog plana 1962. do danas.

Ovaj projekt uspostavlja odnos nasljeđa modernizma i 'utopijskog urbanizma' 1960-ih i današnje društvene osvještenosti, shvaćanja i nedostatka planiranja gradskog prostora u klimi intelektualnih amnezija zemalja u tranziciji.

Producentica: Ivana Marinić Kragić
Režija i senarij: Darko Fritz
Montaža i programiranje algoritamske montaže: Ivan Marušić – Klif
Skladatelj: Francisco López
Direktorica fotografije: Ivana Marinić Kragić
3D arhitektonsko modeliranje: Nenad Ravnić, Nikica Pavlović
Match Moving: Tom Vujnović
3D rendering: Vizije S.F.T.

Projekt je nastao u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Filmska i fotografska građa u filmu korištena je iz arhiva Hrvatske radio televizije, Hrvatskog filmskog arhiva, Zagreb filma, Hrvatskog filmskog saveza, Muzeja grada Zagreba, Geofoto I Intituta Tomislav Gotovac.

Film je sufinanciran sredstvima Hrvatskog Audio Vizualnog Centra i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.


/u boj, u boj protif kiselif krastafaca/

Mercedes-Benz je na Frankfurt Motor Showu otkrio Concept IAA, konceptno vozilo neobičnog oblika i još neobičnijih mogućnosti transformiranja određenih dijelova. Iako ime dijeli s izvornim njemačkim nazivom za sajam automobila u Frankfurtu, IAA u ovom slučaju znači 'Intelligent Aerodynamic Automobile'
U 'dizajnerskom' režimu rada, Mercedesov koncept izgleda 'standardno' - koliko je to uopće moguće reći za ovakav koncept. No, pri brzinama višim od 80 kilometara na sat, ili na pritisak kontrole u kabini, vozilo se transformira u oblik s koeficijentom otpora zraka od svega 0,19. Krilca na vozilu (skrivena čak i u maski automobila) se prilagođavaju brzini, a cijeli stražnji dio se izvuče prema van kako bi otpor bio što niži.

Coupe s prostorom za četiri putnika linijama u 'običnom režimu vožnje' lagano podsjeća na CLS modele vozila, a unutrašnjost bogata brojnim tehnološkim detaljima bi jednako tako 'dobro legla' vozilu iz te linije. Luksuz se, naravno, nazire na svakom koraku. Koncept je zamišljen kao plug-in hibrid, koji razvija 279 konjskih snaga.

Na tehnološkoj konferenciji u Španjolskoj predstavljen je model vlakova koji će putnicima omogućiti da od Barcelone do Madrida stignu u svega 30 minuta. Poduzetnik i američki magnat Elon Musk predstavio je Hyperloop shemu podzemne željeznice koja uključuje brze vlakove koji mogu prometovati brzinom i do 1200 kilometara na sat podzemnim željeznim tunelima, piše The Independent.
Tako bi primjerice put od Madrida so Barcelone, gradova koji su međusobno udaljeni 620 kilometara, Hyperloopom trajao manje od polovice vremena koje je trenutno potrebno za prelazak ove udaljenosti. Umjesto dosadašnjih 75 minuta, putnici bi od jednog do drugog mjesta mogli stići za 30 minuta.
Testna pruga od 8 kilometara biti će sagrađena na jugu Kalifornije, najavio je Musk.
Na xSpain tehnološkoj konferenciji koja je proteklog vikenda održana u Madridu, Direktor tvrtke Hyperloop Transport Technologies, Dirk Ahlborn, kazao je kako potrebna tehnologija potrebna za ovaj projekt već postoji.
‘Tehnologiju imamo, a u tijeku je postupak prikupljanja dokumentacija i dobivanja potrebnih licenci za prometovanje i rad. S izgradnjom ćemo početi sljedeće godine, a prvi bi putnici naše vlakove mogi isprobati već 2018. ili 2019. godine’, rekao je Ahlborn.
Prototip vlaka bi godišnje mogao prevesti više od 10 milijuna ljudi. Projekt izgleda iznimno ambiciozno, a sam Ahlborn je kazao kako se nije nadao da će ga biti toliko teško izvesti.
‘Znam da postoji velik broj tvrtki koje pokušavaju izraditi Hyperloop, iskreno mislim da je puno jednostavnije nego se čini. Nacrti su uvijek pomalo komplicirani, doduše tu je i malo matematike, no zapravo nije toliko teško’, rekao je Ahlborn.
Izvor: Dnevnik.hr / vlakovi.com

Ako je u tunelu, to bi trebalo vozizi u vakuumu...

U novom patentu diva iz Cupertina opisan je pametni prsten u kojem će biti mikrofon, kamera, zaslon i druge značajke kakve danas nude pametni telefoni i satovi
Zahtjev za patent pod nazivom 'Devices and Methods for a Ring Computing Device' objavio je američki Patent and Trademark Office.

U njemu je opisan uređaj iz kategorije nosivog računalstva kojeg možete nositi na prstu umjesto na zapešću. Poput današnjih pametnih satova, pametni prsten djelomično bi funkcionirao samostalno, ali bi mogao biti korišten i za kontrolu te pristup vašem pametnom telefonu.

Appleov pametni prsten nudio bi značajke već uključene u Apple Watch - mali zaslon, ugrađeni mikrofon, senzore pokreta i haptičku povratnu spregu kako bi mogao vibrirati (ili nas na druge načine obavještavati) u određenim situacijama.

S prstenom bi komunicirali tapkanjem i dodirivanjem, kao i govorom. Biometrički senzor bi mogao detektirati kako držite ruku i u kojem je položaju, pa bi mogli aktivirati pojedine funkcije, recimo,savijanjem prsta.

Osim smartfonom, pametni prsten mogao bi upravljati drugim uređajima, poput pametnog televizora, prijenosnog ili tablet računala, Apple TV-a, pametnim kućanskim uređajima, pa čak i sustavima za reprodukciju multimedijskih sadržaja u vašem vozilu.

Moguće je kako će poslužiti za prijenos virtualnih vizitki tijekom rukovanja (ukoliko obje strane koriste pametni prsten). Na isti način bi mogla biti omogućena razmjena poruka, informacija, pa i novca.

Među ograničavajućim čimbenicima svakako je iznimno mali zaslon. No, tu su i duljina trajanja vaterije, kao i pitanje treba li nam takav uređaj uopće.

Nekoliko sličnih proizvoda već postoji, iako ih se uglavnom koristi za kontrolu ili pristup pametnom telefonu. Tvrtka Ringly u ponudi ima niz pametnih prstenova koji vas mogu upozoriti na dolazeće pozive, e-mailove, SMS-ove i tome slično, dok uređaj iRing reagira na pokrete ruke i time omogućava upravljanje reprodukcijom glazbe na uređaju s operativnim sustavom iOS.

Sve su to međufaze. Očekujem značajan iskorak kad se počnu postavljati trajni implantati s pogobom na bioplin!

Koncept novog mikro automobila, kojeg će japanski proizvođač predstaviti tijekom ovogodišnjeg sajma 'Tokyo Motor Show', revolucionaran je iako ne djeluje takvim na prvi pogled
Čime je koncept Teatro for Dayz zaslužio zvučan epitet revolucionarnog?

Nije u pitanju potpuno električni pogonski sklop, kao ni to što oblikom i bojama podsjeća na kuhinjski uređaj, već to što je riječ o prvom konceptualnom automobilu u potpunosti namijenjenom generaciji koja odrasta u digitalnom svijetu.

U Nissanu smatraju kako je srž digitalne generacije kultura dijeljenja iskustava. Stoga bi njihov auto - kao i računalo i telefon prije njega - trebao biti platformom za individualizaciju i dijeljenje.

Teatro (talijanska riječ za kazalište, teatar) je osmišljen prvenstveno kao uređaj za povezivanje, pa tek onda prijevozno sredstvo.

Koncept novog mikro automobila, kojeg će japanski proizvođač predstaviti tijekom ovogodišnjeg sajma 'Tokyo Motor Show', revolucionaran je iako ne djeluje takvim na prvi pogled
Čime je koncept Teatro for Dayz zaslužio zvučan epitet revolucionarnog?

Nije u pitanju potpuno električni pogonski sklop, kao ni to što oblikom i bojama podsjeća na kuhinjski uređaj, već to što je riječ o prvom konceptualnom automobilu u potpunosti namijenjenom generaciji koja odrasta u digitalnom svijetu.

U Nissanu smatraju kako je srž digitalne generacije kultura dijeljenja iskustava. Stoga bi njihov auto - kao i računalo i telefon prije njega - trebao biti platformom za individualizaciju i dijeljenje.

Teatro (talijanska riječ za kazalište, teatar) je osmišljen prvenstveno kao uređaj za povezivanje, pa tek onda prijevozno sredstvo.

tportal.hr

borna je napisao/la:Teatro (talijanska riječ za kazalište, teatar)

Japanci ne izmišljaju svoje prijevode za strane riječi već ih jednostavno preuzmu i dodaju im nastavak "o" (npr. interneto) i tako postaju japanske imenice.

Nakon osujećenog atentata u Thalysu, europske vlade i sigurnosni stručnjaci došli su do složnog zaključka da je željeznički promet u konačnici nemoguće zaštititi od terorista. Evo zašto.

Reakcije su otrežnjujuće. Tkogod se nakon incidenta koji se dogodio u Thalysu oglasio o sigurnosti u željezničkom prometu, u načelu kaže jedno te isto: sveobuhvatne i stroge kontrole poput onih u zračnom prometu su u željezničkom već zbog samog broja putnika nemoguće. Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere je rekao kako si on ne može zamisliti da u svaki vlak pošalje sigurnosno osoblje. Guillaume Pepy, šef francuske željeznice SNCF u listu Le Journal du Dimanche je ukazao na činjenicu da željeznički promet u Francuskoj ima 20 puta veći opseg nego zračni promet. Slične kontrole kao kod letova su stoga, rekao je, potpuno nemoguće. I dodao kako se ovdje ljudi moraju odlučiti između veće sigurnosti ili praktičnosti i efikasnosti.
"Schengen" na sve većim iskušenjima
I Christopher Irwin, dopredsjednik Europske udruge putnika, jedne lobističke grupe mušterija željeznice, na prijedlog da se vlakovi kontroliraju poput zračnih letova odgovorio je u New York Timesu tweetom: "Kad bi se to činilo, ovaj promet više ne bi funkcionirao. Kolodvori jednostavno nemaju prostora za redove ljudi koji bi se stvarali."

Jedina iznimka u europskom željezničkom prometu je do sada Eurostar, vlak koji prometuje između Pariza ili Bruxellesa i Londona, a na kojemu se vrše kontrole slične onima u zračnim lukama. Tko se želi u njega ukrcati, mora pola sata prije polaska vlaka proći kroz, doduše ne baš tako temeljitu kontrolu i pokazati svoje isprave. Ali te kontrole ovise prije svega o činjenici da Velika Britanija nije u Schengenskom prostoru.
Belgijski premijer Charles Michel se nakon osujećenog atentata založio za to da se u vlakovima Thalys (međunarodna mreža brzih vlakova koji povezuju pojedine gradove u Belgiji, Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj) uvedu kontrole kao u Eurostaru. Na pitanje o tome koliko je to u skladu sa "Schengenom", jedan glasnogovornik Europske komisije se u ponedjeljak (24.8.) očitovao vrlo suzdržano. O samoj slobodi prometa putnika u zemljama Schengenskog sporazuma se načelno ne može pregovarati, rekao je, ali je ukazao kako taj sporazum dozvoljava dovoljno iznimaka. I upravo u željezničkom prometu su, naglasio je, kontrole moguće dokle god nisu izjednačene s graničnim kontrolama. Što to točno znači nije objasnio. Ali je u svakom slučaju upozorio da bi trebalo izbjeći "hiperakcionizam".
Policijski sindikat: Više nazočnosti policije na kolodvorima
Europski ministri unutarnjih poslova i šefovi željeznica ne žele se, međutim, ni naći na meti kritika zbog pasivnosti. Potez šefa francuske željeznice Guillaumea Pepyja koji je uveo S.O.S. telefon za slučaj da se putnicima nešto učini sumnjivim činio se više kao izraz bespomoćnosti.
To mnogima nije dovoljno. Pepy je primio i glumca Jea-Hughuesa Angladea koji se u petak nalazio među putnicima u Thalysu. Anglade se požalio da su se članovi osoblja u restoranu vlaka dali u bijeg kada je situacija postala opasna, umjesto da interveniraju. No, pitanje je što su oni ili kondukteri uopće mogli učiniti?
Za sigurnost u vlakovima Thalysa i oko njih je u Njemačkoj nadležna Savezna policija, priopćila je uprava poduzeća. Sama željeznica ima 3.700 članova sigurnosnog osoblja koje može pratiti konduktera ili intervenirati ako neki putnik postane agresivan ili je u alkoholiziranom stanju. Ovo osoblje je, međutim, "naoružano" samo pendrecima i priručnim sprejevima plina nadražljivca za samoobranu pa ono nije spremno za intervencije poput one kakva je bila potrebna u pokušaju atentata u Thalysu.
Za sindikat policajaca GdP je ova tema došla kao naručena. On se već odavno zalaže za veću nazočnost policije na kolodvorima, ali prema vlastitim navodima, policija nema dovoljno službenika za tu zadaću. Predsjednik tog sindikata Jörg Radeck je za DW rekao: "Nemamo dovoljno osoblja ni za uloviti džepare!" Radeck ne smatra da je potrebno da policajci budu u svakom vlaku. Važnije je, smatra on, da ih ima na kolodvorima.
Zakazale tajne službe
U drugim zemljama su djelomično već uvedene kontrole na brzim vlakovima. U Italiji putnici moraju na nekim velikim kolodvorima još od prvog svibnja prolaziti kroz kontrole prije ukrcaja na vlak. Španjolska je nakon krvavih atentata u ožujku 2004. također uvela kontrolu prtljage za vlakove na dugim relacijama.
Jedan drugi sigurnosni aspekt tiče se rada tajnih službi. Tako su španjolske tajne službe uhićenog Marokanca registrirali kao islamista. I njihovim belgijskim kolegama je on bio poznat, ali ga ovi nisu smatrali pretjerano opasnim, zato nije bio pod njihovom prismotrom, rekao je belgijski ministar unutarnjih poslova Jan Jambon. Belgijska vlada je već najavila poseban sastanka na temu sigurnosti u međunarodnom željezničkom prometu na kojemu bi nadležni ministri Belgije, Njemačke, Francuske, Nizozemske i Luksemburga trebali vijećati o daljnjim potezima.
http://www.dw.com/

Ovdje netko paničari bez veze. Nijedan vlak se ne može 100% zaštititi i ako netko želi izvest napad on ga bude i izveo, ali mislim da daljinski vlakovi i nisu baš bili metama tih napada, a ovdje su se raspisali o osiguranju takvih vlakova. S druge strane vozila gradskog prometa su tu puno interesantnija meta, a tu je pogotovo zanimljiv metro koji je u tunelu i tu bi napad imao največi efekt. Kako njih zaštitit? Nikako. Drugim riječima, terorističke napade se treba spriječit  danima ili čak mjesecima prije napada, a ne nekakvom kontrolom prtljage koja također nije 100% učinkovita.

Dobro si rekao u prvoj rečenici. Cijela ta frka sa sigurnosnim mjerama ima sasvim drugi cilj od povećanja sigurnosti. Neki su ciljevi posve prizemni (npr. oduzimanje pića na aerodromima kako bi se povećala prodaja u avionu) do dalekosežnih poput bildanja panike u cilju prosperiteta obavještajnog podzemlja i vojnoindustrijskog kompleksa.

Dosad se pokazalo da su sve terorističke akcije počinjene uz pomoć iznutra. Nisam ja unio bocu s nitroglicerinom kroz pasošku kontrolu već mi ju je doturio na terminalu lik koji prodaje piće i koji je kolica s bocama dogurao na stražnja vrata mimo svake kontrole. Kontrola stražnjih/službenih ulaza je nikakva (jer je i nemoguća - vidi "Umri muški 2"), a nažalost na tim poslovima rade mutni tipovi jer je to loše plaćeno i nitko pristojan to ne bi činio.

Lijepo se vidi što je iza svega kad se promotri odnos prema raznim teroristima. Čim kojega zgrabe, odma krene priča o njegovim ljudskim pravima, Guantanamu i sličnom. Oma na aerodromu pred debeli betonski zid i . Nakon nekog vremena će shvatiti da je nezdravo...

Za samo 35 godina naša djeca i unuci morat će se hraniti na sasvim drukčiji način od našega, ne budu li željeli nepovratno uništiti okoliš. Prirodni mesni odrezak ili piletina kakvu poznajemo danas bit će vrlo rijetka, basnoslovno skupa senzacija na jelovniku. Za sve ostalo, ukoliko požele hamburger, lazanje ili sarmu, koristit će jeftinije sintetičko meso iz epruvete ili životinjski protein insekata
Volite li hamburger? Ako uživate u njemu, a žao vam je što će zbog vaše gurmanske ovisnosti o mesu životom platiti neka nedužna utovljena kravica, strpite se kojih pet godina. Toliko je vremena potrebno da 25 stručnjaka, laboratorijskih tehničara i menadžera u novoj tvrtki Mosa Meat svlada tehnologiju proizvodnje sintetičkog odreska od kosane govedine, in vitro hamburgera ili hamburgera proizvedenog u laboratoriju koji nikada nije vidio živu kravu. Pomoću 3-D tehnologije ispisa tvrtka također planira printanje odrezaka i stejkova.

To je ovih dana najavio Mark Post s nizozemskog Sveučilišta Maastricht, biolog koji je prije dvije godine prvi dobio laboratorijski kultivirani protein iz matičnih stanica goveda i od njega zamijesio prvi in vitro hambić.

Nakon tog povijesnog laboratorijskog burgera stručnjaci sa Sveučilišta u Tel Avivu predvođeni bioinženjerom Amitom Gefenom najavljuju na jelovniku i prvo pile iz epruvete.

Pripremu in vitro hamburgera financirao je s 250.000 eura suosnivač Googlea Sergey Brin. Suosnivač Yahooa Jerry Yang i najbogatiji Azijat iz Hong Konga, Li Ka-shing, investiraju u istraživanje biljne zamjene za jaja. Tvorac Microsofta Bill Gates i osnivači Twittera, Evan Williams i Biz Stone, financiraju Beyond Meat, kompaniju koja se bavi razvojem tehnologije proizvodnje lažnog mesa iz neživotinjskih izvora i biljaka, dok suosnivač PayPala, Peter Thiel, također podupire Modern Meadow, start-up za proizvodnju supstituta za meso, bez klanja životinja i uz manje iskorištavanje tla, vode, energije i kemikalija...
Čelni ljudi informatičke tehnologije (IT) kao da se natječu u tome tko će biti prvi u revolucionarnim probojima u prehrambenoj industriji koja traži nove načine smanjenja količine mesa kakvo smo jeli do sada. Dečki, očito, misle daleko unaprijed, kao i u vrijeme kada su vizionarski stvarali informatičku tehnologiju koja je nama promijenila život, a njima donijela milijarderske bankovne račune. Ali ne samo zbog humanijeg odnosa prema životinjama, koje glavom plaćaju našu mesoždersku prirodu, nego zbog najave da će nas 2050. biti 9,6 milijardi, a dvije milijarde i kusur gladnih usta više no do sada treba prehraniti na način da to Zemlja može podnijeti. Uostalom, ne treba čekati ni 2050, jer danas 800 milijuna stanovnika gladuje dok je milijarda pretila - Europljani jedu dvostruko više mesa od količine koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, a s druge strane svako malo u svijetu izbiju pobune zbog hrane, poput one u Somaliji prije nekoliko godina, kada su tisuće ljudi izašle na ulice Mogadiša protestirajući protiv povišenja cijena hrane, što je rezultiralo i s nekoliko mrtvih.

Drugim riječima, za samo 35 godina naša djeca i unuci morat će se hraniti na sasvim drukčiji način od našega ako ne budu željeli bespovratno uništiti okoliš. Proizvodnja hrane morat će se povećati za 70 posto, a već sada smo 40 posto planeta pretvorili u žitna polja, stočne farme, vinograde, maslinike, povrtnjake i voćnjake. Ostale su neprohodne planine, vrele pustinje i Antarktik te za proširenje treba krčiti prašume, a prašume su pluća Zemlje.

Lako je zasititi šačicu Hrvata, kojih je kao Kineza u predgrađu Pekinga, ali što s Kinezima koji napuštaju politiku jednog djeteta, standard im usto raste, kao i standard sve boljestojeće, jednako mnogoljudne, Indije. A što ljudi bolje stoje, na jelovniku traže svega više, naročito meso koje je uvijek bilo luksuz. Njegova će se potražnja zbog toga udvostručiti do 2050. te FAO čak predviđa povećanje za više od dvije trećine u sljedećih 40 godina. Nema li možda Svjetska zdravstvena organizacija i neki drugi razlog kada zaključuje da je meso za vaše zdravlje jednako štetno kao cigareta?

Kinezi već sada uzgajaju polovinu svjetske proizvodnje svinjetine, a za uzgoj tolikih milijuna prasaca treba osigurati krmivo. Budući da je zbog pretjeranog iskorištavanja poljoprivrednih površina njihovo tlo potpuno degradirano, Kinezi ga uvoze iz zemalja poput Brazila. U Brazilu su zbog toga procvjetale farme soje, koje se iz dana u dan šire na račun prašuma, a manje prašuma znači više ugljika u atmosferi, više ugljika ubrzava globalno zatopljenje, a zbog globalnog se zatopljenja smanjuju obradive površine, što su naši Slavonci već osjetili ljetos, pogođeni katastrofalnim sušama.

'Krave su nevjerojatno neučinkovite jer za proizvodnju 15 grama jestivog životinjskog proteina zahtijevaju 100 grama biljnih bjelančevina', kaže otac sintetičkog hamburgera Mark Post. Usto, zbog svog metabolizma, krave prdežem ispuštaju više metana od svih prijevoznih sredstava na Zemlji, uključujući zrakoplove, pa se može samo pretpostaviti što bi se događalo kada bi se globalna potražnja za govedinom drastično povećala, a način proizvodnje ostao jednak kao sada.

A sintetički hamburger nudi rješenje. Studija Oxforda i Amsterdamskog sveučilišta dokazuje da će se za njega trošiti 45 posto manje energije nego pri klasičnom uzgoju stoke, proizvodit će 96 posto manje stakleničkih plinova i zahtijeva 99 posto manje iskorištavanja tla.

Ali problem nije samo u proizvodnji mesa i u uzgoju krmiva, nego i u uzgoju žitarica, žita, riže i kukuruza, što svijetu danas osiguravaju 50 posto kalorija. Jeftine su u proizvodnji, ali traže goleme površine, no manje su zasitne od krumpira, naročito od visokovrijednog batata. Stoga vlada Kenije preporučuje zemljoradnicima sadnju slatkog krumpira umjesto kukuruza, kineska vlada traži od građana da na jelovnik stavljaju krumpir dok je UN još 2008, na radost Ličana, krumpir proglasio 'hranom budućnosti'.
Znate li da je 2015. proglašena 'godinom tla'? To je prilika da znanstvenici upozore na potpunu eroziju tla zbog ekstenzivne poljoprivrede, pri čemu će se neki hranjivi sastojci, poput fosfora (u SAD-u će potpuno nestati za 20 godina), moći nadoknađivati jedino iz rudnika. Budući da fosfora ima samo u nekim zemljama (Kina, Maroko), za njega bi se mogli voditi ratovi, kao što se danas vode oko nafte.

S farmama sutrašnjice moramo početi danas ako želimo izbjeći masovnu glad i ratove zbog hrane, poručuje Newsweek u svom nedavnom članku o budućnosti poljoprivrede, navodeći neophodnost korištenja informatičkih tehnologija kao što su, između ostaloga, big-data, ekstenzivno korištenje staklenika, korištenje GMO-a ili usavršavanje tzv. vertikalnih farmi (uzgajanje voća i povrća na nizu katova u neboderima), što su Japanci već započeli nakon plimnog vala koji je 2011. uzrokovao havariju u Fukushimi i uništio gotovo sve farme uz obalu najvećeg japanskog otoka Honshu. Četiri godine kasnije izgrađene su stotine staklenika u neboderima, na čijim se katovima rotiraju biljke da budu izložene suncu. Slično se već radi u Singapuru, Kanadi, Kini, Nizozemskoj, Švedskoj, Južnoj Koreji...

Iskoristimo li doista svu tehnologiju budućnosti, mogli bismo u idealnom slučaju osloboditi nevjerojatnih tri milijarde četvornih kilometara današnjih obradivih površina, računa u Newsweeku Dickson Despommier, profesor emeritus javnog zdravlja na Kolumbiji. Doista?

Za naše poljoprivrednike to je daleka budućnost jer nemamo ni investicija ni infrastrukture koja bi im omogućila takvu radikalnu tehnologiju. No to nam, barem kratkoročno, daje nadu da će naša djeca i unuci biti među rijetkima koji će se 2050. bar s vremena na vrijeme domoći prirodno (ili staromodno) uzgojene hrane. Kao što predviđa romanopisac i kritičar restorana u britanskom Observeru, Jay Rayner, u skoroj će budućnosti prirodni mesni odrezak ili piletina kakvu poznajemo danas biti vrlo rijetka, basnoslovno skupa senzacija na našem stolu. Za sve ostalo, ukoliko budemo željeli hamburger, lazanje ili sarmu, koristit ćemo jeftinije meso iz epruvete ili životinjski protein insekata.
tportal.hr
Ja bih dodao da to čeka i mlađe među nama kojima želim dobar tek!

Možda je manje poznat proizvođač električnih automobila, no mlada kompanija nanoFlowcell uspješno je dovršila testove prije početka proizvodnje svog inovativnog vozila Quantino. Gotovo finalno izdanje vozila predstavit će se na ovogodišnjem sajmu automobila u Ženevi
Zahvaljujući tzv. 'flow-cell' tehnologiji, ovo vozilo bi moglo imati solidne performanse uz opak domet - od čak tisuću kilometara na jednom punjenju. Pogone ga četiri elektromotora (po jedan na svakom kotaču), a kao 'gorivo' koristi elektrolitsku tekućinu smještenu u dva zasebna spremnika (jedan elektrolit je negativnog naboja, drugi pozitivnog).

Još prethodnih godina ova tvrtka iz Lihtenštajna je otkrila konceptna vozila Quant E, Quant F i mali dvosjed Quantino, a čini se da su spremni za (ograničeni) pohod na tržište. Elektrolit koji koriste je opisan kao netoksičan za okoliš, nezapaljiv, a uz to bi izrada stanica za punjenje i pripadajuća infrastruktura bila cjenovno prihvatljiva. I dok se 'protočne baterije' vozila mogu puniti na uobičajeni način (barem za električne automobile), ovdje je glavni cilj korištenje tekućeg elektrolita, koji korištenjem isparava.

Za konceptna vozila su tvrdili da su postigli domet od 621 milje, to jest okruglih tisuću kilometara. To je značajno više od svih dostupnih električnih vozila na tržištu, no na pitanje o tome koliki će domet imati primjerak namijenjen proizvodnji nisu dali jasan odgovor.

Jedan od većih problema u konceptnim radovima je bila količina goriva potrebna za veće udaljenosti. Dvosjed Quantino, koji inače drži rekord po dometu, traži punih 350 litara goriva, što je i dodatnih 350 kilograma mase u vozilu. No, kome to zvuči mnogo, valja spomenuti da veći modeli poput Quant F nose punih 500 litara goriva (po 250 litara za svaki elektrolit).

U drugom dijelu godine, ova mlada kompanija će odraditi i druge testove, vezane uz isplativost proizvodnje pa tada valja očekivati i novosti.

nanoFlowcell link




DRIVE TRAIN
All-wheel drive via 4 three-phase induction motors, torque vectoring for optimal drive torque distribution
peak power: 4 x 25 kW (136 PS)
NANOFLOWCELL®
Nominal voltage: 48 - 52 V
Tank capacity: 2 X 175 l
PERFORMANCE
Top speed: 200 km/h
DIMENSION AND WEIGHT
wheelbase: 3,198 mm
WHEEL AND TIRES
front: 235/30 R22"
rear: 235/30 R22"
rolling resistance optimised
width: 1,930 mm
length: 3,910 mm
height: 1,335 mm

Goodyear priopćava kako su na ovogodišnjem sajmu automobila u Ženevi otkrili konceptualni uradak, gumu Eagle-360. Riječ je o vrlo neobičnom uratku gdje je guma oblika kugle, a s vozilom je povezana magnetskom levitacijom

Guma Eagle-360 predstavljena na međunarodnom sajmu automobila se potpuno razlikuje od postojećih rješenja, a to nije vezano tek uz dizajn - već i integraciju brojnih tehnologija. Ugrađeni senzori ovim 'gumiranim kuglama' osiguravaju vjeran prijenos podataka izravno s ceste u glavni sustav vozila radi povećanja sigurnosti.

Zvuči otkačeno? Pa, tako i izgleda u pogonu, što je moguće vidjeti u nastavku:

Prema podacima poduzeća Navigant Research, do 2035. godine na svijetu valja očekivati čak 85 milijuna prodanih autonomnih vozila na godišnjoj razini, prenosi Goodyear u svom priopćenju. Upravo zbog činjenice da svijet prometa putuje prema nečem takvom potrebno je pronaći rješenja koja će biti optimalna za svijet sutrašnjice - što uključuje i razvoj kotača vozila.

Goodyearova vizija budućnosti donosi inspirativno rješenje za dane kada će autonomna vožnja postati svakodnevicom velikog broja ljudi. Eagle-360 je s karoserijom povezan magnetskim poljima, čime se osigurava udobnija vožnja i smanjena razina buke. Štoviše, oblik gume koji je moguće proizvoljno zakretati osigurava i mogućnost manevriranja vozilom kao nikad ranije.

BMW slavi otkrivanjem nevjerojatnog vozila iz daleke budućnosti

'Upoznajte budućnost koja čeka vaše unuke', slobodno su mogli reći Bavarci prilikom predstavljanja konceptnog vozila Vision Next 100. BMW Group je za slavlje sto godina postojanja s razlogom izbjegao moguće 'smetnje' sa sajma automobila u Ženevi te su vozilo koje čeka na svoje dane u 22. stoljeću otkrili u Münchenu. I to kakvo vozilo!

Dok su mnogi u medijima (ali i BMW entuzijasti) očekivali predstavljanje kakvog opakog roadstera ili sličnog automobila, na pozornicu se dovezao Vision Next 100 koncept, koji predstavlja viziju kompanije za sljedećih sto godina.

Koncept krasi Alive Geometry sustav, svojevrsna vodilja dizajna koji upravlja različitim načinima rada vozila (Boost i Ease) te u sklopu kojih vozilo može postati potpuno autonomno ili prepustiti vozaču volan u ruke. Sami volan se u Ease režimu vožnje transformira i postaje dijelom središnje konzole, dok se i ostatak unutrašnjosti vozila transformira kako bi putnici mogli komunicirati jedni s drugima u autonomnoj vožnji. Unutrašnjost nije jedina stvar koja se može transformirati - već slična stvar vrijedi i za ostatak vozila (za ukupno neovisno kretanje kakvih 800 dijelova izvedenih u trokutastim oblicima):


'Ako, kao dizajner osmislite nešto, postoji velika vjerojatnost da će se jednog dana to i ostvariti. Cilj našeg koncepta BMW Vision Next 100 je bio razviti budući scenarij s kojim bi se ljudi mogli povezati', rekao je Adrian van Hooydonk, šef dizajna u BMW Group.

Pored fizičkih transformacija, veliku ulogu igra i integriranost AR (Augmented Reality) projekcija po površinama vozila, činjenica da je vozilo u potpunosti bez emisija te napravljeno '4D printanjem' recikliranog materijala, opremljeno svim zamislivim (i nezamislivim) senzorima za maksimalnu sigurnost putnika i okružja.

I dok koncept nekim osnovnim idejama i mogućnostima podsjeća na nešto koliko-toliko izvedivo u stvarnosti, neki integralni elementi jednostavno nisu mogući današnjim tehnologijama. S druge strane, itekako je korisno sanjati za budućnost proizvođača. To je ono što ih je i dovelo do današnjih rezultata, naglašavaju Bavarci.

BMW Group inače će tijekom ove godine otkriti još konceptnih vozila iz daleke budućnosti za svaki od vezanih brandova, a preostali su Mini, Rolls-Royce i BMW Motorrad. Baš kao i Vision Next 100 za BMW, očekuju se prave poslastice, no u kojima izgledno svi koji čitaju ovaj tekst neće moći uživati van konceptnih prikaza.

/tportal.hr/

Elon Musk objavio je nove smjernice razvoja svoje tvrtke koja se bavi električnom strujom kao pogonskim gorivom budućnosti. Osim novih vozila, naglasak je na solarnoj energiji, a možemo zaboraviti i na taksi, pa čak i na Uber

Muskov masterplan, sastavljen prije deset godina, sad je u finalnim fazama izvršenja. Bio je jednostavan:

- napraviti auto u maloj seriji, što će nužno biti skupo

- koristiti taj novac za razvoj auta srednje serije, čija će cijena biti niža

- koristiti taj novac za stvaranje jeftinijeg auta u velikim serijama

- postati dobavljačem solarne energije.

Prvi korak bio je nužan jer je toliko imao za razvoj temeljem zarade od PayPala, a nije htio riskirati tuđi novac. Plan je sastavio kako bi se obranio od neizbježnih napada na Teslu, optužbi kako samo žele praviti automobile za bogate ljude ili samo sportske aute. Potonje mu nije baš pošlo za rukom, ali dobro sad. Nitko nije savršen.

Bio je to dio veće slike, plana kojim Elon Musk želi ubrzati uspostavu ekonomije temeljenu na održivoj energiji jer je uvjeren kako ljudskoj civilizaciji slijedi kolaps nakon što potrošimo fosilna goriva ako ne pronađemo dostojnu alternativu.

Kamo dalje smjera ovaj tehnološki vizionar i pionir? Pa objavio je drugi dio svog masterplana, koji glasi:

- stvoriti solarne krovove integrirane s pohranom energije u baterije

- proširiti proizvodnu liniju električnih vozila na sve veće tržišne segmente

- razviti sustave za autonomnu vožnju deset puta sigurnije od tradicionalnih

- omogućiti vlasnicima zarađivanje na automobilu dok ga ne koriste.

Što to konkretno znači? Evo kako Musk to zamišlja.

Integracija proizvodnje i pohrane energije na razini domaćinstva

Musk želi stvoriti sustav koji će se sastojati od solarnog krova i baterije za pohranu. Takav sustav trebao bi zadovoljiti energetske potrebe pojedinca. Tesla ga u tom obliku planira skalirati na cijeli svijet, i to tako da su narudžba, instalacija, servis i aplikacija pod okriljem istog dobavljača.

Zasad je to neizvedivo jer su Tesla i SolarCity dvije odvojene tvrtke, a novi plan podrazumijeva njihovo spajanje kako bi plasirali Powerwall na tržište u skladu s maloprije opisanim planom.

Proširenje ponude električnih vozila na glavne oblike cestovnog prijevoza

Tesla danas ima proizvode za dva razmjerno mala tržišna segmenta: premium sedan i SUV, a Modelom 3, budućim kompaktnim SUV-om i novim kamionetom namjeravaju pokriti većinu potrošačkog tržišta. Vjerojatno će trebati razviti vozilo jeftinije od Modela 3.

Za ostvarenje ovog cilja bit će potrebno podići opseg proizvodnje što je brže moguće. Zato su se već fokusirali na osmišljavanje stroja koji proizvodi stroj, a koji bi trebao poboljšati proizvodnju Modela 3. Sadašnje izdanje treba smatrati inačicom 0.5 dok bi se verzija 1.0 trebala pojaviti 2018. godine.

Uz osobna vozila, potrebno je razviti kamione i autobuse, a oba tipa vozila su u ranim fazama razvoja. Trebali bi biti spremni za predstavljanje iduće godine te donijeti značajno smanjenje cijene prijevoza tereta i povećanu sigurnost. A bit će i zabavni za upravljanje, obećao je Musk.

S dolaskom autonomne vožnje ima smisla smanjiti veličinu autobusa, a vozače prekvalificirati u upravitelje flotama vozila. Novi autobusi imat će sjedala tamo gdje su trenutno ulazi, a u njih će stati invalidska i dječja kolica te bicikli. Naručivat ćemo ih aplikacijom i vozit će nas skroz do odredišta. Oni koji nemaju mobitel moći će se poslužiti fiksnim pozivnim dugmadima na autobusnim postajama.

Autonomnost

Tesla namjerava imati sav hardver potreban za potpuno autonomnu vožnju te sustave koji će omogućiti nastavak vožnje čak i ako zakaže neki od sustava. Usavršavanje i provjera softvera tražit će dosta vremena, upozorava Musk, a očekuje da će regulatorna tijela na globalnoj razini prihvatiti autonomna vozila kad testne vožnje dosegnu deset milijardi kilometara. Sada bilježe oko pet milijuna kilometara dnevno.

Objašnjavajući zašto Tesla već sad implementira djelomičnu autonomiju, Musk je naveo da je ona već sad značajno sigurnija od čovjeka ukoliko ju se koristi ispravno. 'Bilo bi moralno za svaku osudu kad bismo odgađali primjenu samo zbog straha od lošeg publiciteta ili kalkulacija zbog moguće kaznene odgovornosti', kaže Musk.

Dijeljenje

Kad regulatori odobre vozila koja voze sama, to će značiti da ćete svoju Teslu moći dozvati praktično gdje god se nalazili. Kad vas pokupi, moći ćete u njoj spavati, čitati, raditi što vam se svidi dok ne stignete do odredišta. Moći ćete ju iznajmiti drugima dok ste na poslu ili odmoru te time sniziti troškove vlasništva, prognozira Musk. U gradovima u kojima potražnja nadmašuje ponudu Tesla će imati vlastite flote vozila.

Više: Tesla
/tportal.hr/

Most je dug 12, a širok 1,75 metara. Premošćuje malu rijeku u parku u Alconbendasu, malom gradiću u neposrednoj blizini Madrida.

Da, dobro ste pročitali, posjetitelje jednog madridskog parka odnedavno uveseljava 3D isprintani most, prvi takve vrste na svijetu!

Da vam je netko prije 20-ak godina, u vrijeme carevanja crno bijelih pisača, rekao da dolazi iz budućnosti u kojoj se "printaju" proteze, a bome i mostovi, vjerojatno bi pozvali prvu umobolnicu i osobu stavili u dobro poznatu košulju. No, napredak tehnologije svakodnevno donosi razna čuda, a najnovije je madridski most.

Katalonski institut napredne arhitekture radio je s timom arhitekata, inženjera i predstavnika gradskih vlasti kako bi napravili ovu čudesnu strukturu.

To su i uspjeli, a produkt svega je most dužine 12, a širine 1,75 metara. On premošćuje malu rijeku u parku u Alconbendasu, gradiću u neposrednoj blizini Madrida. Most je napravljen od ukupno 8 dijelova.

Projektanti su ponosno istaknuli kako je ovo prvi put uopće da se 3D printer koristi za izgradnju mosta, a kako sve to skupa izgleda, pogledajte u videu.