Što nas čeka u budućnosti

Pojave ekstremnog vremena koje su se dogodile na zapadu Europe u Velikoj Britaniji, Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji, a prije par mjeseci i na Sardiniji indirektni su, ali jasni pokazatelji globalnog zagrijavanja, ističe naš ugledni klimatolog

'Ako uzmemo bilo koju pojedinačnu pojavu samu po sebi, nijedna ciklona, nijedna fronta niti potvrđuje niti opovrgava globalno zagrijavanje. To su samo pojedinačni događaji koji tek u nekoj statističkoj slici imaju klimatsku težinu', kaže dr. sc. Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu.

No, dodaje, takvi ekstremni događaji postaju sve učestaliji, a naša sofisticirana civilizacija sve je osjetljivija na njih. U toplom zraku možemo očekivati više brzih nevremena, potom dulja razdoblja suhog vremena s visokim temperaturama nakon kojih ponovno dolaze ekstremna nevremena.

'To ponavljamo već desetak godina, da u vrućoj kuhinji možemo imati više vodene pare bez kondenzacije nego u hladnoj. Kada uz to imate hladne prozore, koje na Zemlji predstavljaju arktički krajevi, javljaju se brze promjene. U hladnom zraku toga nema', objasnio je naš sugovornik.

Stvari će se ozbiljno promijeniti u par desetljeća

Ova je zima po svim pokazateljima još jedna nedvojbeno topla zima kako u Hrvatskoj tako i u Europi. U našoj zemlji temperature su čak dva do četiri stupnja iznad višegodišnjeg prosjeka. Bilo je i puno oborine koja se javljala u kratkim, ali intenzivnim intervalima - prvo je nije bilo po nekoliko tjedana da bi potom u 48 sati palo stotinjak litara na četvorni metar.

Prema Grisogonu, numerički modeli Državnog hidrometeorološkog zavoda pokazuju da bi globalno zagrijavanje Hrvatskoj u narednih nekoliko desetljeća moglo donijeti manje hladnih te više vrućih dana.

'U godini će biti dva do pet manje hladnih zimskih dana kada je temperatura na dva metra iznad tla nula stupnjeva Celzijevih. S druge strane, za pet do 12 dana, povećat će se broj vrućih dana u kojima maksimalna temperatura na dva metra iznad zemlje premašuje 25°C. To nije beznačajna stvar u poljoprivredi, građevinarstvu i u turizmu. To će promijeniti cijelu sliku naše turističke sezone. Ona će postati razvučenija preko većeg dijela godine. No to će također promijeniti i sliku o požarima kojih će biti više. Tijekom ljeta se nećemo moći previše odmarati jer ćemo stražariti i gasiti vatre. To će utjecati i na usjeve, prehranu, navodnjavanje i ekonomiju voda', najavio je dr. Grisogono.

Svjetski klimatolozi također predviđaju da bi se u 2014., nakon par godina pauze, ponovno mogao pokrenuti El Nino koji će SAD-u donijeti više vlage, a našim krajevima više temperature.

Poricatelji klimatskih promjena, a ne skeptici!

Sve više znanstvenika u svijetu upozorava da je vrijeme da se političari ozbiljno pozabave problemom klimatskih promjena.

Danas je to učinio i britanski državni tajnik za energetiku liberalni demokrat Ed Davey. On je konzervativce nazvao đavolskim svjesnim neznalicama i optužio ih da zatvaraju oči pred činjenicom da su poplave i orkanski vjetrovi posljedica zatopljenja.

Michael Mann, klimatolog s Državnog sveučilišta Pennsylvanije, također upozorava da sada već vlastitim očima možemo vidjeti ekstremne posljedice klimatskih promjena.

'U ovom trenutku jedino je pitanje kako ćemo daleko niz ovu opasnu bujicu odveslati', rekao je dr. Mann.

Dr. Grisogono kaže da podaci pokazuju da 2013. spada u 12 najtoplijih godina otkad postoje sustavna mjerenja te da svi parametri potvrđuju da je globalno zatopljenje činjenica.

'Postoji uvijek jedan ili dva posto znanstvenika koji se s time ne slažu. Oni sebe nazivaju klimatskim skepticima, međutim to je previše fino ime za njih. Oni su zapravo poricatelji klimatskih promjena. Znamo kako ti 'skeptici' rade; oni uzimaju dio priče koji se možda ne slaže potpuno u sliku i onda njega ističu. To je kao da vidite među trešnjama jednu koja je plava, uberete je i kažete: 'Vidite da trešnje nisu crvene nego plave.' Tako funkcioniraju poricatelji klimatskih promjena. Klima je vrlo složen sustav, osobito kada govorimo o budućnosti. Mi ne znamo koliko ćemo stakleničkih plinova ispuštati i koliko će stanovnika živjeti na Zemlji. Znanost nije dogma, nego živi organizam', zaključio je naš sugovornik.

Bivši britanski savjetnik za droge smatra da je jedini način da se smanji konzumacija alkohola i ovisnost o njemu taj da se uvede nova zdravija droga sa sličnim efektima

Štetna svojstva alkohola jedan su od većih zdravstvenih problema suvremenog svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da će broj slučajeva raka do 2024. godine globalno porasti za oko 70 posto, dijelom i zbog porasta u konzumaciji alkohola.

Alkohol nije štetan samo zbog svojih kemijskih svojstava koja izazivaju brojne zdravstvene probleme od raka, preko bolesti jetre do srčanih bolesti, već i zbog utjecaja na stil života te zato što je česti uzrok prometnih nesreća.

David Nutt, profesor neurofarmakologije na Imperial Collegeu u Londonu vjeruje da bi se problem mogao riješiti novom zamjenom za alkohol na kojoj trenutno radi. Kaže da njegova droga opušta, ali bez štetnih posljedica. Alternativa djeluje na iste receptore u mozgu poznate kao Gaba koji su mete više različitih droga uključujući alkohol, barbiturate i benzodijazepane poput valiuma. Nutt i njegovi kolege na zamjeni – derivatu benzodijazepana rade već godinama. Uvjeren je da će ona imati sve poželjne efekte alkohola bez nepoželjne ovisnosti i apstinencijske krize.

'Suvremena znanost omogućuje nam da naciljamo dijelove mozga zadužene za opuštanje i opijenost, a da istovremeno izbjegnemo loše dijelove kao što su ovisnost i apstinencija', rekao je Nutt za Guardian.

Britanski znanstvenik za sada ne želi otkriti tajnu formulu, no kaže da se droga već koristi kao lijek za određene zdravstvene probleme. Trenutno se ne može dodavati vinu ili pivu jer utječe na njihov okus. Za stvaranje kemikalije koja će biti ukusnija trebat će još malo vremena i novaca.

'Htio bih da se prodaje u koktel barovima visokog ranga u koje ljudi odlaze kako bi ponovno naučili uživati u zadovoljstvima pića u razumnim mjerama u društva prijatelja. Možda bi se droga mogla prodavati uz alkohol koji navodi ljude na tučnjave kako bi ljudi vidjeli razliku između djelovanja', objasnio je Nutt i upozorio da je alkohol glavni uzrok smrti kod britanskih muškaraca u dobi između 16 i 50 godina.

Do 2029. godine računala će moći razumjeti naš jezik, učiti iz iskustva i nadmudriti čak i najinteligentnije ljude. Bit će to baš kao što smo imali prilike vidjeti u filmu 'Her'
To tvrdi jedan od svjetskih vodećih futurologa i stručnjaka za umjetnu inteligenciju, 66-godišnji Ray Kurzweil, trenutno na čelu Googleova inženjerskog odjela.
Njegove prognoze već su se pokazale točnima: 1990. godine najavio je da će do 1998. računalo moći pobijediti ljudskog svjetskog prvaka u šahu, što se i dogodilo kad je IBM-ov Deep Blue potukao Garija Kasparova 1997. godine.

Dok je internet još uvijek bio tek mala mreža za šačicu akademika, Kurzweil je tvrdio da će uskoro njome biti moguće povezati čitav svijet.

Sad kaže da će nas za 15 godina roboti prestići i uspjeti proći Turingov test, u kojem moraju pokazati inteligentno ponašanje ravno ljudskom. Bit će to prilično nalik onome što smo imali priliku vidjeti u filmu Her s Joaquinom Phoneixom, rekao je u razgovoru za Observer.

Iako stoji iza otkrića prvih pljosnatih skenera i sintetizatora teksta u govor, Kurzweil je vjerojatno najpoznatiji po teoriji prema kojoj će u budućnosti doći do spajanja ljudi i strojeva.

Odlučio je raditi za Google nakon što je ta tvrtka kupila niz kompanija koje se bave razvojem umjetne inteligencije, od Boston Dynamicsa do Deep Minda. Larry Page uspio ga je nagovoriti na preuzimanje 'prvog pravog posla' tako što mu je obećao 'resurse veličine Googlea'.

S milijardama dolara i nekim od najpametnijih ljudi današnjice na raspolaganju, vjerojatno je pitanje dana kad će se roboti početi šaliti, učiti, pa i zavoditi nas.

Možda je upravo URB-E budućnost gradskog prijevoza. Ono što je sasvim sigurno jest da je nazvan najmanjim električnim vozilom na svijetu. Minijaturni skuter/tricikl se osim brzinom od 24km/h može pohvaliti i mogućnosti sklapanja u još kompaktnije dimenzije te dometom od 32 kilometraU tako sklopljenom izdanju je URB-E moguće vući poput prtljage na dva kotača, a čemu svakako može pomoći masa od svega 13 kilograma. U kompaniji ga smatraju savršenim vozilom za zagušena gradska područja:
Dizajnom s tri kotača su postigli povećanu stabilnost i bolju upravljivost - posebno u mjestima gdje ima mnogo pješaka. URB-E je opremljen i disk kočnicama, a dolazi u dvije varijante - običnoj i GP varijanti namijenjenoj i za zabavniji karakter. Domet ovih vozila je 32 kilometra, a svako punjenje traje otprilike tri sata.
URB-E bi svakako bio gadget manje vrijedan pažnje da se ne može na neki način povezati s pametnim telefonima. Upravo to je i moguće - za iOS i Android platforme su razvijene posebne aplikacije, a URB-E donosi i poseban nosač za pametni telefon. Kroz taj nosač je smartphone istovremeno moguće i puniti i gledati podatke o vozilu, kontrolirati svjetla i sl.
Pod opcijskom opremom tu će biti i korištenje pametnog telefona kao 'ključa' za vozilo. Kompanija je na Indiegogo stranici otvorila kampanju kojom prikupljaju sredstva potrebna za masivniju proizvodnju URB-E vozila, kojeg će kupci moći i prilagoditi bojom. URB-E se može kupiti već po cijeni od 790 američkih dolara, što je otprilike 4.500 kuna.

Iz godine u godinu automobilska industrija uspješno izbacuje inovacije koje smo do prije par godina smatrali gotovo znanstvenofantastičnima. Posljednji projekt potpisuju Finci
Nokian Tyres, tvrtka koja je prva na tržište izbacila zimsku gumu (za kamione) još 1934., sada bi se mogla pohvaliti prvom implementacijom jedne bondovske tehnologije u komercijalne svrhe.

Njihov posljednji koncept predstavlja zimsku gumu koja na pritisak gumba postaje čavlerica.

Većina zemalja zabranjuje upotrebu ovih guma jer oštećuju asfalt, no moramo priznati da ne vidimo problem ako bi se koristile u slučajevima ekstremnih zaleđenih uvjeta.

Štoviše, tehnologija bi sigurno mogla biti i dovoljno 'inteligentna' da potpuno zaobiđe vozača pa se samostalno aktivira kada sustav osjeti da je podloga pod kotačima zaleđena.

Europska unija usklađivanjem propisa o tehničkim pregledima i registraciji diže razina sigurnosti na cestama. Nema novih komplikacija i troškova za hrvatske vozače jer su zakoni i pravilnici RH već stroži od minimuma koje traži EU

Europski parlament na ovotjednoj plenarnoj sjednici glasuje o novim pravilima za tehničke preglede i registraciju motornih vozila. Nova regulativa, koja postavlja minimum kriterija jednakih za sve članice EU, određuje razdoblja valjanosti obavljenih tehničkih pregleda, otežava namještanje kilometraže kod rabljenih vozila, na razini EU definira kategoriju 'oldtimera', propisuje obvezne tehničke preglede za motocikle, olakšava međusobno priznavanje tehničkih pregleda među državama članicama itd.

- Većina građana uz tehničke preglede i registraciju motornih vozila uglavnom vezuje samo trošak vremena i novca. Kao i svakom vozaču, s time mi se lako složiti, no procedure služe tome da na ceste propuštaju samo sigurna vozila. Sigurnost mora biti primarna, no ključno je ostaviti zemljama članicama samostalnost u usklađenju nacionalnih zakona s novom regulativom. Na taj način, nova europska pravila neće dodatno opteretiti proračune kućanstava i poduzetnika, izjavila je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta SDP-ova zastupnica Biljana Borzan, u raspravi o prijedlogu Uredbe o periodičnim tehničkim pregledima vozila.

Svakoj državi članici ostavljen je prostor da u sklopu svog nacionalnog zakonodavstva nadogradi, odnosno postroži univerzalne minimalne zahtjeve, uvažavajući svoje specifične okolnosti, tradiciju i interese (takva politika se čak i potiče od strane zakonodavstva Europske unije). Većina promjena u legislativi Europske unije u području tehničkih pregleda i registracije vozila u kontekstu predmetne inicijative Europske komisije odavno su implementirane kako u legislativi tako i u praksi Republike Hrvatske.

- Posebno pozdravljam nove odredbe o međusobnom priznavanju obavljenih tehničkih pregleda u zemljama članicama. Vjerujem da će građanima Hrvatske, koji iskazuju velik interes za kupnju automobila na tržištu EU, to značajno olakšati život, naglasila je Borzan.

Stručnjaci upozoravaju da je svijet kakav poznajemo osuđen na 'nepovratni kolaps' u narednih nekoliko desetljeća. Ovo nije još jedna teorija o smaku svijeta, već istraživanje koje je provela NASA, piše Metro.
Istraživanje koje je vodio matematičar Safa Motesharri, a financirao Goddardov Centar za svemirske letove, upozorava da je globalna industrijska civilizacija osuđena na katastrofu zbog pretjeranog iskorištavanja Zemljinih resursa.

- Proces uspona i propasti zapravo je ciklus koji se u povijesti neprestano ponavlja - objašnjava se u toj akademskoj studiji koja će se objaviti časopisu Ecological Economics.
- Kombinacija eksploatacije neodrživih resursa, nejednake raspodjele bogatstva i prekomjerne potrošnje resursa mogla bi dovesti do kolapsa industrijskog društva u roku od samo nekoliko desetljeća, kažu znanstvenici NASA-e.

U istraživanju stoji da čak i napredne civiilizacije mogu biti krhke i nestalne, kao što je bilo Rimsko carstvo koje se nepovratno raspalo.

NASA-ini znanstvenici preporučuju načine kojima bi se mogla uspostaviti pravednija raspodjela resursa, znatno smanjiti pretjerana potrošnja resursa te usporiti rast populacije u svijetu, te time vratiti ravnotežu i spasiti civilizaciju.

Podsjetimo, Thomas Malthus je u 18. stoljeću, nakon istraživanja rekao kako populacija raste prebrzo u odnosu na proizvodnju hrane što dovodi do bijede i siromaštva. NASA je ovim istraživanjem samo potvrdila davno rečenu teoriju koja je tada bila zabranjena i označena kao pogrešna.

Korisnici Hrvatskog Telekoma već neko vrijeme imaju mogućnost neograničenog korištenja mobilnih usluga dok se nalaze u roamingu, no uskoro im ni to neće biti potrebno. Naime jučer je u Europskom parlamentu izglasana uredba prema kojoj će se roaming u EU u potpunosti ukinuti
Upravo kao što smo ranije i najavili, Odbor za industriju, istraživanje i energiju Europskog parlamenta izglasao je u utorak uredbu o jedinstvenom telekomunikacijskom tržištu koja predviđa potpuno ukidanje roaminga od prosinca sljedeće godine.
Naravno, tu uredbu još treba potvrditi Europski parlament na plenarnoj sjednici 3. travnja, a konačni dogovor o toj uredbi između Vijeća i Parlamenta trebao bi biti postignut do kraja ove godine. Prođe li sve prema planu i prijedlogu, roaming u EU ukinut će se 15. prosinca 2015. godine.

‘Glasovanje u Odboru je odlična vijest. Digitalni uređaji i telekomunikacijske mreže povećavaju produktivnost i rezultate na svim područjima života. Sada smo korak bliže’, rekla je povjerenica za digitalnu agendu Neelie Kroes, a prenosi Banka.hr.

Uredbu o telekomunikacijama predložila je Komisija u rujnu 2013, a predviđa između ostaloga ukidanje roaminga i otvoreni internet za sve, a potrošači će lakše moći mijenjati operatere. Europska komisija je odigrala veliku ulogu u snižavanju cijena roaminga i to smatra jednim od svojih najvećih uspjeha u ovom mandatu.

Glasine kako će Google tijekom ovoga mjeseca predstaviti novosti koje će povezati Android i pametne satove pokazale su se točnima. Hoće li predstaviti i pametni sat polovicom ove godine?
Div iz Mountain Viewa izašao je s razvojnim paketom za programere koji rade na njegovu operativnom sustavu. Android za pametne satove funkcionirat će slično kao i inačica za pametne naočale Glass oslanjajući se ponajviše na glasovno upravljanje i pretragu.

Prema istoj najavi, sam uređaj, kodno nazvan Gem (Dragulj), bit će predstavljen tijekom programerske konferencije I/O u lipnju ove godine. Trebao bi ga izraditi LG, koji se već iskazao s nekoliko pametnih telefona iz serije Nexus.

Google bi time ušao u arenu u kojoj su već njegovi veliki partneri Samsung (Gear, Gear 2, Neo) i Sony (SmartWatch), manji igrači kao što je Kickstarterova uspješnica Pebble, a u koju se navodno pripremaju ubaciti i Apple (iWatch) te HTC. Riječ je o tržištu koje bi do 2018. trebalo vrijediti 19 milijardi dolara (gotovo 105 milijardi kuna).

Zanimljivo, Samsung je već s drugom generacijom svojih pametnih satova napravio odmak od Androida prema Tizenu, operativnom sustavu u čijem razvoju ta korporacija i sama aktivno sudjeluje.

Prodaja zasad još nije uhvatila zalet. Kupci se obično žale kako su preglomazni, s premalo funkcija te kako više služe kao modni dodatak.

Googleu će to biti prilično velik korak dalje od sadašnjeg temeljnog poslovnog modela - u kojem većinu prihoda ostvaruje prodajom oglasa - prema novom, u kojem će odmjeriti snage s najvećim igračima elektroničke industrije danas.

Fiat 500L uskoro s pogonom na metan i LPG

Modeli s pogonom na metan neće se proizvoditi unaprijed, već isključivo za veće narudžbe.
Fiat 500L, mali jednovolumen koji se proizvodi u Srbiji, uskoro će dobiti i verziju s pogonom na metan te ukapljeni naftni plin (LPG). Kako prenose lokalni mediji, marketinški menadžer tvrtke Fiat Automobili Srbija Boris Čučković rekao je da će nove verzije biti dostupne od travnja.
- Model 500L s pogonom na metan bit će vrlo interesantan za sve koji prelaze puno kilometara u gradskoj vožnji, kao što su, na primjer, taksisti - rekao je Čučković.
Dodao je kako se modeli s pogonom na metan, koji će biti opremljeni motorom TwinAir od 0,9 litara, neće proizvoditi unaprijed, već isključivo za veće narudžbe, uz rok isporuke od najviše 45 dana.


Izvor: vecernji.hr

Šef najveće online trgovine na svijetu Jeff Bezos najavio je da će u sklopu usluge Prime Air manje pakete dostavljati oktokopteri, i to za manje od 30 minuta
vuči kao znanstvena fantastika, no Bezos je uvjeren da može to ostvariti za četiri do pet godina, piše Venture Beat.

Amazon još uvijek čeka odobrenje američke Savezne uprave za zrakoplovstvo za korištenje letjelica bez ljudske posade koje bi mogle prenositi pakete do 2,2 kilograma težine (recimo e-čitače Kindle) na udaljenost do 16 kilometara.

Pogledajte kako su to zamislili:

Arhitekt Nikola Bašić rekao je da je predstavljanje sustava žičara samo prvi korak specifičnog mogućeg prijevoza u Šibeniku. O sustavu su govorili i predstavnici austrijske tvrtke Doppelmayr, koji su u više od 30 zemalja svijeta postavili 14.400 žičara

'Kad smo počeli razmišljati o sustavu žičara za Šibenik, shvatili smo da u Hrvatskoj s tim ima vrlo malo iskustva, a pogotovo što je riječ o zahtjevnom zadatku koji bi trebao biti, ne samo alternativa javnom prijevozu, nego i svojevrsna atrakcija za posjetitelje Šibenika', kazao je danas arhitekt Nikola Bašić objašnjavajući time kontakt s velikom austrijskom korporacijom koja se time bavi, izvještava ŠibenikIN. Austrijanci su danas u Šibeniku obišli grad, kako je naglasio Bašić, čudesne morfologije.

Priča počinje na šibenskom Kvartiru s novim stubištem kojim se otvara dvostruki bedem. Prema ideji, koja će, kako je naglašeno biti provjerena i od šire javnosti, povezivanje žičarama bilo bi u dva pravca. Jedan bi povezivao tvrđave svetog Mihovila i Ivana, a ta bi se veza razvijala prema Šubićevcu, a onda i prema Crnici, ovisno o razvoju tog dijela grada.

Druga linija spajala bi tvrđave Barone i Ivan s ili parkiralištem kod željezničkog kolodvora ili putničkom lukom u Šibeniku što bi, po riječima arhitekta Bašića, zasigurno privuklo putnike s kruzera.
Šibenski gradonačelnik Željko Burić naglasio je da bi sustav žičara bio samo jedna od kockica u mozaiku budućeg inovativnog turističkog Šibenika koji će, uvjeren je, za nekoliko godina biti ponuđen gostima, a koji će biti specifičan u odnosu na druge hrvatske gradove.

Arhitekt Nikola Bašić, rođen u Murteru 1946. godine, proslavio se svojim instalacijama 'Pozdrav suncu' i 'Morskih orgulja' u Zadru, koje su postale zaštitni znak zadarskog turizma. Bašić je i autor spomen-križeva na Kornatima, u čast tragično stradalih vatrogasaca.

Na nadolazećoj izložbi u New Yorku Land Rover će nam pokazati koncept Discovery s tehnologijom koja će mnogima zavrtjeti glave
Naime iza imena 'prozirni poklopac motora' stoji upravo to, tehnologija koja na dodir gumba vozaču omogućuje da 'vidi' kroz poklopac motora. Sustav funkcionira pomoću kamera smještenih u prednjem braniku koje snimaju situaciju ispod vozila te rezultat reproduciraju na HUD (Head-up Display) u visini vozačevih očiju.

Na ovaj način vozač ima osjećaj kao da vidi kroz automobil. Osim potencijalnih opasnosti na podlozi, prednost nove tehnologije je i ta što vozač u svakom trenutku vidi smjer kotača.

Britanci nisu još rekli kad bismo tehnologiju mogli vidjeti na nekom serijskom modelu, no dovoljno je pogledati video koji donosimo u nastavku kako biste znali da je želite na vlastitom sada i odmah.[url=Naime iza imena 'prozirni poklopac motora' stoji upravo to, tehnologija koja na dodir gumba vozaču omogućuje da 'vidi' kroz poklopac motora. Sustav funkcionira pomoću kamera smještenih u prednjem braniku koje snimaju situaciju ispod vozila te rezultat reproduciraju na HUD (Head-up Display) u visini vozačevih očiju. Na ovaj način vozač ima osjećaj kao da vidi kroz automobil. Osim potencijalnih opasnosti na podlozi, prednost nove tehnologije je i ta što vozač u svakom trenutku vidi smjer kotača. Britanci nisu još rekli kad bismo tehnologiju mogli vidjeti na nekom serijskom modelu, no dovoljno je pogledati video koji donosimo u nastavku kako biste znali da je želite na vlastitom sada i odmah.

U uglednom britanskom listu Guardian osvanuo je vrlo zanimljiv intervju s Jamesom Lovelockeom, čuvenim znanstvenikom koji je, iako ga mnogi smatraju kontroverznim, poznat po nizu prilično preciznih predviđanja o ponašanju klimatskog sustava Zemlje

Primjera radi, Lovelock, koji danas ima impozantnih 88 godina, je u dobi oko 40-ak godina potpuno sam izumio uređaj kojim je pomogao otkriti rastuću rupu u ozonskom omotaču. U širim krugovima još je poznatiji po 'hipotezi o Geji', koja naš planet opisuje kao samoregulirajući super-organizam. Tu su njegovu teoriju prvotno ismijavali mnogi znanstvenici, ali i laici, no ona danas čini bazu gotovo svih grana znanosti koje se bave ponašanjem klime.

Lovelock je još 1965. godine čelnicima naftne kompanije Shell najavio da će 2000. godine najveći problem biti okoliš i to u tolikoj mjeri da će ozbiljno ugroziti njihovo poslovanje.

Njegova su se brojna predviđanja pokazala toliko preciznima da je stekao reputaciju jednog od najuglednijih britanskih neovisnih znanstvenika.

Godinama je zagovarao nuklearnu energiju – na zgražanje svojih kolega posvećenih očuvanju okoliša, pri čemu valja primijetiti da u zadnje vrijeme sve više ekologa priznaje da je Lovelock bio u pravu i po tom pitanju.

U novom intervjuu Lovelock kaže da bi čovječanstvo trebalo odustati od pokušaja da zaustavi klimatske promjene i spasi planet jer je to izvan naših mogućnosti.

'Došli smo do trenutka u povijesti kada više ne možemo predvidjeti budućnost i nadati se u bilo kakav uspjeh', rekao je britanski znanstvenik. 'Trebamo odustati od preambicioznih planova da spasimo svijet. Velika Britanija više nije svjetska sila pa takve sheme treba prepustiti SAD-u, Japanu i Kini. Mi trebamo našu energiju ulagati u prilagodbu klimatskim promjenama', dodao je pojasnivši da će britansko otočje postati svojevrsni čamac za spašavanje za stanovnike starog kontinenta.

U svojim tekstovima Lovelock je najavio da će do 2020. ekstremno vrije postati standard, do 2040. veći dio Europe postati nalik na Saharu, a dio Londona završiti pod vodom.

Karizmatični znanstvenik uvjeren je da je za spašavanje Zemlje jednostavno prekasno te da je to sada već samo pusti romantičarski san.

'Da smo nešto poduzeli još 1967, možda bi i bilo neke koristi. Međutim sada više nemamo vremena. Sve te standardne zelene stvari kao što su obnovljivi razvoj, mislim da su sve to riječi koje više ne znače ništa. Mnogi ljudi mi zamjeraju ističući kako nam to ne ostavlja nikakve mogućnosti da išta učinimo. Ja im odgovaram da nam to naprotiv daje mnoge prilike, ali možda ne za one stvari koje bismo htjeli učiniti', objasnio je.

Lovelock ne vjeruje u sađenje drveća. Smatra da je bolje platiti domorocima da ne krče šume. Isto tako smatra da je recikliranje samo traćenje vremena i energije jer se na kraju uvijek čak i dobra ideja pretvori u prijevaru. Uvjeren je da vjetrovi ne mogu proizvesti dovoljno energije čak i kad bi cijelu državu prekrili vjetroturbinama.

Budući da je za spašavanje planeta prekasno, Lovelock jedino rješenje vidi u spašavanju gradova i to ne povratkom prirodi, odnosno smanjenjem tehnologije, nego naprotiv dodatnim tehnološkim razvojem. I dalje je uvjeren da je nuklearna energija jedino pravo rješenje, dok hranu doživljava mnogo ozbiljnijim problemom. No kaže da bi se ona mogla sintetizirati. Smatra da će do 2100. oko 88 posto ljudi biti izbrisano s lica Zemlje.

Na pitanje svojeg mladog sugovornika, novinara Guardiana što bi učinio da je na njegovom mjestu, odgovorio je: 'Uživajte život dok možete. Jer kraj će stići za 20 godina, ako imate sreće'.

Posljedice globalnog zatopljenja bit će teške, široko rasprostranjene i nepovratne, a nitko ih neće izbjeći, upozorili su danas svjetski klimatolozi u novom UN-ovom izvješću

Znanstvenici i dužnosnici koji su se okupili na konferenciji u Yokohami u Japanu ističu da je dokument najpotpunija i najdetaljnija procjena utjecaja klimatskih promjena na svijet koja je ikada napravljena. On predstavlja drugi dio trilogije izvješća UN-ova Međudržavnog panela za klimatske promjene (IPCC), koju su znanstvenici sastavili u posljednje tri godine, a koja obuhvaća na tisuće akademskih članaka i državnih izvješća. O ovom dijelu vodile su se intenzivne rasprave gotovo tjedan dana kako bi se usuglasili naglasci i tonovi.

Konačno ga je potpisalo petstotinjak ljudi, među kojima 66 stručnjaka, 271 dužnosnik i 57 promatrača. Konferencija za medije je tek počela, međutim, prema informacijama koje su procurile Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) upozorava da se globalno zatopljenje već osjeća na svim kontinentima i u svim oceanima te najavljuje da će podizanje razina mora biti veće nego što se ranije pretpostavljalo.

Jedan odobreni dio dokumenta otkriva da arktički ekosustav i koraljni grebeni toplih mora već prolaze kroz nepovratne promjene. Među ugroženima se posebno ističe Veliki australski koraljni greben.
U svojem uvodnom govoru čelnik IPCC-a dr. Rajendra K. Pachauri upozorio je da posljedice klimatskih promjena neće zaobići nikoga u ovom svijetu, da će pokrenuti ekstremne događaje te da će imati teške, opsežne i nepovratne utjecaje na životne vrste. One će uzrokovati ozbiljne probleme u proizvodnji hrane koji će najviše pogoditi najsiromašnije.

Mici el Jarraud iz World Meteorological Organisationa naglasio je da se više ne možemo izgovarati na neznanje. Možda postoji još nekoliko nepoznanica, međutim to nije izgovor za nedjelovanje. Sljedeće dvije godine tijekom kojih će se održati nekoliko konferencija, bit će kritične, dodao je.

U izvještaju, kojeg možete pročitati na engleskom, s vrlo velikom sigurnošću najavljuju se vremenski ekstremi poput toplinskih valova, suša, poplava, ciklona i požara. Posljedice ovih ekstrema odrazit će se na promjene u ekosustavima, na proizvodnju hrane i opskrbu vodom, naštetit će infrastrukturama i naseljima, povećat će morbiditet i mortalitet i loše će se odraziti na mentalno zdravlje i osjećaj blagostanja stanovništva.

Dokument preporučuje da zemlje poduzmu odgovarajuće mjere ublažavanja i prilagodbe kroz različite procese planiranja. Ublažavanje se odnosi na aktivnosti potrebne da se smanje emisije stakleničkih plinova koje uzrokuju klimatske promjene, a prilagodbe na projekte zaštite od njihovih posljedica. Jedna od poruka izvješća jest da nam zapravo treba oboje – i ublažavanje i prilagodba. Među mogućim primjerima adaptacije, ovisno o lokalnim uvjetima, ističu se sustavi nasipa i brana radi zaštite od porasta razina mora, rani sustavi upozoravanja na vremenske nepogode, pošumljavanje, zaštita sustava opskrbe vodom te izgradnja i organizacija sustava navodnjavanja i zaštite od požara.

Australska podružnica organizacije World Wildlife Fund izvještaj je nazvala 'pozivom na buđenje' australskom premijeru Tonyju Abbottu.

'Sve su češći ekstremi, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Npr. ovaj je vremenski kvartal u Splitu bio najtopliji dosad. Hrvatskao puno očekujemo od turističke, no valja reći da će prema dugoročnim prognozama ovo ljeto biti ekstremno toplo', komentirao je, Zoran Vakula, glavni meteorolog HRT-a.

Ubojiti azijski stršljenovi ozbiljno prijete Europi - u Francuskoj je zabilježeno već šest mrtvih od posljedica napada njihovih rojeva, javlja The Independent. Stručnjaci pretpostavljaju da se iz Francuske šire i prema Velikoj Britaniji

Za Britaniju je izdano i upozorenje stanovništvu da se pripaze jer azijski stršljenovi sa sobom nose i smrtnu opasnost. Azijski stršljenovi Vespa velutina prvi su se put pojavili u Europi 2005, ali se dramatično brzo množe i šire. Odbor britanskog parlamenta za okoliš je azijske stršljenove stavio na crnu listu invazivnih vrsta.

Njihov otrov može izazvati alergijske reakcije, otkazivanje brojnih organa i smrt.

Azijski stršljen sličan je europskom, ali je znatno veći - raste i do 5 cm. Imaju široke narančaste glave i žalac dug 6 mm kojim mogu više puta ubrizgati velike količine moćnog otrova. Nastanjuju područja od Rusije, preko Kine i Japana do Indije i Šri Lanke. Njihov otrov, baš kao i osinji i pčelinji, sadrži citolitički peptid koji oštećuje tkivo.

Kada je smrtno ranjen, stršljen ispušta feromone koji druge pripadnike roja pokreću u napad. Stoga je uništavanje njihovih gnijezda izuzetno opasno.

Vrlo su agresivni predatori, a napadaju srednje i velike kukce poput pčela i drugih osa. Privlače ih jarke boje i miris ljudskog znoja. Posebno agresivni postaju kada ljudi trče.

Pucanje gume pri velikim brzinama jedno je od onih iskustava koje nitko ubrojiv ne želi doživjeti

Zato postoji Tweel, guma koja se nikad neće ispuhati ili probušiti. Michelinov izum koristi gumene žbice umjesto komore pod pritiskom i u razvoju je posljednjih desetak godina.

Tweel je dosad upotrijebljen na invalidskim kolicima, svemirskim vozilima i radnim strojevima, a nakon što je Michelin odlučio ulupati 50 milijuna dolara u novo postrojenje sa stotinu djelatnika čiji je cilj unapređivanje ove tehnologije, za očekivati je da ćemo ga u dogledno vrijeme vidjeti i na automobilima.

Kakvim automobilima?

Terencima. Tweel se zasad najbolje snalazi pri malim brzinama i na zahtjevnim podlogama, no to bi se moglo promijeniti.

Što kažete?

NOVI LIST je napisao/la:
Krenuo prvi britanski autobus na ljudski izmet

Zvuči nevjerojatno, no riječ je o tzv. bio-autobusu koji se pokreće plinovima koji su rezultat ljudskog izmeta i ostataka hrane, a takvo vozilo koje može primiti 40 putnika proizvodi malo ispušnih plinova

Na britanskim cestama pojavio se  autobus koji koristi gorivo dobiveno iz ljudskih stražnjica!
Zvuči nevjerojatno, no riječ je o bio autobusu nazvanom "Broj dva" koji se pokreće plinovima koji su rezultat ljudskog izmeta i ostataka hrane, a takvo vozilo koje može primiti 40 putnika proizvodi manje ispušnih plinova nego ono dizelsko.
Od četvrtka ovaj bio autobus povezuje Bath i zračnu luku Bristol, piše britanski list Mirror.
Plin se proizvodi u bristolskom pogonu za obradu otpadnih voda, koji vodi tvrtka GENeco.
Prema riječima generalnog direktora GENeca Mohammeda Saddiqa, lokalno stanovništvo ustvari pokreće ovo bio-vozilo.
Inženjeri vjeruju da bi ovaj britanski bio autobus mogao biti primjer održivog pokretanja javnog prijevoza dok se istovremeno radi na očuvanju kvalitete zraka.
Bio autobus može prijeći 186 milja s punim rezervoarom plina, a za tu količinu goriva iskoristi se godišnji izmet pet osoba.

http://www.novilist.hr/Znanost-i-tehnologija/Tehnologija/Krenuo-prvi-britanski-autobus-na-ljudski-izmet

Ha ha ha, a da putnici uzputno konzumiraju grah mogao bi ići i dalje

Student s nizozemskog sveučilišta TU Delft (Delft University of Technology) u utorak je otkrio prototip bespilotne letjelice koja će služiti kao svojevrsna hitna pomoć iz zraka. Ovaj brzi multirotor u sebi sadrži defibrilator kojim se mogu spasiti mnogi životi

Zatajenje rada srca (srčani arest) u EU-u svake godine doživi 800 tisuća ljudi, a preživi ga tek osam posto njih. Stoga se Alec Momont odlučio razviti prototip bespilotne letjelice koja će moći letjeti brzinama do 100 kilometara na sat te tako pokriti do 12 kvadratnih kilometara površine unutar jedne minute. Usporedbe radi, uobičajenim vozilima hitne pomoći treba desetak minuta. 'Smrtni slučajevi se pak obično dogode u roku od četiri do šest minuta', rekao je Momont istaknuvši veliku prednost 'pomoći iz zraka'.

Zahvaljujući snažnim motorima, bespilotna letjelica u stanju je nositi teret mase do četiri kilograma, što je dovoljno za prenosivi defibrilator. Cijeli sustav organiziran je tako da se prate hitni pozivi, a lokacija određuje pomoću GPS-a. Nakon što letjelica stigne do odredišta, operator može putem kamere, zvučnika i mikrofona voditi osobu kraj unesrećene i pomoći joj. Hitni servisi već su pokazali veliko zanimanje za projekt, no prepreka je u cijeloj priči upravljanje letjelicom - ili točnije - nepostojeća pravna regulacija.

Momont želi da njegov prototip postane prava 'kutija za hitnu pomoć' u kojoj će se nalaziti i maske s kisikom, inzulinske injekcije i niz drugih pomagala kojima se mogu spasiti životi. Ovaj student nada se kako će se u roku od pet godina u Nizozemskoj razviti mreža 'bespilotnih letjelica za prvu pomoć' čime bi se moglo spasiti na stotine života. S obzirom na to da su se u medicinskom sektoru zainteresirali te izrazili potporu projektu, baš kao i brojne institucije - sustav bi možda mogao i zaživjeti u skorije vrijeme.

Za daljnji razvoj bit će potrebno izvesti posebne izmjene u navigacijskim sustavima za izbjegavanje sudara s drugim objektima, ali i osigurati već spomenute pravne regulacije. 'Cijena multirotora ne bi smjela biti problem; izračunao sam da bi to trebalo iznositi oko 15 tisuća eura po letjelici, što je razuman iznos', navodi Momont.

Europska središnja banka ulaže krajnje napore da bi postigla inflaciju od dva posto. Profesor ekonomije John Muellbauer predlaže novu i neočekivanu strategiju za pokretanje uspavanoga gospodarstva.

DW: Koje strategije trenutno koristi Europska središnja banka da bi dostigla inflaciju od dva posto i zbog čega te strategije dosad nisu djelotvorne?
John Muellbauer: Trenutna strategija ESB-a ima dva glavna smjera. Jedan je da se bankama ponude vrlo jeftini zajmovi pod uvjetom da one time kreditiraju mala poduzeća. A drugi, gdje još uvijek nisu daleko odmakli, jest da kupuju aktivu.
Ove metode su dobro funkcionirale u Sjedinjenim Državama, ali su manje djelotvorne u eurozoni. S jeftinijim hipotekama cijene nekretnina rastu, a to u Americi znači da ljudi mogu posuđivati daleko više novca. Mnogo tog posuđenog novca se potroši, a to potiče gospodarstvo.
U Njemačkoj, Francuskoj i Italiji stvari ne funkcioniraju na taj način. U ovim zemljama, ako želite uzeti hipoteku, morate platiti vrlo veliki depozit. U Njemačkoj je vrlo teško dobiti hipoteku bez ulaganja u iznosu od makar 20 posto od njezine vrijednosti. Kada cijene kuća porastu u Njemačkoj, ljudi moraju više štedjeti da bi mogli uplatiti taj depozit. Dakle, umjesto povećanja potrošnje i poticanja ekonomije, to ima suprotan učinak.
Druga važna stvar je da u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, domaćinstva u načelu imaju daleko više depozita u bankama i ušteđevina nego što imaju duga. Kada zbrojite sve depozite koje imaju domaćinstva u Njemačkoj, iznos je daleko veći nego ukupna količina duga. Dakle, kad su kamate u padu ili vrlo niske, sve te štediše zapravo imaju manje novca za potrošnju. Dakle, time se pomažu zajmodavci u Njemačkoj, ali oni su samo mali dio ekonomije, a štediše su daleko veći dio.
Koje rješenje Vi predlažete?
Moj prijedlog je da ESB pošalje svakom odraslom građaninu eurozone s brojem socijalnog osiguranja ček od 500 eura. U mnogim domaćinstvima to bi izazvalo dodatnu potrošnju. Naravno, neka domaćinstva bi to samo dodala svojoj ušteđevini, negdje bi platili stari dug, ali ako pogledamo studije o tome kako su ljudi koristili novac u sličnim slučajevima, vidi se da bi veliki broj domaćinstava potrošio dosta novca u prvoj godini. To bi imalo zaista velik učinak na ekonomsku aktivnost.
Dakle, po vašoj zamisli bi Europska središnja banka dala ljudima novac, oni bi ga potrošili i vlade bi dobile prihode od poreza, čime bi se smanjio deficit. Postoje li primjeri kada je sličan pristup uspješno primijenjen?
Nažalost, mnogi primjeri ove strategije dogodili su se u situacijama kad je već bilo problema s inflacijom. Tako da često nije imala blagotvoran učinak. Ali u eurozoni smo suočeni s potpuno suprotnim problemom – mi smo na udaru deflacije.
Ako konvencionalni potezi ne funkcioniraju baš najbolje, ESB će morati učiniti nešto, a ova ideja bi bila siguran način da se stimulira aktivnost i spriječi pogoršanje situacije.
Je li podjednako važno da se tih 500 eura da i ljudima u bogatijim zemljama kao i u zemljama gdje ima više poteškoća?
Jedna od velikih unutarnjih rasprava u Vijeću Europske središnje banke je uvijek to što potezi imaju različite učinke na različite zemlje. Uvijek postoji briga da će donesena odluka izgledati nepravedno i mislim da je najjednostavnije platiti isti iznos svakom građaninu eurozone. Politički gledano, to ima puno smisla.
Ima li ESB novca za to?
Novca apsolutno ima. Predsjednik Europske središnje banke Mario Dragi pričao je o ekspanziji od jednog trilijuna eura za balans ESB-a. Moj prijedlog bi koštao samo oko jednu šestinu tog iznosa. Tako da je to relativno malo u usporedbi s onim o čemu je govorio ESB, a daleko je vjerojatnije da će imati snažan efekt.
Ali zar to nije samo kratkoročno rješenje?
Apsolutno. Dugoročno gledano, proces reformi mora se nastaviti. Ovo je samo privremena mjera da se spriječi deflacija i pad eurozone u zaista duboku krizu, poput one u Japanu.
U ovom trenutku, posebno u perifernim ekonomijama, postoji dojam da ih ti strogi nadzornici eurozone prisiljavaju na poslušnost. Svo vrijeme se priča o štednji, stječe se osjećaj da odgovorni u eurozoni ne brinu puno o sudbini malih ljudi. To je dio razloga za nagli uspon svih tih nacionalističkih stranaka, na primjer u Finskoj, Francuskoj, Grčkoj i Španjolskoj.
Ako imate nešto što će obični ljudi odmah prepoznati kao nešto što im koristi i što će poboljšati njihove šanse da nađu posao, to bi osiguralo sjajan doprinos povjerenju u sustav eurozone.
Koji su argumenti protiv te ideje?
Mislim da su argumenti protiv nje neutemeljeni. Ali postoji nekoliko tipičnih kritika. Na primjer, njemački komentatori kažu da će takav potez potkopati motivaciju za rad. To je smiješan argument, jer ne vjerujem da je visoka nezaposlenost u eurozoni rezultat toga što ljudi bježe od posla ili ne žele raditi, već toga što posla jednostavno nema.
Još jedan argument protiv toga je da bi ova ideja mogla potkopati „vjeru u valutu“, što znači da se moj prijedlog ocjenjuje kao nešto što potiče inflaciju i da će nekako dovesti do dugoročno visoke inflacije. Naravno, kada ste u vrhuncu deflacije, možda to i nije najpreča briga.
Treći je tipično desničarski argument, odnosno taj da je davanje novca siromašnim ljudima koji to „ne zaslužuju“ nekako nemoralno. Oni zaboravljaju da uobičajena monetarna politika uključuje podizanje cijena imovine što pomaže ljudima koji posjeduju bogatstvo. Desničari to doživljavaju kao prirodnu privilegiju, ali smatraju da je davanje iste privilegije siromašnima nekako nepravedno. Mislim da je taj argument nemoralan.
U idealnom slučaju, kada bi se to trebalo dogoditi?
Mislim da se nikako neće moći dogoditi prije nego što uđemo u prvi kvartal 2015., jer ako se ispostavi da sam u pravu što se deflacije tiče, osjećaj deflacije će poslužiti kao poziv na buđenje i Vijeće ESB-a će zaista morati potražiti opcije koje imaju učinka.
John Muellbauer je profesor primijenjene makroekonomije na Sveučilištu u Oxfordu i bavi se istraživanjem odnosa između financijskog sektora i realne ekonomije.
/kako bi nam dobro došao takav poklon! /

U izradi vlakova danas se opsežno koristi stakloplastika, no inženjeri iz Chemitza usavršili su tehnologiju aluminijske pjene koja bi mogla dovesti do prave male revolucije u željezničkom prijevozu

Dva komada aluminija, debela tek 2,5 milimetra, povezana su kompozitnom pjenom od magnezija, silicija, bakra i aluminija. Ovaj aluminijski sendvič na okupu drže metalne veze negativno nabijenih elektrona i pozitivno nabijenih iona.

Rezultat je struktura dvadeset posto lakša od stakloplastike i dovoljno kruta da joj ne treba rebrasta potpora. Aluminijska pjena je bolja i u apsorbiranju sile prilikom sudara, kao i odolijevanju udarcima. Pri brzini većoj od 200 km/h nalijetanje na kamen, bocu ili pticu može imati teške posljedice na integritet karoserije.

Tehnologija aluminijske pjene nastala je još davne 1968., no tada je kamen spoticanja bio vrlo skup proces oblikovanja materijala.

Inženjeri instituta Frauenhofer i inženjerske grupe Voith sada su uspjeli tehnikom graviranja postići da se, umjesto konvencionalnog rastezanja materijala u željeni oblik, konture dobiju već prilikom punjenja pjenom. Proces izrade je sada 60 posto jeftiniji, što znači da bismo prve vlakove od aluminijske pjene mogli vidjeti već iduće godine.

Zašto ne i automobile? /t portal hr/

Malo sam pronjuškao po institutu te pronašao Pdf o tim materijalima na Linku

Chemnitz = Karl-Marx-Stadt?

Je, pretragu možeš započeti od ovdje

borna je napisao/la:...
Inženjeri instituta Frauenhofer ...

Frauenhofer Frauenhofer ... ... šta nije u Frauenhofer-u nastao Nero