Krk,Baška,Jurandvor i Batomalj

100% je Damirić! 

Malo Jurandvora od jutros, prvo je spuštanje prema cesti Krk-Baška..
.

Pogled sa ceste na glavni ulaz u Jurandvor. Desno je nekad bila tvornica konzervi paradajza (još od vladavine Talijana), pa je nakon II sv.
rata postala tvornica za vojničku dugmad (još krajem 70-ih kad sam kupio kućica u Jurandvoru naokolo je sve bilo puno onih malih
zelenih gumbi za petokrakom). Kasnije je to postalo skladište pa na kraju tzv.Diskont (koji u stvari ima i više cijene negoli u Baškoj).



Nekoć je na toj desnoj strani bio spomenik Partizanima, a raspelo na lijevoj strani začudo nisu dirali...(kad skeniram stare slike pokazat ću
i to). Lijevo kod ulaza je Volta, lijepi restoran sa finim jelima. Ljeti je stalno pun a zimi životari...




Pogled na zelenu i plodnu dolinu u čijoj sredini teče Rika, ljeti je potočić a za velikih kiša i prava brza rijeka...




I za kraj naravno neizbježno kupanje sa unukom (na gotovo praznoj plaži)

Već je živa pustoš  ,a tako su nam potrebni Euri za oporavak gospodarstva  

Jučer sam bio u turističkom birou da provjerim stanje....dakle u 7. i 8. mjesecu je bilo gotovo 12.000 prijavljenih gostiju svaki dan!
Tome treba pridodati i nešto neprijavljenih u privatnom smještaju pa nekoliko tisuća domaćih vlaasnika kuća i apartmana....
Trenutno je još nekih 3.000 gostiju.
Baška je u tome pogledu (sa Jurandvorom, Batomljem i Baškom dragom) jača od cijelog ostatka Krka!

Subota je bila lijepa al sam bio tužan radi oproštaja sa morem. Malo smo prošetali lukom i okupali se na plažici iza luke...

LINK
Sada imade 5 web kamera na ovom linku

Super

Sirota klima na susjednoj kući raspada se već godinama, ali još se drži na okupu...



Zadnji puta je radila pred nekih 7-8 godina a montirana je svega koju godinu prije. Prvotni stanari koje sam znao od 79 jesu napustili ovaj
svijet, nasljadnici su kuću prodali nekim starijima sa Ri područja koji sve rijeđe dolaze tako da se nažalost sve pomalo raspada!
Ovako je izgledala prošle godine



Zadnjih dana se sve rascvjetalo i krasno miriše

Danas sam ulovio kilu srdela za 25 kn na glavnoj cesti ispred Jurandvora

Ribarica prolazi skoro svaki dan oko 9 ujutro, koji puta imade i bogatiju ponudu no bitno je da je riba svježa, ulovljena tek koji sat prije!

Pomalo mi je tužno sam glumit Pingvina bez publike

More je baš fino osvježavajuće sa nekih 12-13 stupnjeva...

Stara škola u centru se ruši odnosno njen stražnji dio, prednji ostaje kao spomenik? /ako se ne uruši i on/

Nova škola još nije završena pa se nastava privremeno odvija u jednom Slovenskom odmaralištu

Sada dok neimade puno ljudi mogu svoje zvijeri pustiti da se slobodno istrče

Tko bi rekao da ta mala stvorenja mogu toliko trčat, odu par stotina metara na jednu stranu pa na drugu i tako u pola sata pretrče valjda
i kilometar-dva!

Na Velebitu imade jošte snijega

Meteo-stanica na Zavižanu

Pred dva tjedna slikavao sam opet malo Mjeseca

Super što si nastavio sa sličicama sa otoka Krka.

borna je napisao/la:Danas sam ulovio kilu srdela za 25 kn na glavnoj cesti ispred Jurandvora

Za tu cijenu, pretpostavljam da je riba ulovljena u Australiji, provezli je do Mjeseca i natrag i spustili na Krk. Nije da sam baš čest gost na placi, ali ne sjećam se da su srdelice ikad bile preko 16 kn, a ponekad ih se da naći i za 10kn/2kg.

borna je napisao/la:More je baš fino osvježavajuće sa nekih 12-13 stupnjeva...

Kupao sam se i ja nekoliko puta u moru usred zime, ali to je više bilo frajerisanje i generalno gledajući nisam oduševljen tom rabotom, zato  

borna je napisao/la:
Tko bi rekao da ta mala stvorenja mogu toliko trčat, odu par stotina metara na jednu stranu pa na drugu i tako u pola sata pretrče valjda
i kilometar-dva!

Kilometar- dva u pola sata pređe i moja nona, na pragu 80-te i to kad je kuk i koljena bole. Kad je zdrava, može i više.
Frendica je svom psu stavila Garmina oko vrata i ispalo je da na njezin pretrčani kilometar, pas napravi IIRC 1,3km.

LLeon je napisao/la:Nije da sam baš čest gost na placi, ali ne sjećam se da su srdelice ikad bile preko 16 kn, a ponekad ih se da naći i za 10kn/2kg.

Preko ljeta u Jablancu ako si u 7.00 h na rivi za 20 Kn dobiješ 5 kg bez beda. Ako je za 50 Kn dobiješ 5 kg srdela ili inćuna ča je već bilo tu noć va mreži i još 4-5 plavica od cca 30-40 dkg po komadu,a taman mi sjednu na rešetku roštilja.
I love podvelebitsko ribarenje i cjene...

Tja, ovo je otok i sve mora biti skupje! Vavik je tako bilo, u ribarnicama se znade naći nešto jeftinije ali često i starije
Tih kilo ribica je za Hanumu i mene dosta da se tri puta najedemo (uz pečeni krompjer) a bude malo i za zvjerad.

borna je napisao/la:Tja, ovo je otok i sve mora biti skupje! Vavik je tako bilo

Ne ide riba preko mosta. Ulovljena je u moru i direktno brodom dovezena na Krk.
Ne mora bit skuplje, nego prijevoznici i trgovci koriste priliku da dignu cijene, na račun mostarine. Mostarina za 3. kategoriju vozila je 81 kn. Neka u kamion natovariš samo 2 tone robe, cijena ti raste za cijele 4 lipe/kg.

Kraj je mojim mukama po WI-FI-ju!
Platio sam godišnju članarinu (360 kn) i učlanio se u udrugu BsWirelles.net te dobio vlastitu pristupnu točku (Baška37 free)

Imade i nekih pomaka u najbližoj okolini, trenutačni vlasnik susjedne kuće je konačno uklonio raspadajuću klimu.

Budući da baš ne obožavam kisele krastafce napravio sam danas popodne jednu malu šetnju slikajući za vas. Išao sam putem kojim svakodnevno šetam
zvjerke (ili one šetaju mene?), naj ugodnije je rano ujutro za svitanja dok sunce nije izašlo.
/te zvjeri jedva čekaju da se razdani i ma koliko bio pospan ne daju se otjerati dok se ne dignem/
Kad se spustim na uličicu iz kuće na desno je plac

Na lijevo se ide prema kraju starog dijela Jurandvora (na kući se vide tragovi nekadašnje klime u raspadanju)
Na desno sa susjedovog balkona provjerim kakvo je more (da se ne penjem na krov)



Kad se prođe ispod kuće skrene se na lijevo pa na desno kroz drugi prolaz



Malo-pomalo se uređuju stare zapuštene i ruševne kuće /pogled unatrag/

I dođe se na kraj stare jezgre

Idem kratko na lijevo pa na desno u šumu (može se i ravno u brdo, to ću obraditi drugi puta)

Ovdje se nalazi nekoliko vrtova gdje domaći sade povrće te uzgajaju kokoši (koje li zabave mojim zvjerima!)

Pogled unatrag na jedan zapušteni vrt (o tome ću kasnije)

Ovdje moja barka čeka bolja vremena (ne isplati mi se spuštat ju u more i skupo plaćat vez kad ju ne stignem koristiti, strpit ću se dogodine)

Puteljak u desno prema crkvi sv.Lucije

Ovdje imade i malo prave đungle

Gore lijevo je nekoliko uređenih poljoprivrednih zemljišta

Dolzim do malog mosta preko nekadašnjeg potoka (koji za vrijeme jakih kiša znade biti bujica)

Dno korita je ograđeno i imade nekoliko ustava

Sjećam se da je još pred 30-ak godina ovdje stalno tekao potok, sada su ga preusmjerili u vodospremu iznad Jurandvora

Pogled unatrag

Idem dalje kroz ugodnu hladovinu

Dolazim na livadu iznad crkve

Pogled prema Hlamu, brdu koje štiti Jurandvor od direktne bure

Nekadašnja crpka za izvlačenje vode na polje iznad- unutar cijevi se nalazi dugačka pužna osovina čijim se okretanjem dizala voda. Već je dugo
izvan upotrebe jer nema vode.

Evo nas i kod crkve sv.Lucije

Tu je nekad bilo dosta zgrada samostana, jedna je nanovo podignuta i služi kao muzej a drugima su prikazali samo temelje





Vođenje se sastoji od obilaska crkve, ruševina te predavanja u muzeju uz dijaprojekcije i kratki film

Zavirio sam malo unutra

Cijeli taj prostor je uređen pred nekih 15-k godina (?) pa je i crkvi nadozidan gornji dio (navodno je nekad takav bio?)
/kad skeniram svoje stare fotografije i / ili filmove vidjet će se prijašnji izgled svega/

Iza crkve je groblje, kako je tlo kamenito pokojnici se stavljaju "na kat" u grobnice

Tu je i lijepo uređen park sa prijemnom zgradom i prodajom suvenira

te veliko parkiralište (koje znade biti puno!)



Jedno stablo mi uvijek privuče pažnju

Zamolio sam prodavačicu da mi dozvoli slikanje- reko joj da je to za ovaj forum!



/nastavit će se no vrijeme je za posljednju šetnju sa zvjerima!/

Povratak prema Jurandvoru je cestom, slikano unatrag (radi položaja sunca)

Tu je sve puno "apartmanskih kućica" (kojih prema skromnoj procjeni imade najmanje 100 u samom Jurandvoru)

Na drugoj strani su malo skromnije (i starije)

Na kraju te ulice na desno i gore se ide prema starom Jurandvoru

a na lijevo se dolazi do nekadašnjeg pojila za ovce, prije glavne ceste

Tu dolazi onaj potok iz početka današnje priče, nekad je to uvijek bilo puno vode, danas nema niti za žabe

Idemo dalje natrag prema domu, desno je jedna povelika kuća podignuta krajem 80-ih. Vlasnik je jedan Crnogorac koji se priženio u Jurandvoru no
početkom rata se osjetio ugroženim pa sa cijelom obitelji je pobjegao u CG! (navodno je ostao i dužan jako puno poreza jer je bio obrtnik?)
Kućica tako stoji već 25 godina, povremeno ju obiđe netko od suprugine rodbine.

Prije sam spomenuo zapušteni vrt, uz njega je i kućica u koju sam ranije zalazio.
Bila je nekoć jedna baka Lucija, imala je najljepši vrt u Jurandvoru a rekao bih i cijelom otoku!
Obrađivala je zemlju, imala i mali vinograd te je radila najbolju rakiju koju sam ikad probao! No svemu dođe kraj pa tako i njenom životu, djece nije
imala neko samo neke dalnje rodbine. Najbliži po srodstvu je došao iz Amerike (i sam je bio u poznim godinama) pa su ostali od njega tražili enormne
iznose za svoje udjele u nasljedstvu koje im naravno nije dao- i tako je kućica zapuštena već dobrih 30 godina!

Takovih tužnih priča imade još puno u selu, pa i Baškoj i šire....
Na jednoj kući stoji tabla:

I za kraj dođoh kući, moja vjerna zvjerka me strpljivo čekala (i bila ljuta što i nju nijesam poveo no bilo je prevruće, +39)

Našao sam nešto starijih slika jednog posjeta crkvi sv.Lucije i muzeja (unuka je pažljivo sve odgledala, kasnije je išla i u malu školu glagoljice)







Film govori o povijesti doseljavanja Hrvata u ove krajeve, nastanku Bašćanske ploče itd
Unutrašnjost crkve



Kažu da je ploča nekad bila položena na pod te da se po njoj gazilo....

Od kada se uredio okoliš crkve ljeti se tamo održavaju razne priredbe









Wikipedija kaže (da ja ne blebnem nešto krivo)
Jurandvor je osnovan u 16. stoljeću a sastoji se od naselja Čubranići i Juranići (nazvanim po imenima plemića). U centru naselja, u staroj jezgri Juranića nalazi se Jurin dvor po kome je naselje dobilo ime.

Benediktinci-glagoljaši na ostatcima rimske vile izgrađuju samostan sv. Lucije, a oko 1100. godine opat Dobrovit gradi sadašnju jednobrodnu ranoromaničku crkvu sv. Lucije na čijem se pročelju nalazi zvonik četverokutna tlocrta. Zvonik je u 19. stoljeću snižen za jedan kat, a na uglovima je ugrađena kamena plastika - simboli četiri evanđelista. Zvonik crkve je sagradio Andrija iz Krka.
Jurandvor je poznat kao mjesto gdje je pronađena Bašćanska ploča. Ona je pronađena 1851. u crkvi sv. Lucije. Crkveni kor bio je odijeljen kamenom pregradom koja je srušena, a namjesto toga postavljena je čuvena Bašćanska ploča. Danas se Bašćanska ploča nalazi izložena u auli Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a u crkvi svete Lucije je njena kopija.

U crkvi se danas nalazi lapidarij sa spomenicima rimskog i starokršćanskog razdoblja, a u zvoniku je sačuvano zvono iz 14. stoljeću

Crkva svete Lucije je ranoromanička crkva u Jurandvoru kraj Baške na otoku Krku iz koje potječe starohrvatski glagoljički spomenik Bašćanska ploča. Uz crkvu je nekada postojao benediktinski samostan
U starijim izvorima piše da se nalazi u Baški i Bašćanskoj drazi, ali to je zbog promjene tih pojmova kroz povijest.

Vrijeme izgradnje crkve i samostana koji je postojao odmah do nje su nepoznati. Iz različitih okolnosti te iz samog teksta Bašćanske ploče smatra se da je postojala već u 11. st. Prema tekstu Bašćanske ploče može se jasno zaključiti da je hrvatski kralj Dmitar Zvonimir (1076. g.-1089. g.) darovao izvjesnom opatu Držihi „ledinu“ tj. zemljište, teren, na kojemu je opat Dobrovit sagradio crkvu svete Lucije i samostan. Zna se da je samostan pripadao benediktincima.

Smatra se da je samostan izgrađen na mjestu ville rustice iz rimskog doba, a crkva na temeljima ranokršćanske bazilike.
Godine 1308. spominje se da je samostan zbog velike starine bio ruševan („nimia vetustate consumptum“) te da ga je potrebno temeljito obnoviti. Obnovu samostana je vodio bašćanski župnik po čemu se zaključuje da u samostanu tada nije bilo opata. Koncem 14. i sredinom 15. st. se spominju još dva opata svetolucijskog samostana, a 1465. g. benediktinci su napustili samostan i otišli u Italiju. Iako je samostan postojao do 1590. g. bio je u ruševnom stanju („Ingressus domus Abbatiae, ipsas quasi ruinam minantes vidit“). Ipak i nakon odlaska benediktinaca u samostanu su bili neregularni opati, redovito stranci, sve dok odlukom austrijske vlade 8. prosinca 1817. g. nije predan na uživanje biskupu krčke biskupije Ivanu Šantiću i njegovim nasljednicima. Od tada krčki biskupi nose i naslov „opat svete Lucije“.
Crkva je danas malena romanička građevina s jednom lađom koja završava polukružnom apsidom. Na pročelju je, također romanički, zvonik kroz koji se ulazi u crkvu. Zvonik je sagradio Andrija iz Krka u 13. st. Na zvoniku je sačuvan i njegov natpis: MAISTER ANDREAS ME FECIT. Nekada je zvonik bio viši, ali ga je prilikom obnove 1863. g. krčki biskup Ivan Vitezić dao sniziti za jedan kat. Istom prilikom na uglovima je ugrađena kamena plastika, simbol četiri evanđelista. 1498. g. lokalna plemićka obitelj za koju se smatra da je podrijetlom iz Bosne, a došla je u Jurandovor iz Poljica u Dalmaciji, Juranić, dala je crkvi s južne strane dograditi malenu kapelicu Svetog ruzarija. Prezime Juranić i danas je prisutno na otoku Krku. Do Prvog svjetskog rata na glavnom oltaru je bio drveni poliptih s gotičkim okvirom, djelo Paola Veneziania iz prve polovine 14. st. Zbog velike umjetničke vrijednosti taj je poliptih dvaput restauriran, za vrijeme Prvog svjetskog rata u Beču te 1967. g. pri tadašnjem JAZU, danas HAZU u Zagrebu. Danas se poliptih nalazi u biskupskom dvoru u Krku.

O crkvi su brinule dvije bratovštine, Svete Marije Goričke iz obližnjeg marijanskog svetišta Gorice te Gospe od ruzarija. Nakon odlaska benediktinaca u crkvi su misili domaći bašćanski svećenici.
Bašćanska ploča izvorno je bila lijevi plutej tj. pregrada između dijela crkve kojeg koriste svećenici i dijela namjenjenom puku. 1851. g. župnik Petar Dorčić pronašao ju je ugrađenu u pod crkve te je o tome upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog nakon čega počinje njezina restauracija i pokušaji čitanja njezinog teksta. Danas se nalazi u auli HAZU u Zagrebu, a u crkvi svete Lucije je njezin odljev.
Uz crkvu je vezan jedan narodni običaj. Na dan Svete Lucije, 13. prosinca, nakon mise sa zvonika crkve baca se „hlipcić“, maleni kruh, hljebić. Taj višestoljetni običaj potječe iz vremena kada je u vlasništvu crkve bio obližnji mlin na rječici Suha Ričina pa se u čast Svete Lucije brašno darovalo lokalnom življu, a ono je od njega peklo „hlipciće“ koji su se onda bacali sa zvonika okupljenim vjernicima. Taj običaj se održava i u suvremeno doba.

U Jurandvoru imade lijepo izvedenih kuća, a i onih drugih kojima se dodavalo malo-pomalo pa su ispale najblaže rečeno smiješno.





Ima i dosta prolaza (mnoge zgrade jesu povezane preko ulice)





Puno raznoga na malo prostora

Uvijek je bilo neke živine da me zabavlja (i dosađuje)







Ljepši spol uvijek primam u goste!