Kopnom, morem i zrakom po sjeveru Europe

Na poslu mi stigla depeša: “Trebao bi ići u Englesku na par dana.”
-Ok, nema problema. Kada se ide?
-Sutra.
-“Obožavam” takve ho-ruk akcije.

Za nešto više od 24 sata sam već bio u zračnoj luci Pleso. Plan je bio letom KL 1944 do Amsterdama, a zatim letom KL 971 do Newcastlea.
Nakon obavljenih formalnosti vezanih uz putne isprave, prtljagu, sigurnosnu kontrolu i jedno putno pivce u aerodromskom kafiću..  sjedim u Embraeru ERJ-190, avio tvrtke KLM Cityhopper (podružnica KLM Dutch Royal Airlines).
Kako nisam uslikao “svog” Embraera, evo drugi: ovaj je  ERJ-195 od Air Dolomita. Reg: I-ADJO


Jedan od šest CA Dashova. Ovaj je 9A-CQB “Lika”


Vežite se, polijećemo.


Na modrom nebu iznad zagrebačkog smoga.


Iznad oblaka


Za nešto više od sat i pol smo iznad 1100km udaljenog Amsterdama (sorry, mutno). Ovako, u zraku, se potpuno izgubi pojam o udaljenosti. Vlakom bi iz Rijeke stigli jedva do Moravica. Kažu da u svijetu brzi vlakovi konkuriraju avio prijevozu…


Nije da sam se nešto puno motao po svjetskim aerodromima, ali amsterdamski Schipol je O-GRO-MAN.  Samo terminal D na kojem smo se mi prekrcavali ima IIRC 87 izlaza. Pa ti vidi.
Ovo su samo odlasci od 20:30 do ponoći. Valjda godišnji promet riječkog aerodroma. Moj let za Newcastle je u 21:50.


Kobila za Newcastle je vezana pored Boeinga 737 Reg: PH-BXW
Mislim da smo i mi u B737  (pišem u množini, jer smo dvojica, kolega iz firme i ja)


Slijetanje u Newcastle, granične formalnosti, objašnjavanje policajcu zašto sam ovdje, gdje idem, na koji brod, zašto nemam pomorsku knjižicu (a idem na brod)… Valjda mu je moj skinhead look pobudio sumnju da nisam osoba koja je dostojna stupiti na njegov usrani otok, jer je jedino mene toliko gnjavio, ostali su prolazili kontrolu za 3 sekunde.  Aj dobro, i to smo obavili. Pokupili smo prtljagu, u predvorju nas je dočekao taxist držeći u ruci papir sa imenom broda i nakon cca pola sata vožnje stižemo luku Port of Tyne.

Port of Tyne je luka smještena na ušću rijeke Tyne, 15-tak km istočno od Newcastlea (puno ime grada je Newcastle upon Tyne). Sa godišnjim prometom od 4,9 mil.t je nešto veća od riječke luke (4,1 mil.t).
2014. je proglašena britanskom lukom godine

Today, the results of over a decade of development and £120 million of investment has culminated in being named UK Port of the Year in the 2014 National Transport Awards

Uzvodno


Nizvodno

Kontejnerski promet im očito nije prioritet. Tek 2 kontejnerska mosta.


I skromni skladišni kapaciteti


Zato imaju 2 ro-ro terminala, sa čini mi se dobrim prometom.




Obratite pažnju kolika je oseka. Za vrijeme plime razina vode se podigne do vrha stupova, dakle nekih 6-7 metara. Tehnički gledano, nalazimo se na rijeci, nekih 5 km od ušća, ali more ovdje ima utjecaj na plimu i oseku.


Grčki bulk Atalandi. Iskrcava ugljen, ako se ne varam.



City of Barcelona, isplovljava sa ro-ro terminala


Collingwood- pilotina


Enquest Producer
Od listopada 2013. se nalazi u brodogradilištu A&P. Ako sam dobro shvatio, kada se dovrši posao preinake, brod će postati rafinerija i skladište nafte na Sjevernom moru.


Ovo nisam uspio shvatit što je. Možda nastambe za platformu.

Brod na koji sam ukrcan je stigao iz USA (zaboravio sam iz koje luke) i trenutno iskrcava drvene pelete.


Dvije Scanie čekaju na utovar.  
Maskinfabriks-aktiebolaget Scania osnovana je 1900. u Malmöu (glavni grad pokrajine Skåne). Dobila je  ime prema latinskom nazivu za švedsku pokrajinu Skåne, a to nam je upravo slijedeća destinacija.


Logo Scanie i grb pokrajine Skane na sebi imaju Grifina, mitološko biće sa tijelom lava i glavom orla.




Ukrcaj


Nakon ukrcaja, kamion vlastitim mehanizmom prekriva teretni prostor.
Nisu vozili daleko, jer su se dosta brzo vraćali na ukrcaj.


Svakih nekoliko sati prođe ovaj usisivač na kotačima,  malo pošprica vodom, pomete, usisa.. Paze na ekologiju, jer kod manipulacije peletima u zrak odlazi drvena prašina, koju pokušavaju svesti na minimum.


Kada je štiva pri kraju sa iskrcajem, unutra ide bager…


…koji skupi ostatke na hrpu. Ostalo rade pomoćni bageristi (ono što bager ne može, to ja lopatom)



Isplovljavamo iz Port of Tyne. Slijedeća luka- Helsingborg.


DobiJo sam svoju kabinu. Doduše, pogled i nije baš nešto. Žalit ću se Upravi (vodovoda).


Ovako je malo bolje


S komandnog mosta se ipak najbolje vidi
Bokaporte su otvorene, jer posada pere štive. Slijedeći teret je pšenica, pa treba oprat ostatke drvene prašine. Prethodni teret je bio ugljen (vidio sam u teretnom listu, a i pronašao par komadića ugljena na palubi).

Da predstavim i brod:

Orient Accord
Bulk carrier
IMO: 9467627
LOA: 180 m
B: 30 m
GT: 23.426 t
NT: 11.082 t
DWT: 33.755 t
Builder: Samjin Shipbuilding Industries, Korea
Year: 2010


Kuma broda i ostatak boce šampanjca.


Pogled preko prove





I preko krme





Malo platformi iz Sjevernog mora
Maersk resolve- buši podmorje.  Pored nje se vide “noge” nove platforme koja će biti instalirana.


Neka no name platforma. Bilo ih je još puno na horizontu, ali predaleko za neke ozbiljnije fotografije.


Nordic orion nas prestiže.

Jadnički, kako ih valja. Nije im lako. Valjalo je i nas, a brod ima 180 metara, pa gdje neće ovu šešulu.
U pozadini sjeverna obala Danske.


Ako se ne varam- Auto Baltic


Hanse vision- dobro nakrcan “škatulicama”


Nord Auckland- na putu prema Turskoj


Okrećemo oko Skagena, najsjevernije točke Danske. Pozdrav kolegi forumašu koji je prošao Skagen dan prije, u suprotnom smjeru.  Mimoišli smo se negdje na Sjevernom moru.


Nakon 60 sati plovidbe i 570 nautičkih milja (1050 km) iza krme stižemo u Oresundski tjesnac. Taj prolaz između Danske i Švedske je jedan od najprometnijih plovnih puteva na svijetu, ali mi je loše vrijeme pokvarilo planove za fotografiranje.
Jedva sam ulovio Cora Jo


Pearl Seaways i Crown Seaways. Cruse ferries na relaciji Oslo- Kopenhagen.




Trajekt tvrtke Scanlines. Povezuje Dansku i Švesku, na najužem dijelu oresundskog kanala između Helsingborga (S) i Helsingora (DK). Trasa mu je otprilike kao Valbiska- Merag- 2,5 NM.


2 dana smo proveli na sidru u Oresundskom tjesnacu, na pola puta između Švedske i Danske. Točnije ispred švedskog otočića Ven. Kaže Wikipedija da ima 7,5 km2, 4 sela, 370 stanovnika i teritorijalno spada pod švedski grad Landskrona. Od svega toga uspio sam vidjet jedino ovaj svjetionik.

Vrijeme je bilo očajno. Temperatura malo iznad 0, jak vjetar, kiša… Ipak na trenutak sunce se probilo do Helsingborga.


U 2 dana navigacije i 2 dana na sidru smo uspjeli obaviti posao zbog kojeg smo došli i samo smo čekali ulazak u luku, iskrcavanje i povratak kući.
Dok smo mi čekali prijevoz do aerodroma, već je počeo ukrcaj pšenice u brodske štive.




Mislim da nas odavdje pune


Ili iz ovoga… nije ni važno


Ulaz u luku



Kontejnerski terminal




Što se tiče željezničkog prometa, ova obezglavljena kontejnerska kompozicija je sve što sam uspio vidjeti

Lijepo si krenuo - oma oštro na prvu loptu. A i fotke su fine (osim one jedne koju ne vidim(o)).
Da, Shiphol jest ogroman, ali po mojim iskustvima, jedan od humanije organitziranih...

LLeon je napisao/la:
Grčki bulk Atalandi. Iskrcava ugljen, ako se ne varam.
https://2img.net/h/i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Brodovi/DSC05330.jpg

Ma, bravo! Grčki brod iskrcava ugljen na lokaciji gdje su nekoć bila najveća krcališta za izvoz engleskog ugljena!
Mašalah, "Željezna ledi"

I ovdje se nešto pretače… nafta, čini mi se.




Pod brod nam dolazi taxi koji nas vozi stotinjak km na jug, do zračne luke Copenhagen.
Ne razumijem ni riječi švedskoga, ali i bez toga vidim da je taxi ovdje skuuup, za nas sirtotinju, naravno.  Ali koga briga, firma plaća.

Usporedbe radi, relacija od 105 km Helsingborg- Copenhagen košta oko 1250 kn. U Hr bi ista relacija došla 530-630 kn.


Primjetio sam na više mjesta uz autoput ovakve prikolice postavljene kao jumbo plakati.


Naplatne postaje na Oresundskom mostu. Točnije mostotunelu.  Most spaja švedski Malmö i danski Copenhagen. Ima 4 kolničke trake i 2 željeznička kolosijeka. Mostovni dio je dužine 7850 m, zatim slijedi oko 4 km vožnje po umjetnom otoku, te 4 km tunela pod morem.
Cijena za jednokratni prijelaz mosta je, preračunato, oko 300 kn, ali redovni korisnici mogu ostvariti značajne popuste, do 75%.


Da ljubitelji autobusa ne bi ostali uskraćeni



Približavamo se najvišoj točki mosta. 57 m iznad mora, a visina najvišeg stupa je 204 m.


Imamo 3 sata do polijetanja. Dovoljno za podignuti karte, predati prtljagu, okinuti koju fotografiju…


Izbaci uljeza.  Boeing među Airbusima

Norvegian, Boeing 737
LN-NGF




SAS, Airbus 320
OY-KAU
Ovime ćemo letjeti do Frankfurta. Broj leta SK 0675


Poletjesmo


Slijetanje u Frankfurt




Tunel između treminala 1 i 2


Lufthansa, Airbus 321
D-AISI


Još malo shutle buseva




Ukrcavamo se na let OU 0411. Croatia Airlines, Airbus A319, Reg: 9A- CTL




I nakon gotovo 4500 prijeđenih km; kopnom, morem i zrakom, uspješno obavljenog posla vraćamo se u Rijeku.

Pfaff je napisao/la:Lijepo si krenuo - oma oštro na prvu loptu. A i fotke su fine (osim one jedne koju ne vidim(o)).

Hvala! Ispravljeno!

Pfaff je napisao/la:
Ma, bravo! Grčki brod iskrcava ugljen na lokaciji gdje su nekoć bila najveća krcališta za izvoz engleskog ugljena!

Dao si mi mislit. Radili su sa "kašikama", pa sam automatski pretpostavio da je iskrcaj. I bio sam u pravu.
Vidi se po kormilu koliko brod ima manji gaz u nekoliko sati (pretpostavka da nisu petljali po balastu).

Auuu... što nam sve napriča u ovo kratko vrijeme. Koncentrirani prikaz prometala. Promet u piluli. Kraj tolikih silnih zbivanja kad si stigao obavljati svoj posao (a i ja pitam glupa pitanja).
Pohvalno je, uostalom u duhu Lleonovog imidža, da u onom aerodromskom tunelu nije koristio rubnu pokretnu traku

Zanimljiv putopis.

Sviđa mi se ona fotka na nebu iznad zagrebačkog smoga. Nego, čudiš se kako brzi vlakovi konkuriraju avionu. Evo kako, ovo je vozni red vlaka Paris - Amsterdam http://reiseauskunft.bahn.de/bin/traininfo.exe/dn/819924/484765/423534/61541/80?ld=9667&seqnr=7&ident=2z.0846867.1426525629&date=16.03.15&station_evaId=8700014&station_type=dep&currentReferrer=tp&rt=1&

I da, vidim da imamo slična iskustva na granici, samo kaj se meni to događa u vlaku s Slovencem.

Pfaff je napisao/la:Lijepo si krenuo - oma oštro na prvu loptu. A i fotke su fine (osim one jedne koju ne vidim(o)).
Da, Shiphol jest ogroman, ali po mojim iskustvima, jedan od humanije organitziranih...

LLeon je napisao/la:
Grčki bulk Atalandi. Iskrcava ugljen, ako se ne varam.
https://2img.net/h/i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Brodovi/DSC05330.jpg

Ma, bravo! Grčki brod iskrcava ugljen na lokaciji gdje su nekoć bila najveća krcališta za izvoz engleskog ugljena!
Mašalah, "Željezna ledi"

Lleon će se sigurno sjetiti da je Atalandi bio u Lencu prije 2 ili 3 godine ( ne sjećam se točno ).

Što se tiče reportaže, svaka čast, detaljno i jezgrovito.
Btw, ako postoje kamere u avijonu, nije čudno što su te dodatno zadržali na erodromu, s obzirom koliko si snimao u zraku i po zemlji.

Pfaff je napisao/la:Da, Shiphol jest ogroman, ali po mojim iskustvima, jedan od humanije organitziranih...

Je, Schiphol mi se najviše svidio od svih.  Najviše me oduševio free wi-fi i stolovi sa 220V utičnicama  a što se tiče veličine- imali smo preko 3 sata vremena između letova, od toga sam skoro 2 sata proveo šetajući po aerodromu i nisam obišao cijeloga.

gaspa je napisao/la:Pohvalno je, uostalom u duhu Lleonovog imidža, da u onom aerodromskom tunelu nije koristio rubnu pokretnu traku

Probao sam to Schipholu, vidio da znam hodat po tim trakama i kraj priče. Neka ih.

ICE-3M je napisao/la:Nego, čudiš se kako brzi vlakovi konkuriraju avionu. Evo kako, ovo je vozni red vlaka Paris - Amsterdam

Nije bilo čuđenje, to je više bila žalopojka na brzinu naših vlakova.
3:20 za 500 km. Definitivno je brže vlakom, s obzirom da su aerodromi smješteni u najboljem slučaju na periferiji grada, treba doći najmanje sat vremena prije polijetanja zbog predaje prtljage, check-ina, gnjavaže sa sigurnosnom kontrolom...

kico101 je napisao/la:Lleon će se sigurno sjetiti da je Atalandi bio u Lencu prije 2 ili 3 godine ( ne sjećam se točno ).

Ovaj Atalandi je prije 2 godine još bio na kineskom navozu.

To sam i ja pomislio na prvu, a onda sam išao provjerit. Na mojim slikama je bulk Atalandi, a u Lencu je bio tanker Atalandi. Zanimljivo, oba su Grci.

Tanker Atalandi u Lencu (photo by Gorg): http://www.shipspotting.com/gallery/photo.php?lid=2122692

Bulk Atalandi: http://www.shipspotting.com/gallery/photo.php?lid=2205778

LLeon je napisao/la:

To sam i ja pomislio na prvu, a onda sam išao provjerit. Na mojim slikama je bulk Atalandi, a u Lencu je bio tanker Atalandi. Zanimljivo, oba su Grci.

Možda su ga u međuvremenu preinačili u bulk carriera.

A štaš, tu sitnu razliku nisam uočio na prvu.

BTW, smiješ li nam ikako otkriti kog si vraga uopće radio na tom putu?

Pfaff je napisao/la:BTW, smiješ li nam ikako otkriti kog si vraga uopće radio na tom putu?

Smijem. To sam smatrao sporednim za ovaj putopis, ali evo, kad već pitaš:
Raspao im se ležaj koloture na grani dizalice, pa smo to išli zamijenit (ne mijenja se samo ležaj nego cijela kolotura). Usput smo promijenili i osovinu jer ju je taj ležaj oštetio. Usput, kad smo već tamo, pregledali smo hidrauličke spojeve na ostalim dizalicama. Kolega je nešto čeprkao po krajnjim prekidačima (to nije moje područje pa se tu ne guram).    

Izgleda mi prilično zapušteno i nepodmazano

Lijep putopis, nego jedan detalj me zanima sa domaćeg inventara
https://2img.net/h/i695.photobucket.com/albums/vv319/LLeon_album/Orient%20Accord/DSC05606.jpg
Jesu to samo nasloni za glavu ili presvlake preko sjedala?

Narcis je napisao/la:Jesu to samo nasloni za glavu ili presvlake preko sjedala?

Presvlake preko sjedala, ako misliš na ovaj tamnoplavi rub.
Na vrhu sjedala se vidi komadić svjetloplavog naslona za glavu.

Možda ovo pomogne:

LLeon je napisao/la:

Narcis je napisao/la:Jesu to samo nasloni za glavu ili presvlake preko sjedala?

Presvlake preko sjedala, ako misliš na ovaj tamnoplavi rub.
Na vrhu sjedala se vidi komadić svjetloplavog naslona za glavu.

Svjetloplavi naslon za glavu?



BTW, vidim i da vas je alkoholom pojilo...

Pfaff je napisao/la:BTW, vidim i da vas je alkoholom pojilo...

I to kvalitetno Teran "Kozlović" ili Malvazija "Matošević" LLeon ispravi me ako griješim, ali koliko uspijevam vidjeti etikete, to bi bilo to.

Ti nasloni za glavu se dodatno plaćaju, a nismo mi manageri, pa da se firma baš toliko isprsi.
Ni za vino me nemoj pitat. Za mene postoje samo dvije vrste: crno i bijelo.

LLeon je napisao/la:Za mene postoje samo dvije vrste: crno i bijelo.

... i pivo

Mala škola grčkog: brod se zove Ataladi. NT se izgovara D (kao što se i MP izgovara B). A značilo bi (i): Bez talenta (iako baš nema smisla za ime broda). Dakle, moglo bi biti i neko ime, toponim. Ako me sad pitate što je s grčkim slovom delta - to je meko d, izgovara se kao u engleskom th.