HŽ u tisku
+32
NP-549
Miha
Laurus
ikar
file
DD
ICE-3M
gaspa
KAPO
novi_shef
buShip fun
Stjepan
Pera_Govedo
Silver
Vice
sali
leteči vlak
kico101
Zamet
Marioo
Vedran Zeman
Drempa
Pfaff
ZlayoZg
Jean
Phalanx
Narcis
seabral
Thommo
Barney
kiki273
LLeon
36 posters
Stranica 1 / 22.
Stranica 1 / 22. • 1, 2, 3 ... 11 ... 22
HŽ u tisku
Današnji članak iz Novog Lista:
RIJEČKI ŽELJEZNIČKI KOLODVOR LJETI SVE PUNIJI TURISTA IZ SVIH KRAJEVA
Vlakovi u srpnju prevezli 20.000 putnika
Prema Rijeci je uz redovne linije uvedeno i više sezonskih brzih vlakova, a u Hrvatskim željeznicama planiraju da će u kolovozu broj putnika biti i veći
RIJEKA – Tijekom svake ljetne sezone značajan broj domaćih i stranih turista prođe riječkim željezničkim kolodvorom na putu do svojih odredišta. I ovog ljeta, prema informacijama iz Hrvatskih željeznica, očekuje se lagani rast broja putnika.
– Gledamo samo podatke za srpanj kao turistički ljetni mjesec, prevezeno je preko 20.000 putnika, dok se u kolovozu prema sadašnjem trendu predviđa još i veći broj prevezenih putnika. Broj putnika na relacijama prema i iz Rijeke ukupno u 2008. do početka kolovoza iznosio je oko 135.000 putnika u brzim i IC vlakovima, saznajemo od Vlatke Škorić, šefice korporativnih komunikacija Hrvatskih željeznica.
Što se tiče strukture putnika prema emitivnim središtima, prevladava u prvom redu područje Zagreba odakle dolazi većina vlakova i gdje se spajaju putovi putnika iz cijele Hrvatske, zatim područje Osijeka koje je također povezano izravnom željezničkom vezom. Rijeka je također povezana i s Ljubljanom i Bečom svakodnevno te dodatno i s Münchenom i Budimpeštom u ljetnoj sezoni.
Hrvatske željeznice su i ovog ljeta uz redovne linije uvele više sezonskih brzih vlakova prema Rijeci. Od 20. lipnja do 29. kolovoza prometuje noćni vlak Osijek–Zagreb–Rijeka, a noćnim putnicima iz Rijeke za Zagreb sezonski vlak je na raspolaganju od 22. lipnja do 31. kolovoza. Već petu godinu u ljetnoj sezoni u suradnji sa Željeznicama Srbije prometuje »Jadran Express«, koji u razdoblju od 20. lipnja do 7. rujna, svakog vikenda povezuje Beograd i Rijeku.
Opcije prijevoza osobnih automobila na raspolaganju putnicima razlikuju se prema vlakovima. Tako putnici »Jadran Expressa« plaćaju naknadu od 40 eura, dok je u domaćem prometu besplatan prijevoz osobnih vozila omogućen samo putnicima vlakom između Zagreba i Splita, ukoliko kupe povratnu prijevoznu i posteljnu kartu.
– Ovo ljeto prijevoz automobila vlakovima moguć je iz Hamburga samo do Villacha gdje se automobili iskrcavaju iz vlakova, s obzirom na to da zbog susjednih željezničkih uprava nismo bili u mogućnosti organizirati takav prijevoz do Rijeke – pojasnila je Škorić.
Svi međunarodni vlakovi izuzetno su dobro popunjeni tijekom ljetnih mjeseci, s obzirom na to da je Rijeka najbliže jadransko odredište za područje srednje Europe te se postojeći vlakovi popunjavaju gotovo do maksimuma.
– Ukupan broj međunarodnih putnika bit će poznat tek na kraju ljetne sezone, no očekujemo rezultate na razini ili malo iznad prošlogodišnjih – podvukla je Škorić.
Andrej PETRAK
RIJEČKI ŽELJEZNIČKI KOLODVOR LJETI SVE PUNIJI TURISTA IZ SVIH KRAJEVA
Vlakovi u srpnju prevezli 20.000 putnika
Prema Rijeci je uz redovne linije uvedeno i više sezonskih brzih vlakova, a u Hrvatskim željeznicama planiraju da će u kolovozu broj putnika biti i veći
RIJEKA – Tijekom svake ljetne sezone značajan broj domaćih i stranih turista prođe riječkim željezničkim kolodvorom na putu do svojih odredišta. I ovog ljeta, prema informacijama iz Hrvatskih željeznica, očekuje se lagani rast broja putnika.
– Gledamo samo podatke za srpanj kao turistički ljetni mjesec, prevezeno je preko 20.000 putnika, dok se u kolovozu prema sadašnjem trendu predviđa još i veći broj prevezenih putnika. Broj putnika na relacijama prema i iz Rijeke ukupno u 2008. do početka kolovoza iznosio je oko 135.000 putnika u brzim i IC vlakovima, saznajemo od Vlatke Škorić, šefice korporativnih komunikacija Hrvatskih željeznica.
Što se tiče strukture putnika prema emitivnim središtima, prevladava u prvom redu područje Zagreba odakle dolazi većina vlakova i gdje se spajaju putovi putnika iz cijele Hrvatske, zatim područje Osijeka koje je također povezano izravnom željezničkom vezom. Rijeka je također povezana i s Ljubljanom i Bečom svakodnevno te dodatno i s Münchenom i Budimpeštom u ljetnoj sezoni.
Hrvatske željeznice su i ovog ljeta uz redovne linije uvele više sezonskih brzih vlakova prema Rijeci. Od 20. lipnja do 29. kolovoza prometuje noćni vlak Osijek–Zagreb–Rijeka, a noćnim putnicima iz Rijeke za Zagreb sezonski vlak je na raspolaganju od 22. lipnja do 31. kolovoza. Već petu godinu u ljetnoj sezoni u suradnji sa Željeznicama Srbije prometuje »Jadran Express«, koji u razdoblju od 20. lipnja do 7. rujna, svakog vikenda povezuje Beograd i Rijeku.
Opcije prijevoza osobnih automobila na raspolaganju putnicima razlikuju se prema vlakovima. Tako putnici »Jadran Expressa« plaćaju naknadu od 40 eura, dok je u domaćem prometu besplatan prijevoz osobnih vozila omogućen samo putnicima vlakom između Zagreba i Splita, ukoliko kupe povratnu prijevoznu i posteljnu kartu.
– Ovo ljeto prijevoz automobila vlakovima moguć je iz Hamburga samo do Villacha gdje se automobili iskrcavaju iz vlakova, s obzirom na to da zbog susjednih željezničkih uprava nismo bili u mogućnosti organizirati takav prijevoz do Rijeke – pojasnila je Škorić.
Svi međunarodni vlakovi izuzetno su dobro popunjeni tijekom ljetnih mjeseci, s obzirom na to da je Rijeka najbliže jadransko odredište za područje srednje Europe te se postojeći vlakovi popunjavaju gotovo do maksimuma.
– Ukupan broj međunarodnih putnika bit će poznat tek na kraju ljetne sezone, no očekujemo rezultate na razini ili malo iznad prošlogodišnjih – podvukla je Škorić.
Andrej PETRAK
Gost- Gost
Re: HŽ u tisku
Nova pruga za uzlet Rijeke
Za nekoliko mjeseci počet će gradnja nove željezničke pruge Zagreb - Rijeka. Bit će to najopsežniji infrastrukturni projekt u Hrvatskoj nakon višegodišnje gradnje autocesta, koji ima za cilj u potpunosti iskoristiti geografski položaj Hrvatske i od luke Rijeka stvoriti najvažnije sredozemno čvorište za prijevoz tereta s Dalekog istoka u Europu.
Cijeli je projekt, čiji konačni troškovi izgradnje još uvijek nisu poznati, po nekim stručnim izvorima vrijedan gotovo kao i autocesta Zagreb - Split, no to neće biti problem: iz Europske unije već su stigle najave o velikom zanimanju potencijalnih investitora za novu prugu, o čemu svjedoči i činjenica da je Europska investicijska banka spremna financirati čak 75 posto troškova izgradnje. Nova pruga od Zagreba do Rijeke uopće ne bi koristila staru, već postojeću prugu, nego će biti izgrađeno 160 kilometara sasvim nove dvokolosiječne pruge: na njoj će teretni vlakovi moći voziti do 120 kilometara na sat, a putnički i do 200 kilometara na sat, čime će, primjerice, vožnja od Zagreba do Rijeke trajati manje od jednog sata, a prijevoz tereta iz riječke luke do Budimpešte samo dva sata. Ipak, izgradnja zahtjevne pruge koja će imati čak tri tunela ukupne dužine od tridesetak kilometara, po procjenama stručnjaka, trajat će od pet do sedam godina, što znači da se predviđa da pruga bude potpuno završena tek potkraj 2014. godine.
Usporedno s izgradnjom najopsežnijeg željezničkog infrastrukturnog projekta, što će biti prva nova pruga u Hrvatskoj nakon više od 40 godina, veliki radovi očekuju se i u hrvatskom glavnom gradu: oko Zagreba izgradit će se tzv. željeznički prsten koji će južnim krakom spajati Zaprešić s Dugim Selom. Tako će čitav teretni i tranzitni željeznički promet biti preseljen iz središta Zagreba, čime će se povećati brzina prolaska kroz zagrebačko prometno čvorište, a istodobno i omogućiti veći prigradski putnički željeznički promet. Kad se nova pruga pusti u promet, Hrvatska će postati važno transportno čvorište cijele jugoistočne i srednje Europe, a riječka luka mogla bi preuzeti velik dio teretnog prometa koji trenutačno imaju “konkurenti”, luke u Kopru i Trstu.
www.rijeka.2ya.com
Za nekoliko mjeseci počet će gradnja nove željezničke pruge Zagreb - Rijeka. Bit će to najopsežniji infrastrukturni projekt u Hrvatskoj nakon višegodišnje gradnje autocesta, koji ima za cilj u potpunosti iskoristiti geografski položaj Hrvatske i od luke Rijeka stvoriti najvažnije sredozemno čvorište za prijevoz tereta s Dalekog istoka u Europu.
Cijeli je projekt, čiji konačni troškovi izgradnje još uvijek nisu poznati, po nekim stručnim izvorima vrijedan gotovo kao i autocesta Zagreb - Split, no to neće biti problem: iz Europske unije već su stigle najave o velikom zanimanju potencijalnih investitora za novu prugu, o čemu svjedoči i činjenica da je Europska investicijska banka spremna financirati čak 75 posto troškova izgradnje. Nova pruga od Zagreba do Rijeke uopće ne bi koristila staru, već postojeću prugu, nego će biti izgrađeno 160 kilometara sasvim nove dvokolosiječne pruge: na njoj će teretni vlakovi moći voziti do 120 kilometara na sat, a putnički i do 200 kilometara na sat, čime će, primjerice, vožnja od Zagreba do Rijeke trajati manje od jednog sata, a prijevoz tereta iz riječke luke do Budimpešte samo dva sata. Ipak, izgradnja zahtjevne pruge koja će imati čak tri tunela ukupne dužine od tridesetak kilometara, po procjenama stručnjaka, trajat će od pet do sedam godina, što znači da se predviđa da pruga bude potpuno završena tek potkraj 2014. godine.
Usporedno s izgradnjom najopsežnijeg željezničkog infrastrukturnog projekta, što će biti prva nova pruga u Hrvatskoj nakon više od 40 godina, veliki radovi očekuju se i u hrvatskom glavnom gradu: oko Zagreba izgradit će se tzv. željeznički prsten koji će južnim krakom spajati Zaprešić s Dugim Selom. Tako će čitav teretni i tranzitni željeznički promet biti preseljen iz središta Zagreba, čime će se povećati brzina prolaska kroz zagrebačko prometno čvorište, a istodobno i omogućiti veći prigradski putnički željeznički promet. Kad se nova pruga pusti u promet, Hrvatska će postati važno transportno čvorište cijele jugoistočne i srednje Europe, a riječka luka mogla bi preuzeti velik dio teretnog prometa koji trenutačno imaju “konkurenti”, luke u Kopru i Trstu.
www.rijeka.2ya.com
LLeon- Broj postova : 2470
Age : 46
Lokacija : R1J3KA
Registration date : 01.03.2008
Re: HŽ u tisku
Ma bravo!!!!!!!!!!!
______________________________________
U Finskoj, Švedskoj i Norveškoj zimsko razdoblje traje do 31.3. Hrvatska kao da je u polarnom krugu, pa zimsko razdoblje traje do 15.4.
Re: HŽ u tisku
Nekak mi ta racunica ne stima. Do Budimpeste ima zracne linije oko 430 km (prema Googleu), sto bi znacilo da teretni vlakovi trebaju ici najmanje 215 km/h kako bi postigli tih dva sata o kojima novinar prica. Pretpostavljam da je ipak mislio na Zagreb.LuckyLooser je napisao/la:...nego će biti izgrađeno 160 kilometara sasvim nove dvokolosiječne pruge: na njoj će teretni vlakovi moći voziti do 120 kilometara na sat, a putnički i do 200 kilometara na sat, čime će, primjerice, vožnja od Zagreba do Rijeke trajati manje od jednog sata, a prijevoz tereta iz riječke luke do Budimpešte samo dva sata.
U svakom slucaju, kad se to izgradi, moguca je cak i varijanta da covjek zivi u Rijeci, a radi u Zagrebu.
Barney
Barney- Broj postova : 930
Lokacija : Zagreb
Registration date : 29.02.2008
Re: HŽ u tisku
Barney je napisao/la:Nekak mi ta racunica ne stima. Do Budimpeste ima zracne linije oko 430 km (prema Googleu), sto bi znacilo da teretni vlakovi trebaju ici najmanje 215 km/h kako bi postigli tih dva sata o kojima novinar prica. Pretpostavljam da je ipak mislio na Zagreb.
U svakom slucaju, kad se to izgradi, moguca je cak i varijanta da covjek zivi u Rijeci, a radi u Zagrebu.
Barney
Misli se na granicu sa Mađarskom. Rijeka- Botovo 269 km (danas 330 km).
Rijeka- Zagreb sat vremena. Za razliku od trenutnih 3:25, zvuči jako dobro. Živi bili pa vidjeli.
LLeon- Broj postova : 2470
Age : 46
Lokacija : R1J3KA
Registration date : 01.03.2008
Re: HŽ u tisku
Cak ni onda nije sigurno. Sjeti se samo Tudjmana i tunela. Cak je bilo i vise od lopate. Mislim da je onaj jedan jedini bager par puta cak i zagrabio nesto zemlje prije nego sto je i on pobjegao skupa s politicarima.
Barney
Barney
Barney- Broj postova : 930
Lokacija : Zagreb
Registration date : 29.02.2008
Re: HŽ u tisku
Slažem se s tobom .... mislim da smo svi mi već davno prestali vjerovati u bajke. Kamo sreće da sam u krivu !Thommo je napisao/la:Uffff... ostajem skeptičan, sve dok ne zabiju prvu lopatu u zemlju!
seabral- Broj postova : 1246
Lokacija : /
Registration date : 13.04.2008
Re: HŽ u tisku
Ne treba politicarima previse vjerovati, pokazalo je dosadasnje iskustvo.
Narcis- Administrator
- Broj postova : 6447
Age : 50
Lokacija : Labin
Registration date : 29.02.2008
Re: HŽ u tisku
Da ne otvram novu temu (lako ćemo ovo spopjit ako bude potrebe!), fotka iz današnjeg Novog lista, 17.09.08.
Ako netko može unutra, bilo bi dobro to posnimati.
Ako netko može unutra, bilo bi dobro to posnimati.
Gost- Gost
Re: HŽ u tisku
Novi list, 12.1.09.
projekti NAKON STOTINU GODINA HRVATSKE ŽELJEZNICE ODLUČILE OBNOVITI I MODERNIZIRATI SVOJU ZGRADU NA TRGU KRALJA TOMISLAVA
Neoklasicistička palača sačuvati će svoj vanjski stari »štih«, no, njen interijer, prema za sada jedinstvenom hrvatskom projektu arhitekata Željezničkog projektnog društva, potpuno će biti preuređen kako ne bi bio tek platforma za izmjenu putnika nego udobno, sigurno i atraktivno multifukcionalno gradsko središte
Piše Slavica BAKIĆ
Kolodvor starog »štiha« za 21. stoljeće - tako riječku kolodvorsku zgradu zamišljaju arhitekti Željezničkog projektnog društva, autori dviju varijanti idejnog rješenja uređenja interijera ove neoklasicističke palače na današnjem Trgu kralja Tomislava. Oko 120 metara duga zgrada površine 1.536 četvornih metara, izgrađena je prema projektu Ferenca Pfaffa, glavnog arhitekta u direkciji tadašnjih Mađarskih državnih željeznica, potkraj 19. stoljeća u vrijeme kada su kolodvorske zgrade simbolizirale veličinu, snagu, sigurnost i važnost željeznice. Danas je, kažu autori ovih ideja, postala tek platforma za izmjenu putnika i izgubila je svoj reprezentativni karakter.
Spoj ulice i perona
Posljednji puta zgrada riječkog kolodvora djelomično je bila rekonstruirana 1907. godine, i to prema Pfaffovim novim projektnim rješenjima. Od tada do danas nije bilo većih graditeljskih intervencija u i na zgradi. No, statistika Hrvatskih željeznica pokazuje da se vlakovi vraćaju u »modu«, barem kada je o putničkom prijevozu riječ, pa Rijeka, kao važno željezničko središte, koje će dodatno dobiti na značaju tzv. nizinskom prugom, čija je izgradnja, ako je vjerovati ministru Kalmeti, neupitna iako će, doduše, zbog opće ekonomske krize biti ponešto »usporena«, treba i primjereni objekat za njihov prijem.
Najvažnija novina koju donose predložena rješenja otvaranje je središnjeg dijela zgrade, tzv. vestibula, te dogradnja galerijskih etaža, poluetaža i mostova, povezanih s prizemljem stepenicama i suvremeno oblikovanim dizalima.
Vestibul bi, prema tim idejama, trebao prestati biti tek puki ulazni prostor i prilaz pultovima blagajni. Izmještanjem blagajni uz istočni zid, oslobodio bi se njegov središnji prostor, a predviđeno je i njegovo probijanje koje bi omogućilo izravan prolaz kroz njega između ulice i perona. U središtu bi bio informativni pult koji bi bio ne samo kolodvorska, nego i gradska recepcija. Kiosci bi, kao i blagajne, bile uz bočne zidove, a ono što je zanimljivo, kada je o blagajnama riječ, one više ne bi poput današnjih bile ograđene debelim staklenim pregradama, već otvoreni pultovi koji bi omogućili neposrednu komunikaciju putnika i blagajnika. Na galeriji, izgrađenoj na visini od oko sedam metara, nalazio bi se kafić, koji bi, zbog svoje vizure prema gradu, bio atraktivan ne samo putnicima.
Knjižara iznad čekaonice
Galerijom bi na dvije etaže bila podijeljena i današnja čekaonica. Središnji prostor i ovdje bi bio slobodan, ispunjen zelenilom, uz koje bi bile klupe. Cijeli taj prostor zamišljen je kao svojevrsni unutarnji trg, javni prostor kakav, primjetili su autori projekta, nedostaje ovom dijelu grada. Galerijski prostor zamišljen je kao multimedijalna knjižara, prvenstveno kao komercijalna, no, uz mogućnost da je koriste i putnici i posjetitelji dok čekaju vlakove.
Zapadno krilo kolodvorske zgrade bilo bi namijenjeno uslužnim sadržajima poput garderobe i sanitarnog čvora, dok bi u istočnom krilu, u nastavku blagajne, kao i sada bila banka te restoran, izravno povezan s prostorom vestibula i čekaonica. Na novoj etaža istočnog dijela zamišljen je prostor multifunkcionalnih dvorana koje bi se uz pomoć pregrada pretvarale u prostore za predavanja, skupove i prezentacije, a bili bi izravno povezani i s kafićem na gornjoj galeriji vestibula.
»Predloženi sadržaj nije izravno vezan uz prometnu funkciju kolodvora, ali u 21. stoljeću brzine putovanja, protoka informacija te velikih automobilskih gužvi, znači dodatnu vrijednost kolodvorskoj zgradi i gradu Rijeci«, napominju autori, dodajući kako bi krajnji istočni i zapadni dio zgrade, s dodanim prostorima na novoj etaži, bili namijenjeni potrebama HŽ Infrastrukture i Putničkog prijevoza.
Obnova od krova do temelja
Idejna rješenja arhitekata Željezničkog projektnog društva trenutačno su na reviziji u HŽ Infrastrukturi, tvrtki koja je vlasnik zgrade i u kojoj moraju odlučiti koji će od dva prijedloga prihvatiti. Nakon toga slijedi projektiranje i ishođenje dozvola. Zbog toga je, kaže Vlatka Škorić, šefica Korporativnih komunikacija HŽ-a, prerano govoriti o rokovima i vrijednosti projekta. Rekonstrukcija riječkog kolodvora upisana je, istina, u petogodišnji plan, kao investicija koja će se realizirati u 2010. i 2011. godini i za nju je tim dokumentom, prihvaćenim 2007. godine, predviđeno 25,4 milijuna kuna.
Obnova je zamišljena etapno, a prva etapa je već završena prošlogodišnjom sanacijom krova i gromobranske instalacije, te nadstrešnice u što je uloženo više od 1,8 milijuna kuna. To je bio i preduvjet bilo kakvog unutarnjeg preuređenja, ističu u HŽ-u, napominjući da se ideja obnove interijera kolodvorske zgrade, koja je inače pod zaštitom pa se pri osmišljavanju surađivalo sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, temelji na iskustvima obnove starih europskih kolodvora koji su ujedno spomenici kulture. Svi oni su sačuvali izvorni vanjski izgled, ali su arhitekti imali potpunu slobodu u oblikovanju unutrašnjeg prostora kako bi pružili što bolju uslugu. Vanjski izgled sačuvat će i riječka zgrada, a pri obnovi sačuvat će se i restaurirati i elementi ukrasne plastike na pročelju, odnosno alegorijske skulpture s vegetabilnim elementima, koje su prigodom posljednje obnove, prije dvadesetak godina, bili prežbukani, a sada su ih ponovno otkrili istražni radovi na pročelju. Stari sjaj vratit će se nadstrešnici obojenim staklima na krovu pa će nakon obnove kolodvor biti ono što su arhitekti zamislili ovim projektom koji je prvi te vrste i jedinstven u Hrvatskoj - suvremeni kolodvor koji je sačuvao stari »štih«.
************************
Restoran već komercijaliziran
Ideja o komercijalizaciji prostora već je dijelom realizirana kada je 2005. godine creski ugostitelj Drago Avram zakupio prostor bivšeg željezničarskog restorana »Tomislav« i u njemu uredio caffe bar i restoran, u što je uložio oko 170 tisuća eura. Uredio je i stotinjak četvornih metara terase, i to je do prošlogodišnje obnove krova bila zasigurno najveća investicija u riječki kolodvor otkako je izgrađen i otvoren 1. siječnja 1891. godine.
projekti NAKON STOTINU GODINA HRVATSKE ŽELJEZNICE ODLUČILE OBNOVITI I MODERNIZIRATI SVOJU ZGRADU NA TRGU KRALJA TOMISLAVA
Riječki kolodvor za 21. stoljeće
Neoklasicistička palača sačuvati će svoj vanjski stari »štih«, no, njen interijer, prema za sada jedinstvenom hrvatskom projektu arhitekata Željezničkog projektnog društva, potpuno će biti preuređen kako ne bi bio tek platforma za izmjenu putnika nego udobno, sigurno i atraktivno multifukcionalno gradsko središte
Piše Slavica BAKIĆ
Kolodvor starog »štiha« za 21. stoljeće - tako riječku kolodvorsku zgradu zamišljaju arhitekti Željezničkog projektnog društva, autori dviju varijanti idejnog rješenja uređenja interijera ove neoklasicističke palače na današnjem Trgu kralja Tomislava. Oko 120 metara duga zgrada površine 1.536 četvornih metara, izgrađena je prema projektu Ferenca Pfaffa, glavnog arhitekta u direkciji tadašnjih Mađarskih državnih željeznica, potkraj 19. stoljeća u vrijeme kada su kolodvorske zgrade simbolizirale veličinu, snagu, sigurnost i važnost željeznice. Danas je, kažu autori ovih ideja, postala tek platforma za izmjenu putnika i izgubila je svoj reprezentativni karakter.
Spoj ulice i perona
Posljednji puta zgrada riječkog kolodvora djelomično je bila rekonstruirana 1907. godine, i to prema Pfaffovim novim projektnim rješenjima. Od tada do danas nije bilo većih graditeljskih intervencija u i na zgradi. No, statistika Hrvatskih željeznica pokazuje da se vlakovi vraćaju u »modu«, barem kada je o putničkom prijevozu riječ, pa Rijeka, kao važno željezničko središte, koje će dodatno dobiti na značaju tzv. nizinskom prugom, čija je izgradnja, ako je vjerovati ministru Kalmeti, neupitna iako će, doduše, zbog opće ekonomske krize biti ponešto »usporena«, treba i primjereni objekat za njihov prijem.
Najvažnija novina koju donose predložena rješenja otvaranje je središnjeg dijela zgrade, tzv. vestibula, te dogradnja galerijskih etaža, poluetaža i mostova, povezanih s prizemljem stepenicama i suvremeno oblikovanim dizalima.
Vestibul bi, prema tim idejama, trebao prestati biti tek puki ulazni prostor i prilaz pultovima blagajni. Izmještanjem blagajni uz istočni zid, oslobodio bi se njegov središnji prostor, a predviđeno je i njegovo probijanje koje bi omogućilo izravan prolaz kroz njega između ulice i perona. U središtu bi bio informativni pult koji bi bio ne samo kolodvorska, nego i gradska recepcija. Kiosci bi, kao i blagajne, bile uz bočne zidove, a ono što je zanimljivo, kada je o blagajnama riječ, one više ne bi poput današnjih bile ograđene debelim staklenim pregradama, već otvoreni pultovi koji bi omogućili neposrednu komunikaciju putnika i blagajnika. Na galeriji, izgrađenoj na visini od oko sedam metara, nalazio bi se kafić, koji bi, zbog svoje vizure prema gradu, bio atraktivan ne samo putnicima.
Knjižara iznad čekaonice
Galerijom bi na dvije etaže bila podijeljena i današnja čekaonica. Središnji prostor i ovdje bi bio slobodan, ispunjen zelenilom, uz koje bi bile klupe. Cijeli taj prostor zamišljen je kao svojevrsni unutarnji trg, javni prostor kakav, primjetili su autori projekta, nedostaje ovom dijelu grada. Galerijski prostor zamišljen je kao multimedijalna knjižara, prvenstveno kao komercijalna, no, uz mogućnost da je koriste i putnici i posjetitelji dok čekaju vlakove.
Zapadno krilo kolodvorske zgrade bilo bi namijenjeno uslužnim sadržajima poput garderobe i sanitarnog čvora, dok bi u istočnom krilu, u nastavku blagajne, kao i sada bila banka te restoran, izravno povezan s prostorom vestibula i čekaonica. Na novoj etaža istočnog dijela zamišljen je prostor multifunkcionalnih dvorana koje bi se uz pomoć pregrada pretvarale u prostore za predavanja, skupove i prezentacije, a bili bi izravno povezani i s kafićem na gornjoj galeriji vestibula.
»Predloženi sadržaj nije izravno vezan uz prometnu funkciju kolodvora, ali u 21. stoljeću brzine putovanja, protoka informacija te velikih automobilskih gužvi, znači dodatnu vrijednost kolodvorskoj zgradi i gradu Rijeci«, napominju autori, dodajući kako bi krajnji istočni i zapadni dio zgrade, s dodanim prostorima na novoj etaži, bili namijenjeni potrebama HŽ Infrastrukture i Putničkog prijevoza.
Obnova od krova do temelja
Idejna rješenja arhitekata Željezničkog projektnog društva trenutačno su na reviziji u HŽ Infrastrukturi, tvrtki koja je vlasnik zgrade i u kojoj moraju odlučiti koji će od dva prijedloga prihvatiti. Nakon toga slijedi projektiranje i ishođenje dozvola. Zbog toga je, kaže Vlatka Škorić, šefica Korporativnih komunikacija HŽ-a, prerano govoriti o rokovima i vrijednosti projekta. Rekonstrukcija riječkog kolodvora upisana je, istina, u petogodišnji plan, kao investicija koja će se realizirati u 2010. i 2011. godini i za nju je tim dokumentom, prihvaćenim 2007. godine, predviđeno 25,4 milijuna kuna.
Obnova je zamišljena etapno, a prva etapa je već završena prošlogodišnjom sanacijom krova i gromobranske instalacije, te nadstrešnice u što je uloženo više od 1,8 milijuna kuna. To je bio i preduvjet bilo kakvog unutarnjeg preuređenja, ističu u HŽ-u, napominjući da se ideja obnove interijera kolodvorske zgrade, koja je inače pod zaštitom pa se pri osmišljavanju surađivalo sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture, temelji na iskustvima obnove starih europskih kolodvora koji su ujedno spomenici kulture. Svi oni su sačuvali izvorni vanjski izgled, ali su arhitekti imali potpunu slobodu u oblikovanju unutrašnjeg prostora kako bi pružili što bolju uslugu. Vanjski izgled sačuvat će i riječka zgrada, a pri obnovi sačuvat će se i restaurirati i elementi ukrasne plastike na pročelju, odnosno alegorijske skulpture s vegetabilnim elementima, koje su prigodom posljednje obnove, prije dvadesetak godina, bili prežbukani, a sada su ih ponovno otkrili istražni radovi na pročelju. Stari sjaj vratit će se nadstrešnici obojenim staklima na krovu pa će nakon obnove kolodvor biti ono što su arhitekti zamislili ovim projektom koji je prvi te vrste i jedinstven u Hrvatskoj - suvremeni kolodvor koji je sačuvao stari »štih«.
************************
Restoran već komercijaliziran
Ideja o komercijalizaciji prostora već je dijelom realizirana kada je 2005. godine creski ugostitelj Drago Avram zakupio prostor bivšeg željezničarskog restorana »Tomislav« i u njemu uredio caffe bar i restoran, u što je uložio oko 170 tisuća eura. Uredio je i stotinjak četvornih metara terase, i to je do prošlogodišnje obnove krova bila zasigurno najveća investicija u riječki kolodvor otkako je izgrađen i otvoren 1. siječnja 1891. godine.
Gost- Gost
Re: HŽ u tisku
Iz današnjeg, 20.1.09., Novog lista.
REDUKCIJE ŽELJEZNIČKIH LINIJA ZA SLOVENIJU IZAZVALE REAKCIJE MJEŠTANA
Novonastala situacija ne odgovara ni slovenskim željezničarima koji u Šapjane dolaze na posao, ni radnicima koji su zakinuti za jeftiniji prijevoz, a za očekivati je kako će pasti i broj slovenskih turista
ŠAPJANE – Novi željeznički vozni red kojim se ukida prometovanje nekih vlakova na relaciji Rijeka – Ilirska Bistrica, uzburkao je duhove u malom pograničnom mjestu Šapjane čiji mještani u nemalom broju odlaze na posao u Sloveniju. Ipak, iako i primjerice mnogi Riječani studiraju u Ljubljani, činjenica je kako putnika na jutarnjim vlakovima za Sloveniju gotovo i nema.
– Ako ljudi nisu upoznati s prednostima koje pruža putovanje vlakom, odnosno ako im se ta usluga ne omogući, neće se njome ni koristiti – bio je ogorčen mještanin Šapjana Miro Simčić koji često vlakom putuje u Sloveniju. Čini se kako ova situacija ne ide na ruku ni slovenskim željezničarima koji u Šapjane dolaze na posao, kao ni radnicima koji na ovaj način bivaju zakinuti za alternativnu i jeftiniju vrstu prijevoza, a za očekivati je kako će pasti i broj slovenskih turista koji za vrijeme sezone posjećuju Hrvatsku. Prvi vlak za Ljubljanu iz Rijeke, kao i dosad, polazi tek u 12 sati i 57 minuta, a ukinut je par pograničnih vlakova na relaciji Rijeka – Ilirska Bistrica, prvenstveno onaj jutarnji, »radnički«, vlak koji je polazio iz Rijeke u 5 sati i 20 minuta. Po novom rasporedu taj će vlak voziti samo na relaciji Rijeka – Šapjane, a kretat će iz Rijeke u 6 sati i 30 minuta. Hrvatske željeznice redukciju objašnjavaju malim brojem putnika.
– Budući da je frekvencija putnika u navedenim vlakovima u pograničnom prometu bila jako mala, prometovanje tih vlakova na cijeloj relaciji nije bilo financijski isplativo – objasnila je šefica Korporativnih komunikacija HŽ-a Vlatka Škorić, a sličnu priču ponudili su i djelatnici željezničkog kolodvora u Šapjanama. Dodatni problem stanovnicima predstavlja i činjenica da je pruga u Šapjanama svakodnevno zatvorena u jutarnjim satima zbog remonta, iako je putnicima za Rijeku prijevoz omogućen autobusom.
Marino MALJAVAC
REDUKCIJE ŽELJEZNIČKIH LINIJA ZA SLOVENIJU IZAZVALE REAKCIJE MJEŠTANA
Šapjanci ogorčeni zbog ukidanja vlakova
Novonastala situacija ne odgovara ni slovenskim željezničarima koji u Šapjane dolaze na posao, ni radnicima koji su zakinuti za jeftiniji prijevoz, a za očekivati je kako će pasti i broj slovenskih turista
ŠAPJANE – Novi željeznički vozni red kojim se ukida prometovanje nekih vlakova na relaciji Rijeka – Ilirska Bistrica, uzburkao je duhove u malom pograničnom mjestu Šapjane čiji mještani u nemalom broju odlaze na posao u Sloveniju. Ipak, iako i primjerice mnogi Riječani studiraju u Ljubljani, činjenica je kako putnika na jutarnjim vlakovima za Sloveniju gotovo i nema.
– Ako ljudi nisu upoznati s prednostima koje pruža putovanje vlakom, odnosno ako im se ta usluga ne omogući, neće se njome ni koristiti – bio je ogorčen mještanin Šapjana Miro Simčić koji često vlakom putuje u Sloveniju. Čini se kako ova situacija ne ide na ruku ni slovenskim željezničarima koji u Šapjane dolaze na posao, kao ni radnicima koji na ovaj način bivaju zakinuti za alternativnu i jeftiniju vrstu prijevoza, a za očekivati je kako će pasti i broj slovenskih turista koji za vrijeme sezone posjećuju Hrvatsku. Prvi vlak za Ljubljanu iz Rijeke, kao i dosad, polazi tek u 12 sati i 57 minuta, a ukinut je par pograničnih vlakova na relaciji Rijeka – Ilirska Bistrica, prvenstveno onaj jutarnji, »radnički«, vlak koji je polazio iz Rijeke u 5 sati i 20 minuta. Po novom rasporedu taj će vlak voziti samo na relaciji Rijeka – Šapjane, a kretat će iz Rijeke u 6 sati i 30 minuta. Hrvatske željeznice redukciju objašnjavaju malim brojem putnika.
– Budući da je frekvencija putnika u navedenim vlakovima u pograničnom prometu bila jako mala, prometovanje tih vlakova na cijeloj relaciji nije bilo financijski isplativo – objasnila je šefica Korporativnih komunikacija HŽ-a Vlatka Škorić, a sličnu priču ponudili su i djelatnici željezničkog kolodvora u Šapjanama. Dodatni problem stanovnicima predstavlja i činjenica da je pruga u Šapjanama svakodnevno zatvorena u jutarnjim satima zbog remonta, iako je putnicima za Rijeku prijevoz omogućen autobusom.
Marino MALJAVAC
Gost- Gost
Re: HŽ u tisku
Novi list, 8.5.09. :
Obersnel i Komadina tjeraju svatko svoju politiku, a zbog toga ispaštaju građani Rijeke i Primorsko-goranske županije. Kada dobijemo povjerenje građana, kolegica Buterin i ja ćemo takve probleme odmah riješiti, kazao je Josip Borić
RIJEKA – Kandidatkinja HDZ-a za gradonačelnicu Rijeke Vesna Buterin i kandidat te stranke za župana Josip Borić održali su zajedničku konferenciju za novinare kako bi pokazali da, za razliku od SDP-ovih kandidata za iste funkcije, i te kako mogu zajednički komunicirati, a bez čega nema kvalitetne realizacije značajnih projekata.
– Obersnel i Komadina tjeraju svatko svoju politiku, a zbog toga ispaštaju građani Rijeke i Primorsko-goranske županije. Primjerice, županijski uredi trebali bi biti na jednom mjestu kako bi posao županijske uprave bio što kvalitetnije odrađen, ali to se još uvijek nije dogodilo zbog toga što je Grad Rijeka zakočio izgradnju zgrade županije kod socijalnog. U deset godina Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka nisu uspjeli ostvariti projekt Centralne zone za gospodarenje otpadom u Marišćini. Ustvari, nisu uspjeli doći ni do lokacijske dozvole.
Sezonske linije za otoke
Župan Komadina nije napravio ništa osim što je osnovao poduzeće koje bi se tim projektom trebalo baviti – izjavio je Borić. Njemu nije jasno zbog čega Grad Rijeka nije oslobodio plaćanja komunalne naknade Dom zdravlja kojemu je osnivač Primorsko-goranska županija, a što su ostale jedinice lokalne samouprave napravile.
– Rezultat svega je financijski gubitak te institucije u kojemu je i značajan dug komunalne naknade prema Gradu Rijeci. Kada dobijemo povjerenje građana, kolegica Buterin i ja ćemo takve probleme odmah riješiti. Zajedničkim radom kvalitetnije ćemo povezati Rijeku sezonskim županijskim linijama s otocima. Jednako tako ćemo zajedno lobirati da što prije počne gradnja nove željezničke pruge Rijeka – Zagreb. Za razliku od SDP-ovaca, mi u HDZ-u imamo jedinstven stav da je to jedan od najbitnih projekata za razvoj Rijeke i Primorsko-goranske županije – kazao je Borić.
Vesna Buterin rekla je da je uvjerena da su građani Rijeke prihvatili njezin program »Novo lice Rijeke«.
Rijeka bez značajnih događaja
– Potvrdu sam dobila u izravnim kontaktima s građanima. Moj program je realan i ostvariv. Za to osobno jamčim. U isto vrijeme SDP-ova koalicija nudi prazna obećanja o kojima svjedočimo 19 godina. Za razliku od njih, ono što sam navela kao dio programa, će se i ostvariti. Dio mog programa je i podnošenje izvješća građanima Rijeke dva puta godišnje u kojima ću navesti što sam ostvarila. To je nova politika koju nudimo, a ona će rezultirati da, između ostalog, Rijeka postane i destinacija za značajna kulturna događanja. Dok u ostalim gradovima kao što su Zagreb, Split, Pula i Opatija nastupaju svjetska imena i organiziraju se izložbe svjetskoga značenja, kod nas u Rijeci toga nema. A proračun Odjela gradske uprave za kulturu iznosi preko 100 milijuna kuna. S tolikim novcem Riječani imaju pravo na nastupe svjetskih zvijezda – poručila je Buterin.
Damir CUPAĆ
VESNA BUTERIN I JOSIP BORIĆ GRAĐANIMA OBEĆALI NIZ PROJEKATA
Zajedno u lobiranje za prugu Rijeka – Zagreb
Zajedno u lobiranje za prugu Rijeka – Zagreb
Obersnel i Komadina tjeraju svatko svoju politiku, a zbog toga ispaštaju građani Rijeke i Primorsko-goranske županije. Kada dobijemo povjerenje građana, kolegica Buterin i ja ćemo takve probleme odmah riješiti, kazao je Josip Borić
RIJEKA – Kandidatkinja HDZ-a za gradonačelnicu Rijeke Vesna Buterin i kandidat te stranke za župana Josip Borić održali su zajedničku konferenciju za novinare kako bi pokazali da, za razliku od SDP-ovih kandidata za iste funkcije, i te kako mogu zajednički komunicirati, a bez čega nema kvalitetne realizacije značajnih projekata.
– Obersnel i Komadina tjeraju svatko svoju politiku, a zbog toga ispaštaju građani Rijeke i Primorsko-goranske županije. Primjerice, županijski uredi trebali bi biti na jednom mjestu kako bi posao županijske uprave bio što kvalitetnije odrađen, ali to se još uvijek nije dogodilo zbog toga što je Grad Rijeka zakočio izgradnju zgrade županije kod socijalnog. U deset godina Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka nisu uspjeli ostvariti projekt Centralne zone za gospodarenje otpadom u Marišćini. Ustvari, nisu uspjeli doći ni do lokacijske dozvole.
Sezonske linije za otoke
Župan Komadina nije napravio ništa osim što je osnovao poduzeće koje bi se tim projektom trebalo baviti – izjavio je Borić. Njemu nije jasno zbog čega Grad Rijeka nije oslobodio plaćanja komunalne naknade Dom zdravlja kojemu je osnivač Primorsko-goranska županija, a što su ostale jedinice lokalne samouprave napravile.
– Rezultat svega je financijski gubitak te institucije u kojemu je i značajan dug komunalne naknade prema Gradu Rijeci. Kada dobijemo povjerenje građana, kolegica Buterin i ja ćemo takve probleme odmah riješiti. Zajedničkim radom kvalitetnije ćemo povezati Rijeku sezonskim županijskim linijama s otocima. Jednako tako ćemo zajedno lobirati da što prije počne gradnja nove željezničke pruge Rijeka – Zagreb. Za razliku od SDP-ovaca, mi u HDZ-u imamo jedinstven stav da je to jedan od najbitnih projekata za razvoj Rijeke i Primorsko-goranske županije – kazao je Borić.
Vesna Buterin rekla je da je uvjerena da su građani Rijeke prihvatili njezin program »Novo lice Rijeke«.
Rijeka bez značajnih događaja
– Potvrdu sam dobila u izravnim kontaktima s građanima. Moj program je realan i ostvariv. Za to osobno jamčim. U isto vrijeme SDP-ova koalicija nudi prazna obećanja o kojima svjedočimo 19 godina. Za razliku od njih, ono što sam navela kao dio programa, će se i ostvariti. Dio mog programa je i podnošenje izvješća građanima Rijeke dva puta godišnje u kojima ću navesti što sam ostvarila. To je nova politika koju nudimo, a ona će rezultirati da, između ostalog, Rijeka postane i destinacija za značajna kulturna događanja. Dok u ostalim gradovima kao što su Zagreb, Split, Pula i Opatija nastupaju svjetska imena i organiziraju se izložbe svjetskoga značenja, kod nas u Rijeci toga nema. A proračun Odjela gradske uprave za kulturu iznosi preko 100 milijuna kuna. S tolikim novcem Riječani imaju pravo na nastupe svjetskih zvijezda – poručila je Buterin.
Damir CUPAĆ
Gost- Gost
Re: HŽ u tisku
Nije baš iz tiska, nego s HRT-a, ali moglo bi se naći i u tisku
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=46899&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=aaaa723dbe
Vlakovi bez putnika
Novac državi curi na sve strane. Očigledan su primjer Hrvatske željeznice. Osim što se na željeznici udomaćio kriminal, loše se i posluje. Poglavito u putničkom prometu.
Pod krinkom nacionalnog interesa državom vozi niz vlakova gotovo bez putnika. Promašene poslovne odluke generiraju gubitke koje na kraju podmiruju porezni obveznici s gotovo pola milijarde kuna na godinu.
Kao primjer navodimo vlak iz Ploča za Metković. Lokomotiva vuče samo jedan vagon jer putnika nema. Vožnja vlaka po kilometru stoji 70 kuna. Od Ploča do Metkovića 22 su kilometra. To znači da su Hrvatske željeznice gube tisuću i pol kuna.
Prema riječima Vlatke Škorić iz Korporativnih komunikacija HŽ-a, putnički prijevoz je u javnom interesu i zbog tog javnog interesa linije kojima troškovi nisu pokriveni također moraju opstati.
Tih praznih linija od javnog interesa ima po cijeloj Hrvatskoj. Od Rijeke do Šapjana, od Splita do Kaštela. I vlak od Zadra do Knina često je prazan.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=46899&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=aaaa723dbe
seabral- Broj postova : 1246
Lokacija : /
Registration date : 13.04.2008
Re: HŽ u tisku
seabral je napisao/la:Nije baš iz tiska, nego s HRT-a...
Vidio sam reportažu na Dnevniku, ali mi se čini totalno tendenciozna. Iako je sigurno kako u HaŽeu stvari odavno ne funkcioniraju kako treba, popunjenost vlakova na pojedinim linijama ne može biti jedini kriterij za održavanje voznog reda. Naime, svi jako dobro znamo kako prugu "financira" teretni promet, a ne putnički. Uostalom, da bi se isplatila bilo koja vožnja putničkog vlaka, isti bi trebao biti popunjen najmanje 70-80%, pa bi po tome ukinuli sve pruge u 'Rvackoj.
Mjesta preispitivanju voznog reda svakako ima, međutim ovo što indiciraju novinari je promašeno i amaterski.
______________________________________
Phalanx- Moderator
- Broj postova : 545
Lokacija : Rijeka / Karlovac
Registration date : 29.02.2008
Re: HŽ u tisku
Članak u današnjem, 25.09.09., Novom listu:
U Rijeku se iz Rukavca stiže »japanskom točnošću«, cijena u jednom smjeru je 10 kuna, dok je jednosmjerna mjesečna karta oko 150 kuna
RUKAVAC – Mala četveročlana skupina putnika iz Rukavca koja svakog dana putuje na posao vlakom u Rijeku, poput Milene iz poznatog hita Novih fosila, »očiju punih sna«, okuplja se rano ujutro već oko 7 sati na tamošnjem kolodvoru. Premda dva putnička vagona HŽ-ovog vlaka s uskim kupeima ne »mirišu na jabuke«, sve manji broj putnika koji se odluči putovati na ovaj način ističe još uvijek mnoge prednosti ovakvog načina prijevoza. To se posebno odnosi na Rukavac, koji je autobusnim linijama loše povezan s Rijekom i Opatijom, budući da putnici iz tog mjesta koji odlaze na posao ili u školu najprije moraju stići u Matulje, gdje »hvataju vezu« za gradove. S vlakom je potpuno drukčija priča – u potpunosti se izbjegava gužva u prometu, zbog čega putovanje traje neusporedivo kraće, a za vrijeme vožnje do Rijeke putnici mogu uživati i u pogledu na okolnu prirodu. Iz Rukavca se u Rijeku vlakom koji polazi iz Šapjana stiže u »strogo kontroliranom vremenu« od samo 15 minuta, a cijena vožnje u jednom smjeru stoji 10 kuna, dok za jednosmjernu mjesečnu kartu putnici izdvajaju oko 150 kuna. Bez obzira na ove pogodnosti, za razliku od situacije prije više godina, u jutarnjoj vožnji vlakom nećete doživjeti da vam »u vagonu masa ljudi bez pardona prste gazi«, čemu je svakako doprinijelo i ukidanje sve većeg broja linija. Ipak, unatoč hladnim jutrima na kolodvoru u Rukavcu, malobrojna skupina putnika i dalje ostaje vjerna ovom »romantičnom« načinu prijevoza kroz prirodu, a bez obzira na veliku hladnoću koja ih ujutro dočekuje na stanici u zimskim mjesecima, kažu da dosad nije bilo neugodnih situacija s »vlakom u snijegu«. Premda hrvatska vožnja vlakom ne izgleda raskošno poput putovanja nekim od luksuznih vagona »Orient Expressa« iz filmskih ekranizacija krimića Agathe Christie, valja svakako pohvaliti »japansku« točnost HŽ-ovih lokomotiva. S rukavačkom družinom preko matuljskog »štacjona« i Marčeljeve Drage na riječki kolodvor stigli smo točno u 7 sati i 30 minuta, nakon čega su se oni zaputili na rad u svoja poduzeća, a vlak je nastavio put prema Brod Moravicama.
– Obično kada se spomene vožnja vlakom, ljudi očekuju kako se radi o nešto dužim putovanjima na dalekim relacijama, no nama je ovo idealan način za odlazak na posao. Ne moram se mučiti dok nađem parkiralište u gradu, a problem je samo u tome što nema povratnih linija, tako da me kući vozi prijateljica ili se vraćam autobusom, ističe Jasna Krizman iz Rukavca, koja već nekoliko godina na ovaj način odlazi u Rijeku na posao. Uz manjak linija, putnici ističu kako su i ove postojeće loše organizirane, pa tako primjerice vlak iz Rijeke za Šapjane na kojem gotovo da i nema putnika kreće u 14 i 30 sati, dok sljedeći polazi tek u 18 i 30, što stvara probleme radnicima.
– Šteta je što jedan vlak ne polazi u primjerice 16 i 30, jer ovako se moramo snalaziti na sve moguće načine, rekla je još jedna Rukavčanka, Nataša Širola Belobrajić. Malobrojni putnici u HŽ-ovim vagonima kažu i kako ljudi često nisu upoznati s prednostima koje im pruža putovanje vlakom, a ukoliko im se ne osigura adekvatna mogućnost njegovog korištenja, posve je jasno kako će se prije odlučiti na neki drugi vid prijevoza.
– Naše područje nije kao zagrebačko ili osječko, gdje je zbog ravnog terena lakše riješiti problem prometnih gužva, a svi smo svjedoci toga kako se posljednjih godina broj automobila na cestama višestruko povećao, ističe Rukavčan Dušan Širola, koji već godinama putuje vlakom u Rijeku na posao. Premda se na području »riječkog prstena« već sada krenulo u izgradnju zaobilaznice koja bi u velikoj mjeri trebala rasteretiti gradski promet, Širola je mišljenja kako bi se problem još efikasnije mogao riješiti ukoliko se počne više ulagati u željeznicu.
– Nekad je sve bilo drugačije, jer su radnici odlazili na posao u svoje firme koje su im plaćale putovanje vlakom, no nakon što su se mnoge od njih ugasile u velikoj mjeri pao je i broj putnika, a razlog za to može se tražiti i u sve manjem broju linija, rekao je Širola, dodavši kako nije čudno da broj putnika u željezničkom prometu pada, budući da je usluga koja im se nudi loša. Ovakvu situaciju mogao bi riješiti projekt kojeg je najavio Grad Rijeka, a radi se o uvođenju brze željeznice u sustav javnog gradskog prijevoza. Time bi se uvelo dodatnih 19 stanica na trasi postojeće pruge od Matulja do Škrljeva, što bi obuhvatilo i mjesta u gornjem matuljskom području, a procjenjuje se da bi u ovaj projekt čije se idejno rješenje očekuje do početka iduće godine trebalo investirati oko 50 milijuna eura.
Marino MALJAVAC
PUTOVANJE S MALOBROJNIM PUTNICIMA VLAKA NA RELACIJI RUKAVAC – RIJEKA
»Šapjane expressom« na poslu za 15 minuta
»Šapjane expressom« na poslu za 15 minuta
U Rijeku se iz Rukavca stiže »japanskom točnošću«, cijena u jednom smjeru je 10 kuna, dok je jednosmjerna mjesečna karta oko 150 kuna
RUKAVAC – Mala četveročlana skupina putnika iz Rukavca koja svakog dana putuje na posao vlakom u Rijeku, poput Milene iz poznatog hita Novih fosila, »očiju punih sna«, okuplja se rano ujutro već oko 7 sati na tamošnjem kolodvoru. Premda dva putnička vagona HŽ-ovog vlaka s uskim kupeima ne »mirišu na jabuke«, sve manji broj putnika koji se odluči putovati na ovaj način ističe još uvijek mnoge prednosti ovakvog načina prijevoza. To se posebno odnosi na Rukavac, koji je autobusnim linijama loše povezan s Rijekom i Opatijom, budući da putnici iz tog mjesta koji odlaze na posao ili u školu najprije moraju stići u Matulje, gdje »hvataju vezu« za gradove. S vlakom je potpuno drukčija priča – u potpunosti se izbjegava gužva u prometu, zbog čega putovanje traje neusporedivo kraće, a za vrijeme vožnje do Rijeke putnici mogu uživati i u pogledu na okolnu prirodu. Iz Rukavca se u Rijeku vlakom koji polazi iz Šapjana stiže u »strogo kontroliranom vremenu« od samo 15 minuta, a cijena vožnje u jednom smjeru stoji 10 kuna, dok za jednosmjernu mjesečnu kartu putnici izdvajaju oko 150 kuna. Bez obzira na ove pogodnosti, za razliku od situacije prije više godina, u jutarnjoj vožnji vlakom nećete doživjeti da vam »u vagonu masa ljudi bez pardona prste gazi«, čemu je svakako doprinijelo i ukidanje sve većeg broja linija. Ipak, unatoč hladnim jutrima na kolodvoru u Rukavcu, malobrojna skupina putnika i dalje ostaje vjerna ovom »romantičnom« načinu prijevoza kroz prirodu, a bez obzira na veliku hladnoću koja ih ujutro dočekuje na stanici u zimskim mjesecima, kažu da dosad nije bilo neugodnih situacija s »vlakom u snijegu«. Premda hrvatska vožnja vlakom ne izgleda raskošno poput putovanja nekim od luksuznih vagona »Orient Expressa« iz filmskih ekranizacija krimića Agathe Christie, valja svakako pohvaliti »japansku« točnost HŽ-ovih lokomotiva. S rukavačkom družinom preko matuljskog »štacjona« i Marčeljeve Drage na riječki kolodvor stigli smo točno u 7 sati i 30 minuta, nakon čega su se oni zaputili na rad u svoja poduzeća, a vlak je nastavio put prema Brod Moravicama.
– Obično kada se spomene vožnja vlakom, ljudi očekuju kako se radi o nešto dužim putovanjima na dalekim relacijama, no nama je ovo idealan način za odlazak na posao. Ne moram se mučiti dok nađem parkiralište u gradu, a problem je samo u tome što nema povratnih linija, tako da me kući vozi prijateljica ili se vraćam autobusom, ističe Jasna Krizman iz Rukavca, koja već nekoliko godina na ovaj način odlazi u Rijeku na posao. Uz manjak linija, putnici ističu kako su i ove postojeće loše organizirane, pa tako primjerice vlak iz Rijeke za Šapjane na kojem gotovo da i nema putnika kreće u 14 i 30 sati, dok sljedeći polazi tek u 18 i 30, što stvara probleme radnicima.
– Šteta je što jedan vlak ne polazi u primjerice 16 i 30, jer ovako se moramo snalaziti na sve moguće načine, rekla je još jedna Rukavčanka, Nataša Širola Belobrajić. Malobrojni putnici u HŽ-ovim vagonima kažu i kako ljudi često nisu upoznati s prednostima koje im pruža putovanje vlakom, a ukoliko im se ne osigura adekvatna mogućnost njegovog korištenja, posve je jasno kako će se prije odlučiti na neki drugi vid prijevoza.
– Naše područje nije kao zagrebačko ili osječko, gdje je zbog ravnog terena lakše riješiti problem prometnih gužva, a svi smo svjedoci toga kako se posljednjih godina broj automobila na cestama višestruko povećao, ističe Rukavčan Dušan Širola, koji već godinama putuje vlakom u Rijeku na posao. Premda se na području »riječkog prstena« već sada krenulo u izgradnju zaobilaznice koja bi u velikoj mjeri trebala rasteretiti gradski promet, Širola je mišljenja kako bi se problem još efikasnije mogao riješiti ukoliko se počne više ulagati u željeznicu.
– Nekad je sve bilo drugačije, jer su radnici odlazili na posao u svoje firme koje su im plaćale putovanje vlakom, no nakon što su se mnoge od njih ugasile u velikoj mjeri pao je i broj putnika, a razlog za to može se tražiti i u sve manjem broju linija, rekao je Širola, dodavši kako nije čudno da broj putnika u željezničkom prometu pada, budući da je usluga koja im se nudi loša. Ovakvu situaciju mogao bi riješiti projekt kojeg je najavio Grad Rijeka, a radi se o uvođenju brze željeznice u sustav javnog gradskog prijevoza. Time bi se uvelo dodatnih 19 stanica na trasi postojeće pruge od Matulja do Škrljeva, što bi obuhvatilo i mjesta u gornjem matuljskom području, a procjenjuje se da bi u ovaj projekt čije se idejno rješenje očekuje do početka iduće godine trebalo investirati oko 50 milijuna eura.
Marino MALJAVAC
Gost- Gost
Re: HŽ u tisku
Evo šta se dešava kad netko vozi auto usprkos privremenoj zabrani vožnje i istovremeno i dalje čini prometne prekršaje.
U glavnoj ulozi je predsjednik uprave HŽ-a, a mogao bi i u zatvor ...
http://www.vecernji.hr/vijesti/zoranu-popovcu-hz-a-prijeti-zatvor-zbog-ignoriranja-sigurnosne-mjere-clanak-24468
Iako je znao da ne smije voziti, Zorana Popovca je prometna policija, ovog puta iz Policijske uprave zagrebačke, ponovno evidentirala da čini prometni prekršaj u vrijeme dok je na snazi još uvijek bila mjera zabrane.
U glavnoj ulozi je predsjednik uprave HŽ-a, a mogao bi i u zatvor ...
http://www.vecernji.hr/vijesti/zoranu-popovcu-hz-a-prijeti-zatvor-zbog-ignoriranja-sigurnosne-mjere-clanak-24468
seabral- Broj postova : 1246
Lokacija : /
Registration date : 13.04.2008
Re: HŽ u tisku
Da ne otvaram novu temu staviti ću to ovdje. Mislim da će Vam se ono što budete pročitali (ako budete imalo dovoljno strpljenja jer je sve dosta podugačko!!!) "svidjeti"! S obzirom na obimnost texta, staviti ću samo link!
Ali vrijedi i izvući dio texta:
Boldano i crveno označeno by tomo!
*****
Sigurno se pitate kako sam nabasao na ovaj text . Simple! Tražio sam fotografije ŽCPR-a . Znam da nema veze jedno s drugim ali eto, tako je to, tražiš jedno a naletiš na sasvim 100-to!
Ali vrijedi i izvući dio texta:
(1) Program obnove i osuvremenjivanja pruga od značaja za međunarodni promet
(1.1.) Osuvremenjivanje pruga na ogranku V.b koridora
– izmjena sustava električne vuče na dionicama Moravice – Rijeka – Šapjane i Škrljevo – Bakar (završetak 2011.),
– remont i sanacija 105,6 km dotrajalog kolosijeka na dionicama DG – Botovo – Križevci, Zdenčina – Jastrebarsko i Moravice – Drivenik (kroz cijelo razdoblje),
– rekonstrukcija kolodvora Rijeka (2010. – 2011.),
– izgradnja i rekonstrukcija stajališta prigradskoga prometa (2011. – 2012.),
– zamjena devet čeličnih mostova na prugama DG – Botovo – Dugo Selo i Zagreb GK – Rijeka (2009. – 2012.),
– zamjena dotrajalih skretnica u kolodvorima (kroz cijelo razdoblje),
– rekonstrukcija električne kontaktne mreže u kolodvorima na dionici Zagreb GK – Moravice (kroz cijelo razdoblje),
– ugradnja sustava daljinskog upravljanja prometom na dionici Botovo – Lepavina (2011. – 2012.),
– uspostava optičke telekomunikacmunikacnfrastrukture (završetak 2008.).
Boldano i crveno označeno by tomo!
*****
Sigurno se pitate kako sam nabasao na ovaj text . Simple! Tražio sam fotografije ŽCPR-a . Znam da nema veze jedno s drugim ali eto, tako je to, tražiš jedno a naletiš na sasvim 100-to!
Gost- Gost
Re: HŽ u tisku
NEOČEKIVANI PROBLEMI USPORAVAJU IZGRADNJU GARAŽE ZAGRAD II
Uskoro kreće sanacija željezničkog tunela
Uskoro kreće sanacija željezničkog tunela
Tunel Kalvarija, izgrađen još 1894. godine, u jako je lošem stanju i nužno ga je sanirati kako bi se daljnji radovi na garaži mogli intenzivirati
RIJEKA – Premda se ne radi punom parom, garaža Zagrad II i dalje se gradi, ali kako ističe pročelnica Odjela za komunalnu djelatnost Grada Rijeke Irena Miličević radovi su nešto slabijeg intenziteta. Problem je, kako tumači Miličević, nastao zbog potrebe sanacije željezničkog tunela Kalvarija koji je izgrađen još 1894. godine i u jako je lošem stanju.
– Kako bi se radovi na garaži Zagrad II i pripadajuće ceste mogli nesmetano odvijati, potrebno je sanirati željeznički tunel te smo mi već razgovarali s Hrvatskim željeznicama o toj problematici. No, konkretnije informacije dobit ćemo idući tjedan kada ćemo održati zajednički sastanak s HŽ-om i Lukom Rijeka koja je jedan od bitnijih korisnika pruge kako bi se utvrdili termini zatvaranja tunela i načina sanacije, kazala je Miličević. Naime, termine zatvaranja tunela treba uskladiti s potrebama Luke Rijeka.
Za sada su Hrvatske željeznice načelno dopustile zatvaranje tunela pet sati dnevno što drugim riječima znači da bi sanacija trajala mjesecima, što Gradu Rijeci ne ide na ruku te će probati dogovoriti zatvaranje tunela za promet u trajanju od barem osam sati dnevno.
No, bez obzira na ishod spomenutog sastanka, Miličević ističe kako sanacija tunela sigurno neće krenuti prije 1. studenoga te kako će se do tada na gradilištu obavljati određeni radovi. Isto je tako naglasila kako su već obavljeni i razgovori s tvrtkom Pružne građevine koja je osposobljena za rad u tunelima i koja će u dogovoru sa HŽ-om obaviti i sanaciju spomenutog tunela i to na način da u njemu ostanu dva kolosijeka.
Što se stanja na gradilištu tiče, Miličević je kazala kako su u tijeku radovi na drugoj fazi Ulice Ivana Pavla II. te kako su izbetonirana tri sjeverna pilota te sjeverna i južna naglavna greda na koju dolaze poprečni nosači koji će nositi kolničku konstrukciju. Poprečni nosači su u fazi proizvodnje te se planiraju dopremiti na gradilište i montirati do kraja listopada. Nakon toga će uslijediti građevinski radovi na cesti do spoja s Dežmanovom ulicom, zajedno s postavljanjem svih predviđenih instalacija, odnosno s fekalnom i oborinskom kanalizacijom, vodovodom, telefonom i javnom rasvjetom.
Inače, druga faza Ulice Ivana Pavla II. predstavlja njen nastavak u dužini od oko 82 metra, a njenom izgradnjom bit će omogućen kolni i pješački prilaz Dežmanovoj ulici te kompleksu Zagrad B. Spomenuta ulica dijelom svoje trase prolazi iznad pružnog kolosijeka do ulaza u postojeći željeznički tunel Kalvarija. Stoga je za potrebe prolaza ove nove gradske ulice predviđen nadvožnjak iznad pružnog kolosijeka, čiji je jedan dio već izveden u prvoj fazi izgradnje, a sada slijedi nastavak u dužini od oko 30 metara i izgradnja ceste u dužini od oko 50 metara koja će imati dva kolnička traka, u svakom smjeru po jedan te nogostup s obiju strana.
Paralelno s izgradnjom druge faze Ulice Ivana Pavla II. na mjestu bivše Autotransove garaže u Barčićevoj ulici gradi se i novi garažno-stambeni kompleks Zagrad B. Sam projekt osmišljen je prije nekoliko godina u suradnji Grada Rijeke, Rijeka prometa i Autotransa. Rijeka promet je za izgradnju podzemne garaže s tristotinjak mjesta osigurao oko 40 milijuna kuna, a Autotrans je odradio pripreme za gradnju tri manja samostojeća stambeno-poslovna objekta te jedan veći koji će imati prizemlje i tri kata. Sam garažni kompleks Zagrad B lociran je na novoizgrađenoj Ulici Ivana Pavla II., kojom je predviđena i trasa kompletne infrastrukturne mreže.
Kristina DANILOVIĆ PRIJIĆ
Gost- Gost
Re: HŽ u tisku
Ovo crveno i boldano znači samo jedno: vlakovi će u vrijeme zatvora pruge preko obale!!! Ako ih bude .tomo je napisao/la:...
– Kako bi se radovi na garaži Zagrad II i pripadajuće ceste mogli nesmetano odvijati, potrebno je sanirati željeznički tunel te smo mi već razgovarali s Hrvatskim željeznicama o toj problematici. No, konkretnije informacije dobit ćemo idući tjedan kada ćemo održati zajednički sastanak s HŽ-om i Lukom Rijeka koja je jedan od bitnijih korisnika pruge kako bi se utvrdili termini zatvaranja tunela i načina sanacije, kazala je Miličević. Naime, termine zatvaranja tunela treba uskladiti s potrebama Luke Rijeka.
...
Gost- Gost
Re: HŽ u tisku
tomo je napisao/la:Ovo crveno i boldano znači samo jedno: vlakovi će u vrijeme zatvora pruge preko obale!!! Ako ih bude .tomo je napisao/la:...
– Kako bi se radovi na garaži Zagrad II i pripadajuće ceste mogli nesmetano odvijati, potrebno je sanirati željeznički tunel te smo mi već razgovarali s Hrvatskim željeznicama o toj problematici. No, konkretnije informacije dobit ćemo idući tjedan kada ćemo održati zajednički sastanak s HŽ-om i Lukom Rijeka koja je jedan od bitnijih korisnika pruge kako bi se utvrdili termini zatvaranja tunela i načina sanacije, kazala je Miličević. Naime, termine zatvaranja tunela treba uskladiti s potrebama Luke Rijeka.
...
I tunelom Brajdica!!! :vibro:
______________________________________
Vi ste bili naš ponos i čelik. Skršeni u ljutoj buri u zori koja rudi.
Jean- Moderator
- Broj postova : 2140
Age : 46
Lokacija : Rijeka
Registration date : 04.09.2008
Re: HŽ u tisku
Članak u današnjem, 30.10.09., Novom listu:
Iako se na tome dosta radilo, priča nije daleko odmakla, iako je plan da 18 vlakova u prometu bude 2012. godine
ZAGREB – Tvornica željezničkih vozila »Gredelj« i Končar-električna vozila uskoro će krenuti s proizvodnjom tri prototipa prigradskog vlaka za potrebe HŽ-Putničkog prijevoza. Potpiše li se idući tjedan ugovor između Grada Zagreba, HŽ-putničkog prijevoza i dvije tvrtke proizvođača, prototipovi dva elektromotorna prigradska vlaka i jednog dizel-električnog vlaka bit će izrađeni za najkraće godinu dana. Međutim, s obzirom da u gradskom proračunu novaca nema te da se neke ovogodišnje obaveze prebacuju u iduću godinu, priča o nabavci prigradskih vlakova mogla bi se dodatno otegnuti. Naime, ugovori o izgradnji trebali su biti potpisani u četvrtak, no zbog obveza gradonačelnika Milana Bandića prema Skupštini grada, koja se bavila upravo financijski (ne)stanjem u gradu, potpisivanje se očekuje idući tjedan. Ako ga uopće bude.Hrvatske željeznice i Grad Zagreb još su u prosincu 2005. godine potpisali Sporazum o zajedničkom financiranju nabave novih elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski promet. U kolovozu prošle godine, pak, potpisan je protokol prema kojem Grad subvencionira 50 posto sredstava potrebnih za nabavu prototipa elektromotornog prigradskog vlaka, a nakon toga je trebalo uslijediti i potpisivanje posebnog ugovora o financiranju nabave 18 elektromotornih gradsko-prigradskih vlakova. No, priča još uvijek nije daleko odmakla, iako je plan da svih 18 vlakova u prometu bude 2012. godine. Končar-električna vozila i TŽV Gredelj odvojeno će razvijati prototipove prigradskih i regionalnih vlakova. Naime, u četiri godine koliko se posao razvija raspao se konzorcij Crotrain, koji su činili Končar i Tvornica željezničkih vozila Gredelj, pa će tako zemlja umjesto jednog dobiti dva prototipa vlaka. A kada se izrade i testiraju, plan je javnim natječajem krenuti u nabavku cijelog »kompleta« prigradskih vlakova, pa bi priliku za posao mogle dobiti i druge kompanije. Još prošlog ljeta interes za sudjelovanje na natječaju za nabavu prigradskih vlakova iskazao je francuski Bombardier. No, osnova za nove vlakove vjerojatno će biti prototipovi koje će razviti naše tvrtke, pa je pitanje hoće li se druge tvrtke uopće moći probiti u taj milijunski posao.
Gabrijela GALIĆ
IDUĆI TJEDAN TREBALI BI SE ISPUNITI UVJETI ZA MILIJUNSKI POSAO
Gredelj i Končar grade prigradske vlakove
Gredelj i Končar grade prigradske vlakove
Iako se na tome dosta radilo, priča nije daleko odmakla, iako je plan da 18 vlakova u prometu bude 2012. godine
ZAGREB – Tvornica željezničkih vozila »Gredelj« i Končar-električna vozila uskoro će krenuti s proizvodnjom tri prototipa prigradskog vlaka za potrebe HŽ-Putničkog prijevoza. Potpiše li se idući tjedan ugovor između Grada Zagreba, HŽ-putničkog prijevoza i dvije tvrtke proizvođača, prototipovi dva elektromotorna prigradska vlaka i jednog dizel-električnog vlaka bit će izrađeni za najkraće godinu dana. Međutim, s obzirom da u gradskom proračunu novaca nema te da se neke ovogodišnje obaveze prebacuju u iduću godinu, priča o nabavci prigradskih vlakova mogla bi se dodatno otegnuti. Naime, ugovori o izgradnji trebali su biti potpisani u četvrtak, no zbog obveza gradonačelnika Milana Bandića prema Skupštini grada, koja se bavila upravo financijski (ne)stanjem u gradu, potpisivanje se očekuje idući tjedan. Ako ga uopće bude.Hrvatske željeznice i Grad Zagreb još su u prosincu 2005. godine potpisali Sporazum o zajedničkom financiranju nabave novih elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski promet. U kolovozu prošle godine, pak, potpisan je protokol prema kojem Grad subvencionira 50 posto sredstava potrebnih za nabavu prototipa elektromotornog prigradskog vlaka, a nakon toga je trebalo uslijediti i potpisivanje posebnog ugovora o financiranju nabave 18 elektromotornih gradsko-prigradskih vlakova. No, priča još uvijek nije daleko odmakla, iako je plan da svih 18 vlakova u prometu bude 2012. godine. Končar-električna vozila i TŽV Gredelj odvojeno će razvijati prototipove prigradskih i regionalnih vlakova. Naime, u četiri godine koliko se posao razvija raspao se konzorcij Crotrain, koji su činili Končar i Tvornica željezničkih vozila Gredelj, pa će tako zemlja umjesto jednog dobiti dva prototipa vlaka. A kada se izrade i testiraju, plan je javnim natječajem krenuti u nabavku cijelog »kompleta« prigradskih vlakova, pa bi priliku za posao mogle dobiti i druge kompanije. Još prošlog ljeta interes za sudjelovanje na natječaju za nabavu prigradskih vlakova iskazao je francuski Bombardier. No, osnova za nove vlakove vjerojatno će biti prototipovi koje će razviti naše tvrtke, pa je pitanje hoće li se druge tvrtke uopće moći probiti u taj milijunski posao.
Gabrijela GALIĆ
Gost- Gost
Re: HŽ u tisku
Danas na 24sata.hr:
A što reći na ovo?
'Radnici na željeznici nam mame i zlostavljaju kćeri'
Plaški: Roditelji optužuju željezničare da su curice mamili novcem i bonovima za mobitel u postaju te da su ih napastovali. Djevojčice su mlađe od 14 godina
Dat ću ti dvijesto kuna ako skineš gačice i pokazeš mi spolovilo. Dat ću to bon za mobitel. Uđi u vagon gdje je toplo pa zapali cigaretu, a imam i kave..., samo su neke od zamki kojima su se koristili 30-godišnji muškarci te mamili djevojčice u dobi od 12 i 13 godina na seksualne čini. Da su se djevojčice družile sa radnicima potvrdili su nam i mještani Plaškog.
- Sve je počelo pred tri godine kada su neki radnici došli u Plaški, te izvodili radove na remontu pruge. U vagonima su spavali, gdje su ih i mamili raznim darovima, znajući da je ovaj kraj siromašan i da će one na to nasjesti. Tada su moje kćerke i njihove prijateljice imale od 12 do 14 godine, sve su još pohađale osnovnu školu. Kako su se djevojčice skrivale od nas roditelja da puše, radnici su iskorištavali situaciju i mamili ih u vagone na toplo, da zapele cigaretu i popiju kavu, a onda bi uslijedilo pipanje - priča K. R., zabrinuti otac sada 15-godišnjakinje i 16-godišnjakinje. Dodaje kako je čak i skretničar na stanici Plaški pokušavao pipkati njegovu mlađu kćer koja je tada imala 12 godina.
- Sa njom je bio njen momak, isto njen vršnjak koji je to pokušavao spriječiti, a djelatnike željeznice ga je udario. U to vrijeme jedna djevojčica se hvalila da ima dečka koji ima 30 godina, te da je sa njime i spavala - rekao je K. R. Na takve optužbe zapitali smo i šefa stanice Plaški Stanku Rendulić ima li ikakvih saznanja o seksualnom iskorištavanju djevojčica ili pokušaju, on je kratko komentirao da na stanici Plaški radi tek dvije godine i ništa o tom ne zna, a to se sve događalo prije. Od glasnogovornice PU Karlovačke Tamare Grčić doznajemo da je policija nakon što je ta priča objavljena u medijima pokrenuta kriminalistička obrada koja će istražiti da li su prema djevojčicama počinjene kaznene radnje.
A što reći na ovo?
ZlayoZg- Administrator
- Broj postova : 3065
Age : 40
Lokacija : Zagreb(Žitnjak)
Registration date : 19.09.2008
Stranica 1 / 22. • 1, 2, 3 ... 11 ... 22
Stranica 1 / 22.
Permissions in this forum:
Moľeą odgovarati na postove.