HŽ u tisku

Radnicima ozbiljno poslali pravilnik: ne surfajte na WC-u, dobit ćete hemoroide


Djelatnici HŽ Infrastrukture primili su službene upute za, pazite, IT sigurnost u kojima su nabacane nezamislive divote.
Jedna od važnijih stvari za IT sigurnost, bar kad je u pitanju državna tvrtka HŽ Infrastruktura, jest da zaposlenici ne čitaju novine i ne surfaju na mobitelu dok su na WC-u, jer to može uzrokovati hemoroide. No ipak, za IT sigurnost u toj tvrtki, citiramo, ”nije dobro vjerovati svemu što se objavi na fejsu ili linkedIn-u jer, sve što je na televiziji, novinama, internetu ne mora biti istina i slično. Jer kao što reče ona jedna reklama od prije 35 godina AIDS SE NE DEŠAVA NEKOM DRUGOM!”.
Ako se želite dobro nasmijati pročitajte cijeli članak na Linku

Djeco, tko je Djed Mraz?
- To je brat sv. Nikole koji je otišao u partizane.

Potraga za imovinom u vlasništvu Hrvatskih željeznica Infrastruktura (HŽI) ”ponekad se svodi na detektivski posao”. Citat je preuzet iz ”obrazloženja i mišljenja” internog konzultanta za upravljanje kapacitetima, računopolagača Zorana Molnara, u kojem objašnjava razloge nevjerojatnog javašluka koji vlada u toj državnoj tvrtki, jednom od najvećih gubitaša u Hrvatskoj, u kojeg se godinama pumpa ogroman novac poreznih obveznika.

Telegram je u posjedu 20-ak stranica dokumenta koji pokazuju nezamisliv stupanj neodgovornosti prema državnoj imovini i to samo kad je riječ o informatičkoj opremi. No, s obzirom na neviđenu neodgovornost, aljkavost i rasipništvo koja ondje caruje, vjerojatno stanje nije bolje ni kad je riječ o ostaloj imovini te, jedne od tri tvrtke Hrvatskih željeznica, čiji je temeljni kapital veći od 224 milijuna kuna, a osnovni posao upravljanje, održavanje i izgradnja željezničke infrastrukture.

No, prije nego što prijeđemo na tu nevjerojatnu priču podsjetit ćemo na slučaj prodavačice odjela delikatese zadarskog Interspara koja je dobila otkaz jer je na radnom mjestu pojela sendvič na koji je stavila dvije šnitice pršuta, a nije ih platila. Za ovu je priču nevažno što je sud taj otkaz kasnije proglasio nezakonitim, spominjemo ga samo zbog toga da bismo ukazali kako se u državnim tvrtkama otpisuju ogromni manjkovi, a da za to nitko ne odgovara.

Dalje je na linku ako vas interesira?

Zastupnik IDS-a Emil Daus ukazao je na sporost rješavanja problema cestovnih prijelaza preko pruge, uzevši kao primjer prijelaz u Pazinu na državnoj cesti D 64, gdje radovi traju već pet godina. Podsjetio je da je izgradnja cijele pruge od Divače do Pule za vrijeme Austro – Ugarske, pred više od 140 godina, trajala tri godine
Zastupnik IDS-a Emil Daus sudjelovao je u raspravi o prijedlogu Zakona o željeznici te je ukazao na problem nečinjenja države po pitanju istarske pruge govoreći o dionicama Buzet - Pula i Lupoglav - Štalije. Daus je istaknuo da je pravo stanje željeznice u Istri katastrofalno, dodavši da sve moderne i razvijene zemlje ulažu u razvoj lučke i željezničke infrastrukture što u Hrvatskoj nije slučaj.
Zastupnik IDS-a naveo je problem dionice između Lupoglava i Kršana koja je već desetak godina urušena, potom dionicu u Potpićnu koja je obrasla vegetacijom te problem dionice Buzet-Pula koja nije u funkciji teretnog prometa iako ima veliki potencijal za gospodarski razvoj industrijskih zona u Vodnjanu, Puli, Lupoglavu, Cerovlju, Pazinu i Kanfanaru.
Putnički željeznički promet u najrazvijenijoj hrvatskoj turističkoj regiji je posebna tema, kazao je Daus, napomenuvši da bi se modernizacijom pruge u Istri dogodio bi veliki pozitivan pomak u putničkom prometu, posebno u turističkim dolascima. (D. GRAKALIĆ)
/glasistre.hr/

otpuni je misterij zašto četvorica članova uprave Hrvatskih željeznica Infrastruktura, Ivan Kršić, Marko Z. Žubrinić, Darko Barišić i osobito Krunoslav Papić imaju neusporedivo veće plaće nego Nikola Ljuban, koji je također član uprave. Dok primjerice Krunoslav Papić, član uprave s najvećom plaćom u toj državnoj tvrtki koja gomila gubitke iz godine u godinu, ima mjesečnu neto plaću u iznosu od 25.737,90 kuna neto (bruto 45.977,47 kuna bruto), a ostala trojica iznad 20.000 kuna neto mjesečno, Nikola Ljuban prima tek – za prilike u HŽ Infrastrukturi – skromnih 8.200 kuna neto (bruto 12.013 kuna).

Podatke o primanjima članova uprave HŽ Infrastruktura, moguće je pronaći na njihovim imovinskim karticama koje su, kao državni dužnosnici, bili dužni prijaviti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Iz HŽ Infrastruktura nisu nam odgovorili kako je moguć toliki nerazmjer u plaćama, te zašto Ljuban, koji je ravnopravni član uprave, isto kao i Papić, ima gotovo tri puta manju plaću.

Ljuban je za člana uprave HŽ Infrastruktura izabran 2. listopada 2017., a imovinsku karticu ispunio je tek 10. siječnja ove godine, iako je to bio dužan učiniti u roku od 30 dana od stupanja na dužnost, dakle do 2. studenoga 2017. Zato se tek početkom ove godine i moglo saznati da je njegova plaća prava crkavica u odnosu na ostale članove uprave državne tvrtke HŽ Infrastruktura. Kao što smo rekli, uprava HŽ infrastruktura oglušila se na Telegramov upit u kojem smo tražili objašnjenje kako je to moguće i zašto je Ljuban tako drastično diskriminiran.


Više je na Linku

Vrhovni sud potvrdio je presudu koju je splitski Županijski sud donio u slučaju velike željezničke nesreće koja se krajem srpnja 2009. dogodila u Rudinama kada je nagibni vlak izletio s tračnica, pri čemu je šest putnika poginulo, a 55 ih ozlijeđeno.
Prema pisanju medija, Vrhovni sud je potvrdio zatvorske kazne bivšem šefu ekologije HŽ Infrastrukture Ivici Medaku kojemu je zatvorska kazna u trajanju od četiri godine sada postala pravomoćna i trogodišnju zatvorsku kaznu stručnom konzultantu iz tvrtke Intrade koji je trebao izraditi prskalicu kojom se retardant TG 300 posipao po tračnicama Ivici Bazini.

Potvrđena je i presuda prema kojoj su zbog nedostatka dokaza optužbe oslobođeni direktor tvrtke Intrade Ivan Tomašković, voditelj protupožarne zaštite HŽ- a Split Drago Rogulj i vatrogasac DVD- a Stružac Branko Tišljar.

Ta najveća željeznička nesreća u novijoj hrvatskoj povijesti, kojoj su mediji dali naziv "vlak smrti", dogodila se 24. srpnja 2009. godine u Rudinama kada je nagibni vlak koji je prometovao na liniji Zagreb-Split u jednom trenutku izletio s tračnica.

Optužnica je podignuta otprilike godinu dana nakon nesreće, a tri godine kasnije je objavljena presuda na koju su se žalili ne samo optuženici već i optužba.
/tportal.hr/
Gotovo 11 godina je trebalo da se ta tužna priča završi

Prema prometnoj analizi Europske komisije, Hrvatska je ocijenjena s 2,66, dok je prosjek EU-a 4,33, a najviša ocjena je 7. Željeznički sustav, koji je već desetljećima zapušten, kako pokazuje najnovije istraživanje, najgori je u EU
Situacija nije ništa bolja ni u cestovnom prometu jer, unatoč kvaliteti, problem je sigurnost. Prosječan broj poginulih na milijun stanovnika na prometnicama u EU je 49, a u Hrvatskoj čak 80, prenosi HRT.

Također, kasni se u provedbi međunarodnih projekata, poput radova na dionici pruge Dugo Selo-Križevci, za koje je dobiven novac. Jedino je u zračnom prometu situacija dobra.

Prometni proračun EU-a u sljedećih sedam godina mogao bi iznositi čak 100 milijardi eura, a puno će se ulagati u zaštitu okoliša i primjenu čišćih goriva u prometu. Promet je jedina grana u kojoj se povećava emisija štetnih plinova, pa će EU podupirati razvoj željeznica i riječne plovne putove te rasteretiti cestovni promet koji je uzrok najvećeg onečišćenja.
/tportal.hr/

Najveći iznos EU sufinanciranja za prometne projekte visi zbog neobjašnjivog čekanja HŽ-a koji se obvezao početi radove još 2017


ekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica mogla bi na čekanje. Kako neslužbeno doznajemo, od izvora iz Europske komisije HŽ infrastruktura nema još previše vremena za daljnje odugovlačenje ovog projekta na koji otpada najveći iznos EU sufinanciranja za prometne projekte u Hrvatskoj.

Dođe li do još kašnjenja moguće je da će HŽ ostati bez EU novca za tu dionicu. I ne samo to, nego će jedan dio morati i vratiti. Doznajemo kako bi u srpnju prve radove (ako se do tada odabere izvođač), trebali obići i zaposlenici Izvršne agencije za inovacije i mreže EU (INEA) koji prate provedbu EU projekata. Ako tada zaključe da sve ne ide predviđenom dinamikom, morat će se ravnati politikom “use it or lose it” (u prijevodu – iskoristite ili izgubite) te sredstva oduzeti HŽ infrastrukturi i dodijeliti ih nekom drugom u EU.

HŽ Infrastrukturi tako prijeti oduzimanje 241 milijuna eura potpore budući da dionica s izgradnjom kasni već više od godinu dana. Izgradnja je trebala početi 2017. i Bruxelles im je za sada izlazio u susret, ali daljnja kašnjenja, doznajemo, ne dolaze u obzir.

PROJEKT STALNO KASNI
Naime 6. listopada 2016. (četiri mjeseca nakon što je po izjavi prijašnje direktorice pruga već trebala biti izgrađena) HŽ infrastruktura potpisala je sporazum s INEA-om prema kojem se gradnja i rekonstrukcija dionice Križevci – Koprivnica 85 posto sufinancira iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Hrvatska je tako za tu prugu dobila više od 241 milijun eura.

No, radovi koji trebaju obuhvatiti izgradnju novog kolosijeka i elektrifikaciju postojećeg – što bi dovelo do toga da vlakovi ovim pravcem voze i do 160 kilometara na sat – još nisu krenuli. Rok za dovršetak radova koji uključuju i gradnju niz nadvožnjaka i podvožnjaka, novih stajališta te rekonstrukciju postojećih je 2023. godine. Prema svemu, on će biti teško dostižan jer je natječaj za izvođača radova raspisan tek lani u studenome – gotovo godinu dana kasnije od najavljivanog. Projektiranje pruge je pak krenulo još krajem 2012.

REVIDIRANI PLANOVI
Na Telegramov upit iz INEA-e diplomatski odgovaraju kako su u stalnom kontaktu s glavnim ljudima projekta i kako unatoč “prošlim izazovima” za sada sve ide prema revidiranim planovima. Dodaju ipak da su i dalje najveće prepreke u ostvarivanju ovog projekta javna nabava, lokalna birokracija koja koči pravovremeno izdavanje potrebnih dozvola te spori otkup zemljišta za dionicu.

Tvrde kako su posljednji sastanak s predstavnicima HŽ Infrastrukture imali u veljači, a iduće korake planirat će prema izvještaju koji im iz te državne tvrtke nadležni moraju predati krajem ovog mjeseca. Ne žele ulaziti u spekulacije hoće li doći do najcrnjeg scenarija, ali objašnjavaju: “Ako i kada INEA odluči povući potporu određenom projektu, onda ćemo taj novac usmjeriti drugima. Sve što je do tada uplaćeno korisniku projekta morat će biti vraćeno Agenciji.”

HŽ INFRASTRUKTURA: PROJEKT JE KOMPLICIRAN
U HŽ Infrastrukturi tvrde da su za projekt morali ishoditi niz lokacijskih dozvola i izraditi 48 parcelacijskih elaborata (kao osnovu za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa duž cijele trase – riječ je o čak 2896 čestica), a dodatna kašnjenja uzrokovale su i dvije žalbe na objavljenu dokumentaciju u natječaju za izvođenje radova. Jedna žalba odbacila se kao neosnovana, dok je zbog druge bilo potrebno izmijeniti dokumentaciju o nadmetanju u jednom dijelu što je, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, produljilo rok za dostavu ponuda.

Iz Ministarstva prometa odgovorili su nam kako i oni aktivno prate provedbu projekta Križevci – Koprivnica te su upoznati s kašnjenjima zbog čega im je INEA i produljila rok do kraja 2022. godine. No dodaju kako su u međuvremenu učinjeni znatni pomaci u postupcima javne nabave za radove i nadzor. Oni očekuju da će se ti ugovori za dionicu Križevci – Koprivnica sklopiti u drugoj polovici ove godine.

Da će sve biti u redu iz HŽ Infrastrukture komunicirali su i oko pruge Goljak – Skradin, no na kraju su zbog kašnjenja projekta (a kasnije i potpune obustave istog i izmjene trase), bili prisiljeni vratiti 4,61 milijun eura povučenih iz pretpristupnog fonda IPA.

UPITNA I SREDSTVA ZA PRUGU SV. IVAN ŽABNO-GRADEC
Članovi bjelovarsko-bilogorskog SDP-a, uz potporu saborskog zastupnika te stranke Predraga Matića, u četvrtak su pak na konferenciji za novinare upozorili da bi Hrvatska mogla ostati bez 200 milijuna kuna iz EU fondova ako se pruga Sv. Ivan Žabno-Gradec uskoro ne pusti u promet.

“Prema prvotnim planovima, pruga je trebala biti puštena u promet još prije godinu i pol, a otvorenje je već četiri puta odgađano. Rokovi polako istječu, a kada isteknu, morat ćemo vratiti sav novac koji smo dobili i još ćemo platiti kamate”, rekao je tada predsjednik SDP-a Bjelovarsko-bilogorske županije Tihomir Jaić. Saborski zastupnik Matić rekao je da je bio ministar u Vladi koja je pokrenula izgradnju pruge te je mislio da je već puštena u promet.

Pruga Sv. Ivan Žabno-Gradec prva je pruga koja se nakon stanke od 40-ak godina počela graditi u Hrvatskoj. Vrijednost radova je 203 milijuna kuna, pri čemu se iz EU fondova financira 85 posto. Prema prvim najavama, pruga je trebala biti dovršena potkraj 2017. godine, no taj je rok prema posljednjim informacijama iz HŽ Infrastrukture odgođen na drugu polovicu ove godine.

IZUZETNO BITAN PRAVAC
Pruga Križevci – Koprivnica dio je velikog projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz na cijelome mediteranskom koridoru, kojim se Pirinejski poluotok, preko Luke Rijeka, Zagreba i Budimpešte, povezuje s mađarsko-ukrajinskom granicom te europskom prometnom mrežom. Budući da je Luka Rijeka pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju postala točkom ulaska i izlaska za jedinstveno europsko tržište, završetak gradnje nove pruge bi ju napokon spojilo s modernim željezničkim pravcima i omogućilo joj brži razvoj.

Da bi se Hrvatska trebala više aktivirati i ubrzati oko izgradnje i održavanja željezničkog sustava zaključila je i Opća uprave za promet Europske komisije. U nedavno objavljenom izvješću navode kako hrvatska željeznička infrastruktura znatno zaostaje za EU prosjekom. Izgrađenost pravaca (među kojima je i pruga Križevci-Koprivnica) koji bi se trebali spojiti na međunarodne koridore u Hrvatskoj iznosi šest posto. EU prosjek je čak 60 posto. Dakle deset puta veći od Hrvatskog.

U izvješću se navodi i zabrinutost dosadašnjim kašnjenjima projekata za koje je Hrvatskoj osiguran novac iz Fondova – poput dionice pruge Dugo Selo – Križevci koja je trebala biti puštena u promet još lani i koja prethodi dionici Križevci – Koprivnica.

“MOŽETE I BOLJE!”
Uprava podsjeća i da modernizirani i konkurentni željeznički sustav može u Hrvatskoj stvoriti dodatna radna mjesta i pridonijeti rastu BDP-a. No dodaju kako je željeznička infrastruktura trenutačno “zastarjela i ograničena”, a razvoj dodatno otežavaju “restriktivna regulacija i politika”.

Ako se stanje želi popraviti trebalo bi, naglašavaju, “ukloniti regulativna ograničenja, uvesti otvorene i transparentne procedure natječaja i poboljšati suradnju između tvrtki u državnom vlasništvu i privatnih operatera.” Zaključak Opće uprave za promet je da Hrvatska ima još znatnog posla na dovođenju svog željezničkog sustava u 21. stoljeće.
/telegram.hr/

Sindikati dramatično: Vlada se kocka s imovinom i životima; pitanje je kad će se dogoditi havarija s velikim brojem ljudskih žrtava!

Predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara Ivan Forgač u četvrtak je upozorio da Vlada ignorira Nacionalni program željezničke infrastrukture prividno štedeći novac, čime "do krajnjih granica" upropaštava povjerenu imovinu, kao i željezničke prijevoznike

"Vlada se kocka s imovinom i životima putnika i željezničara jer je stanje sigurnosti željezničkog prometa iznimno loše i pitanje je kad će se, uz česta iskakanja vlakova, dogoditi i havarija s velikim brojem ljudskih žrtava", poručio je Forgač u pismu premijeru Andreju Plenkoviću, ministru financija Zdravku Mariću i ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću.

Istaknuo je da na mreži od 2600 kilometara pruga, investicijsko održavanje kasni na 1700 kilometara te naglasio da je posebno zabrinjavajuće stanje kolodvorskih kolosijeka i skretnica.

Upozorio je da Vlada u proračunu nije predvidjela investicijsko, odnosno kapitalno održavanje pruga, za što je HŽ Infrastruktura zatražila zajam uz državno jamstvo u visini 800 milijuna kuna, kao i da je Vlada taj iznos smanjila na 350 milijuna kuna te da sada "otežava" s izdavanjem suglasnosti s ciljem kupovanja vremena.

Također, osim propadanja državne imovine, istaknuo je da se neodržavanjem pruga dovode u pitanje sudbine 1600 radnika Pružnih građevina, koje su osnovane radi gradnje i održavanja pruga, koje ostvaruju gubitke i kojima propada vrijedna mehanizacija.

"To je direktna kratkoročna posljedica politike Vlade da se za potrebe održavanja pruga, oslanja samo na EU fondove", poručio je, dodavši da je Europska unija zainteresirana samo za oko 500 km koridorskih pruga.

Upitao je kako Vlada nema novaca za održavanje pruga, a ima za dogovore s "lobističkim skupinama" jer pored subvencioniranja vlakova, na istim relacijama subvencionira i prijevoz privatnim autobusima.

Poručio je da će premijera i ministre Marića i Butkovića smatrati direktno odgovornima ako se zbog lošeg stanja pruga dogodi havarija s velikom materijalnom štetom ili s ljudskim žrtvama te ih pozvao da bez odgađanja izdaju suglasnost na traženi kredit HŽ Infrastrukture i da u proračunu za sljedeće godine planiraju potrebna sredstva za investicijsko održavanje pruga na projektiranoj razini.
/tportal.hr/

U otvorenom pismu medijima, ministru Butkoviću i upravi HŽ-a, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara Ivan Forgoč najavio je prosvjed ispred uprave i to, kako navodi, zbog premalo konduktera

Nažalost, Uprava kontinuirano štedi na osoblju koje je u funkciji sigurnosti, a naročito u funkciji ostvarivanja prihoda od prijevoza putnika. Nedovoljan broj konduktera i putničkih blagajnika rezultira vožnjom putnika bez prijevozne karte, što je ponovno sve raširenija pojava, stoji na početku pisma koje potpisuje Ivan Forgoč.

- Na taj način HŽ PP ostvari malu uštedu na tom osoblju, a mnogo novca izgubi, jer ne naplati prijevoznu uslugu.

- Ne znamo da li Vas je Uprava upoznala da, unatoč uloženih silnih desetaka milijuna kuna u nove prodajne kanale, svi drugi prodajni kanali čine manje od 2 % prihoda (Internet, automati, outsourcing), dok putničke blagajne i osoblje vlaka prihoduju više od 98 % prihoda.

- Unatoč tome, sve više vlakova sastavljenih od 2 garniture prometuju samo s jednim kondukterom, do 8 vagona prati samo jedan kondukter, u špicama, kad su najveće gužve i potrebno je pojačati pregled prijevoznih karata, u vlaku je samo jedan kondukter.

- Većina putničkih blagajni su zatvorene, ili rade u skraćenom radnom vremenu do 13 sati, ili sl.

Umjesto da se poveća broj osoblja važnih za ostvarivanje prihoda, na tim radnim mjestima se štedi, dok se druga, troškovno orijentirana, ne dovode u pitanje.

- Uprava uporno gura koncepciju prometovanja vlakova bez konduktera, samo s kontrolorima koji bi ulazili na pojedinim stanicama, što je apsurdno, ako putnici u velikom broju stajališta ne mogu kupiti prijevoznu kartu, nego je moraju kupiti u vlaku.

- U nastojanju da se tvrtka usmjeri prema ostvarenju većeg prihoda od prijevoza, najavili smo javni prosvjed, koji će se održati ispred sjedišta HŽ Putničkog prijevoza d.o.o., 11. 12. 2019. godine, stoji zaključno u otvorenom pismu predsjednika Sindikata hrvatskih željezničara.
/24sata.hr/

Ovo je točno. Uvjerio sam se puno puta na relacji Maksimir - Dugo Selo. Blagajna na Maksimiru je prije radila do mislim 18, onda do 16, a sad do 14 sati. Kad je največa gužva nema šanse da jedan kondukter naplati karte. Jedno vrijeme je znalo bit po 6 konduktera, pa se onda moglo. Automate koji su postavili su samo u kolodvorima gdje blagajne rade stalno, a može se plačat samo karticom. Uglavnom tu se fakat gubi jako puno svakog dana, pogotovo u prigradskom prometu Zagreba, jer te kratke relacije imaju največu cijenu po kilometru.

Naša reporterka u vlaku koji ide novom prugom od 250 milijuna

Kad stiže vlak u Zagreb?
- U 7.11 sati.

Na isto pitanje na šalteru prodaje karata na bjelovarskom željezničkom kolodvoru svaki dan isti odgovor.

I svaki je dan odgovor bio - netočan.

Vlak svakodnevno kasni od 15 do 45 minuta.

Svako jutro od ponedjeljka, 15. prosinca, u 5.55 na kolodvoru dvije ekipe: radnici koji vlakom u Zagreb putuju na posao i svi se međusobno poznaju te ekipa entuzijasta koju je na putovanje vlakom privukla pompozno najavljena vijest o vlaku koji iz Bjelovara za Zagreb putuje tek nešto više od jedan sat, a kad završe radovi na pojedinim dionicama, iz Bjelovara će se do Zagreba vlakom putovati, najavile su Hrvatske željeznice, 50 minuta. Taj je privilegij koštao 258 milijuna kuna.

Puno više nelijepoga je na linku

U Hrvatskoj uskoro kreću radovi na modernizaciji 95 pružnih prijelaza, što će povećati njihovu sigurnost i smanjiti broj nesreća, a ukupna vrijednost tog projekta je 208,7 milijuna kuna, od čega se 85 posto financira iz EU fondova, izvijestili su u utorak iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ističu da će se iz EU fondova financirati 85 posto prihvatljivih troškova projekta ili 142,6 milijuna kuna, dok će se ostatak osigurati iz državnog proračuna.
Za taj je projekt u utorak potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za osiguranje i modernizaciju 94 željezničko-cestovnih i jednog pješačkog prijelaza diljem Hrvatske između Ministarstva i HŽ Infrastrukture te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje.

Željezničko-cestovni prijelazi koji su dio ovog projekta prepoznati su kao mjesta s visokom razinom mješovitog prometa, a među županijama najviše ih je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj, Virovitičko-podravskoj i Varaždinskoj županiji

U sklopu modernizacije tih prijelaza izvest će se radovi za povećanje sigurnosti i smanjenje opasnosti na sjecištima željezničkih pruga i cesta, što će utjecati i na smanjenje broja ljudskih žrtava, što su i glavni ciljevi projekta, a sve prijelaze opremit će se i automatskim elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajima koji koriste svjetlosne signale u LED tehnologiji i jakozvučna zvona.

Na 79 željezničko-cestovnih prijelaza se, uz navedene uređaje, planiraju ugraditi i polubranici, a provest će se i osiguranje te opremanje prethodno projektiranih željezničko-cestovnih i pješačkog prijelaza na prugama za međunarodni, regionalni i lokalni promet, navodi se u priopćenju.

"Glavni projekti osiguranja i modernizacije svih prijelaza projektirani su s uvažavanjem interoperabilnih standarda, a ugrađena oprema će zadovoljavati sve propisane sigurnosne i tehničke zahtjeve uz dodatno poštivanje sigurnosnih elemenata u skladu sa EU direktivama", ističu iz Ministarstva, napominjući da je to do sada 68. projekt u prometnom sektoru koji je ugovoren kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija.

S tim je projektom ukupna vrijednost svih projekata ugovorenih kroz ovaj program dosegla 18 milijardi kuna, od čega veći dio ili 12 milijardi dolazi iz EU fondova, zaključuju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
link

... zujim tako po netu i naletim na vijest (obratite pažnju na datum objave!!!):

HŽ CARGO – TERETNI VLAKOVI STOJE JER NEMA DOVOLJNO ISPRAVNIH LOKOMOTIVA

Ugledni hrvatski poslovni tjednik Lider objavio je u najnovijem broju napis njihove novinarke Ksenije Puškarić o konstantnom uništavanju našeg državnog i monopolističkog željezničkog prijevoznika. Prenosimo veći dio članka.

Nacionalni željeznički teretni prijevoznik HŽ Cargo više gotovo i nema ispravnih lokomotiva pa kompozicije s teretom nerijetko danima stoje po kolodvorima. Klijenti su, normalno, razočarani i bježe konkurenciji ili traže rute za terete u drugim zemljama, a nacionalni operator gubi ne samo međunarodni ugled nego i ono malo prihoda kojima već sad ne može pokriti ni troškove poslovanja. Sve to ne bi ni bilo toliko čudno da HŽ Cargo, kako su nam odgovorili u toj tvrtki, ne raspolaže s čak 147 raznih serija lokomotiva; od toga je 44 električnih i 46 dizelskih vučnih lokomotiva, a ostalo su manevarske. No važno je naglasiti i njihovu prosječnu starost – elektrolokomotive su stare u prosjeku 45 godina, a dizelske pedeset.

Stare lokomotive kvare se i nisu sigurne, zato teretni vlakovi sve češće i sve dulje stoje po kolodvorima, razočarani klijenti bježe konkurenciji ili traže rute preko drugih država. HŽ Cargo pokušava premostiti problem unajmljivanjem lokomotiva i ugovara popravak muzejskih primjeraka

‘Električne i dizelske lokomotive trebaju na investicijski popravak svakih 10 godina, trošak je od tri do četiri milijuna kuna po lokomotivi. Inače, u posljednje četiri i pol godine nijedna lokomotiva ni iz jedne serije nije bila poslana na investicijski remont, a da bi stanje bilo zadovoljavajuće, trebalo ih je slati barem 10 na godinu.

Zbog zatečene situacije u planu je sljedeće godine na investicijske popravke poslati 20 lokomotiva kako bismo mogli odgovoriti na porast potražnje za prijevozom. U postupku je i dogovor o najmu odnosno kupnji novih, modernijih i jačih tipova lokomotiva’, stoji u odgovoru HŽ Carga. Da je situacija dramatična, potvrđuje i Nenad Mrgan, predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske, koji kaže da je dosad najveći problem HŽ Carga bio nedostatak strojovođa, ali da se unatrag godinu dana iskristalizirao novi – nedostatak kvalitetnih lokomotiva.

Autor: Borko Samec Objavljeno: 23.8.2017. 21:47:44

www.sesvete-danas.hr/

Kakve veze ima SŽ dizlo sa haže kargom

thomcro je napisao/la:
Kakve veze ima SŽ dizlo sa haže kargom

Ima. Ilustrativnu. Da ne kažem da su njihove ljepše i zelenije

Novi elektromotorni vlak za gradsko-prigradski prijevoz na području Rijeke, kojeg je proizveo Končar – Električna vozila, u petak je svečano pušten u promet, a prometovat će na liniji od Rijeke do Permana i od Rijeke do Ogulina

Novi vlak postiže brzinu od 160 kilometara na sat, ima kapacitet od 133 sjedeća i 372 stajaća mjesta, vozit će od
Rijeke do Permana od ponedjeljka do petka, a tijekom vikenda između Rijeke i Ogulina.

Opremljen je rampama za ulazak i izlazak osoba u invalidskim kolicima, prostorom za bicikle, a cijeli putnički prostor
je pod videonadzorom. Uz vizualne i audionajave kolodvora i stajališta, putnicima u vlaku omogućen je besplatan
pristup internetu.

Očekuje se da će, uz unaprjeđenje kvalitete usluge, uvođenje u promet novoga elektromotornog vlaka rezultirati
manjim operativnim troškovima i smanjenjem onečišćenja okoliša.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izrazio je zadovoljstvo što je nazočan isporuci prvoga od 33
nova vlaka koja je HŽ Putnički prijevoz ugovorio i čija bi isporuka trebala završiti do kraja 2023.

Svaki vlak vrijedan je oko 5,5 milijuna eura, a ukupna vrijednost nabavke svih 33 vlaka je oko 1,3 milijardu kuna.
Iz EU sredstava se financira 21 vlak, a ostatak uz pomoć EUROFIMA-e i IBRD-a.

Butković je rekao da su pokrenute investicije u željezničku infrastrukturu, budući je autocestovna infrastruktura
uglavnom izgrađena.

"Najveće zračne luke Zagreb, Dubrovnik i Split smo uglavnom obnovili i izgradili te slijedi snažno ulaganje u
željezničku infrastrukturu, nove pruge i dionice, nabavku novih vlakova, kako bi taj sustav bio moderan i održiv,
što u ovom trenutku nije," rekao je.
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić rekao je da linija od Rijeke do Permana postoji od 2018.,
a sufinanciraju je i lokalne vlasti, kako bi se potaknulo putovanje na toj liniji i smanjilo korištenje osobnih automobila.

Predsjednik Uprave Končar – Električnih vozila Josip Ninić kazao je da će HŽ Putničkom projevozu do 2023. biti
isporučena 33 vlaka, od kojih će 17 biti za gradski i prigradski promet te 16 za regionalni promet.

Riječ je o domaćem proizvodu i ponosni smo na njega, naveo je i naglasio da se radi i na razvoju novih proizvoda,
odnosno hibridnih, elektrobaterijskih i baterijskih vlakova, ekološki prihvatljivih, koja će povećati kvalitetu prijevoza.

Do sada je Končar isporučio HŽ Putničkom prijevozu, kroz više ugovora, 28 vlakova. Prototipi vlakova su isporučeni
još 2011., a 2014. su potpisani ugovori za 32 elektromotorna i 12 dizel električnih vlakova.

Kad isporučimo sve ugovorene vlakove, bit će ih 67 u floti HŽ Putničkog projevoza, rekao je Ninić.

Na novinarsko pitanje o nizinskoj prugi, ministar je rekao da će HŽ Infrastruktura uskoro donijeti odluku za prvu
dionicu Hrvatski Leskovac-Karlovac.

Pregledava se dokumentacija, odluka o odabiru će se donijeti, teško je reći hoće li biti žalbi, vjerujem da hoće, no,
nadam se da će se taj postupak što prije završiti," kazao je.

Dodao je da će se Zagreb i mađarsku granicu spojiti do kraja 2023. tj. počekom 2024., a dio od Zagreba do Rijeke
planira se završiti do 2030.

"Za nastavak se izrađuje projektna i studijska dokumentacija, to ide svome kraju i mi ćemo sve to aplicirati prema
fondovima EU u sljedećem operativnom razdoblju, s ciljem da prugu završimo do 2030. Paraleleno s time, HŽ
Infrastruktura radi dokumentaciju za gradsku prugu Škrljevo- Rijek -Jurdani, projekt vrijedan 350 milijuna eura,
a i tu ćemo prugu aplicirati prema EU fondovima," naglasio je ministar.

Na upit o mogućem stajalištu u središtu Rijeke, kod Teatra Fenice, Butković je rekao da se o tome razgovara, da će
se to nastojati to prije riješiti kako bi vlak mogao stati i na toj stanici.

Na pitanje o problemu zaštićenih životinjskih vrsta na dionici nizinske pruge, Butković je odgovorio da se, gradeći
velike infrastrukturne projekte, mora voditi računa o održivom razvoju i zaštiti okoliša te da će se izazov u vezi
šišmiša nastojati s kolegama iz Ministarstva zaštite okoliša riještii što prije.

Na upit o sudbini stanovnika Ilovika, ako se luka Mrtvaška zbog radova zatvori na 22 mjeseca, Butković je rekao
da je to projekt Županijske lučke uprave.

"Ako želimo izgraditi ovu luku, iskoristiti 80 milijuna kuna bespovratnih sredstava, onda moramo svi biti razumni,
vidjeti što je najbolje da što prije završimo izgradnju. Ako postoji nerješiv problem, a smatram da su rješivi, onda
ćemo raskinuti ugovor i graditi luku na nekom drugom mjestu. Nama je interes da se to završi, mi smo odobrili
sredstva i želimo pomoći da to ide svom kraju. Ako to nije moguće, postoje druge luke koje čekaju", zaključio je Butković.

link

Ako je nekome ta emisija promakla može ju uvijek pogledati na slijedećem Link
Pisalo se i pričalo o tome na puno mjesta pa i ovdje no sad je to lijepo zbrojeno u ovom prilogu i javno izeseno pred svom javnosti!
Mislim da je kod nas odgovornost za učinjeno odnosno nečinjenje nepoznat pojam kao i sankcije za očit kriminal i nemar?

Sve je jača inicijativa da se Srebrna strijela, umjesto da trune u Buzinu, izloži na Trešnjevci

Prozori bez stakla, lokomotiva bez opreme. Samoborček je 78 godina povezivao Zagreb i Samobor, a jedan od tri putnička vlaka Srebrna strijela, koji su uvedeni 1959. godine, sada propada na Ranžirnom kolodvoru u Buzinu, iako je zaštićeno kulturno dobro.

Grane drveća, korov i trava probijaju se kroz njegova vrata koja se više ne mogu zatvoriti i prozore koji već dugo ne štite od vjetra i hladnoće, a suho lišće ispunjava svaki otvor na tlu vlaka. Jedno stablo raste između posljednja dva vagona, dok su druga stabla prilagodila oblik svojih krošnji aluminijskom, plavo-bijelom kosturu vlaka. Sjedala su sada samo hrđavi željezni okvir i raspadnuta daska. Ovdje već dugo nitko nije bio, Srebrna strijela potpuno je napuštena.
Trešnjevčani imaju plan kako vratiti.....dalje ne mogu jer nemam pretplatu na Jutarnji
/Inicijativu podržavam samo se bojim da bi vlakić za čas bio išaran a kasnije također zapušten i devastiran/

Ako trotoar Istočne obale izgleda kao Bejrut, onda željeznički kolodvor sigurno liči na onaj bejrutski - prije sto godina. Korov raste iz pitara, procijepa i žlijebova, kameni objekti su, doslovno, napuknuti, željezne konstrukcije kompletno zahrđale, grafiti sveprisutni, loši i nepotrebni, a rasvjeta iz Kraljevine SHS. Prizor svakako ne uljepšavaju ni stacionirani vlakovi i 'metroi', koji mogu oduševiti jedino dijete koje ih vidi po prvi puta u životu. Kao po špranci, Hrvatske željeznice svake godine obećavaju neka nova ulaganja u svoju imovinu pa se samo preostaje zapitati je li ta obećanja ostaju obećanja.

Da nema kampanela Svetog Duje, Kozjaka i komadića mora koji se vidi kroz onaj prolaz, splitski kolodvor bi bio jedan od najružnijih mjesta u državi. A to je ujedno, ne zaboravimo, i prvo mjesto koje vide brojni turisti koji dođu u naš grad. Istina, nakon ovog horora im sve drugo sigurno bude duplo bolje, al je li ova toplo-hladno tehnika stvarno nužna 'brzo šufigavanje' naših dragih, poštenih i bogatih gostiju?

Više slika i teksta je na linku

Ko o čemu, splicki nounari o imidžu splickog kolodvora.
Te najružniji na svitu, te sramota, te zaslužili su bolje ...

A zapravo je ta zgrada izuzetno lijepa i funkcionalna, dobro se uklapa kao fasada uz rivu, a i dobro se slaže sa preraslim joj peronima.
E sad, točno je da je zapuštena i da su ju nagrdili kiosci i štandovi ispred, da je trotoar grozan - neravan, raspucan i pun rupa, da su ispune s ulične strane okupirale kojekakve birtije i brzogrizi, da je oko njih sve masno, zamazano i mokro, a da na peronima očajnički nedostaju nadstrešnice, dok ni svi predviđeni sadržaji ne sadrže predviđene, nego neke sasvim druge i suvišne sadržaje ... al sve se to može relativno brzo, bezbolno i jeftino ispraviti.

Samo bi trebalo za početak uputiti pitanja i zahtjeve na prave adrese, a onda da strukture pokažu i volju.

Do tada, smatram sve ovakve članke promašenim.

Pa, pitanje su, eto, uputili novinari. Jer da se radilo samo o nekom dopisu nepoznatom javnosti, brzo bi se izgubio u bespućima urudžbenog ureda (prijemne pisarnice), interne pošte i, u konačnici, neke ladice.

A dok gradska vlast (koja ne putuje vlakom i ne zalazi u taj dio grada) mlati pršute i janjce po Zagori ili se duri ako im skreneš pažnju na necivilizirano ponašanje nekog člana, onda tu nema neke sreće. Vrate li u Split maršala Marmonta, možda i bude nešto od kolodvora.

Jedno vrijedno djelce se može vidjeti i spremiti sa ovoga linka

Na toj adresi imade još nekih knjižicah....