HŽ u tisku

28 11 2012
Dana 25. studenoga u luku Bakar uplovio novi capesize brod

Budući da je otprema s broda Cape Veni koji je u Bakar stigao u rujnu završena prije roka, 25. studenoga u Bakar je stigao novi brod istih kapaciteta. Taj brod natovaren je sa 166 000 tona željezne rudače koju je dopremio iz Južnoafričke Republike.

Za otpremu robe prema mađarskoj željezari Dunaferr HŽ Cargo na raspolaganju ima 13 lokomotiva, a otprema se šest vlakova dnevno u čijim je kompozicijama 12 vagona. Svaki vlak natovaren je sa 700 tona, tj. prevozi se 4200 tona dnevno.

U povodu toga bila je održana konferencija za novinare na kojoj su bili nazočni Vedran Devčić, predsjednik Uprave Luke Rijeka, predstavnik Dunaferra Vaso Janičić, i Ivana Čubelić, menadžerica za odnose s javnošću HŽ Carga. Uz njih na konferenciji su bili i Igor Lešnjaković, predsjednik Uprave Transagenta; Željko Mihaljević, glavni kontroler za tehnologiju HŽ Carga; Milan Kosanović, šef Glavne poslovnice Rijeka HŽ Carga i ostali predstavnici tvrtki koje sudjeluju u tom poslu. Tom je prigodom pohvaljena dosadašnja uspješna suradnja koja je rezultirala prijevremenom otpremom tereta s broda Cape Veni te je izražena nada u nastavak takvog poslovanja.

Uz to HŽ Cargo trenutačno je u procesu nabave tri elektrolokomotive koji bi se koristile na riječkom području, a do 9. prosinca, odnosno do stupanja na snagu novoga voznog reda, trebao bi biti dovršen projekt izmjene sustava električne vuče (ISEV) na prugama Moravice - Rijeka - Šapjane i Škrljevo – Bakar. Time bi se unificirao jednofazni sustav električne vuče napona 25 kV 50 Hz na cijeloj dionici Zagreb – Rijeka i povećala propusna moć pruge sa sadašnjih 4,0 na 6,3 tona. Tako bi se dodatno povećala konkurentnost i pouzdanost riječkoga prometnog pravca, koji su prepoznali i inozemni partneri.

Izvor: HŽ

8 11 2012
Restrukturiranje HŽ Carga

U sklopu Programa restrukturiranja koji se provodi planiranom dinamikom, Uprava HŽ Carga je ministru dr. sc. Siniši Hajdašu Dončiću dostavila izvješće o napretku Programa u prva dva tjedna studenoga.

Organizacija

Imenovano je Povjerenstvo za izradu nacrta o I. izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji HŽ Carga d.o.o. koji uključuje radna mjesta radnika koji su u HŽ Cargo prenijeli ugovore iz HŽ Vuče vlakova.
Predviđa se da će Pravilnik biti usvojen do stupanja na snagu novoga voznog reda.

Kolektivni pregovori

Krajem listopada Uprava je održala sastanak s predstavnicima svih socijalnih partnera koji djeluju unutar HŽ-a na kojemu ih je upoznala s poteškoćama u poslovanju koje su uzrokovane teškom gospodarskom situacijom, a predstavila im je i provođenje Programa restrukturiranja prema kojemu će do kraja 2012. biti potrebno smanjiti broj radnika za 878. Radnici HŽ Carga i socijalni partneri upoznati su s informacijom da je realno očekivati privatizaciju Društva za koju bi trebao biti raspisan međunarodni natječaj o kupnji 74-postotnog udjela HŽ Carga, a kao krajnju mjeru stečaj koji podrazumijeva otkazivanje svih ugovora o radu u Društvu.
Povjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti donijelo je 6. studenoga 2012. Rješenje kojim su Sindikat strojovođa Hrvatske i Sindikat željezničara Hrvatske reprezentativni za kolektivno pregovaranje radi sklapanja kolektivnog ugovora na razini poslodavca HŽ Cargo d.o.o., Antuna Mihanovića 12.
Sljedeći tjedan reprezentativni sindikati bit će pozvani na sklapanje Aneksa KU-u kojim će se u skladu s potpisanim Sporazumom od 27. rujna 2012. smanjiti materijalna prava radnika.

Zbrinjavanje viška radnika

Zbog velikog broja upita radnika, rok za podnošenje zahtjeva radnika koji žele sporazumni prestanak ugovora o radu uz isplatu poticajne otpremnine bio je produljen do 9. studenoga. Do tada je zahtjeve za sporazumni prestanak ugovora o radu uz isplatu poticajne otpremnine podnijelo 439 radnika, za što je potrebno osigurati sredstva u iznosu od 83 milijuna kuna. Zaključkom Uprave od 20. studenoga 2012. rok za podnošenje zahtjeva radnika koji žele sporazumni prestanak ugovora o radu uz isplatu poticajne otpremnine produžen je do 30. studenoga 2012. godine. Za preostali broj radnika koji će se naći na popisu potencijalnoga tehnološkog viška u 2012. izradit će se Program zbrinjavanja prema Zakonu o radu i aktima Društva.
Uprave HŽ Carga, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture sklopile su Sporazum o osnivanju Željezničkog fonda unutar HŽ Infrastrukture koji će objedinjavati potrebe svih triju društava.

Ovisna društva
Na sastanku s pomoćnikom ministra Jasminom Krizmanićem u resornom ministarstvu raspravljalo se o organizaciji buduće tvrtke Tehnički servisi. Predloženo je da u Tehničke servise pripadnu Remont i proizvodnja željezničkih vozila Slavonski Brod i Održavanje vagona, da upravljanje nad Radionicom željezničkih vozila Čakovec preuzme Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) te da Remont željezničkih vozila Bjelovar i AGIT i dalje ostanu u sastavu HŽ Carga. Konačnu odluku o restrukturiranju svih ovisnih društava donijet će mjerodavno ministarstvo u funkciji Skupštine HŽ Carga.

Ostale aktivnosti

Nadzorni odbor je 12. studenoga 2012. donio Odluku o davanju suglasnosti na odobrenje kredita za tekuću likvidnost i za zbrinjavanje viška zaposlenih. Na temelju potrebe društva HŽ Cargo za odobrenjem dugoročnog kredita u ukupnom iznosu 345.300.000,00 kn pokrenut je otvoreni postupak zajednička javne nabave dugoročnog kredita putem HŽ Holdinga za potrebe HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza u ukupnom iznosu od 563.100.000,00 kn, a koji se osigurava državnim jamstvom.
Budući da je HŽ Cargo u procesu restrukturiranja, neophodna je financijska konsolidacija društava nabavom financijskih sredstava za podmirenje dospjelih obveza iz tekućeg poslovanja (204.800.000 kn), kao i za potrebe zbrinjavanja viška zaposlenih (140.500.000 kn) sukladno Planovima zbrinjavanja i dinamici odlazaka radnika.

Nakon dobivene suglasnosti Nadzornog odbora, Odluka o kreditnom zaduženju HŽ Carga upućena je Vladi RH.

Izvor: HŽ

30 11 2012
Putnički vlak u Krapini naletio na auto, ozlijeđene dvije žene
Na pružnom prijelazu kod Porezne uprave u Krapini u petak oko 12.40 sati motorni putnički vlak naletio je na osobni automobil Renault Clio. U automobilu su bile dvije žene. Suvozačica Vesna Zajec (52) lakše je ozlijeđena, dok je vozačica Dijana Storjak (48) zadobila teške tjelesne ozljede, a iz smrskanog auta morali su je izvlačiti vatrogasci.
One su se automobilom dovezle ulicom Ivana Rendića, te pokušale prijeći preko prijelaza u Bregovitu ulicu, u smjeru Pregrade, vozačica nije primijetila vlak koji je dolazio iz istog smjera, te je usprkos tome što je prijelaz osiguran zvučnom i svjetlosnom signalizacijom pokušala prijeći prugu, prilikom čega je došlo do udara vlaka u automobil. Nakon sudara, vlak je automobil gurao prugom 100-tinjak metara.
Na mjesto nesreće brzo su stigli djelatnici policije, vatrogasci i Hitna pomoć. Iz bolnice smo dobili informaciju da je suvozačica u relativno dobrom stanju, napravljen joj je ultrazvuk, i nema unutarnjih ozljeda, ali je svejedno zadržana na daljnjem promatranju, što je uobičajeno u takvim slučajevima. Vozačica se, pak, nalazi u izuzetno teškom stanju, uspjeli su je reanimirati te su je intubirali i hitno prebacili u bolnicu u Zagreb na daljnje liječenje.
Obje ozlijeđene su djelatnice Centra za socijalnu skrb u Krapini, ali od njih nismo uspjeli dobiti nikakve informacije. U vrijeme izvlačenja ozlijeđenih, promet ulicom Hrvatskih branitelja bio je u potpunosti zatvoren, a cijelo vrijeme očevida promet je tekao otežano. Nakon obavljenog očevida znati će se kako je došlo do nesreće.

Preneseno sa 24 sata

Može li dublje?

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Otkazani-putnicki-vlakovi-izmedu-Rijeke-i-Zagreba-jer-nema-lokomotiva

Tu u tom textu sve ne štima! Manjak lokomotiva nije od jučer jer to znamo od proljeća (a usudio bi se reć i od ranije!) nego se hoće zamračit neke stvari. Dobio sam jedan mail prije par dana ali nemogu nigdje provjeriti njegov sadržaj tako da za sada sve lebdi u zraku i nebi ga javno objavljivo. Staviti ću samo jedan dio tog maila (neću čak stavljati nikakvo ime da čovjeka ne uvalim u probleme!) ...

... nešto gadno se događa a to nešto se pokušava zataškati zatvaranjem pruge za putničke vlakove ...

Prevedeno na hrvatski: ovaj text je samo jadna priča za javnost, pozadina priče je puno puno drugačija i jučer bazajući po kolodvoru saznao sam neke dosta zabrinjavjuće stvari ali to nije baš ovako za javnost, da me tko ne sačeka pajserom iza zida! Ako koga interesira možemo o tome na drugi način popričati (ne preko PP i maila jer se ni to ne usudim!)

Jbg onda ne stavljaj bubu u uho!
Šta može toliko gadno bit? Da para siempre ukinu putnički promet prema Zagrebu? Da ukinu HŽ?

Autor maila je sluga sotonin, i treba ga izudarati penisom po čelu!!!!

Obnavlja se vozni park s 44 novih vlakova!
http://www.profitiraj.hr/novosti/sinisa-hajdas-doncic-najavio-obnovu-hrvatskih-zeljeznica-s-44-vlaka/

novi_shef je napisao/la:... Da para siempre ukinu putnički promet prema Zagrebu? Da ukinu HŽ?

Na doborme si tragu

Česta kašnjenja vlakova
PUTOVANJE putničkim vlakom od Karlovca do Zagreba u normalnim bi uvjetima trebalo trajati između 55 minuta i sat vremena. Ipak, putnici koji na toj relaciji putuju svakodnevno mnogo su se puta našli u situacijama da vlakovi kasne i po nekoliko sati, zbog "izvanrednih uvjeta". Tako je bilo i proteklih šest dana, odnosno od subote, kada je gotovo cijelu zemlju zameo snijeg. Većina putnika na kašnjenje vlakova tijekom zime ipak je naviknuta, ali situaciju koja se jučer dogodila nitko nije očekivao. Naime, kako doznajemo od čitatelja, vlak koji je jučer prometovao na relaciji Ogulin-Zagreb na odredište je stigao s dva sata zakašnjenja! I to opet ne bi bilo neuobičajeno u ovo doba godine, kada gotovo svi vlakovi kasne, da vlak nije stao dvije stanice prije Zagreba i tamo čekao punih 90 minuta. Razlog čekanja bila je - smjena strojovođa! Vlak je iz Karlovca trebao krenuti u 11.39 minuta, ali je kasnio u dolasku 20 minuta, da bi potom stao na stanici u Hrvatskom Leskovcu, koja je od stanice Zagreb - Glavni kolodvor udaljena svega 15 minuta vožnje. Strojovođa je tada shvatio da mu je isteklo radno vrijeme, a putnici su bili prisiljeni čekati punih 90 minuta da bi se pojavio novi strojovođa! Vlak je na odredište u Zagreb na kraju stigao u 14.38 sati! "Strojovođi je istekla smjena, nije on kriv" Iz HŽ-a su potvrdili da je došlo do pogreške te već nekoliko dana upozoravaju na redovita kašnjenja vlakova, nerijetko i po nekoliko sati te se ispričavaju putnicima na neprilikama koje im kašnjenja stvaraju. Vlakovi su jučer kasnili u prosjeku između 15 i 40 minuta, a 12 linija bilo je otkazano. Vlakovi koji putuju na duže relacije kasne i do 90 minuta.

"Pogriješili smo i želimo se ispričati putnicima. Neka nam svi pošalju mail s pritužbama. Strojovođi je istekla smjena i on je napustio svoje radno mjesto, nije on kriv. Vlak je kasnio ukupno sat i 59 minuta", kaže glasnogovornica HŽ-a Mihaela Tomurad Sušac.

13 12 2012
Na temu željezničkih projekata u Vukovaru su 12. prosinca održana dva radna sastank
Na prvome sastanku na kojemu su bili župan Božo Galić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Nenad Jerković, gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić, predsjednik Uprave Luke Vukovar Tomislav Mihaljević, direktorica Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara dr. sc. Lljiljana Blažević te predsjednik i članovi Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić, Nikola Ljuban i Marko Car. Razgovaralo se o razvoju željezničkog prometa u vinkovačkome kraju koji je vrlo važan za Vukovarsko-srijemsku županiju i cijelu Hrvatsku. Na sastanku je istaknuta važnost vinkovačkoga kolodvora na X. paneuropskome željezničkom koridoru, a prioritetnim je procijenjen projekt obnove i elektrifikacije pruge Vinkovci – Vukovar, čija je vrijednost 51,5 milijun eura. Na sastanku se razgovaralo i o željezničkim objektima na vinkovačkome području koji su izvan uporabe kao što su teretni kolodvor i zgrada Mađarske škole. Obje strane razmijenile su ideje o namjeni tih objekata, a naknadno će se definirati njihova konačna namjena. Župan Božo Galić naglasio je važnost vinkovačkog čvorišta, između ostaloga i za povezivanje s vukovarskom gospodarskom zonom. Najavljena je i modernizacija i elektrifikacija pruge Vinkovci – Osijek i Vinkovci – Vukovar te dogovorena buduća suradnja HŽ Infrastrukture i Vukovarsko-srijemske županije na projektima u zajedničkome interesu. Na drugome sastanku istim sudionicima pridružili se i član Uprave HŽ Carga Vlado Hanžek, direktor tehnologije Zlatko Petričević, predstavnici AGIT-a Borna Arbanas i Mato Vuković te dvoje direktora iz tvrtke Adriatica Dunav Višnja Sedlar i Roberto Meloto.

Svrha drugog sastanka bila je pronaći rješenje o obnovi industrijskoga kolosijeka Đergaj. Nakon rasprave o problemima zaključeno je da će se raskinuti postojeći ugovor s dosadašnjom projektantskom tvrtkom i sklopiti ugovor s novim projektantom. Također, AGIT će do 15. siječnja 2013. dostaviti projektnu dokumentaciju za obnovu kolosijeka Đergaj, a HŽ Infrastruktura će u najkraćem roku pregledati projekt i, ako je sve u skladu sa zahtjevom projekta, dati suglasnost za navedeni projekt. Nakon toga definirat će se podjela troškova projekta između HŽ Carga, AGIT-a i korisnika o korištenju tog otpremništva. Dogovoreno je da se krajem siječnja 2013. održi novi sastanak kako bi se provjerilo kako napreduje projekt.

Izvor: Hžnet

PRODAJA 74 POSTO HŽ CARGA Vlada zabija posljednji čavao u lijes željeznica Mi smo u situaciji da za pola godine ulazimo u Europsku uniju, a hrvatske željeznice nespremne su za to, ističe nekoliko sindikata
Željeznica

Članak
Autor: Gorana Banjeglav Objavljeno: 20.12.2012. 15:41h
Sindikat hrvatskih željezničara protivi se najavljenoj prodaji 74 posto HŽ Carga. Kako kažu, hrvatska vlada tim potezom udara posljednji čavao u lijes hrvatskim željeznicama.

- Mi smo u situaciji da za pola godine ulazimo u Europsku uniju, a hrvatske željeznice nespremne su za utakmicu koja će se tada odvijati na hrvatskim prugama - rekao je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Ako Vlada uspije prodati HŽ Cargo zadužen za prijevoz robe, u njenim rukama će ostati samo putnički prijevoz, koji je daleko manje profitabilan.


Photo Zeljeznice.net/forum
- Pozdravljamo najave iz Vlade o modernizaciji pruga, o gradnji dvotračne pruče od Mađarske do Rijeke, no pitamo se čemu tolika ulaganja ako će profit uzimati netko drugi - rekao je Ivan Forgač iz Sindikata hrvatskih željezničara.
Kako ističe vrh sindikata, ovakav scenarij već je viđen u Hrvatskoj s prodajom Hrvatskog Telekoma, koji ulaže malo, izvlači puno, a pritom otpušta i radnike. Priznaju kako se HŽ Cargo trenutno nalazi u nezavidnoj poslovnoj situaciji.

- Frizirala su se financijska izvješća, no ispali su kosturi iz ormara i sad imamo minus od 800 milijardi kuna.

Podršku sindikatima dala je i zagrebačka HVIDRA, koja je podsjetila na sve dosadašnje prodaje državnih tvrtki.

- Meni je žao da vlast ne poštuje hrvatske radnike, od kojih su mnogi branitelji koji su bili spremni dati život za domovinu. Rade se domjenci, a radnici će za koji dan završiti na cesti kao tehnološki višak - ističe Mirko Ljubičić Šveps iz Zajednice udruga HVIDR-a Grada Zagreba.

Kako najavljuju sindikati, da bi spriječili prodaju HŽ Carga spremni su na prosvjede i štrajkove.

Iz današnjeg Novog lista ...


Darko PAJIĆ

RIJEKA » Krajem prošlog tjedna pušten je u probni rad novi sustav električne vuče na pruzi Šapjane-Rijeka-Moravice, čime je okončan projekt vrijedan 637 milijuna kuna na kojem se radi već šest godina uz prethodne pripreme duge barem nekoliko desetljeća. Prvi putnički vlakovi počeli su voziti na sustavu vuče od 25 kV i 50 Hz i to će zasad tek neznatno skratiti vrijeme putovanja za 15-tak minuta koliko je obično bilo potrebno za izmjenu lokomotiva u Moravicama.

Promotivna vožnja

Službeno otvorenje unificirane električne vuče bit će 27. prosinca kada bi se uzvanici i resorni ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić trebali provesti vlakom od Fužina do Rijeke, gdje će na glavnom željezničkom kolodvoru biti prezentirana duga povijest ovog projekta.
Najstarija dionica Šapjane - Rijeka duga 27,5 kilometara elektrificirana je prije Drugog svjetskog rata, odnosno 1938. godine, a ni ostali nisu bitno moderniji, pa se stari sustav koristio između 44 i 75 godina, ovisno o tome o kojoj je dionici riječ.
Kako ističe predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić, riječ je o najvećoj investiciji u Primorsko-goranskoj županiji i jednoj od najvećih u Hrvatskoj.

Odužilo se

– Mi smo još u vrijeme Račanove Vlade donijeli odluke o ulasku u ovaj projekt, ali se sve odužilo do današnjih dana. Imali smo tešku situaciju, jer je održavanje sustava bilo skupo, pored čega je i Hrvatska elektroprivreda počela napuštati tu tehnologiju kao zastarjelu. Još uvijek nismo cijeli posao završili, jer moramo u prvih šest mjeseci naredne godine izgraditi dvije elektrovučne podstanice u Fužinama i Matuljima, što je investicija od oko 100 milijuna kuna. Nakon puštanja u probni rad očekujemo normalizaciju željezničkog prometa, jer više neće biti radova na pruzi, nešto kraće vrijeme putovanja, kao i postupno poboljšanje situacije s nedostatkom lokomotiva, kazao je Peričić, koji dodaje kako podstanice u Fužinama i Matuljima nisu bile tako veliki prioritet, jer se i bez njih može odrađivati postojeći teret u riječkoj luci.

Odlazi još 1.200 radnika iz HŽ Infrastrukture Prema odlukama Nadzornog odbora HŽ Infrastrukture usvojen je plan poslovanja za narednu godinu, te plan pojačanog rješavanja viška zaposlenika, pa se procjenjuje da će do kraja 2013. iz ove tvrtke otići još 1.200 radnika. Otprilike polovica od toga broja odnosi se na tvrtke kćeri koje će biti izdvojene i ponuđene na tržištu, jer se iz HŽ Infrastrukture izdvajaju sve tvrtke, koje se ne bave osnovnom djelatnosti. Najveći broj zaposlenih izdvaja se u tvrtki za građevinsko održavanje, koja također treba ići u privatizaciju ukoliko za nju bude interesa na tržištu.

Jutarnji ...


Autor: Tomislav Mamić



Crnim flomasterom i velikim štampanim slovima netko je ‘upozorenje’ ostavio na ulaznim vratima zagrebačkog Zapadnog kolodvora. Tko ga je napisao, ne zna se. Ne zna se ni kada, ni kome je ovakvo upozorenje ostavljeno, ni gdje točno nitko nije dobrodošao. No, iako je to možda bio tek nečiji trenutak inspiracije, koji se pojavio prilikom ulaska u zgradu Zapadnog kolodvora, ovakvo upozorenje nevjerojatno plastično opisuje situaciju na zagrebačkim stajalištima vlakova. Jer kako bi itko mogao biti dobrodošao na stajalištima, kroz koje dnevno prođe više od 30 tisuća putnika, i koji na tim stajalištima ne mogu pošteno otići na WC. Ili WC ne postoji, ili je zatrpan smećem i izmetom, ili je zaključan, a ključa nema. Na derutnim i grafitima išaranim stajalištima putnici ne mogu pogledati na viseći sat. On tamo ne postoji. Ako postoji, onda kasni. Često kasne i vlakovi, ali putnici obavijest o kašnjenju vlaka ne mogu dobiti, iako zvučnici vise s nadstrešnica. Negdje nema ni nadstrešnica.

Na njima se karta ne može kupiti poslije 13.10 jer blagajne više ne rade. Doduše, karta se ne može kupiti ni oko 10 sati, jer je tad pauza. Postoje dizala za invalidne osobe. Postavljeno ih je nekoliko, a porezni obveznici platili su ih oko tri milijuna kuna. No dizala ne rade od 2006. Tada su i postavljena. A postavljena su samo zato da bi se zadovoljio zakon.

Ovako, u vrlo, vrlo kratkim crtama izgleda 13 zagrebačkih stajališta za vlakove: Dugo Selo, Sesvetski Kraljevac, Sesvete, Čulinec, Trnava, Maksimir, Glavni kolodvor, Zapadni kolodvor, Kustošija, Vrapče, Gajnice, Podsused i Zaprešić. Tim stajalištima upravljaju Hrvatske željeznice, tvrtka u potpunom vlasništvu države koju godišnje porezni obveznici subvencioniraju sa 1,2 milijarde kuna.

Točnije, tim stajalištima upravlja tvrtka HŽ Infrastruktura, koja bi se o njima trebala brinuti, čistiti ih, ulagati u njihovo poboljšanje jer ipak su putnici, a time i porezni obveznici razlog zbog kojeg ta stajališta postoje.

Ili možda nije tako?

Ekipa Jutarnjeg lista tjedan je dana obilazila stajališta prigradske željezničke linije, razgovarali smo sa 30-ak putnika, vozili se tim vlakovima u vrijeme jutarnjih i popodnevnih gužvi kako bismo istražili u kakvu su stanju stajališta prigradske linije koju dnevno koristi više od 30 tisuća građana.

Zaključak?

Vrlo sličan onom natpisu s crnim flomasterom koji i sad stoji na ulazu u Zapadni kolodvor. Tu zaista nitko nije dobrodošao.

Broj putnika je nepoznat, jer su podaci izmišljeni

Danijela živi u Gajnicama, Ivan je iz Vrapča, Maja iz Prigorja, a Ružica iz Kutine. Željko je iz Koprivnice, supružnici Nevenka i Zlatko žive u Čulincu, a Tanja Lukšić je iz Ivanić Grada.

Oni se međusobno ne poznaju. Nikad se nisu vidjeli niti su znali jedni za druge. Nikad nisu kupili kartu zajedno. Možda se čak nisu ni vozili u istom vlaku. No zajedničke su im dvije stvari. Vlakom putuju na posao i ogorčeni su na željeznicu. Pitanja im ne trebate postavljati. Svoju ljutnju i bijes izbacili su sami.

- Znate što posebno nervira? Imate osjećaj kao da je željeznica u privatnom vlasništvu ljudi koji rade na stajalištima i peronima. Kao da smo mi putnici izmišljeni radi njih, a ne osoblje radi nas. To je ono što te posebno ogorči - kaže mi Ivan Korman koji je upravo sišao na stajalištu Vrapče. Prije godinu i pol doselio se u taj zagrebački kvart. Stajalište je bilo blizu, pa je vlak uskoro postao njegovo novo prijevozno sredstvo do posla u centru.

Nepostojeći WC

- Evo banalnog primjera. Da bi uopće otišao na WC, moraš pitat ženu koja radi u trafici i poslužuje piće. Ovisiš o njenoj volji. Tko tebe pita što si ti kupio kartu i da bi se, eto, ma zamisli samo, koristio WC-om na peronu koji je u sklopu stajališta - kaže Ivan. Prošli smo kroz svih 13 stajališta. I doslovno - toalet koji mogu koristiti građani imate na točno na tri mjesta - na Glavnom kolodvoru, u Sesvetama i Dugom Selu. Doduše, imate i na Zapadnom kolodvoru, ali ne u sklopu te zgrade koja je spomenik nulte kategorije. Tik u zgradu naslonila su se dva Toi - Toi toaleta.

Potaknuti Ivanovim riječima, pokušali smo i mi doći do ključa WC-a. Ni mi ga nismo dobili.

- Nema vode. Zatvoreni su - odgovara konobarica.

- A dokad će biti zatvoreni - zanima nas.

- Nemam pojma - kaže.

Slična stvar dočekala nas je u Zaprešiću. Ako trebate na WC u vrijeme pauze, jedan savjet. Odite u obližnji kafić. U to vrijeme bolje je da ih ne trebate. Izbjegavajte to mjesto. Jer tada nitko ne radi. Na kucanje na vrata nitko neće dogovarati. Pozornik će iz svog toplog ureda izaći tek kada stigne vlak. No neće silaziti do perona, već će s vrata dati znak da vlak može nastaviti putovanje. I to vam je jedina prilika da ga uhvatite i zamolite da vam da ključ od WC-a.

- Samo malo. Da pogledam - kaže mi.

Nakon jedne minute stiže odgovor.

- Izgubili smo ključ. Dajte pogledajte da kojim slučajem nisu otvorena.

- Nisu - vičem ispred vrata.

- Onda ću vam dati ključ našeg toelata.



Pokvareni liftovi

A u toaletu - prvo što vidite su wc papiri. Izbrojao sam ih 12. Tri u jednom, tri u drugom i šest u pakiranju. Sapun, grijanje, čisto kao suza. Odmah do WC-a bez ključa nalazi se stari vagon.

- A vi trebate nekog - kažu radnici HŽ-a i izviruju iz vagona.

- Ma ne, tražili smo toalet. A vi ste na odmoru u tom bivšem vagonu - pitamo ih.

- Ne, to nam je skladište.Tu radimo - kaže pa uđe u to skladište iz kojeg viri tv antena. Zanimljivo.

Pokušali smo ući i u toalet u Sesvetskom Kraljevcu, kada smo čuli upozorenje.

- Tamo ulazite na vlastitu odgovornost. Tu vam se skupljaju drogeraši. Godinama to zdanje stoji u ruševnom stanju i nikog nije briga. Bolje vam je da potrpite malo - savjetuje nam jedan lokalac.

Osim sto ne rade toaleti, ne rade ni dizala koja su postavljena na četiri stajališta prije točno šest godina kako bi osobe s posebnim potrebama lakše mogle doći do vlaka. U te liftove HŽ i Grad Zagreb uložili su oko tri milijuna kuna. Nikad nisu radili.

Zašto su onda postavljeni? Odgovor iz HŽ infrastrukture dobit ćete ovisno o tome koja je vlast na čelu države. Za vrijeme bivše, HDZ-ove Vlade odgovor je bio sljedeći.

Pri izgradnji suvremenih željezničkih stajališta takva se dizala ugrađuju zato što je to zakonska obveza. No, sve drugo, na žalost, nije prilagođeno ljudima s posebnim potrebama - bio je odgovor. Sadašnja uprava odgovara ovako.

Između 2000. i 2003. tadašnja Uprava HŽ-a pokrenula je projekt modernizacije željeznice u okviru kojeg je bio osmišljen i pokrenut projekt izgradnje novih stajališta u zagrebačkom gradsko-prigradskom prometu. Dolaskom nove Vlade i nove uprave projekt modernizacije nije nastavljen zbog smanjenog novca za financiranje željeznica - kažu danas.



Nerazmjer putnika

Nakon šest godina, liftovi su uništeni, iščupane su tipke za poziv dizala, prerezani kabeli.

- Više nikad neće biti u upotrebi. Ne morate ih ni gledati - obrati nam se Ivan Loborec, umirovljenik iz Zagorja. Bio je u bolnici pa se sad vlakom vraća kući.

- Kažete da nemaju novaca za čuvare? A za nove Passate imaju. Ima toliko “radnika” u tim željeznicama, tamo oko glavne zgrade, pa da ne mogu imati jednog zaštitara - kaže pa uđe u vlak za Zagorje.

***

Svaki radni dan u vlakovima na relaciji Dugo Selo - Glavni kolodvor - Zaprešić voze se 32 tisuće putnika. Tu brojku potvrdili su nam u HŽ-u. Prema tome, u prvoj polovici ove godine na tim relacijama prevezilo se oko 4,2 milijuna putnika. No u izvješću za prvo polugodište ove godine tvrtke HŽ Putnički prijevoz stoji da se u prigradskom prijevozu vozilo 2,5 milijuna putnika. Plan je bio prevesti oko 5,5 milijuna putnika. Znači ostvareno je tek nešto više od 40 posto.

No kako je moguće da u izvješću stoji 2,5, a prema procjeni HŽ-a 4,2 milijuna putnika? Gdje je razlika?

Odgovor stiže iz HŽ-a.

- Znate, kondukteri, kada su vlakovi puni, ne mogu baš sve putnike pitati za karte, pa dio putnika u to vrijeme ima veću mogućnost da se besplatno vozi - kažu u HŽ-u. Prihod od prodanih karata je 10,1 milijun kuna, a plan je bio 17 milijuna kuna. No ako ste mislili da je u prvom polugodištu HŽ kiksao s prijevozom putnika i prihodima, što onda reći na podatak, koji također stoji u izvješću, da se u istom razdoblju 2010. prevezlo oko 25 milijuna putnika, te da se uprihodilo od prodanih karata na prigradskim linijama čak 45 milijuna kuna.

Frizirane brojke

Je li to uopće moguće?

- Ma Grad Zagreb nam više ne subvencionira radničke karte, pa je to jedan od razloga zbog čega imamo manji broj putnika i manje prihode - kažu u HŽ-u. No, neki bolji poznavatelji situacije u HŽ- kažu kako se radi o klasičnom friziranju podataka.

- Bivša uprava frizirala je podatke na sljedeći način. Grad Zagreb subvencionirao je pokazne karte tako da se uz pokaznu kartu za ZET moglo platiti još pet kuna kako bi se mogli voziti i vlakom. Mnogi su kupovali i taj žig HŽ-a za pet kuna za svaki slučaj, ali su se i rijetko vozili vlakom.

No u HŽ-u su, kako bi se pokazali gazdama iz bivše Vlade, za sve one koji su platiti računali da su se vozili 60 puta mjesečno i vlakom. I onda ispada da je prevezeno 25 milijuna putnika. Pa da svi vlakovi koje ima HŽ voze samo te relacije, ne bi mogli prevesti toliko putnika. Po toj računici ispada da karta stoji 1,8 kuna, što je nebuloza - kaže naš sugovornik.

Da, nebuloza, jer karta od Dugog Sela do Zagreba stoji 12.40 kuna.

Među 32 tisuće putnika tog sam jutra bio i ja.

Na satu na kolodvoru u Dugom Selu točno je 6.55. Radi jedna blagajna, stvorio se red, no blagajnica je poprilično brza. Kupujem kartu i ulazim u vlak za Zagreb. Tog dana za Zagreb, pa dalje prema Zaprešiću, iz Dugog Sela krenut će još 46 gradsko-prigradska vlaka i 52 vlaka u funkciji gradsko-prigradskog prijevoza nazvanih i lokalni vlakovi.

Nešto više krenut će ih iz Zaprešića prema Dugom Selu - čak 106. Ukupno dakle na relaciji voze 204 vlaka.



Drastično sporije

Sa mnom u vlaku trenutačno je 30-ak putnika.

- Kartu molim - prilazi mi kondukterka dok ulazi u naš vagon u kojem je 16 sjedala sa po dva mjesta. Bilo je to prvi put da sam je vidio u vožnji. Vidio sam je još dvaput. U Sesvetskom Kraljevcu i u Sesvetama.

Prema Zagrebu klizimo poprilično lagano, ali bez problema da ćemo stići na vrijeme. Naime, dolazak u Zagreb planiran je prema voznom redu u 7.30. Kasnije će mi strojovođa Dalibor Petrović objasniti da se prije 20-ak godina od Dugog Sela do Sesveta vozilo 130 kilometara na sat, a kasnije do Zagreba 100 kilometara na sat. Danas se zbog dotrajalih pruga vozi oko 60 kilometra na sat.

Opasni pothodnici

Nakon stanice Čulinec postalo je problematično. Naime, na tom stajalištu u vlak počinju ulaziti đaci, studenti i radnička klasa na putu u Zagreb. I počinju se stvarati gužve. Pa se kondukterka počinje rjeđe pojavljivati. Zapravo, više se uopće ne pojavljuje. Ostala je zarobljena u gužvi, pa ono što su nam iz HŽ-a tvrdili zaista se ostvaruje.

Naime, od stajališta Čulinec do Maksimira u vlaku je već oko 200 putnika. Nagurani su jedni na druge, pa kondukterka i ne pomišlja na pregled karata. Prema statistici dobivenoj iz izvješća HŽ-a, od pet putnika u tom vlaku troje ih se švercalo.

- Gle, znaš kakav je vozni red. Ulovi gužvi, malo otrpiš, malo se oznojiš, no bez karte se voziš tri stanice. A ako ideš dalje, kupiš kartu od tog mjesta do kojeg si se švercao. Super ti je ako naletiš poslije 13 sati. Tada ni jedna blagajna ne radi na stajalištima poslije Glavnog kolodvora pa ti kondukteri ne mogu naplatiti duplu kartu - poučava me jedan učenik koji je ušao u Trnavi dok se gužvamo na mjestu između dva vagona. Stižemo s minutom zakašnjenja na Glavni kolodvor koji se u to vrijeme pretvara u košnicu. Ta vreva jedini je europski štih naše željeznice.

***

- Ja se jednostavno isključim. Uključim iPod, slušalice u uši i do Zaprešića - kaže nam Danijela, djevojka iz Gajnica s radnim mjestom u Zaprešiću.

Sreli smo je na stajalištu Gajnice, koje je uz Vrapče jedno od najfrekventnijih stajališta.

- Ali sa slušalicama nećeš čuti ako ti jave da vlak kasni - kažem joj.

- To je neka šala ili ste vidjeli zvučnike pa mislite da rade. Naravno da ne rade. Ne znam što uopće osim golog betona i ruzinavih sjedalica ima na ovom stajalištu. Naravno da bi bilo lijepo da ti jave koji vlak dolazi i koliko kasni. Bilo bi lijepo i da malo češće provjeravaju žarulje na stajalištima, jer nije ugodno ići kroz ionako opasne pothodnike i biti sama na stajalištu - kaže Danijela.

A na prljave, smrdljive i mračne pothodnike koji vode do željezničkih postaja upozorila je i Maja Maričić, profesorica glazbenog.

Svakodnevno putuje na relaciji Savski Marof - Zaprešić, no mi smo je sreli u Maksimiru. Bila je u posjeti kolegama iz škole gdje je nekad predavala.

Zbog nesreće u pothodniku, kaže, izgubila je svoju prijateljicu.

- Bila je brutalno pretučena. Kasnije je doživjela velike šokove, pala je u depresiju i na kraju umrla. U znak poštovanja kolege iz te škole na stanicu više ne dolaze pothodnikom - ispričala je.

Neka stajališta nemaju pothodnike jer im ne trebaju. No nemaju ni nadstrešnicu. Nemaju ni WC. Nemaju ni sat. Ali to nije sve što oni nemaju.

Natpis

Nemaju ni rampu za prijelaz pješaka i automobila preko željezničke pruge, iako je to križanje jedno od najopasnijih u zemlji.

Ružica i Željko pak svakodnevno putuju iz Zagreba prema Kutini odnosno Koprivnici i do danas se još nisu sreli. Put ih je odveo u Trnavu, pa su se upoznali na tom stajalištu između Maksimira i Čulinca.

Bog ih tog dana, kako će sami priznati, nije uslišao. Neki su delinkventi na natpisu prebrisali slovo N, pa se već neko vrijeme ova stanica zove i Trava.

- Istina je. Uz sve gubitke koje imaju, mislim da bi trebali imati za novi natpis stajališta - kaže Željko.

Zbog delinkvenata stanica izgleda kao zatvorska ćelija. U nju se nekad moglo ući, skloniti se od kiše, vjetra i snijega, no ne i danas. U stanicu je nekoliko puta bilo provaljeno, pa su u HŽ-u osmislili da se obrane od delinkvenata tako da stanica praktički umjesto fasade ima žičanu ogradu.

Stoga Željko i Ružica s još jednim putnikom svoj vlak čekaju u čekaonici na otvorenom.

Trpiš, nema druge

- Moliš se Bogu da te put ne odvede na ovakvo stajalište. Naravno da sam tu bila već nekoliko puta. Ovo je prvi put da nema kiše. Naravno da se nemaš gdje sakriti. Kada je protekli tjedan pao snijeg, tri sata smo čekali. I zato i danas, kao i ranije, bez obzira koji vlak došao, sjest ću u njega i otići do prve stanice koja barem ima nadstrešnicu. I WC. I gdje nema, recimo, snijega. Daješ im toliko kao porezni obveznik, a ono što ti vrate je ništa - kaže Ružica.

- A koje su to stanice - znatiželjni smo.

- Sesvete i Dugo Selo - kažu.

Naš razgovor sa strane sluša i treći putnik. I on se ubacuje sa svojom pričom.

- Evo, već tri tjedna vlak koji bi tu trebao biti u 11.11 dolazi u 11. 25. Pa da bar netko izađe iz te zatvorske kućice i obavijesti nas. No hladno je vani, a oni su na toplom, pa ih mogu razumjeti - ironičan je ovaj treći putnik.

Sreću da ne završi u Trnavi imala je Tanja Lukšić iz Ivanić Grada. Posljednjih devet godina svakog dana vlakom putuje na posao u Čulinec.

- Trpiš jer se nemaš gdje skloniti. Trpiš i snijeg i kišu i udare vjetra i zimu. Kada je pao snijeg, sve je na stajalištu bilo zatrpano. Rekli su mi neki kolege da su onda stajalište očistili ovi iz Holdinga. Valjda su se smilovali.

- A promjena prijevoznog sredstva - pitamo.

- Teško. Vlak je najsporiji, nekad se voziš na nogama, no još uvijek je najpovoljniji. Za bus i automobil jednostavno nemam. I to je ono što koriste u HŽ-u - kaže.

Drski kondukteri

Na stanici Čulinec srećemo i Nevenku i Zlatka Nađaković. Putuju djeci u Banovu Jarugu. I nije im prvi put.

- Vozimo se dva puta tjedno u vlaku, a za Banovu Jarugu barem dva puta mjesečno.

Nismo ga ni pitali, a Zlatko je odmah naglasio.

- A znate li koliko ćemo putovati danas? Dva sata. A znate li kolika je udaljenost Čulinec - Jaruga? 87 kilometara. Pa ti sad vidi i nemoj naći mjesto za sjedenje - kaže.

- A je li bilo tako kojiput - pitamo.

- Da jednom. Dva sata si na nogama, a u kupeu, koji je kakti rezerviran za konduktere, četiri mjesta slobodna. Pa sam jednom ušla u njihov kupe i sjela. Bio je tada prazan i neki voćni sokovi su bili na stolu. Došli su kondukteri i zahtijevali da odem jer je taj kupe rezerviran za njih. Provocirali su cijelim putem, ali nisam se maknula. Platila sam kartu i sad bih trebala dva sata biti na nogama. Ma nemoj. A oni, umjesto da po opisu posla nakon svakog zaustavljanja vlaka izađu i vide jesu li svi putnici izašli i ušli, samo kapom strojovođi mahnu kroz prozor. I tko te pita. I to je njegov posao - kaže ova umirovljenica.

Zdrav razum

- A stajalište - interesira nas.

- Samo jedan primjer. Ova blagajna je gora od kioska. Nema zaštite od vjetra. A na ovoj stanici vjetar udara kao lud. Plaćam kartu, blagajnica da će uzeti novce i zbog udara vjetra novci se razlete. Blagajnica mi je pomogla tražiti, no nismo uspjele naći ni kune. Tada je zvala centralu, objasnila im situaciju i zamolila ih da me puste, no oni za to nisu htjeli ni čuti. To je ona ljudskost koja se, čast iznimkama, u HŽ-u rijetko može pronaći - kaže Nevenka.

O problemima koji muče putnika na ovim relacijama pitali smo i odgovorne u HŽ Infrastrukturi. Pitali smo ih zašto na stajalištima nema satova, zašto blagajne rade samo do 13.10, zašto na stajalištima, iako postoje zvučnici, nitko ne obavještava putnike o kašnjenju vlakova, zašto stajališta Podsused, Trnava, Sesvetski Kraljevac nemaju nadstrešnicu, no ni na jedno od tih pitanja nismo dobili odgovor.

- Ta tvrtka misli da su putnici, tračnice i prometna signalizacija izmišljeni radi ničeg drugog, nego radi HŽ infrastrukture. Takav je njihov mentalni sklop. A zdravom razumu se čini da je ipak obrnuto, zar ne - smatra Dalibor Petrović iz sindikata strojovođa.

Izvorni članak: www.jutarnji.hr/zeljeznica-iz-pakla/1074302/

*****
Prestrašno, da bi riječ na ovo rekao!

Vidio sam taj članak sinoć na facebooku, ovaj put bez novinarskog pretjerivanja, sve što su napisali stoji.

Zapadni kolodvor + ćenifa = dobitna kombinacija hahahahaha

kiki273 je napisao/la:Zapadni kolodvor + ćenifa = dobitna kombinacija hahahahaha

Sjećaš se reakcije Irejzera i onog renata sa zeljeznice.net otprije par godina na vaš putopis po Zapadnom ? A sve su krivo povezali, je*lo i' Zapadni i homići

Znam, znam, to je bila točka na i

Sramotno, tužno i jadno! Što si misle stranci o nama i našoj (ne)kulturi kad putuju našom željeznicom?
Prije podosta godina sam se naputovao željeznicom po cijeloj Europi i dobro se sjećam da je na zapadnim kolodvorima bilo čisto da bi
mogao i na podu jesti, prema južnim i istočnim zemljama je bilo i pomalo smeća i zapuštenosti.....mi smo se vratili čini mi se na
Balkan i u 1930. godinu!
Trebalo bi HŽ svitu zajedno sa "istaknutim" političarima prisiliti da INKOGNITO i nenajavljeno (!) proputuju malo našim kolodvorima i
vlakovima (a ne samo na promotivnim vožnjama kada je sve očišćeno i uređeno kao u Potemkinovim selima!)
I kako da onda vratimo putnike na željeznicu?

kiki273 je napisao/la:Znam, znam, to je bila točka na i

borna je napisao/la:... Što si misle stranci o nama i našoj (ne)kulturi ...

Ma lako za strenđere, što si misli naš kulturni svijet ? Ja se sjećam (pisao sam svojedobno o tome ne zeljeznice.net) kad smo '93. supruga i ja putovali za Zagreb i presjedali iz Baatića u Mađara u Ogulinu. I krenem ja u ćenifu u Mađaru ... majke ti mile dobro da se nisam opatosir'o kad sam vrata otovorio ... ma i to se učas "razlilo" onim prostrom između pa i nije baš jako udaralo na sinuse, veće je zlo bilo što su zidovi bili "opiturani" u smeđe ... 'ko bi normalan uš'o u takvu ćenifu !?

Nije bilo druge, otrpio sam pun mijur do Zagreba, do Importane-a ... a kad je onda vodica krenula ... mislim da sam dignul nivot Save za par cm

borna je napisao/la:
Trebalo bi HŽ svitu ... prisiliti da INKOGNITO i nenajavljeno (!) proputuju malo našim kolodvorima i

Pa oni su ti koji su glavni krivci za takvo stanje,oni su ti koje bi novinari trebali pribijati na stup srama i to imenom i prezimenom. Da oni rade svoj posao kako treba nebi nam se osoblje tako ponašalo,a plaćeni su da rade,da HŽ svita vrši ikakve kontrole i da zato netko snosi posledice, bi se netko zamislio jel vrijedan WC papir službe itd...Samo problem je zadržati fotelju,je.eš nadstrešak...

Stjepan je napisao/la:... Samo problem je zadržati fotelju ...

To je najveći problem. Ali ima jedna druga stvar, kad se čovjek dočepa neke veće funkcije (sjetimo se samo Kalmete, koliko su po njemu pljuvali a on se održao na pološaju sve do kraja) lice postane "deblje" i od slonovske noge ... "... nemoreš ti po meni pljuvat koliko ja toga mogu otrpjet ..." a sve za votelj'cu i ono malo para koje ta vote'ljca nosi.

FUŽINE 31. PROSINCA

NA PUT JE BOLJE KRENUTI VLAKOM I AUTOBUSOM NEGO AUTOM

Dodatna linija HŽ-a za doček u podne

FUŽINE » Kako bi se gostima, posebno onima iz Rijeke, 31. prosinca olakšao dolazak u Fužine na doček Nove godine u podne, osigurana je posebna linija Hrvatskih željeznica, a redoviti vlakovi bit će pojačani sa dodatnih 6 vagona, a ukupno 8 vagona.
Tako »pojačani« redoviti vlak polazi iz Rijeke u 7.40 sati, a stiže u Fužine u 8.32 sata, potom iz Fužina kreće u 14.44 sati, a dolazi u Rijeku u 15.28 sati. Posebni vlak sa 480 sjedišta iz Rijeke polazi u 8 sati, a stiže u Fužine oko 8.50 sati. Povratak iz Fužina je u 16 sati, a dolazak u Rijeku oko 16.50 sati.
Putnici su pri kupovini karte dužni napomenuti da žele putovati posebnim novogodišnjim vlakom kako bi se zbog ograničenih kapaciteta mogla osigurati mjesta za sve zainteresirane. Karte je potrebno rezervirati na vrijeme. Prodavat će se prigodne karte na kojima će pisati »Nova godina«, te je isključivo s takvim kartama, koje ne vrijede ni na jednom drugom vlaku, moguć ulazak u posebni vlak.
Cijena povratne karte za oba vlaka je 41,40 kuna po osobi, a povlastice za te vlakove ne vrijede. Novac za kupljene, a neiskorištene karte se ne vraća. Pretprodaja karata na blagajni kolodvora Rijeka već je u tijeku i trajat će do 29. prosinca zbog ograničenog kapaciteta. Osim vlakova mogu se koristiti i redovne linije autobusnog prijevoznika Autotransa. (G. S.)

Kako doći do Zelene grane kad su dugovi i repovi od prijašnjeg /Ne/vladanja pregolemi?
ZAGREB,
7. siječnja 2013.(Hina)
Vladin projekt Clean Start pokazao je da sektor pomorstva, prometa i infrastrukture pod kontrolom države prima godišnje 5,7 milijardi kuna državnih subvencija, a unatoč tome proizvodi gubitak od 1,2 milijarde kuna i ima zaduženje od 68,8 milijardi kuna.
U preporukama autora analize Clean Start kao ključne mjere koje bi trebale pridonijeti oporavku šest analiziranih od ukupno 53 društava u sektoru pomorstva, prometa i infrastrukture, navode se financijsko restrukturiranje i dokapitalizacija, pripajanja, konsolidacije i bolje upravljanje projektima te promjena poslovnog modela uz orijentaciju na promjenu strukture prihoda koji bi se trebali manje oslanjati na državne subvencije, a više na tržište.
Subvencije i ostali transferi države u cestovni prijevoz tijekom 2011. godine iznosili su 3,04 milijarde kuna. Godinu prije, subvencije su iznosile 3,58 milijardi kuna te je njihovo smanjenje u 2011. donijelo i smanjenje ukupnog prihoda. Dug sektora na kraju 2011. iznosio je 43,8 milijardi kuna, a razlika ukupnih prihoda i rashoda bila je 1,46 milijardi kuna u korist rashoda.
Komentirajući razinu zaduženost cestovnog sektora, autori analize upozoravaju da ograničene mogućnosti zaduživanja, negativni operativni rezultati, nizak kreditni rejting zemlje te negativni povrati na investicije, predstavljaju ključno ograničenje i rizik i ukazuju da je u sektoru odabran pogrešan poslovni model. Dodatni potencijalni rizik predstavlja i 80 posto financijskih obveza pokrivenih državnim jamstvima.
Podaci su dobiveni analizom financijskih izvještaja HAC-a, Hrvatskih cesta, ARZ-a, Autoceste Zagreb - Macelj i Bina Istre.
U željeznički prijevoz država je prema podacima Clean Starta 2011. godine plasirala 1,87 milijardi kuna subvencija i drugih transfera. To ipak nije pomoglo željeznici da godinu okonča u pozitivi jer su ukupni prihodi društava tadašnjeg holdinga bez ovisnih društava od 4,18 milijardi kuna, bili manji za 118,7 milijuna kuna od ukupnih rashoda. Čak 48,6 posto prihoda ukupnih prihoda željezničkog sektora dolazi od subvencija i ostalih transfera države. Financijske obveze i dug željezničkog sektora početkom 2012. iznosili su 2,89 milijardi kuna.
U sektoru zračnog prijevoza, Croatia Airlines, zračne luke i Hrvatska kontrola zračne plovidbe ostvarili su ukupne prihode od 3,18 te ukupne rashode od 3,15 milijardi kuna, a državne subvencije i drugi transferi 311,5 milijuna kuna. Dug sektora od 1,04 milijarde kuna smanjen je u odnosu na 2011. godinu za 144,3 milijuna kuna. Kao i kod većine drugih sektora, visoka pokrivenost financijskih obveza državnim jamstvima predstavlja potencijalne obveze države.
Zaduženost sektora pomorskog prijevoza od 2,25 milijardi kuna nije značajna, ocjenjuje se u analizi, no napominje se da su subjekti unutar sustava u tijeku investicija za koje će trebati nova zaduženja. Kao i zračni prijevoz, pomorski sektor u vlasništvu države obilježen je relativno niskim udjelom subvencija i drugih državnih transfera u ukupnim prihodima od 20,9 posto.
Financijski pokazatelji sektora prometa unutarnjim vodama pokazuju nisku razinu aktivnosti tog sektora pa su ukupni prihodi iznosili 79,5 milijuna kuna, a rashodi 76,9 milijuna, uz dug od 12,9 milijuna kuna. Zaduženost sektora nije značajna zbog nedostatka kapitalnih ulaganja.
U sektoru elektroničkih komunikacija i pošte koji obuhvaća Hrvatsku poštu te Odašiljače i veze, bez ovisnih društava, pokazuje ukupne prihode od 1,94, a rashode 1,88 milijardi kuna te dug od 555,9 milijuna kuna. Taj je sektor tijekom 2011. primio samo 0,5 milijuna kuna državnih subvencija.