HŽ u tisku

borna je napisao/la:(izgleda da Hž ne koristi baš previše spavače i kušete kad ih se tako odrekao na duže vrijeme)

Uvidom u rasprave na 4umima ustanovili su da postoji onaj jedan lik iz Splita koji kenjka zbog ukinuća noćnog    vlaka, a zbog njega...

Pfaff je napisao/la:Uvidom u rasprave na 4umima ustanovili su da ... jedan lik iz Splita ... kenjka zbog ukinuća ... vlaka ...

Moram Te ispraviti ... od novog VR ukida se i spavaći/kušet iz Rijeke za Minken i obratno i tu se automatski stvorio višak od bar 2 takva vagona. Sad se otkrio i razlog ukidanja tog(tih) vagona.

Sve su to gluposti na hrvatski način i svu tu bagru treba na Goli poslat.

Javile su se nove informacije u Jutarnjem listu, no oni i dalje forsiraju napuštene (? )vagone iako se vidi iz teksta nešto drugo!

- Ugovor je sklopljen nakon prethodno izrađenih i odobrenih tehničkih rješenja. Naime, riječ je o specifičnom projektu, prvom takvom u Hrvatskoj, kojem je Ministarstvo turizma dalo visoku ocjenu i nagradilo ga - objasnila je Martina Elizabeta Lovrić iz Uprave HŽ Infrastrukture.

Za jedne šetnje Branimirovom Zvonko Momčilović je uočio napuštene vagone i kolosijeke, a kako je ekonomist s iskustvom u turizmu, odmah mu je sinula ideja. Napominje da je njegova obitelj generacijama vezana za željeznicu. - I moj otac, brat i nećak bili su strojovođe, a i sam sam završio Željezničko-tehničku školu te sam prije studija kratko radio na željeznici - kaže Momčilović, koji vjeruje u svoju ideju i njezin uspjeh.

- Htio sam ponuditi nešto novo, što još ne postoji na našem tržištu. Ovaj će hostel biti namijenjen ponajprije mlađim putnicima kojima je na putovanju važnija blizina centra i ušteda od komfora. Turizam mladih u velikom je porastu i oni će sigurno prepoznati ovaj tip smještaja - kaže direktor tvrtke Adriatik željeznički hosteli.

Cijeli projekt, koji uz zagrebački uključuje i hostele na kolodvorima u Splitu, Zadru, Šibeniku, Rijeci i Puli, stajat će ga između 2,5 i 3 milijuna eura, a financirat će ga poduzetničkim kreditima.

Vagone će nabaviti izvana jer su oni koje je mogao otkupiti od HŽ Putničkog prijevoza bili u lošem stanju. - Svaki vagon moramo preurediti, osigurati sanitarne čvorove i instalacije, na čemu već surađujem s tvrtkom iz Slavonskog Broda. Postoji mogućnost da iz Njemačke stigne i vagon na kat. Prvi vagoni na zagrebačkom kolodvoru mogli bi biti otvoreni već u siječnju - optimističan je Zvonko Momčilović.

Zvonko Momčilović (FOTO: Marko Todorov / CROPIX)

Jednodnevni posjet Ljubljani iz Rijeke - nemoguća misija

Putnik iz Rijeke u Ljubljanu može stići u 14.51 sati, a natrag se mora vratiti linijom koja kreće u 15.10 ili mora čekati povratak idućeg jutra

RIJEKA  Tko želi vlakom putovati iz Rijeke u Ljubljanu i vratiti se istog dana, moći će u slovenskoj metropoli provesti najviše desetak minuta. I odmah mora natrag. Pod uvjetom da vlak dođe točno u minutu, jer je inače moguće zakasniti. Vozni red je takav da se Riječanima u Ljubljanu ne isplati ići vlakom ukoliko nemaju namjeru prespavati, dok je u obrnutom slučaju stvar daleko bolja.  

 
To pokazuje i igra termina u voznom redu HŽ Putničkog prijevoza za  2014/15. Na ovoj relaciji svakodnevno prometuju dva para vlakova. Vlak iz Rijeke polazi u 20.50 sati i dolazi u Ljubljanu u 23.26 sati, a iz Ljubljane se vraća u 6.35 sati i u Rijeku dolazi u 9.20 sati. Drugi vlak iz Rijeke polazi u 11.55 i u Ljubljanu dolazi u 14.51, a iz Ljubljane se vraća u 15.10 i u Rijeku dolazi u 17.55 sati. Svaki putnik iz Rijeke u Ljubljanu može stići u 14.51 sati, a natrag se mora vratiti linijom koja kreće u 15.10 ili mora čekati povratak idućeg jutra. Vremena je taman toliko da čovjek pokupi prtljagu ukoliko je uopće ima, izađe iz jednog i u uđe u drugi vlak i vrati se neobavljena posla, jer je u najboljem slučaju stigao kupiti novine na kiosku. I ništa više.  

Na ovu nelogičnost voznog reda HŽ Putničkog prijevoza našu redakciju upozorio je čitatelj Mladen Šarić, koji uporno već duže vrijeme u nadležnim institucijama pokušava dokazati da je ovakav vozni red promašen i kontraproduktivan. Iz dokumentacije koju nam je proslijedio vidljiva je korespondencija i niz prijedloga oko poboljšanja voznog reda koji nisu imali nikakva odjeka.

– Saborski odbor za žalbe podržao je moj prijedlog da se Riječanima omogući kvalitetna povratna veza iz Ljubljane. I to istoga dana.  Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka također su pisali i predložili da se u petak i subotu (za početak dva puta na tjedan) uvedu jutarnji vlak za Ljubljanu i večernji za Rijeku. Svaki dan HŽ-ova lokomotiva ujutro i SŽ-ova navečer putuje prazna (s kondukterom) i jednostavno je da na granici preuzmu vlak što dolazi iz druge države. Predložio sam da priključe nekoliko vagona i ujutro u oko 7.00 uvedu liniju Rijeka – Ljubljana te navečer oko 19.00 Ljubljana – Rijeka. Slovenci su podržali prijedlog, a HŽ tvrdi da ih puno košta naknada HŽ-infrastrukturi. Potom sam doznao da ona od Rijeke do granice (28 km) iznosi nekoliko stotina kuna, ali opet nije pomoglo. I onda se čude što nema putnika – ističe Šarić, dodajući kako na njegove dopise resorno Ministarstvo prometa ne reagira, kao ni na požurnice iz Sabora.  

U HŽ Putničkom prijevozu na upit iz naše redakcije odgovaraju kako zbog neminovnosti racionalizacije poslovanja nema mogućnosti uvođenja dodatnih vlakova na relaciji Rijeka – Ljubljana. Dodaju također da »riječki vlakovi« po dolasku u Ljubljanu ostvaruju i daljnju vezu na relacijama Ljubljana – Beč, Ljubljana – Villach i Ljubljana – München.

Podaci o broju putnika na relaciji Rijeka – Ljubljana također su prilično poražavajući. U vlakovima koji voze prema Ljubljani na relaciji Rijeka – Šapjane u studenom ove godine prevezen je ukupno 2.771 putnik. Kad se ta brojka podijeli s danima u mjesecu i brojem od četiri vlaka dnevno, dolazi se do doista malih brojki, koje pokazuju da se svega 23 putnika u prosjeku vozi u svakom vlaku na ovoj liniji. No, logično je također upitati se koliko bi promet porastao ukoliko bi dnevna veza iz Rijeke do Ljubljane imala nekakvog smisla i omogućavala odlazak u jutarnjim, a povratak u večernjim satima. Ovako, vlak na papiru postoji, ali Riječanima teško može biti od koristi. Izuzev onih kojima je dovoljan boravak od 19 minuta u glavnom gradu Slovenije. Ako takvih uopće ima.

Objašnjenje HŽ Putničkog prijevoza
– HŽ Putnički prijevoz je jedini prijevoznik koji svakodnevno osigurava vezu između Rijeke i Ljubljane. Naše poslovanje temelji se na programu restrukturiranja kojemu je, uz osiguravanje neophodnih investicija, glavni cilj racionalizacija troškova. S obzirom da međunarodni promet nije uključen u sustav subvencioniranja prijevoza zbog čega je obavezan poslovati po tržišnim uvjetima, HŽ Putnički prijevoz svake godine provodi analizu poslovanja po broju putnika i troškovima na svim relacijama. Maksimalno uzimajući u obzir potrebe putnika, na temelju dobivenih rezultata izrađuje se vozni red za sljedeće razdoblje. Zbog negativnih financijskih pokazatelja i manjeg broja putnika u prošlom voznom redu ukinuti su određeni međunarodni i pogranični vlakovi, dok se za vozni red 2014/15. povećao broj međunarodnih vlakova, a uvedeni su i novi pogranični vlakovi između Hrvatske i Slovenije, ističe se u odgovoru HŽ Putničkog prijevoza.

Izvor: Novi list

Pa to je već godinama poznato, da je povratno putovanje u jednom danu na relaciji Rijeka-Ljubljana nemoguća misija.

Narcis je napisao/la:Pa to je već godinama poznato, da je povratno putovanje u jednom danu na relaciji Rijeka-Ljubljana nemoguća misija.

Točno tako, sad se netko našal tome čudit k'o pura dreku ...

Sve su pruge prohodne, ali zbog ekstremno niskih temperatura i time uzrokovanih kvarova neki su vlakovi otkazani i ima poremećaja u željezničkom prometu, priopćeno je iz HŽ-a
Vlak 4053 koji prometuje na relaciji Ogulin-Zagreb kasnio je 50 min.

U gradsko-prigradskom prijevozu grada Zagreba otkazani su vlakovi: broj 8092 (Savski Marof – Harmica); broj 8009 (Harmica – Dugo Selo); broj 8014 (Dugo Selo – Harmica); broj 8027 (Harmica – Zagreb Glavni kolodvor); broj 8001 (Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo); broj 8004 (Dugo Selo – Harmica); broj 8017 (Harmica – Dugo Selo); broj 8022 (Dugo Selo – Zagreb Glavni kolodvor).

Otkazan je vlak 4103 koji prometuje na relaciji Duga Resa – Zagreb Glavni kolodvor.

Zbog kvara otkazan je vlak 786 (Virovitica - Zagreb GK), a putnici će do Zagreba biti prevezeni vlakom 984 (Virovitica - Zagreb GK).

Umjesto vlakova 2331/2302 (Križevci – Bjelovar – Križevci) prometuje autobus, i to s polaskom iz Križevaca 6.22 sati, a u povratku iz Bjelovara s polaskom u 9.27 sati.

Vlak 571 (Varaždin-Zagreb) se zaustavlja na dodatnim kolodvorima i stajalištima te se očekuje određeno kašnjenje.

Zbog kvara umjesto vlakova 6300/6323 na relaciji Osijek – Dalj – Osijek putnike prevozi autobus.
/t portal hr/

Blago nama (željeznici) jer se vidi svjetlo na izlasku iz dugog mračnog tunela!
Članak iz t portala je malo stariji al je optimističan
Hrvatske željeznice (HŽ) bile su i ostaju trajno Vladino opredjeljenje, s njima osiguravamo posao za domaću industriju, istaknuo je u petak ministar mora, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić nakon sjednice Povjerenstva za željeznice
VEZANE TEME
Hrvatske željeznice
Siniša Hajdaš Dončić

Povjerenstvo je odobrilo nastavak financiranja novih vlakova za putnički promet, sada je riješeno financiranje za preostala 23 vlaka za što će HBOR osigurati sredstva bez državnog jamstva, jer je HŽ u pregovorima s Europskom komisijom dokazao da samostalno može vraćati te kredite, rekao je Hajdaš Dončić.

Sve vlakove će graditi hrvatski konzorcij na čelu s Končarom. 'To je dokaz da je razvoj željeznice strateško opredjeljenje Vlade koje će osigurati dugoročan posao za hrvatsku industriju', naglasio je ministar.

Potvrđena je i opredjeljenost za korištenje novaca iz europskih fondova za gradnju i modernizaciju željezničke infrastrukture, nakon što je odobreno 168 milijuna eura za dionicu Dugo Selo - Križevci.

U siječnju također očekujemo odobrenje Europske komisije za dionicu Sveti Ivan Žabno - Gradec u iznosu od 40 milijuna eura, najavio je Hajdaš Dončić.

Isto tako, do kraja 2016. bit će gotovo projektiranje i odobrenje Komisije za nastavak gradnje riječkog mediteranskog koridora od Križevaca do mađarske granice (Križevci-Koprivnica - Botovo), te od Zagreba do Karlovca.
Vjerujemo da će biti završena dokumentacija za izlaz iz Rijeke, čime će riječki prometni pravac biti potpuno spreman za velike količine tereta od 2022., kada se u Rijeci očekuje dovršetak izgradnje nove Zagrebačke obale, rekao je Hajdaš Dončić.

Odobreno je zaduženje HŽ infrastrukture za sigurnosno opremanje cestovno - željezničkih prijelaza branicima, pa će se po prvi put opremiti 50 cestovno-željezničkih prijelaza.

Za to će kod razvojnih banaka biti osigurano 50 milijuna kuna koji će se moći refundirati iz europskih fondova. Sve prijelaze opremat će hrvatske tvrtke koje su dobile posao na javnom natječaju, izvijestio je Hajdaš Dončić.

Ministarstvo financija zaduženo je da zakonski provede oslobađanje željezničkih operatera od plaćanja trošarina na gorivo nakon Nove godine, čime će operateri biti oslobođeni plaćanja ukupno 28 milijuna kuna, što će im podići konkurentnost.

To se u najvećoj mjeri tiče cargo i putničkih operatera prema Zadru i Splitu. Te se pruge ne nalaze na europskom koridoru, a imaju vrlo velike troškove vuče jer nisu elektrificirane, zato smo se odlučili na taj korak kao doprinos razvoju željezničkog sustava u Hrvatskoj, kazao je Hajdaš Dončić.

Konačno da se još netko pored vrijednog nam Silvera zapitao zašto (Dražen Breitenfeld u T portalu hr)

Novo željezničko stajalište u Buzinu na pruzi od Zagreba prema Sisku završeno je još u ljetu ove godine. Kako su se svojevremeno pohvalili u HŽ-u, radi se o unapređenju usluge u prijevozu na gradskom području. Prepoznali su u HŽ-u novi potencijal, ovdje je izrasla nova poslovna zona gdje radi mnogo ljudi, nalazi se veleposlanstvo SAD-a i sl. Kada država gradi, opće je poznato, sve mora biti po svjetskim ili barem europskim standardima. Bila je to investicija u vrijednosti od više od 12 milijuna kuna

Rečeno – učinjeno, sada bi se i zagrebački glavni kolodvor posramio nad modernim zdanjem, pothodnikom, liftovima, s dva posebna prilaza za invalide, posebnim parkiralištem, servisnom cestom, moderno ostakljenim prostorom s brojnim klupama, osvjetljenjem i ozvučenim peronima. Iako je novi vozni red vlakova stupio na snagu prije tjedan dana i u njemu bilo predviđeno stajanje 28 vlakova dnevno, do danas se nije zaustavio nijedan. Iz HŽ Putničkog prijevoza kratko su priopćili da se na stajalištu u Buzinu do daljnjega vlakovi neće zaustavljati iz organizacijskih razloga, naravno, uz ispriku putnicima.

Očito je nešto krenulo po zlu, a nama ostaje da konstatiramo da hrvatskom mastodontu HŽ-u nije bilo dovoljno ni pola godine da posloži organizaciju rada za obično stajalište i pusti tip-top zdanje u funkciju. Koji su to problemi? Zar je to uopće bitno? Silni milijuni su potrošeni, a sada nema tko raditi i opsluživati putnike. Bode oči i kućica za prodaju karata s klima-uređajem. Svakom je jasno da će taj koji će tu raditi i prodavati karte teško zaraditi svoju plaću iako će sigurno biti putnika i interesenata. Je li tu problem ili su možda problemi mnogo veći? Zagrepčanima i mještanima Buzina ostaje nada da će u HŽ-u posložiti organizaciju rada na nesuđenom kolodvoru barem prije idućega novoga voznog reda.

Kao što sam već napisao na jednom drugom mjestu, za vrijeme našeg pokojnog Cara i Kralja, ovakve se stvari nisu događale...
Zadnje vrijeme izbjegavam vlakove, ali se još iz djetinjstva ne sjećam da vlakovi ne bi vozili zbog -10 C i 30 cm snijega. Mogli su eventualno kasniti

U srpnju ili kolovozu Pula će dobiti prvi željeznički hostel na željezničkom kolodvoru u Puli. Tri nekorištena vagona na dijelu osmog kolosijeka takozvanog auto-rampa služit će kao spavaonice s 90 ležaja i za recepciju. Riječ je o projektu zagrebačkog poduzetnika Zvonka Momčilovića koji je 2013. osnovao tvrtku Adriatik željeznički hosteli putem koje će otvoriti željezničke hostele diljem države. Prvi će biti otvoren u Zagrebu odmah nakon Nove godine, zatim u Splitu, a potom na red dolazi Pula te hosteli u Šibeniku, Zadru i Rijeci. Riječ je o prvom takvom poduzetničkom poduhvatu u državi.



Pet do 15 eura

Na recepciji će se gosti upisivati i upućivati u sobe. Nakon što se smjeste, recepcionar će im doći u kupe s pokretnom fiskalnom blagajnom i naplatiti noćenje. U svakom će kupeu biti tri kreveta, jedan fiksni i dva rasklopna. Cijena smještaja kretat će se od pet do 15 eura.

Projekt je Momčilović prije godinu dana prijavio Ministarstvu turizma za poticaje u sklopu projekta Inovativni turizam i dobio 250 tisuća kuna. Tada su počeli pregovori s HŽ-om, izrada tehničke dokumentacije i nabava vagona, a u kolovozu je sklopio ugovor s HŽ Infrastrukturom o zakupu neiskorištenih željezničkih kolosijeka na šest kolodvora za obavljanje turističko-ugostiteljske djelatnosti.

- Budući da sam oduvijek volio promatrati i osluškivati što se oko mene zbiva, osjećao sam da mogu ponuditi rješenja koja su drugačija od ostalih. Prolazeći često Branimirovom ulicom u Zagrebu pogled bi mi odlutao prema muralu s grafitima. Iza tog dugo oslikanog zida na kolosijecima su stajali neiskorišteni vagoni. Budući da sam imao dosta iskustva u turizmu i ugostiteljstvu, a želio sam učiniti nešto korisno, učinilo mi se da te vagone treba pametnije iskoristiti. Tako sam prvotnu ideju o vođenju kampa zamijenio idejom hostela na kotačima, govori nam Momčilović o tome kako je nastala ideja.

Željezničarska obitelj

Međutim, to Momčiloviću nije prvi susret s željeznicom. S njome je povezan od mladih dana. Naime, otac, brat i nećak bili su mu strojovođe, a i on je sam završio srednju željezničku prometnu školu u Beogradu nakon čega je radio kao prometnik neko vrijeme na kolodvorima u Kotoribi i Koprivnici, da bi potom završio ekonomski fakultet.

Cijeli će ga projekt, koji se odnosi na sve hostele, stajati između 2,5 i 3 milijuna eura, a financirat će ga poduzetničkim kreditima putem HBOR-a. Taj iznos obuhvaća vrijednost projekta spremnog za početak poslovanja koja uključuje i troškove popravka kolosijeka jer je jedan potpuno zatrpan, niveliranje, izmjenu pragova, postavljanje prsobrana, tračnica koje nedostaju, ugradnja iskliznice, popravak i održavanje dvije auto-rampe, uređenje okoliša, žardinjere, ograde, opremu za snabdijevanje vodom i strujom, uredsku opremu, trošak materijala za održavanje, trošak zaposlenika za prvi mjesec te uređenje 21 spavaćeg vagona prema Minimalnim tehničkim uvjetima Pravilnika Ministarstva turizma.

- Vagone ću nabaviti izvana jer su oni koje sam mogao otkupiti od HŽ Putničkog prijevoza bili u lošem stanju. Svaki vagon moramo preurediti, osigurati sanitarne čvorove i instalacije, na čemu već surađujem s tvrtkom iz Slavonskog Broda, tvrdi on. (Barbara BAN)

Tekst i foto Glas Istre 30.12.2014.

Pazi- traže da uredi prugu kao da će se po njoj voziti /do sada su vagoni mogli stajati na zapuštenoj pruzi/

Neće voziti nigdje, ali ipak treba uredit malo okoliš.

Iz Novog lista od 05.01.2015.:


RIJEKA » Od 18. prosinca uspostavljena je nova intermodalna željeznička linija Rijeka – Budimpešta, koja će redovito jednom tjedno povezivati kontejnerski terminal Brajdica s glavnim gradom Mađarske i dalje s Njemačkom, zemljama Beneluksa, Rusijom, Ukrajinom i CIS zemljama. Novu liniju pokrenuli su Transagent, tvrtka Crocombi i švicarski operater Hupac, koji spada u red najvećih intermodalnih operatera u Europi, što potvrđuje i očekivani ukupni ovogodišnji promet ove tvrtke na razini od oko 29 milijuna TEU-a ostvarenih na željeznici.
 
Porast prometa

Riječka se luka novom željezničkom linijom povezuje s europskom intermodalnom mrežom i distributivnim centrima, a to bi dugoročno trebalo doprinijeti i povećanju prometa na kontejnerskom terminalu Brajdica te povećati udio željezničkog transporta u ukupnom prometu kontejnera na riječkom prometnom pravcu. Kako ističe komercijalni direktor Transagenta Boris Rosanda, priprema ovog projekta trajala je gotovo dvije godine. Svemu je prethodio značajan porast prometa te je 2014. godine prevezeno ukupno 4.173 TEU-a, što je više nego dvostruko više u odnosu na rezultate iz 2013.
  – Izuzetno je važno što je tako ugledan i važan intermodalni operater kakav je Hupac prepoznao potencijal riječkog pravca. Oni su fokusirani na kontinentalne terete od čega je 60 posto udio tank kontejnera, oko 20 posto su kontejneri za rasute terete, a preostalih 20 posto je udio prekomorskih kontejnera. To je u pravilu najčešća i najpoželjnija struktura svakog intermodalnog vlaka, a to je i naša intencija kad govorimo o formiranju vlakova na liniji Rijeka – Budimpešta. U Hrvatskoj je nedovoljno razvijen intermodalni transport, a mi smatramo kako postoji dobar potencijal za razvoj intermodalnog terminala u Rijeci. Cilj je napraviti tjedni željeznički servis koji bi imao dva redovita polaska vlaka iz Rijeke svakog tjedna uz garantirano tranzitno vrijeme svakog vlaka od 36 sati. Vjerujem da ćemo u drugom kvartalu iduće godine moći postići taj broj redovitih vlakova, a zalog tome je ponajviše činjenica da mi ne prodajemo liniju Rijeka – Budimpešta, već otvaramo riječki prometni pravac cijeloj Europi putem intermodalne distributivne mreže. Mislim da je to značajno i za riječku luku i Brajdicu, jer razvijamo jednu novu djelatnost i popunjavamo njihove kapacitete, naglašava Rosanda.
 
Dodatni pomaci

To potvrđuje i direktor prodaje tvrtke Jadranska vrata (AGCT) Žarko Acinger, koji naglašava kako će 2014. biti zaključena s povećanjem prometa od 14,1 posto, što u konačnici daje rezultat od 149.838 TEU-a.
  – Postupno se povećava i udio kontejnera koji se transportiraju željeznicom. Riječ je o 34.000 TEU-a u prošloj godini, što je na razini od 22 posto udjela željeznice u ukupnom prometu na terminalu. Tijekom 2013. godine bila je riječ o 28.400 TEU-a. Trend je konstantan, ali je tu naravno potrebno napraviti dodatne pomake kako bismo se približili strateškom cilju da ukupno 60 posto našeg prometa bude transportirano željeznicom. Svakako značajan pomak u razvoju očekujemo ove godine, jer će u prvoj polovici godine biti rekonstruiran kolodvor Brajdica te ćemo dobiti dodatni željeznički kolosjek.
  Pored toga očekujemo u drugoj polovici veljače dolazak kontejnerskih brodova kapaciteta 9.500 TEU-a (dužina 367 metara) od novih alijansi brodara pod nazivom O3 (CMA CGM, China Shipping and United Arab Shipping) i 2M (Maersk i Mediterranean Shipping), ističe Acinger, koji ne želi prognozirati promet Brajdice u 2015. godini, ali naglašava kako se minimalno očekuje zadržavanje postojećeg trenda, a to znači rast prometa za dodatnih 15-ak posto.

Darko PAJIĆ

Nešto se lože na intermodalno u zadnje vrijeme:



Metrans:

Izrada projektne dokumentacije te ishođenje svih dozvola planirano je u razdoblju od 2015. do 2020. godine, nakon čega su planirani radovi u trajanju od četiri godine.

RIJEKA – Rezultati prethodne studije izvodljivosti opravdavaju izgradnju drugog kolosjeka željezničke pruge na dionici Škrljevo – Rijeka – Jurdani, dugačkoj oko 27 kilometara, a cijeli projekt stajao bi oko 300 milijuna eura, zaključak je sažetka studije okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosjeka na toj dionici.

Taj je sažetak u četvrtak objavljen na internetskim stranicama grada Rijeke. Naručitelj su Hrvatske željeznice, a grad Rijeka, kao i Primorsko-goranska županija, sudjelovali su u projektnoj koordinaciji koja je pratila proces izrade.

Studija je, kako se navodi, prvi dio dokumentacije koja je neophodna za realizaciju projekta izgradnje drugog kolosijeka postojeće željezničke pruge kroz grad Rijeku, na dionici od Škrljeva do Jurdana.
Studija je dovršena u listopadu prošle godine te se nastavljaju aktivnosti na izradi projektne dokumentacije koja je potrebna za ishođenje dozvola.

Tako će se izrada idejnih i glavnih projekata u veljači ove godine godine kandidirati za sufinanciranje EU fondu pod nazivom CEF (Connecting Europe Facility), a očekuje se da će se odobriti nepovratna sredstva s udjelom od 85 posto vrijednosti projekta.

Izrada projektne dokumentacije te ishođenje svih dozvola planirano je u razdoblju od 2015. do 2020. godine, nakon čega su planirani radovi u trajanju od četiri godine, navodi se uz ostalo u sažetku studije.

Ukupna vrijednost projekta je 300 milijuna eura, od čega se 9 milijuna eura planira za izradu tehničke dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

Prema sažetku studije, tim se projektom najbolje odgovara potrebama luke u riječkom, sušačkom i bakarskom lučkom bazenu u teretnom promet, kao i potrebama u riječkom gradskom i prigradskom putničkom prijevozu.

Ciljevi projekta su povećanje propusne moći pruge, modernizacija postojećeg kolosijeka, izgradnja drugog kolosijeka, uz postojeći, bez promjene trase, izgradnja novih stajališta za prigradski promet, rekonstrukcije kolodvora uz produljenja i povećanja broja kolosijeka, povećanje teretnog i putničkog željezničkog prometa , stvaranje prigradskog putničkog prometa , itd. (Hina)

Izvor: Novi List 22.01.2015.

Hitno kupiti nekretnine u pojasu 10 m uz postojeću prugu. Zarada zagarantirana.

Hmmm da ni već kasno za to, ukoliko cijene nekretnina uz prugu nisu već skoknule u nebesa.

SABORSKA rasprava o izmjenama Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava kojima je cilj tek usklađivanje s nekoliko europskih direktiva, pretvorila se u srijedu u žestoku debatu o aktualnom stanju u Hrvatskim željeznicama, a iz HDZ-a su poručili kako je situacija danas gora nego prije tri godine, kada je Kukuriku koalicija došla na vlast.

"Evo kako slikovito izgleda interoperabilnost: sjednete u vlak u Čakovcu u jedan sat i dođete u Zagreb u pet sati. Morate si ponijeti ručak i litru gemišta da biste to sve skupa mogli podnijeti i normalno da se propijete onda kad se vozite Hrvatskom željeznicom", kazao je nezavisni zastupnik Branko Vukšić.

"Mi u Slavoniji i Baranji bi razinom sigurnosti željezničkog prometa trebali biti zadovoljni jer su nam sve linije ukinute, vlakovi ne voze, a iz tračnica raste trava", ustvrdio je HDSSB-ovac Dinko Burić.

"U Njemačkoj vlakovi danas voze brzinom od 200 kilometara na sat, Austrijanci isprobavaju vlak na dionici između Graza i Berlina, a cilj im je 230 kilometara na sat, dok kod nas imamo prosječnu brzinu od 20 do 60 kilometara na sat na magistralnim prugama", upozoravao je SDSS-ov zastupnik Mile Horvat.

"Mi nećemo biti u stanju povećati brzinu naših pruga i naš posao u Hrvatskom saboru bi trebalo biti jasno izvješće o problemu infrastrukture u željeznici te da zaista utvrdimo planove jer su to ogromni izdaci koji će ići iz državnog proračuna", rekao je nezavisni zastupnik Slavko Linić.

Marić: Sustav je ruiniran

Na Linićevu tvrdnju kako sustav HŽ-a nije spreman ni sposoban odgovoriti izazovima, burno je reagirao HDZ-ov zastupnik Goran Marić. "Interesira me čija je kampanja počela vožnjom vlakom? Čija je kampanja počela obećanjima vezanim za HŽ? Tko je obećavao privatizaciju HŽ Carga? Kako su ta obećanja završila? Ne da sustav nije spreman, on je ruiniran. Tko je nabavljao nagibne vlakove, a da pruge nisu odgovarajuće za takve nagibne vlakove? To je kao da smo nabavljali Boeinge, a imamo izgrađene heliodrome", poručio je Marić.

Na tvrdnju pomoćnika ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenka Antešića kako za provođenje predloženih zakonskih izmjena nije potrebno osigurati dodatna proračunska sredstva, reagirao je HDZ-ov Ivan Šuker.

"Ako davanje dvije ili dvije i pol milijarde jamstava u protekloj godini Hrvatskim željeznicama nisu sredstva državnog proračuna, onda ne znam čija su to sredstva jer ta sredstva će se na teret državnog proračuna u budućim godinama morati vraćati", rekao je Šuker, koji smatra kako bi trebalo napraviti ocjenu i procjenu fiskalnog učinka.

Da je za rješenje problem željeznica potrebno izdvojiti velika novčana sredstva suglasio se i Linić. "Potrebna su enormna sredstva. Niti prateće pravilnike nismo donijeli, a kamo li uložili sredstva da bi podigli sigurnost i interoperabilnost na hrvatskim prugama", upozorio je Linić.

"Brigo moja pređi na drugoga"

"Nerazumljivo nam je da je rok za donošenje najvažnijih pravilnika pet godina od stupanja zakona na snagu. Pa to još nisam čuo", čudio se HDZ-ov zastupnik Josip Borić.

Pravilnici postoje, ali naš sustav zahtjeva sustave standarda u EU, pojasnila je HNS-ova zastupnica Nada Turina Đurić. "Ne možemo biti zadovoljni dosad učinjenim, no ne može se reći da nije ništa poduzeto", pravdala je Turina Đurić politiku aktualne vlade.

"Da ne bi ispalo da se ništa nije investiralo u HŽ-Infrastrukturu, imate novi podatak, a to su ukupne investicije koje su u godinama do 2011. bile jednake potporama iz državnog proračuna, a od 2011. nadalje imate rast, 2013. milijarda i pol. Znači iz državnog proračuna je išlo manje, ali su investicije bile veće, što znači da nije da se nije radilo prije svega na uštedama, a drugo, da se je radilo na tome da se privuku sredstva iz EU", ustvrdila je Turina Đurić.

"Ovaj zakon samo je 'brigo moja pređi na drugoga'. Nakon tri godine SDP-ove vlade stanje u HŽ-u gore je nego prije tri godine", poručio je HDZ-ov zastupnik Josip Borić.

Borić aktualnu vlast smatra odgovornom i zbog pada prometa putnika i tereta za 25 posto. "Pokušavate u karoseriju merecedesa ubaciti motor fiće pa onda voziti, no to tako ne ide", poručio je.

"Zakonu u nazivu stoji da je zakon o sigurnosti, no kad uzmemo u obzir da imamo prosječnu starost voznog parka preko 30 godina, stvarno nam je sigurnost jedna od jačih strana. Održavanje željezničkih vozila je u pravilu jedan - dio održavanja - radio Gredelj, koji je temeljito uništen", upozorio je Laburist Mladen Novak.

"Na pomolu je neka nova koalicija koja funkcionira već desetljećima. Uvijek se hvale 'mi nismo otpustili SDP-ovca' ili 'niti jednog HDZ-ovca'. Pa i nisu, samo se gomilaju. Pa zato i jesu javne tvrtke skloništa za kadrove dviju velikih stranaka plus HNS", kazao je nezavisni zastupnik Vukšić.
Hina

Moj komentar na ove gornje izjave: Trla baba lan, da joj brže prođe dan...

Obavijest o stanju na prugama:
http://www.hzinfra.hr/stanje-u-prometu02

(obratite pažnju na fotku )

celebrity !!

A neš Ti selebritija

Ukoliko Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i Vlada ne pronađu rješenje koje bi HŽ-ovom društvu Pružne građevine omogućilo da sudjeluje u projektima obnove pruga što se financiraju iz europskih fondova, ova bi tvrtka vrlo lako mogla krenuti silaznom putanjom i završiti u stečaju. Upozorili su na to na press konferenciji u Saboru ORaH-ova Mirela Holy te predstavnici Sindikata hrvatskih željezničara, Sindikata infrastrukture HŽ-a te Sindikata željezničara Hrvatske

Kako je pojasnila Mirela Holy, danas je raspisan natječaj za obnovu i modernizaciju pruge Dugo Selo-Križevci i dobar dio tog projekta bit će financiran iz fondova EU-a.

'Zato što Vlada prije dvije godine nije napravila ono što je trebala napraviti i nije formirala neku državnu agenciju koja bi mogla biti korisnik europskih fondova onemogućeno je društvu Pružne građevine da se u ovom projektu natječe kao izvođač radova. Oni posjeduju strojeve i ljudstvo koji mogu raditi na obnovi pruge, no zato što neće moći sudjelovati taj će posao napraviti stranci', kazala je Holy.

Naime zbog tumačenja veleposlanika EU-a da su HŽ Infrastruktura i Pružne građevine (PG) u sukobu interesa, Skupština HŽ Infrastrukture (pod kojom se nalazi i društvo Pružne građevine) donijela je odluku da se PG ne može natjecati u projektima koje sufinancira Europska unija. Sindikati HŽ-a predlagali su da HŽ Infrastruktura više ne bude korisnik sredstava Europske unije, nego da se osnuje posebna državna agencija ili da se Pružne građevine unesu izravno u vlasništvo države.

Međutim država nije slušala njihova upozorenja, kažu sindikati. 'Umjesto da se Pružnim građevinama omogući sudjelovanje u projektima koji će u perspektivi zapošljavati tisuće radnika i u duljem razdoblju donositi možda i 10 milijardi kuna prihoda, Uprava HŽ Infrastrukture, kao i Skupština i Uprava Pružnih građevina nastavljaju s otpuštanjem 750 radnika te na izradi dodataka kolektivnog ugovora, s ciljem smanjenja plaća. Iz svega toga je vidljivo da su projekti koje sufinancira EU i RH unaprijed 'prodani' strancima dok će privatnim hrvatskim tvrtkama eventualno pripasti tek najjednostavniji poslovi iskopa, koje će možda dobiti kao podizvođači, a na kojima međutim nema značajne zarade', stoji u pismu koje su sindikati poslali premijeru Zoranu Milanoviću.

Stoga sindikati za sutra najavljuju prosvjed na Markovom trgu, a od Vlade traže da se Pružnim građevinama dopusti da sudjeluju u ovom poslu te da se nađe dugoročno rješenje.

Sindikati su, kaže predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara Ivan Forgač, ogorčeni zbog 'nebrige odgovornih'.

'Tvrtku vode u stanje koje može završiti najgorim scenarijem. Posljedice će snositi i željeznički prijevoznici koji već sada nisu konkurentni i bojim se da bi željeznice mogle postati kolonija koja će samo osiguravati tranzit putnika i robe do luka', upozorava Forgač.

O Vladi ovisi budućnost minimalno 1.400 radnika
Prema podacima sindikata, Pružne građevine zapošljavaju 1.400 stalnih, a u sezoni još 700 sezonskih radnika. Dobit tvrtke u 2014. iznosila je 100 milijuna kuna i jedno je od rijetkih profitabilnih društava unutar HŽ-a.
Autor: Maja Šurina t-portal hr

Iz Novog lista:

Iskliznuli vagoni teretnog vlaka na ruti od Mlake prema riječkoj luci

Noćas, oko 1,15 sati iskliznuli su vagoni teretnog vlaka koji je prevozio željezne profile od Mlake prema riječkoj luci. U ovom događaju nije bilo ozlijeđenih osoba. Očevidom je utvrđeno kako je uzrok iskliznuća vagona tehničke naravi.
U kompoziciji od deset vagona s lokomotivom iz tračnica su iskliznuli treći vagon na kojem su nastala oštećenja i djelomično četvrti vagon. Vagoni su u vlasništvu češke tvrtke, a materijalna šteta će biti utvrđena naknadno.