HŽ u tisku

Vlakovi.com je dobio novo ruho, ljepše i modernije no do sada. Nadam se da će i sadržaj puniti ažurnije no do sada?LINK

ZAGREB,
9. siječnja 2013.(Hina)
Zbog eksplozije koja je rano jutros odjeknula na željezničkoj pruzi u Susedgradu dok je prolazio teretni vlak, promet tim djelom grada bit će otežan zbog očevida, izvijestila je policija koja poziva građane na strpljenje uz preporuku da izbjegavaju kretanje tom dionicom, posebice u popodnevnim satima.
U eksploziji su oštećeni pruga i lokomotiva na sjevernom kolosjeku, a oštećeno je i nekoliko prozorskih stakala na obližnjim kućama. Oštećeni lokomotiva i vagoni odšlepani su prema Zaprešiću oko 11 sati.
Načelnik zagrebačke policije Goran Burušić rekao je novinarima da još nije poznat uzrok "eksplozivne reakcije" u kojoj nije bilo ozlijeđenih osoba.
"Okolnosti i intenzitet bit će poznati nakon očevida, koji će trajati i nakon kojeg ćemo biti pametniji", kazao je Burušić na mjestu događaja, gdje je bila i zamjenica općinske državne odvjetnice Sineva Vukušić.
Unutar područja okruženog policijskim trakama na kojem se provodi očevid mogu se vidjeti policajci i pirotehničari u bijelim odijelima s policijskim psima, a pristup tom području čuvaju brojni policajci.
Eksplozija, koja je odjeknula jutros oko 3,50 sati 50-tak metara zapadno od željezničke postaje Podsused uznemirila je lokalno stanovništvo, a od snažne detonacije na nekoliko kuća su popucala prozorska stakla.
U blizini eksplozije nalazi se plinska stanica, rekli su novinarima supružnici u čije je dvorište doletio kamen s pruge, dok su im na kući razbijena podrumska stakla na prozorima. "U šoku sam, sve se treslo", kazala je žena s čijeg se prozora vidi pruga i brojni tragovi označeni policijskim crvenim zastavicama.
Jedna od susjeda koja je čula detonaciju eksplozije, ispričala je novinarima da je to bio strašan udarac koji je puknuo kao bomba. "To je bio užas, to je bila jaka eksplozija, kao kada su bombe pucale u II. Svjetskom ratu", rekla je.
Stanar susjedne zgrade rekao je novinarima da su susjedi zbunjeni i uplašeni. "Tu su djeca. Ovo je dosta frekventno mjesto", kazao je dodavši da ne zna što se dogodilo.
Eksplozija je odjeknula na X. koridoru, najprometnijem hrvatskom željezničkom magistralnom pravcu kojim uz međunarodne i domaće putničke i teretne vlakove prometuje i prigradska željeznica.
Pretpostavlja se da su posljedice eksplozije mogle veće da je prugom u tom trenutku prolazio putnički vlak, koji ima znatno lakšu lokomotivu.
Uz željeznički, obustavljen je i cestovni promet u tom dijelu grada. Zlatko Ancić iz zagrebačke policije rekao je Hini da policija preusmjerava promet i da zasad nema zastoja.
Neki mediji navode da su stakla popucala na kućama u krugu od 400 metara, no u policiji kažu da će to znati tek nakon očevida. Neslužbeno se moglo čuti da je eksplozija izazvana podmetnutom napravom, ali u policiji kažu da će slučaj okvalificirati tek nakon očevida.

Jutros u 3.50 sati na pruzi u Zagrebu dogodila se eksplozija, izvijestila je zagrebačka policija. Eksplozija se dogodila u Aleji Bologne BB, u blizini Podsuseda.
Promet vlakova i vozila Alejom Bologne je obustavljen, a više informacija bit će poznato nakon očevida. Iz policije doznajemo kako je do eksplozije došlo kada je teretni vlak naletio na zasad nepoznati objekt. Na teren su izašle sve raspoložive snage – policija, vatrogasci i pirotehničari. Zasad nema informacija o žrtvama, a na vlaku je nastala materijalna šteta.
Do eksplozije je došlo oko 50 metara zapadno od željezničke postaje Podsused, u trenutku prolaska teretnog vlaka, kojim je na relaciji Ranžirni kolodvor Zagreb-Varaždin upravljao 39-godišnji strojovođa. Zbog obavljanja očevida u potpunosti su obustavljeni željeznički i cestovni promet Alejom Bologne u oba smjera. Cestovni promet obustavljen je Alejom grada Bologne od Aleje Seljačke bune do Ulice Susedgradski Vidikovec. Promet će se odvijati obilaznim pravcima i to na način da se u smjeru istoka promet preusmjerava u Aleju Seljačke bune preko Podsusedskog trga i Podsusedskom alejom do Ulice Susedgradski Vidikovec gdje se ponovno uključuje na Aleju grada Bologne. U smjeru zapada promet se preusmjerava u Ulicu Susedgradski Vidikovec preko Podsusedske aleje i Podsusedskog trga u Aleju Seljačke bune gdje se ponovno uključuje na Aleju grada Bologne.
Oštećena kuća
Iz zagrebačkog Ureda za hitne situacije izvijestili su kako osim oštećenja pruge ima manjih oštećenja na jednoj kući u blizini. Nema žrtava. Sve žurne službe su na terenu. Protueksplozijska služba PU zagrebačke radi očevid a do završetka očevida biti će zatvoren željeznički promet u oba smjera, dok je cestovni promet Alejom Bologne preusmjeren. Po završetku uviđaja znati će se i više detalja oko eksplozije.
“Između kolodvora Podsused – Tvornica – Zaprešić pruga je zatvorena do daljnjega. Putnici se na toj dionici prevoze autobusima. Vlakovi prometuju do Gajnica te od Zaprešića prema Savskom Marofu. Zbog ove izvanredne organizacije prometa moguća su kašnjenja te se ispričavamo svim putnicima”, izjavila je glasnogovornica HŽ-a Mihaela Tomurad Sušac.
“Prekinut je promet na Aleji Bologne u Zagrebu između cementare Podsused i križanja sa Alejom Seljačke bune. Obilazak je Podsusedskom alejom”, izvijestio je HAK.
“Na pruzi Zaprešić – Zagreb iz sigurnosnih je razloga prekinut promet vlakova, a službenih informacija o točnim razlozima još nema. Uspostavljen je autobusni promet na linijama 172, 176, i 177 uobičajenim trasama. Druga vozila još uvijek ne mogu voziti cijelom dužinom Aleje Bologne”, izvijestio je jutros ZET.
Izvor: index.hr

U Podsusedu ipak eksplozivna naprava
Članak dodao urednik dana Sij 9, 2013 u Vijesti, Vijesti nesreće



Policijskim očevidom utvrđeno je da je jutrošnju eksploziju na željezničkoj pruzi u Podsusedu prouzročila nepoznata eksplozivna naprava, a o kakvoj je napravi riječ, pokazat će daljnje kriminalističko istraživanje, doznaje se u PU zagrebačkoj
Riječ je o izvanrednom događaju, izjavila je Hini Gordana Dušanić iz PU zagrebačke. Međutim, odgovorila je, o mogućem terorističkom činu preuranjeno je spekulirati. Najavila je da bi policija sutra trebala reći više o samom događaju.
Eksplozija je nešto prije četiri sata odjeknula na X. koridoru, najprometnijem hrvatskom željezničkom magistralnom pravcu kojim, uz međunarodne i domaće putničke i teretne vlakove, prometuje i prigradska željeznica. Nitko nije ozlijeđen, a oštećen je teretni vlak koji je prometovao na relaciji Zagreb – Varaždin te pruge.
‘Ovaj događaj ima sve elemente terorističkog akta. Cilj mu je među stanovnicima posijati strah i paniku. Činjenica da je eksploziv aktiviran tijekom noći, kada tim dijelom pruge ne prolaze putnički, nego samo teretni vlakovi, ukazuje na to da je počinitelj želio poslati poruku, a ne izazvati žrtve’, rekao je za Jutarnji list Mate Laušić, stručnjak za sigurnost.
Prema neslužbenim izvorima Jutarnjeg, u istragu su se uključili i pripadnici hrvatske obavještajne agencije – SOA. Cilj njihove istrage, kako se doznaje, utvrđivanje je motiva za taj čin.
‘Eksplozija u Podsusedu definitivno nije teroristički napad. Postoje dva moguća scenarija: ili se radilo o tehničkom kvaru, konkretno eksploziji zraka u vlaku, ili je neki amater podmetnuo improviziranu eksplozivnu napravu koja je grunula’, smatra Zoran Grgić, stručnjak za sigurnost.
Za Večernji list je rekao kako bi ‘teroristi to mnogo malicioznije napravili, a bilo bi i ljudskih žrtava jer teroristi ‘pikiraju’ točke gdje se nalazi mnoštvo’.
‘Ako je riječ o eksplozivnoj napravi, podmetnuo ju je amater, nikako obučen čovjek. Jaka detonacija koja se čula, sama po sebi, ne znači ništa jer je riječ o otvorenom urbanom prostoru. Riječ je o manje jakoj eksploziji jer bi u suprotnom prozorska stakla pala u kuće, a ne prema van, kao što se dogodilo u blizini eksplozije’, ukazuje Grgić.
Umirovljeni general Mate Laušić ne slaže se s Grgićem. ‘Teroristički akt ne podrazumijeva uvijek ljudske žrtve, već je cilj uznemiriti ljude i izazvati strepnju, a ta je eksplozija to izazvala’, smatra Laušić.
Desetim koridorom dnevno, radnim danom, prometuje 86 gradsko-prigradskih putničkih vlakova, 35 lokalnih putničkih vlakova te 10 međunarodnih putničkih vlakova koji prevezu oko 26 tisuća putnika. Dnevno tim koridorom prođe osam do deset teretnih vlakova.
U 16.57 sati uspostavljen je promet na oba kolosijeka na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Zaprešić.
Preneseno sa: tportal.hr

Iz današnje Slobodne Dalmacije ...


Direktori državnih tvrtki s nestrpljenjem očekuju izvješća o poslovnim rezultatima za prošlu godinu. Ona bi im mogla osigurati i do 300 tisuća kuna bruto nagrade ako su, naravno, u 2012. godini poslovali s dobitkom ili postigli pozitivne pomake u restrukturiranju državnih poduzeća. Vlada sustavno razrađuje model stimulacija za predsjednike uprava koje je imenovala na čelu javnih poduzeća. U nekima od njih nagradit će i direktore ako, uz ostale pozitivne pomake, otpuste i dio ljudi iz svojih tvrtki.

‘Vrhunski bezobrazluk’

Jedan od takvih slučajeva je “HŽ infrastruktura”. Među šesnaest ciljeva koje je Vlada postavila pred direktora Darka Peričića i njegove najbliže suradnike u menadžmentu ove tvrtke gubitaša jest i otpuštanje tisuću radnika do konca 2013. godine. Ako ostvare zacrtanu zadaću, inkasirat će nagradu u visini do 80 posto njihove godišnje bruto plaće.

U Vladi tvrde da se isplatom stimulacija želi motivirati direktore da rade bolje i uspješnije, ali i spriječiti odljev kvalitetnih menadžera iz državnog u privatni sektor, što je boljka koja je, prema ovoj interpretaciji, uvelike kumovala lošoj selekciji, a onda i lošim rezultatima dijela državnih tvrtki.

Čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ima, međutim, potpuno drukčije mišljenje.

– Ovo je vrhunski bezobrazluk. Vlada je prvo na direktorske pozicije postavila svoje podobnike i poslušnike koji u godinu dana nisu ništa napravili, a sad će ih nagraditi zato jer otpuštaju radnike – tvrdi Sever.

Jednokratna isplata

– To je nepoštovanje čovjeka, krajnje otuđenje i bahatost, osiljenost i prepotencija – zaključuje ovaj sindikalac.

Postojeći model predviđa stimulativne nagrade u trgovačkim društvima koja su poslovala s dobiti u prošloj godini, u kojima su nadzorni odbori pozitivno ocijenili realizaciju plana restrukturiranja ili u kojima je došlo do smanjenja gubitaka. U malim tvrtkama, s manje od 200 zaposlenih, predviđena je nagrada do 60 posto bruto plaće, u srednje velikim, sa do tri tisuće zaposlenih, nagrada će iznositi do 70 posto, a u velikim sustavima, s više od tri tisuće zaposlenih, menadžeri će dobiti i do 80 posto svoje godišnje bruto plaće.

Za ostvarivanje plana od tri ili više godina poslovanja, Vladinom Odlukom predviđena je mogućnost posebne stimulativne nagrade predsjedniku i članovima uprave trgovačkog društva. Ona može iznositi do 25 posto njihove ukupne bruto plaće, a isplaćuje se jednokratno, nakon usvajanja izvješća za zadnju poslovnu godinu ugovorenog razdoblja.

MARINA KARLOVIĆ SABOLIĆ

Piše današnji Novi List:

KOLAPS ŽELJEZNICE
Vlakovi stali jer je HŽ otpustio ljude koji su čistili skretnice
Radne snage za taj posao nema, jer je većina otpuštena. Skretničari, čistači skretnica uz manevriste, tranzitere i telegrafiste bili su većina viška radne snage na HŽ Infrastrukturi

Branko PODGORNIK, Gabrijela GALIĆ

ZAGREB » Iako bi željeznički promet u trenutnim vremenskim okolnostima trebao biti najpostojaniji, već se drugi dan odvija otežano. Do 15 sati u utorak otkazano je 69 vlakova, a prema podacima HŽ Putničkog prijevoza u gradsko-prigradskom prijevozu vlakovi su kasnili prosječno 15 minuta, dok se u daljinskom prijevozu bilježe kašnjenja do 60 minuta. Razlozi kašnjena brzih i IC vlakova je u tome što na svim lokacijama na kojima ne voze lokalni putnički vlakovi preuzimaju njihovu ulogu, odnosno zaustavljaju se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta.

Količina snijega koja je proteklih dana napadala, prema tvrdnjama željezničara, ne bi trebala biti problem vlakovima, a činjenica da se značajan broj putničkih linija otkazuje posljedica je neorganizacije. Pritom se kao najveći problem ističu skretnice, koje je nemoguće prebacitaviti kada se »napune« snijegom.

»Krstarice« i grijanje

U njihovom čišćenju ne pomažu »krstarice«, odnosno lokomotive s ralicom, već ih je potrebno čistiti ručno. A radne snage za taj posao nema, jer je većina otpuštena. Naime, upravo su skretničari, čistači skretnica uz manevriste, tranzitere i telegrafiste predstavljali većinu viška radne snage na HŽ Infrastrukturi. Otpuštanje tih radnika sada ne bi bilo problematično da je domaća infrastruktura na puno višoj razini, pa da se primjerice uložilo u grijanje skretnica (koje je, ako i postoji, loše) što bi u konačnici omogućilo njihovo neometano »prebacivanje«. Iako se može činiti da je problem skretnica banalan, nije tako. Većina pruga u Hrvatskoj jednokolosiječna je, što znači da skretnice moraju biti čiste kako bi se osigurao neometan prolaz vlakova.

»Mađari« se često kvare

Drugi problem je starost voznog parka i česti kvarovi lokomotiva i motornih vlakova. Najvećim problemom zadnjih dana pokazali su se prigradski vlakovi takozvani Mađari, čijim motorima snijeg, odnosno vlaga ne čine dobro pa ispadaju iz pogona. Elektrolokomotive, a većina ih je u razdvajanju vuče pripala putničkom prijevozu, također, zbog kvarova ispadaju iz prometa. A kada se sve zbroji, vlakovi se otkazuju, a putnici čekaju.

čišćenju skretnica ne pomažu »krstarice«, odnosno lokomotive s ralicom, već ih je potrebno čistiti ručno. A radne snage za taj posao nema, jer je većina otpuštena. Naime, upravo su skretničari, čistači skretnica uz manevriste, tranzitere i telegrafiste predstavljali većinu viška radne snage na HŽ Infrastrukturi

Majtore, post iza mojega citirao si navlas isti tekst kao i ja. Ima to neki razlog?

Ima, brzopletost se zove (htio sam dodati samo dio iz naslova, kojeg sam sada samog ostavio a ostalo mi je omaklo )

borna je napisao/la:Ima, brzopletost se zove (htio sam dodati samo dio iz naslova, kojeg sam sada samog ostavio a ostalo mi je omaklo )

Tako sam i ja nabavio dvoje djece...

HŽ Cargo nema čime isplatiti plaće za čak 3300 svojih radnika. Iako je prošao 15. u mjesecu, a to je krajnji rok za isplatu plaća u toj državnoj tvrtki, one još nisu isplaćene za prosinac, a kad će biti, još je vrlo neizvjesno.
Iz uprave Carga poslali su obavijest šefovima i sindikatima u kojem navode da će unatoč svim njihovim naporima isplata plaća za prošli mjesec kasniti. Ne navode mogući datum isplate, a moraju skupiti ukupno 35,5 milijuna kuna.
– Kriza i teška gospodarska situacija te nelikvidnost poslovnih subjekata utječu i na poslovanje HŽ Carga i priljev novca s kojim rješavamo obaveze prema radnicima – glasio je odgovor koji smo dobili iz Carga na pitanje zašto još nisu platili svoje obveze radnicima.
Na pitanje kad će isplatiti plaće i iz kojih izvora, odgovaraju samo da su maksimalno angažirani u naplati potraživanja i da je u planu isplata plaća iz vlastitih izvora u što kraćem roku. A dok muku muči s plaćama, uprava Carga sastavlja novi Pravilnik o organizaciji kojim povećava broj administrativnog osoblja i šefovskih mjesta.
Tako je prema tom pravilniku, koji je predložila uprava, u direkciji Carga povećan broj radnih mjesta s dosadašnjih 236 na 248. U Cargu žele uvesti nova radna mjesta u uredu uprave i to radno mjesto ravnatelja uprave, zatim radno mjesto tajnika ureda uprave i nadzornog odbora, ali i radno mjesto poslovnog tajnika uprave. Predviđeno je još i radno mjesto savjetnika uprave.
U uredu uprave donošenjem novog pravilnika trebao bi raditi i referent za upravljanje voznim parkom, a što je, kažu naši sugovornici iz Hrvatskih željeznica, drugo ime za vozača, ali s većom plaćom.
HŽ Cargo će tako na ukupno 2595 zaposlenih imati gotovo deset posto administrativnog i šefovskog osoblja iako upućeni kažu da u direkciji ne treba raditi više od 150 ljudi.
I HŽ Putnički prijevoz, koji doduše isplaćuje plaće na vrijeme, ali zahvaljujući prije svega subvencijama iz državnog proračuna, novim Pravilnikom o organizaciji povećao je broj radnih mjesta u direkciji – s dosadašnjih 188 na čak 253 i to na ukupno 2044 zaposlenih.
Dio restrukturiranja
Taj pravilnik, koji je ovih dana stupio na snagu, stvorio je radna mjesta tajnika uprave pa čak i asistenta tajnika uprave, a tu su još i ravnatelj ureda uprave i poslovni tajnik ureda uprave. Ukupno je, tvrde u Sindikatu strojovođa, broj zaposlenih s koeficijentom, dakle šefovskom plaćom u HŽ PP povećan sa dosadašnjih 18 na 34.
U HŽ Cargu su na naša pitanja o pravilniku odgovorili da on nije još donesen i da ne mogu zato odgovoriti na pitanja o broju novih funkcija. U HŽ PP-u kažu da su novi pravilnik donijeli nakon što su uvažili primjedbe socijalnih partnera i da nastavljaju restrukturiranje.
Preneseno sa Večernji.hr

Sve pruge na području Republike Hrvatske otvorene su za promet. Međutim, zbog velikih količina snijega željeznički promet teče s poteškoćama.
Na relacijama na kojima su otkazani lokalni putnički vlakovi, brzi i IC-vlakovi voze kao putnički, odnosno zaustavljaju se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta. Njihova su kašnjenja do 90 minuta. Vlak 991 iz Kotoribe prema Zagreb GK zbog urušenoga stabla na pruzi tijekom jutra kasni oko 180 minuta. Kod ostalih međugradskih vlakova bilježimo kašnjenja od 10 do 15 minuta.
Putnici iz vlaka broj 824 u kolodvoru Ogulin prešli su na vlak broj 703 (Rijeka-Zagreb GK) koji vozi sa zakašnjenjem od 140 minuta. Vlak 825 iz Zagreba za Split kasni oko 450 minuta, a krenuo je iz Ličke Jesenice u 9,40 sati.
Umjesto vlaka broj 521 od Zagreba prema Splitu vozi autobus.
Umjesto vlaka broj 520 koji iz Splita kreće u 9.13 sati prema Zagrebu putnike također prevozi autobus.
Umjesto vlaka broj 522 koji iz Splita kreće u 13.41 sati prema Zagrebu putnike će prevoziti autobus.
Umjesto vlaka broj 522 koji iz Zagreba kreće u 12.45 sati prema Splitu putnici će se prevoziti autobusom.
Od 717 vlakova koji svakoga dana prometuju otkazani su sljedeći vlakovi:
8011 Zagreb GK (6.22) – Dugo Selo (6.51)
8015 Savski Marof (6.20) – Zagreb Glavni kolodvor (6.54)
8016 Dugo Selo (7.25) – Zagreb Glavni kolodvor (7.54)
4050 Zagreb Glavni kolodvor (6.39) – Ogulin (9.03)
4057 Moravice (8.00) – Zagreb Glavni kolodvor (10.47)
4101 Duga Resa (4.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.25)
4103 Duga Resa (5.52) – Zagreb Glavni kolodvor (7.08)
4110 Karlovac (3.52) – Duga Resa (4.03)
4112 Karlovac (5.18) – Duga Resa (5.29)
4601 Rijeka (6.00) – Moravice (7.54)
4602 Ogulin (6.30) – Rijeka (9.09)
5421 Ogulin (3.25) – Vrhovine (04.57)
5420 Vrhovine (5.16) – Ogulin (6.43)
4100 Zagreb Glavni kolodvor (12.45) – Duga Resa (12.57) Napomena: Vlak broj 700 od Zagreb GK do Duge Rese vozi kao putnički.
4105 Duga Resa (15.08) – Zagreb Glavni kolodvor (16.21)
5002 Novska (5.40) – Zagreb Glavni kolodvor (8.26)
5103 Zagreb Glavni kolodvor (5.35) – Volinja (8.58)
5104 Sisak Caprag (8.20) – Zagreb Glavni kolodvor (9.32)
5003 Zagreb GK (10.43) – Novska (13.50)
Umjesto vlakova broj 5300, 5200, 5201, 5202 i 5203 na relacijama Volinja – Sisak te Novska – Sunja i obratno voze autobusi.
3090 Novi Marof (4.59) – Turčin (5.18)
3005 Turčin (4.25) – Zagreb GK (7.35)
2100 Novska (3.15) – Zagreb Glavni kolodvor (5.20)
2101 Zagreb Glavni kolodvor (5.05) – Novska (7.12)
2520 Slavonski Brod (9.43) – Novska (11.06)
2521 Novska (7.35) – Slavonski Brod (9.06)
2013 Zagreb GK (9.40) – Vinkovci (15.11)
2014 Vinkovci (9.43) – Zagreb GK (15.16)
2509 Slavonski Brod (10.42) – Vinkovci (11.40)
2015 Zagreb GK (11.07) – Vinkovci (17.19)
2016 Vinkovci (11.00) – Zagreb GK (16.36)
2106 Novska (11.14) – Zagreb Glavni kolodvor (13.32)

Pa ovo je apokalipsa u željezničkom prometu, pa svaki novi snijeg sve gore i gore. Dugogodišnja neulaganja u željeznicu su došla na naplatu i bit će sve skuplje i skuplje, dok se nešto ne pokrene.

Umjesto da se pouzdanošću željezničkog prometa (bilo nekad) privuku i povrate putnici autobusnog a i osobnog prometa dešava se suprotno!

Kako su od direktora doznali radnici Hrvatskih željeznica, dio poduzeća u sastavu Hrvatskih željeznica ide u stečaj, a za neke je stečaj već pokrenut, pripremaju se liste otkaza, plaće kasne iz mjeseca u mjesec.

- U HŽ Cargu su se donedavno ponašali kao "Sulejman Veličanstveni" rasipanjem novca na sve strane, posebice na promašene i nepotrebne projekte. Predvodnik u rasipništvu koje nas sad košta opstanka jest Zlatko Rogozar, visokopozicionirani dužnosnik Hrvatskih željeznica, s plaćom poput ministra, a nekoć prvi čovjek HŽ-a pod čijom dirigentskom palicom je odrađeno na desetke propalih projekata uz pomoć kojih je isisan novac iz HŽ-a - navode radnici.

Poslali su nam i detaljno priopćenje, koje prenosimo u cijelosti:

Osim industrijskog kolosijeka u Vukovaru, kojeg sad istražuje i policija, ovdje navodimo primjer kupovine zemljišta u Pločama upravo po nalogu Rogozara s jednim ciljem - da se isisaju novci iz HŽ-a. Naime, HŽ je 19.06.2010. objavio javnu prodaju svojih potraživanja prema željeznicama bivše Jugoslavije za period od 1991. do 1995. U sklopu te prodaje našlo se i zemljište u Pločama koje je dano na kupnju tada "bogatom" i "financijski stabilnom" HŽ Cargu, i to za nevjerojatnih 124.680.000 kuna, a čiji je vlasnik bila tvrtka "Novi Plobest Produkt". Kupnjom tog zemljišta, što je izravno naredio Rogozar, HŽ Cargo se trajno ukopao u dugove, što danas najviše osjećamo, a "Novi Plobest" je osvario čistu dobit od 115.000.000 kuna. Riječ je o zemljištu veličine 64 tisuće četvornih metara prostora koje je prema Rogozarovom naputku plaćeno nevjerojatnih 265 eura/m2, a da Uprava HŽ-a na čelu s Rogozarom nije niti jednim ugovorom navela zbog čega se treba kupiti bas to zemljište i što će to zemljište HŽ Cargu.
Riječ je o isisavanju novca iz HŽ-a za Rogozareve namjere te njegove poltronske ekipe koju predvodi njegova desna ruka Željko Mihaljević, danas prvi potpisnik lista ljudi koji će dobiti otkaze u HŽ-u, a na listi su ljudi poput nas - koji stalno upozoravaju na njiihove krađe, lopovluk i još uvijek nekažnjeni kriminal.

Koja i danas iako je SDP na vlasti, hara HŽ-om i očito ni ministar im ništa ne može. Toliko su objesni da otvoreno najavljuju da će s tim novcem preko českog AWT-a kupiti HŽ Cargo i ponovno raditi što su i radili. A mogu jer je vlasnik Novog Plobesta u vlasništvu tvrtke C.I.O.S. a svi znamo tko su pak vlasnici te tvrtke.

No vratimo se Pločama i bezvrijednom zemljištu koje je plaćeno kao suho zlato. Zanimljvo je da je HŽ Cargo morao kupiti to zemljište iako mi ne treba jer je tako naložio Rogozar, iako je s druge strane primjerice Uprava luke Ploče rekla da im navedeno zemljište ne treba ni za kakve poslovne planove, a upravo Cargo s lukom surađuje. Ako ne treba njima zašto bi trebalo HŽ Cargu, nije se nitko zapitao, jer je kupnju trebalo obaviti s obzirom da ona jedino treba lopovskim strukurama u HŽ-u.

Danas pak HŽ Cargo oskudjeva u lokomotivama, nemamo moderne vagone, nemamo osnovnih sredstava za rad, a tadašnja uprava na čelu s Rogozarom kupuje još jedno bezvrijedno zemljište i plaća ga milijunskim iznosima. Da bi se nakon kupnje riješili spornog zemljišta i tako sakrili tragove svog lopovluka, ta ista uprava na čelu s Rogozarom raspisuje natječaj za prodaju zemljišta za kojeg su 13.08.2010. godine u HŽ Cargo došle dvije ponude:
1. Nykonya iz Praga koja je ponudila 16 milijuna kuna, s tim da bi u roku od 14 dana nakon prihvaćanja ponude HŽ Carga uplatila gotovinski iznos od 1,6 milijuna eura, a ostatak iznosa kroz pet tipova vagona poznatog českog proizvođača vagona "Legiosa" ili lokomotiva Maxima 30 po izvoru HŽ Carga u roku od godine dana

2. "Novi Plobest" iz Ploča ponudio je manji iznos i to 15.550.000 kuna, ali ne u novcu nego isključivo kroz kompenzaciju svog terena od 62,000 m2

Odluka je naravno "pala" na Novi Plobest i tko kako je Rogozar prezentirao "zbog strateškog interesa HŽ Carga" s navedenim zemljištem iako je jedno zemljište zamijenjeno ustvari drugim.

Epilog svega - enormni milijunski iznosi dani su za poslove koje HŽ nikada nije trebao pokretati, čovjek koji ih je inicirao s jednim jedinim ciljem, a to je beskrajna krađa, još uvijek nije iza rešetaka i da nas nema, nitko ne bi ni znao za njegove lopovluke i krađe, u kojima su zemljište u Pločama i zemljište u Vukovaru samo mala kap u moru crnila. HŽ Cargo danas propada, naša tvrtka Pro-Reg je u stečaju, plaće nismo dobili od prošle godine.

Ostalo je samo da i dalje upoznajemo javnost i medije voljne objaviti nase dokaze o surovosti sustava kakav je HŽ kada ga bez sankcija vode lopovi na čelu sa Zlatkom Rogozarom. Molimo USKOK da konačno nešto napravi kako ne bi uspjeli u svojoj nakani prodati nas stranim firmama poput češkog AWT-a iza kojeg stoji kapital isisan iz HŽ-a.


Izvor:politikaplus.com

Što odgovoriti na takve podatke? A jasno je da nije tako samo na HŽ-u već u gotovo svim državnim tvrtkama! Grabež i pljačka do kostiju
samo da bi se obogatilo što brže i više na račun obezvrijeđenih radnika i nezainteresirane države!
Izgleda da nam je cijela država premrežena "zločinačkim skupinama" koje pomoću "crnog" novca i javne vlasti radi što god hoće od osamostaljenja
naše države!
Još će ispasti da smo bili sigurniji i da se manje pljačkalo u bivšoj državi a toliko smo pljuvalji po njoj i težili samostalnosti i neovisnosti.....
Neimade smailića koji bi mogli oslikati ljutnju i bijes koja se javlja....
Izgleda da ćemo jednog dana imati treću državu koja će biti puna zatvora i u kojoj će najbrojnija skupina radnika biti zatvorski čuvari, zatim suci
te policija koja će privoditi sve koji su opljačkali ovu "Lijepu našu"

Je li Uskok ušao u HŽ ili tek treba ući? Ja mislim da će frcat iskre na sve strane!

Ventikvatroore (24sata ) ...


Vozači automobila nisu mogli proći preko pružnog prijelaza u Donjem Desincu u subotu oko 13 sati zbog vlaka koji im je zapriječio put.

Vlaku su se u vožnji smrznule kočnice.

- Putnički vlak je stao nasred pružnog prijelaza. Nasreću, nije iskliznuo iz tračnica. Strojovođa je pokušao bakljom odlediti kočnice kako bi ga pomaknuo - kazao nam je čitatelj koji je fotografirao zaustavljeni vlak.

Vozači koji nisu mogli proći preko pružnog prijelaza organizirali su se i pogurali vlak.

- Gurali su ga dvadesetak metara po pruzi - dodaje čitatelj.

Iz HŽ-a kažu da je došlo do kvara na uređaju za dovod iz komprimiranog zraka, pa je vlak ostao bez glavnog elektromotornog pogona.

- Budući da se pruga nalazi na blagoj padini, strojno osoblje je pomaknulo vlak da bi oslobodilo prijelaz, a nakon toga je kvar otklonjen - rekli su u HŽ-u.

U Sindikatu strojovođa Hrvatske kažu kako je situacija u željezničkom prometu loša jer se u obnovu ne ulaže.

- Signalizacija i pruge su loše. Uvijek jedno te isto. Kada dođe do nesreće, u HŽ infrastrukturi kažu kako su baš sad mislili popravljati taj dio pruge i nikad to ne učine. Prije deset godina su govorili kako će popraviti neke dijelove, koji i danas stoje neobnovljeni - kaže zamjenik predsjednika Sindikata strojovođa Hrvatske Dalibor Petković.

Dodaje kako je samo putnički prijevoz HŽ-- prošlu godinu završio 150 milijuna kuna u minusu te kako u HŽ-u nije bilo ni jedne investicije, pa se pita odakle sad planiraju ulaganja. Zbog lošeg stanja pruga i bez novca za obnovu, najveća odgovornost pada na strojovođe, koji u vožnji moraju čuvati svoju, ali i glavu putnika. Na nekim derutnim dionicama, iako imaju dopuštenje i da voze do 100 kilometara na sat, prema vlastitoj procjeni smanje brzinu jer strahuju da vlak ne isklizne iz tračnica.

Moji kolege su pod puno većim pritiskom nego kolege u zemljama u kojima je željeznički promet uređeniji. Svaki dan prolaze kroz nevjerojatan stres. Jednom sam pregazio čovjeka i to je užasan osjećaj. Gledate ga u oči i znate da mu ne možete pomoći. A i infrastruktura je loša, pa je sve prepušteno nama, našoj budnosti. Možete misliti kakav je stres strojovođi koji zna da je sudjelovao u nesreći u kojoj je poginulo 4-godišnje dijete, iako nije kriv - kaže Petrović.

Na temelju izmijenjenog Programa restrukturiranja HŽ Infrastrukture Uprava HŽ Infrastrukture donijela je odluku o organizaciji novoga trgovačkog društva pripajanjem ovisnih društava građevinske djelatnosti i izdvajanjem dijela slične djelatnosti iz HŽ Infrastrukture.Tako će biti stvorena domaća tvrtka koja će zapošljavati visokokvalificiranu domaću radnu snagu i koja će se nastojati postaviti na vodeću poziciju u izgradnji i održavanju željezničke infrastrukture unutar Hrvatske i izvan nje te postati konkurentna na liberaliziranome tržištu željezničkih usluga ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.
Društvu preuzimatelju Pružne građevine d.o.o. planiraju se pripojiti društva Remont i održavanje pruga d.o.o. i POSIT d.o.o., koji su u stopostotnome vlasništvu istog osnivača – HŽ Infrastrukture, te dio HŽ Infrastrukture koji se bavi održavanjem – Poslovni centar Održavanje i građenje pruga te Mehanizacija. Provođenjem statusne promjene pripajanja racionalizirat će se poslovanje, smanjiti troškovi i povećati prihodi te će se znatno ojačati tržišni položaj novog društva.
Prednost zajedničke tvrtke bit će jaka operativa koja će biti u stanju odgovoriti i na izazove izvan željezničkih infrastrukturnih podsustava (građevinskog i elektrotehničkih podsustava) u sektorima iz područja građevinarstva, telekomunikacija i ostalih instalaterskih radova, ostvarujući pritom profit za vlastiti razvoj i za prosperitet svojih zaposlenika i vlasnika. Veliko stečeno iskustvo i znanje u izvođenju specijaliziranih radova društava koja se pripajaju kroz sjedinjavanje predstavljaju sinergiju novoga društva čiji je cilj postati regionalni lider na području građenja i održavanja prometne infrastrukture.
Strateški ciljevi novog društva jesu povećanje razine stručnosti zaposlenika u svim segmentima, povećanje konkurentnosti – kvalitete usluge i cijene te dobivanje licencije u skladu sa Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornome uređenju i gradnji te ostalih potrebnih licencija. Očekuje se i povećanje udjela na tržištu usluga iz djelokruga poslovanja izvan HŽ-a. Kroz novo društvo pratit će se i usvajati nove tehnologije rada te novi materijali. Novo društvo imat će i ulogu razvoja i usavršavanja elemenata i sustava za osiguranje željezničkog prometa, proširenje postojećih usluga uslugama projektiranja te usavršavanje vlastitih proizvoda uvođenjem novih tehnoloških i tehničkih rješenja. Među strateškim ciljevima jesu i održavanje i kontinuirano unapređivanje sustava kvalitete i upravljanja okolišem (ISO norme 9001 i 14001) te poboljšanje radnih uvjeta i zaštite na radu, sukladno svim zakonskim propisima.
Proces pripajanja počeo je početkom ove godine kada je izrađen nacrt Ugovora o pripajanju te su izmijenjene odluke o osnivanju društva preuzimatelja. Uprava HŽ Infrastrukture donijela je 10. siječnja Odluku o prihvaćanju teksta Ugovora o pripajanju, s čime su upoznati Nadzorni odbori spomenutih društava. Savjetovanje s Radničkim vijećem završeno je 24. siječnja, a Ugovor o pripajanju društva su potpisala 28. siječnja. Daljnji koraci su provedba revizije pripajanja, donošenje odluke Skupštine o pripajanju, podnošenje prijave za upis u sudski registar te izrada organizacije i sistematizacije novog društva, što se očekuje do kraja veljače. S danom 1. ožujka predviđen je upis statusne promjene na Trgovačkome sudu, nakon čega slijedi financijska konsolidacija i restrukturiranje novog društva.
Uprava HŽ Infrastrukture očekuje da će tim pripajanjima i okrupnjavanjem djelatnosti održavanja i građenja pruga ostvariti glavni cilj odnosno da će održavanje pruga kojima upravlja podići na višu razinu korisnosti i sigurnosti. Važno je naglasiti to da se liberalizacijom tržišta željezničkih usluga ulaskom Hrvatske u Europsku uniju očekuje dolazak konkurentskih tvrtki iz okružja koje su zainteresirane za investicije i radove na željezničkoj infrastrukturi te da na taj način Uprava HŽ Infrastrukture stvara građevinsko poduzeće koje će biti u stanju nositi se s konkurencijom i koje će biti aktivan sudionik modernizacije hrvatskih pruga.
Izvor: hznet

Dana 31. siječnja 2013. godine, u Upravnoj zgradi Hrvatskih željeznica u Zagrebu održana je prezentacija dvaju projekata koji se financiraju iz fondova EU: “Priprema projekta i druge projektne dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju pruge/drugog kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac″ i „Priprema projekta i druge projektne dokumentacije za izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Goljak – Skradnik“. Prezentacija je organizirana s ciljem informiranja čelnika lokalnih samouprava o navedenim projektima pa su sastanku nazočni bili gradonačelnici i načelnici gradova i općina te župani županija kroz koje prolaze dionice pruga koje se projektiraju.
O osnovnim karakteristikama pružnih dionica koje se projektiraju, a koje su jedna od četiri cjeline projekata koji se planiraju na b. ogranku V. paneuropskog koridora od Rijeke do državne granice s Republikom Mađarskom, govorio je član Uprave HŽ Infrastrukture Marko Car i predstavnici projektantskih kuća ITALFERR, URS i Granova.
Član Uprave Marko Car ocijenio je da će nove dionice pruge donijeti i novu dodanu vrijednost području kroz koje prolaze. Projektanti su predstavili trenutnu fazu u kojoj se nalaze projekti, a to je usklađivanje stanja u županijskim i općinskim prostornim planovima sa zadanom trasom pruge. Situacija po općinama je različita pa će se i rješavati sa svakom lokalnom sredinom pojedinačno. Dogovorena je intenzivna suradnja investitora – HŽ Infrastrukture i projektanata s lokalnom samoupravom na donošenju eventualnih izmjena prostornih planova županija, gradova i općina, uvažavajući realne prijedloge u skladu s građevinskom i prometnom strukom.
Prezentacija projekata bila je i prilika za međusobno upoznavanje radi uske suradnje između projektanata i lokalnih samouprava radi boljeg razumijevanja, brže i jednostavnije komunikacije među njima i ubrzanja procedura za dobivanje potrebnih dokumenata za izradu projekata u zadanim rokovima.
Cilj projekta “Priprema projekata i druge projektne dokumentacije za rekonstrukciju i izgradnju pruge/drugog kolosijeka na dionici pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac″ je priprema dokumentacije za dionicu Hrvatski Leskovac – Karlovac. Sva dokumentacija izrađuje se u skladu sa zahtjevima EU-a i nacionalnih propisa da bi projekt mogao biti predložen za financiranje iz EU-ovih fondova. Projektant je talijanska tvrtka Italferr.
Cilj projekta „Priprema projekta i druge projektne dokumentacije za izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Goljak – Skradnik“ jest priprema projektne dokumentacije potrebne za izgradnju nove dvokolosiječne pruge na dionici Goljak – Skradnik, spojne pruge na dionici Karlovac – Belaj i za spojeve pruge kolodvora Skradnik na postojeće pruge. Projektant je poljska tvrtka URS Polska Sp. z o.o.
Ukupna vrijednost radova na projektiranju dviju dionica pruga je oko 15 milijuna eura, a financiraju se s 85 posto bespovratnih sredstava fondova EU.
Nakon završene izrade oba projekta, početak radova predviđen je u 2016. godini. Vrijednost radova na dionicama novih pruga od Hrvatskog Leskovca do Karlovca i od Goljaka do Skradnika je oko 1 milijarde eura.
Tekst i foto: Odnosi s javnošću HŽ Infre

Đuro Đaković Holding danas je izvijestio da je kao dio konzorcija, u kojem su dva društva za upravljanje fondovima rizičnog kapitala, iskazao interes za sudjelovanje u restrukturiranju tvrtke HŽ-Cargo.

Konzorcij sastavljen od društava za upravljanje fondovima rizičnog kapitala, Nexus Private Equity Partneri za fond Nexus FGS i Quaestus Private Equity za fond Quaestus Private Equity Kapital II, dio kojeg je Đuro Đaković Holding, iskazao je interes za sudjelovanje u restrukturiranju HŽ-a Cargo, navodi se u priopćenju koje je Đuro Đaković Holding objavio na Zagrebačkoj burzi.

Interes je iskazan na temelju javnog poziva kojeg je 8. siječnja objavilo Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

Iz slavonskobrodskog holdinga navode kako sudbina HŽ-a Cargo ima direktan utjecaj na poslovanje Divizije Transport, zbog čega se Đuro Đaković odlučio za aktivnu ulogu u konzorciju.

Đuro Đaković Grupa, kao jedini proizvođač teretnih vagona u Hrvatskoj, svoju ulogu u konzorciju vidi u osiguranju svojih poslovnih interesa, prije svega očuvanju tržišne pozicije u Hrvatskoj, proizvodnji teretnih vagona u Slavonskom Brodu i naplate postojećeg potraživanja od HŽ-a Cargo, ističu iz Đure Đakovića.

Sudjelovanje u konzorciju ne znači ujedno i interes Grupe za ulazak u segment transportnih usluga, naglašava se u priopćenju.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, u ime Vlade Republike Hrvatske, 8. siječnja je objavilo poziv zainteresiranim stranama na iskaz interesa za sudjelovanje u postupku restrukturiranja društva HŽ Cargo.

Proces restrukturiranja uključuje i mogućnost stjecanja njegovih poslovnih udjela, a rok za iskazivanje interesa u obliku pisma interesa, istječe danas.

KARLOVAC,
4. veljače 2013.(Hina)
Između kolodvora Zvečaj i Duga Resa danas oko 8,30 sati iz tračnica je iskliznula lokomotiva teretnog vlaka koji je vozio na relaciji Rijeka mađarska granica, ozlijeđenih osoba nema, no oštećen je kolosijek zbog čega je željeznički promet obustavljen, priopćeno je iz Odnosa s javnošću HŽ infrastrukture.
Putnicu su u Karlovcu čekali na vlak prema Zagrebu jedan sat i 40 minuta, a po njih u 10,30 stigao autobus, u kojem su bili i putnici koji su vlak čekali i u Generalskom Stolu i Dugoj Resi.
Autobusom će se putnici prevoziti u oba pravca na relaciji Generalski Stol-Duga Resa do normalizacije željezničkog prometa.

U Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture stiglo je sedam ponuda za sudjelovanje u postupku restrukturiranja HŽ Carga, objavljeno je na web stranici Ministarstva.
Pisma interesa poslali su DEAL d.o.o.; Nexus Private Equity Partneri d.o.o. (za fond Nexus FGS), Quaestus private Equity d.o.o. (za fond Quaestus Private Equity Kapital II) i Đuro Đaković Holding d.d.; AT Kearney GmbH; Rail Cargo Austria AG; DB International GmbH; SC Grup Feroviar Roman S.A.; Advanced World Transport (AWT) B.V.
Ponude će pregledati povjerenstvo Ministarstva, a nakon toga će uslijediti daljnje konzultacije, navodi se u obavijesti.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture objavilo je 8. siječnja poziv za iskazivanje interesa za sudjelovanje u postupku restrukturiranja društva HŽ Cargo d.o.o. Proces restrukturiranja uključuje i mogućnost stjecanja njegovih poslovnih udjela, a rok za podnošenje prijava bio je do 31. siječnja.

Napomna- zvuči komplicirano ali radi se o ŽCP-ovima (prelazima ceste preko pruge)
U organizaciji Međunarodne željezničke unije (UIC) i ELCF-a (European Level Crossing Forum), dana 24. i 25 siječnja 2013. u Utrechtu, u Nizozemskoj održan je radni sastanak članova ELCF-a i sudionika Međunarodnog dana svjesnosti o opasnostima na željezničkim prijelazima (ILCAD – International Level Crossing Awareness Day). U ime HŽ Infrastrukture na sastanku je bio Tomislav Petanović iz Službe za koordinaciju i nadzor sustava upravljanja sigurnošću. U ILCAD-ovoj kampanji HŽ Infrastruktura sudjeluje od 2010. godine, a iste godine radnici Sustava upravljanja sigurnošću uključili su se i u rad ELCF-a, koji se bavi problematikom sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima.
Prvi dan održano je 11 prezentacija koje su potaknule opsežnu raspravu među prisutnim stručnjacima. Među njima, najzanimljivije su bile prezentacije tvrtki Network Rail i ProRail te Europske svemirske agencije.
Network Rail, britanski upravitelj željezničke infrastrukture, u suradnji s policijom, opremio je 15 kombija kamerama i policijskom opremom kako bi mogli snimiti i kazniti vozače cestovnih motornih vozila koji krše prometnu signalizaciju na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP). Takvi kombiji parkiraju se u blizini ŽCP-ova i snimaju cestovna motorna vozila. Umreženi su s policijskom bazom podataka te ako snime vozilo u prekršaju, automatski šalju fotografiju i odgovarajuću kaznu na kućnu adresu vlasnika vozila. Trenutačno se pregovara o tome da novac prikupljen od kazni naplaćenih na taj način ne ide u državni proračun, već da se otvori poseban račun čija bi se sredstva ulagala u denivelaciju, odnosno podizanje razine osiguranja na kritičnim ŽCP-ovima.
Također, od 2010. u Velikoj Britaniji ukinuto je 600 ŽCP-ova te je na taj način ušteđen iznos od 158 milijuna funti koji bi se inače potrošio za njihovo održavanje.
ProRail, tvrtka mjerodavna za održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture u Nizozemskoj, prezentirala je stanje sigurnosti na ŽCP-ovima u Nizozemskoj. Ondje postoje tri vrste ŽCP-ova, i to prijelazi između perona, koji su namijenjeni samo pješacima (90% osigurano je branicima), ŽCP-ovi za bicikliste i pješake (70% osigurano je branicima) i ŽCP-ovi za cestovna vozila, bicikliste i pješake (svi su osigurani branicima).
U Nizozemskoj godišnji proračun za denivelaciju odnosno povećanje razine osiguranja na ŽCP-ovima u 2013. iznosi 30 milijuna eura.
U tvrtki ProRail jednom u pet godina svaki ŽCP mora pregledati inspektor, pri čemu se bilježe svi relevantni podatci poput preglednosti, stanja vegetacije koja može smanjivati vidljivost, frekventnosti cestovnih vozila koja prelaze preko tog prijelaza, eventualne blizine škole, vrtića… Takvi podatci i eventualne preporuke za postizanje veće sigurnosti unose se u bazu podataka u kojoj se nalaze i podatci o izvanrednim događajima te se na taj način u svakome trenutku može dobiti potpuna informacija o svim aspektima sigurnosti na svakom ŽCP-u na mreži.
ESA – European Space Agency odnosno Europska svemirska agencija pokreće projekt povećanja razine sigurnosti na ŽCP-ovima uz primjenu satelitske tehnologije. Budući da ESA trenutačno raspolaže s više od 70 satelita u Zemljinoj orbiti, postoje veliki neiskorišteni kapaciteti koji se mogu usmjeriti u različite komercijalne svrhe. Prezentirane mogućnosti satelitske tehnologije su impresivne pa primjerice satelit u svakome trenutku može odrediti položaj i brzinu vlaka, ali i cestovnih vozila, može pratiti visinu vegetacije u blizini ŽCP-a do točnosti od 3 mm te na taj način obavijestiti odgovorne o tome da eventualno ne postoji trokut preglednosti. Svrha projekta, koji će trajati dvije godine, jest pronaći rješenja kojima bi se takva tehnologija iskoristila u povećanju razine sigurnosti na ŽCP-ovima.
Drugi dan održano je pet prezentacija o ILCAD-ovim kampanjama provedenima u 2012. te su date smjernice za kampanju 2013. godine, koja će se održati 7. svibnja. Među njima najzanimljivija su bila iskustva iz Nizozemske i Slovačke.
U Nizozemskoj se u 2012. dogodilo ukupno 37 nesreća na ŽCP-ovima u kojima je smrtno stradalo 12 osoba. U sklopu ILCAD-ove kampanje proveden je nagradni natječaj za osobe od 12 do 20 godina s ciljem da se toj ciljanoj populaciji prenese poruka o opasnostima koje prijete prilikom prelaska preko ŽCP-ova. U sklopu natječaja morali su napisati tekst za pjesmu na temu sigurnosti na ŽCP-ovima, a pobjednik je snimio spot za tu pjesmu s poznatim nizozemskim pjevačem. Sudeći prema velikome broju sudionika u nagradnome natječaju, akcija se pokazala iznimno učinkovitom.
U Slovačkoj postoji 2180 ŽCP-ova, od kojih je 1100 osigurano SS-uređajem, a 1080 ih je osigurano prometnim znakovima. U 2012. dogodilo se ukupno 50 nesreća u kojima je 21 osoba smrtno stradala, a 15 ih je bilo teže ozlijeđeno. Od preventivnih aktivnosti koje provode istaknuli su i prikazali video kojim je prikazana usporedna vožnja automobila i vlaka da bi se gledateljima predočila razlika u zaustavnome putu prilikom kočenja pri različitim brzinama. Također su objavili slikovnicu za djecu vrtićke dobi i knjigu za djecu osnovnoškolske dobi na temu sigurnosti na ŽCP-ovima.
Nakon prezentacija sudionici sastanka obišli su šest specifičnih ŽCP-ova na području između Utrechta i Amsterdama te na licu mjesta vidjeli način na koji rade uređaji za osiguranje ŽCP-ova pri prolasku vlaka.
ILCAD-ova kampanja u 2013. bit će provedena 7. svibnja. Taj tjedan održava se i međunarodni tjedan sigurnosti cestovnog prometa, što je prigoda da se željeznički i cestovni sektor zajedničkim snagama obrate javnosti i prenesu poruku o primjerenome ponašanju u prometu i poštivanju prometne signalizacije.
Izvor: hznet

HŽ-ovi vlakovi moći će voziti po lokalnim linijama u EU
Europska željeznička agencija (ERA) u budućnosti će dobiti značajniju poziciju i funkcionirat će prema principu “sve na jednom mjestu”. Standardi koje će donositi i certifikati koje će izdavati željezničkim operaterima vrijedit će na svim europskim željeznicama. Sada, pak, odobrenja operaterima kao i sigurnosna rješenja izdaju zemlje članice Europske unije. Jačanje uloge ERA-e samo je jedan od elemenata 4. željezničkog paketa, seta šest zakonskih prijedloga, što ih je prošli tjedan usvojila Europska komisija.
Slobodno tržište
Prijedlog Komisije, prije no što krene u primjenu, treba odobriti Europski parlament, ali i vlade zemalja članica. Želja je EK smanjiti administrativne troškove željezničkih tvrtki te olakšati ulazak novih operatera na tržište. Osim toga, zakonskim se izmjenama jača uloga upravitelja infrastrukture koji će biti zaduženi kontrolirati sve funkcije baze željezničke mreže, od planiranja investicija u infrastrukturu, svakodnevnog rada i održavanja, kao i planiranja voznog reda. Od kraja 2019. godine, pak, predlaže se potpuna liberalizacija domaćeg putničkog željezničkog prijevoza, kako bi se potaknuli učinkovitost, inovacije te putnicima osigurala bolja vrijednost za novac.
Željezničke kompanije, potpunom liberalizacijom u putničkom prijevozu, moći će ponuditi svoje usluge diljem EU. Iako to danas zvuči nevjerojatno, s obzirom na stanje domaćeg operatera u željezničkom putničkom prijevozu, HŽ Putnički prijevoz u budućnosti bi mogao u nekoj europskoj zemlji ponuditi konkurentsku komercijalnu putničku uslugu ili sudjelovati na natječaju za ugovore o javnim uslugama željezničkog prijevoza. Takvi ugovori na svim željezničkim tržištima “pokrivaju” više od 90 posto putničkog prijevoza i za njih će se obavezno raspisivati natječaji. I kao što bi HŽ Putnički prijevoz mogao voziti neku lokalnu liniju u Italiji, Austriji ili kojoj udaljenijoj zemlji EU-a, tako bi i operateri iz tih zemalja mogli potući HŽ Putnički prijevoz na domaćem terenu.
Modernizacija EU novcem
Hrvatska još samo pet mjeseci ima zatvoreno tržište željezničkih usluga. Novi igrači, i to prije svega u teretnom prijevozu, mogu se pojaviti ulaskom u EU. Liberalizacija će, prema procjenama, HŽ Cargu uzeti oko 30 posto kolača teretnog prijevoza. Međutim, s prosječnom komercijalnom brzinom vlakova od 40 kilometara na sat, a u teretnom prijevozu i manje, domaći operateri vjerojatno će još dosta vremena imati primat na domaćoj željezničkoj mreži. Odnosno, ulazak stranih operatera ovisit će o podizanju kvalitete infrastrukture za koju su planovi veliki, i to ne samo na koridorskim prugama. Prema projekcijama HŽ Infrastrukture, samo do kraja 2016. godine u infrastrukturi se namjerava uložiti 10 milijardi kuna, od čega bi se 7,5 milijardi kuna investicija osiguralo preko EU fondova.
Nabava novih vlakova i prodaja karata na internetu
“Paralelno se uz modernizaciju voznog parka radi na osuvremenjivanju sustava za prodaju karata, primjerice na stabilnim automatima (kartomatima), putem mobilnih uređaja, rezervacija i prodaja preko interneta, mobilna aplikacija za informiranje putnika o voznom redu i kašnjenju vlakova”, kažu u HŽ Putničkom prijevozu. Svi ti procesi, navode, počinju tijekom ove godine. “Nabava vlakova i osuvremenjivanje kanala prodaje unaprijedit će cjelokupnu uslugu HŽ Putničkog prijevoza na zadovoljstvo korisnika”, ističu u Putničkom prijevozu ne zaboravljajući napomenuti kako njihovu modernizaciju treba pratiti i modernizacija pruga kako bi se skratila vremena putovanja.
Preneseno iz: Glas Slavonije