HŽ u tisku

Kninska policija osumnjičila je šestoricu muškaraca da su krađom dizelskoga goriva oštetili Hrvatske željeznice (HŽ) za više od sto tisuća kuna, a jednog od njih te još jednog izvan te skupine i za prikrivanje kaznenog djela, izvijestila je šibensko-kninska Policijska uprava.
Kninska policija dovršila je istragu nad 40-godišnjakom, 42-godišnjakom, 43-godišnjakom i 46-godišnjakom iz Knina te 48-godišnjakom iz Promine i 44-godišnjakom iz Benkovca, koje sumnjiči za dvije teške krađe i tri krađe na štetu Hrvatskih željeznica u Kninu, rekao je načelnik šibensko-kninske Policijske uprave Ivica Kostanić na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen njezin prošlogodišnji rad.
Osim toga, policija spomenutog 40-godišnjaka i još jednog 27-godišnjaka iz Knina sumnjiči za prikrivanje tih kaznenih djela.
Kriminalističkom istragom utvrđeno je da su osumnjičeni 40-godišnjak, 42-godišnjak, 43-godišnjak, 46-godišnjak, 48-godišnjak i 44-godišnjak od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca prošle godine u Kninu iz lokomotiva i spremnika ukrali oko 18 tisuća litara dizelskoga goriva, čime su HŽ u Kninu oštetili za više od sto tisuća kuna, rekao je Kostanić.
Utvrđeno je i da je osumnjičeni 40-godišnjak kao zaštitar tvrtke iz Zagreba u kolovozu prošle godine skupinu muškaraca iz Knina, Promine i Benkovca dva puta zatekao u krađi goriva i omogućio im da ukradu oko 160 litara goriva.
Na kraju, policija 27-godišnjaka tereti da je od 44-godišnjaka, 48-godišnjaka i 46-godišnjaka kupovao gorivo iako je znao da je ono ukradeno. (Hina)

Zadnja generacija strojovođa, koji su nakon ukidanja popularne linije otišli raditi u ZET, prisjetila se dogodovština i nepodopština koje su doživljavali na poslu
Ponovna gradnja pruge od Zagreba do Samobora trebala bi početi 2014. godine. Nadaju se tome u HŽ-u, gdje su projekt prijavili i za sufinanciranje iz fondova EU, a procijenjena vrijednost projekta je 65 milijuna eura. Ishođena je lokacijska dozvola, a izrada glavnog projekta je u tijeku.
Svakodnevne velike gužve
Pokretanje Samoborčeka potaknulo je nostalgiju posljednje generacije strojovođa koji su vozili “srebrnu strijelu”.
Na trasi nekadašnje pruge ostali su samo tragovi, no čim stavi kapu sa znakom GŽZ (Gradske željeznice Zagreb), Željko Golubić, sada automehaničar u garaži ZET-a, već je u mislima u kabini vlaka koji je u jednom smjeru znao prevesti i do 700 putnika.
– Ljudi su stajali kao sardine, a rijetki su imali prilike sjesti. Vikendom, kad bi išli na kupanje na Šmidhen, znali su se voziti i na krovu. U prvom vagonu se uvijek nešto pilo, drugi je vagon bio rezerviran za kumice, a u trećem su se kartali – rekao je Golubić, a njegov kolega Branko Šturbek, koji je radio kao referent nabave, dodao je kako su se nekad znale dogoditi nesreće jer bi skretničar “zaspao”, pa su se vlakovi znali naći na istoj pruzi.
U vlaku upoznao suprugu
– No uvijek su te nesreće bile lake, tako da je rijetko kad bilo teže ozlijeđenih – kaže Šturbek, koji također radi u garaži ZET-a u Podsusedu. Kada je zadnji Samoborček 31. prosinca 1979. u 8.40 sati krenuo put Samobora, svih 120 zaposlenih koji su ostali bez posla znali su da od 6. siječnja prelaze u ZET.
I Josip Šebek, strojovođa koji sebe naziva djetetom Samoborčeka, radnu karijeru završava u ZET-u.
– U vlaku sam upoznao i suprugu, koja je svaki dan putovala u školu u Zagreb, u braku smo 40 godina – rekao je Šebek te se prisjetio zgode kad je na zadnjoj stanici u Samoboru otišao na kavu u obližnji restoran, a kada je izašao, vlaka nije bilo.
– Stajalište je bilo na uzbrdici i kočnice su popustile. To se stalno događalo, no snašao sam se u trenu i zamolio bračni par koji je ulazio u auto da voze za vlakom. Sustigli smo ga i ja sam uskočio u vlak. Putnici nisu ni znali što se dogodilo – smije se Šebek.
Izvor: www.vecernji.hr

Riječku luku će posjetiti i obići predstavnici kineske tvrtke COSCO Pacific Limited, te će im od strane predstavnika Lučke uprave Rijeka biti prezentirane investicijske mogućnosti riječke luke, prije svega vezane uz projekt izgradnje novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali.
Riječ je o svojevrsnom uzvratnom posjetu kineske delegacije jer je prije tri tjedna u Hong Kongu bilo hrvatsko izaslanstvo koje je osobno vodio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić u pratnji ravnatelja Lučke uprave Rijeka Vlade Mezaka.
Kineski COSCO
Pregovori s predstavnicima tvrtke COSCO bili su jedini razlog ministrovog odlaska u Kinu, što samo po sebi govori kako je interes Kineza za ulaganje u Rijeci ovoga puta izuzetno ozbiljan i usmjeren na projekt Zagrebačke obale, ali i popratnog korištenja i razvoja pozadinskih kapaciteta industrijskih zona, kako postojeće zone na Kukuljanovu, tako i one na Miklavlju, koja se tek treba početi razvijati.
Prema neslužbenim informacijama, sasvim je izvjesno kako će kineski COSCO biti jedan od kandidata na natječaju za dogradnju 280 metara Zagrebačke obale, kao i za opremanje cijelog terminala te pravo na njegovo vođenje i korištenje u koncesijskom razdoblju koje bi moglo biti određeno na 30 godina, moguće i više ovisno o natječajnim uvjetima.
Riječ je o međunarodnom natječaju koji se priprema u Lučkoj upravi Rijeka i to po protokolu i pravilima Svjetske banke, te se njegovo raspisivanje očekuje tijekom ove jeseni. Procjenjuje se da bi koncesionar na Zagrebačkoj obali mogao biti odabran krajem 2014. godine, kada bi već trebala biti u tijeku sama izgradnja terminala.
Projektiranje terminala
U ovom trenutku još uvijek traje faza projektiranja terminala koja bi trebala biti dovršena do kraja ove godine, nakon čega se očekuje i početak izgradnje od strane konzorcija talijanskih tvrtki CO.ED.MAR., Grandi Lavori Fincosit i Impresa Costruzioni Giuseppe Maltauro, kojima je pripao projekt vrijedan 70,6 milijuna eura.
Inače, COSCO već ima svoj terminal u grčkom Pireju, te bi Rijeka mogla postati druga europska luka za ulaz kineskih roba u Europsku uniju ukoliko se njihova ponuda na budućem natječaju pokaže najboljom. Neovisno o tome tko će biti koncesionar, procjenjuje se da bi njegova investicija okvirno iznosila između 150 i 200 milijuna eura samo na terminalu Zagrebačka obala.
U kineskoj delegaciji koja će biti u Rijeci nalaze se potpredsjednik COSCO Pacific Limiteda Wang Xingxu, zamjenik generalnog menadžera za strategiju i razvoj Hung Chun, Johnny, direktor terminala u Pireju kap. Fu Chengqiu te njegov zamjenik u Pireju Zhang Anming, te direktor tvrtke COSCO u Italiji Xu Hongji, kao i njegov zamjenik Marco Donati.
Prezentaciju razvojnih i investicijskih potencijala riječke luke kineskoj delegaciji vodit će ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak, a tijekom dana predviđen je i obilazak luke brodom »Vid«.
Izvor: novilist.hr

utorak, 09. srpnja 2013. godine održana je 4. sjednica Odbora vjerovnika stečajnog dužnika TŽV Gredelj. Na sjednici je stečajni upravitelj izvijestio prisutne članove Odbora vjerovnika o tijeku stečajnog postupka, obavljenim poslovima, stanju stečajne mase i sklopljenim ugovorima glede poslovanja stečajnog dužnika.
Stanje žiro-računa na spomenuti dan iznosi 219.733,61 HRK i 151.846,37 EUR.
U nastavku je stečajni upravitelj naveo kako stečajni dužnik, odnosno TŽV Gredelj, na dan09.07.2013. godine ima dospjela potraživanja od domaćih kupaca u ukupnom iznosu od 44,3 milijuna kuna. Od tog sveukupnog iznosa 36,4 milijuna kuna se odnosi na potraživanja od Hrvatskih željeznica (16,5 milijuna kuna potraživanja se odnosi na HŽ Putnički prijevoz i 19,9 milijuna kuna potraživanja se odnosi na HŽ Cargo).
Na inozemnom tržištu TŽV Gredelj ima potraživanja od ukupno 19,2 milijuna kuna. Dospjele obveze TŽV Gredelj prema dobavljačima iznose 8,996 milijuna kuna, a od toga najviše za režije i to 283.425 kn, za robu 2.656.905 kn, za usluge 5.311.000 kn i za porezne obveze 724.498 kn.
Poslovni prihodi TŽV Gredelj u periodu od listopada do prosinca prošle godine iznosili su 59,3 milijuna kuna, rashodi 61 milijun kuna dok je gubitak iznosio 1,7 mil. kn. Poslovni prihodi TŽV Gredelj u periodu od siječnja do svibnja ove godine iznosili su 116 milijuna kuna, rashodi 107 milijuna kuna, dok dobit u ovoj godini iznosi gotovo 9 milijuna kuna.
Od nekadašnjih 1.465 zaposlenika broj zaposlenih na dan održavanja sjednice iznosi 983. Prosječna neto plaća u periodu od siječnja do ožujka prošle godine iznosila je 5.723,00 kn, dok je u istom periodu ove godine prosječna plaća po zaposlenom 4.735,00 kn.
Zatim je stečajni upravitelj izvijestio članove Odbora vjerovnika da je nabavna vrijednost imovine stečajnog dužnika 955 milijuna kuna, dok je knjigovodstvena vrijednost TŽV Gredelj, odnosno stečajnog dužnika 710 milijuna kuna.
Stečajni upravitelj također je naveo da je prikupio ponude revizorskih kuća za izradu stečajnog plana, a radi donošenja daljnje odluke o izradi stečajnog plana.
Na kraju sjednice stečajni upravitelj izvijestio je da je stečajni sudac Rješenjem broj 7 St-979/12 od 01. srpnja 2013. godine odredio posebno ispitno ročište za ponedjeljak, 22. srpnja 2013. godine u 10,00 sati na Zagrebačkom velesajmu, Zagreb, Av. Dubrovnik 15, dvorana Brijuni. Na navedenom ročištu ispitat će se 78 prijavljenih tražbina koje nisu ispitane na prvom ročištu.
Potrebno je naglasiti da se na ispitnom ročištu neće odlučivati o daljnjoj sudbini Gredelja, već će se samo i isključivo ispitati 78 prijavljenih tražbina.
Tvornica željezničkih vozila Gredelj d.o.o. u stečaju u proteklih je mjesec dana nastavila uspješan rad i to isporukom 23 popravljenih i moderniziranih putničkih vagona za Hrvatske željeznice, isporukom popravljene i modernizirane električne lokomotive te tri popravljena i obnovljena kušet vagona za Željeznice Crne Gore, isporukom rekonstruirane i modernizirane dizel-električne lokomotive za željeznice Kosova, preuzimanjem od naručitelja talijanskih državnih željeznica Trenitalia dva kušet vagona, te isporukom pet dizelskih lokomotiva serije GT26 za Maroko koje su proizvedene u suradnji s američkom tvrtkom NREC.
Izvor: Gredeljeva informacija za medije s 4. sjednice odbora vjerovnika

Hrvatski željeznički sektor napredovao je u reformama, ali one možda neće biti dovoljne da taj sektor bude konkurentan i održiv te su nužne mjere kako bi se postigla održivost i prilagodljivost željeznice, ocjena je iz danas predstavljene studije Svjetske banke "Hrvatska: izvješće o politikama željezničkog sektora".
Hrvatska je najviše učinila na zakonskoj regulaciji željeznice, ali sada treba raditi na njezinoj održivosti i prilagodljivosti izazovima otvorenog tržišta, rekao je na prezentaciji stručnjak za promet iz Svjetske banke Jean-Francois Marteau.
On kaže da su, unatoč visini državnih poticaja željeznici koja je dosezala i do 0,7 posto hrvatskog BDP-a, one bile dovoljne tek za osiguranje osnovne operabilnosti sustava.
"Unatoč visokim subvencijama intenzitet prometa ostao je nizak, a hrvatski željeznički sektor po pokazateljima uspješnosti zaostaje za inozemnim pandanima", rekao je Marteau.
Stoga drži nužnim da Vlada osmisli dugoročniju viziju i osigura financijsku neovisnost sektora.
Hrvatski željeznički sektor pred tri je ključna izazova, drže u Svjetskoj banci.
Prvo, Vlada se treba pobrinuti da dobije vrijednost za novac koji daje HŽ-u te da ga više usmjerava u investicije, a manje za pokrivanje troškova poslovanja.
Drugo, Vlada mora osigurati održivost željeznice kako bi smanjila njenu ovisnost o državnim sredstvima, i treće, Vlada će, prema studiji Svjetske banke, morati raditi na iskorištavanju sredstava iz strukturnih fondova EU-a za nužnu modernizaciju željezničke mreže i postizanje boljih poslovnih rezultata. Uz to, Svjetska banka preporučuje i korištenje poticaja koje su dozvoljeni regulativom EU-a.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić rekao je kako je plan Vlade privatizirati HŽ Cargo za što bi ugovor o prodaji mogao biti potpisan koncem kolovoza/početkom rujna, dok će HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz ostati u državnom vlasništvu.
U idućih nekoliko godina, prema njegovim riječima, broj zaposlenih na željeznici sa sadašnjih 13 tisuća bit će smanjen na 10 tisuća. Pri tome bi većina radnika koji napuštaju HŽ otišla u poduzeća izvan osnovnog željezničkog biznisa, koja će biti privatizirana i izdvojena iz HŽ-ova sustava, kaže ministar.
On očekuje da će većina investicija u razdoblju do 2020. godine biti u riječki prometni pravac i deseti koridor.
Što se tiče Putničkog prijevoza, najavljuje sklapanje desetgodišnjih ugovora za prijevoz s državnom i jedinicama lokalne samouprave te optimizaciju linija.
Kaže da će na nerentabilnim linijama umjesto vlakova voziti autobusi poduzeća u vlasništvu HŽ Putničkog prometa, što znači da Putnički prijevoz više neće unajmljivati privatne autobusere.
Hrvatskoj se nudi jedinstvena prilika da iskoristi pristupanje Europskoj uniji te osnaži svoju ulogu vrata prema srednjoj i južnoj Europi kroz razvoj prometno-logističkog sustava koji bi povezao luke, željeznicu i drugu prometnu infrastrukturu, smatra voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Hongjoo Hahm.
U tom kontekstu željeznice u Hrvatskoj moraju se prilagoditi kako bi mogle dati doprinos rastu gospodarstva, smatra Hahm.

(Hina)

E je im odabrana slika reprezentativna uz članak ...  

Stanice javnih bicikala u Zagrebu nalaze se u samom središtu grada, a putnici koji dođu u Zagreb vlakom sada će svoje putovanje moći nastaviti i biciklom
Sustav javnih bicikala predstavljen sredinom svibnja u Zagrebu veoma je dobro prihvaćen u javnosti.

U protekla dva i pol mjeseca prikupljeno je 1400 registriranih korisnika koji su unajmili bicikle više od 2000 puta.

Sada se tom projektu priključio i HŽ putnički prijevoz te će promovirati ekološki održiv oblik javnog prijevoza kombinacijom vlaka i bicikla.

Kako ističu, korisnici prigradskih i drugih vlakova dolaskom na Glavni kolodvor u Zagrebu svoje putovanje mogu nastaviti jednim od javnih gradskih bicikala.

Osim na Glavnom kolodvoru, stanice nextbike nalaze se na Trgu kralja Tomislava, u Petrinjskoj i Gundulićevoj ulici, na Kvaternikovom trgu te pored Tehničkog muzeja i Nacionalne sveučilišne knjižnice.

Javni bicikli dostupni su cijeli dan, a sustav se bazira na primjeni pametne kartice koja očitava broj mobitela i PIN korisnika, kao i mjesto i vrijeme najma i povrata unajmljenog bicikla.

S obzirom na suho i lijepo vrijeme u Zagrebu, ali i visoke temperature, vožnja biciklom mnogima će se učiniti privlačnija od gužvanja u javnom gradskom prijevozu.

Ugledni francuski novinar i scenarist Olivier Weber posjetio je Hrvatski željeznički muzej i snimio prilog za francusku tvrtku Bo Travail, francuski TV kanal Voyage i emisiju »Le Monde vu du train«.

U sklopu boravka u Hrvatskoj i Zagrebu, dana 28. ožujka Olivier Weber, ugledni francuski novinar, pisac, putnik-avanturist, zaljubljenik u putovanja, autor, urednik i scenarist, profesor-asistent na Institutu za političke studije u Parizu te dobitnik nekoliko nagrada među kojima su nagrade Albert Londres te Amerigo Vespucci, posjetio je Hrvatski željeznički muzej te je tom prigodom snimio prilog za francusku tvrtku Bo Travail, francuski TV kanal Voyage i emisiju »Le Monde vu du train«. Riječ je o dokumentarnoj emisiji koja zvukom, riječju i slikom kazuje priču o vlakovima, ljudima i krajolicima kojima vlak prolazi. Vlak nije samo proizvod industrije, on je prijevozno sredstvo koje ima svoju povijest i vrijednost. Njegovi putnici prikazuju život podneblja i zemlje u kojoj žive.

Članovi snimateljske ekipe bili su i Mathieu Despiau i Mourcou Killian. Za kratkog boravka u Hrvatskoj, osim Zagreba, obišli su i Varaždin, Knin i Split.

http://www.hznet.hr/hz_muzej/

Zbog previsokih troškova za premali broj putnika, u željezničkom prometu će za tri godine biti ukinut još uvijek nepoznati broj putničkih linija. Umjesto njih, vozit će autobusi.

ZAGREB Osim vlakovima, HŽ Putnički prijevoz u budućnosti će putnike prevoziti vlastitim autobusima. Zbog toga je u planu restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza predviđena nabavka 15 autobusa koji će osim za prijevoz putnika na nerentabilnim realacija ili relacijama na kojima pruge nema, poput Rijeke-Lupoglav, zasigurno biti korišteni i u izvanrednim situacijama. Dugoročno, vlastiti autobusi domaćem operateru u putničkom željezničkom prijevozu trebali bi smanjiti izdatke. Koliko će putničkih linija u željezničkom prijevozu u budućnosti biti ukinuto, a ta bi budućnost trebala stići za tri godine, još nije poznato. Parametri za ukidanje linija su, međutim, jasni i svode se na visoke troškove prijevoza vlakom i premali broj putnika.

HŽ Putnički prijevoz putnike autobusima trenutno prevozi na tri relacije, za što je lani plaćeno 5,15 milijuna kuna. Do druge polovine srpnja na relacijama Daruvar-Virovitica, Pleternice-Našice i Rijeka-Lupoglav, putnike je prevozila putnička agencija Croatia Express koja je vlasništvu Željezničkog ugostiteljstva. No, Croatia Express posao je izgubila jer su na javnom natječaju odabrani povoljniji autobusni prijevoznici, pa HŽ Putnički prijevoz računa da će troškove prijevoza putnika autobusom na tri relacije u ovoj godini smanjiti na 4,45 milijuna kuna.

I dok u slučaju remonta pruga, autobusne prijevoznike angažira HŽ Infrastruktura i snosi troškove tog prijevoza, kod izvanrednih događaja teret plaćanja prijevoza autobusima uglavnom pada na račun HŽ Putničkog prijevoza. Lani su tako, prema podacima HŽ Infrastrukture, troškovi prijevoza putnika autobusima zbog izvanrednih događaja iznosili nešto više od 62 tisuće kuna, dok je u prvom polugodištu ove godine taj trošak bio 38,8 tisuća kuna.

HŽ Putnički prijevoz, s nabavom autobusa trebat će se i preregistrirati za novu djelatnost – prijevoza putnika autobusima. U tom trenutku željeznički operater moći će se javljati na natječaje za prijevoz putnika, odnosno vlastite autobuse koristiti i za dodatnu zaradu. Primjerice, moći će konkurirati na natječajima HŽ Infrastrukture kada je u slučajevima remonta pruga potrebno naći alternativni prijevoz za putnike. Lani su troškovi prijevoza putnika zbog radova i zatvaranja pruga iznosili nepunih 396 tisuća kuna. U prvom polugodištu ove godine ti su troškovi narasli na preko 734,4 tisuće kuna. Naime, u ovog godini zahuktali su se infrastrukturni projekti. Troškovi supstitucije prijevoza u tim slučajevima, ukalkulirani su u troškove svakog projekta, dakle nije riječ o ekstra troškovima upravitelja infrastrukturom.



Izvor: Novi list

Jel to znači i da će strojovođe morat u auto škole na polaganje za vozit bus  ?

Posljednjih dana u većini medija objavljeni su prilozi o šestomjesečnom poslovanju javnih poduzeća u kojima se spominje i loš rezultat „HŽ grupe“ ili „HŽ-a“. Takvim površnim pojednostavljenjem prikaza poslovanja triju različitih i neovisnih tvrtki (HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga), javnost je dovedena u zabludu i stvorena je pogrešna predodžba o poslovanju HŽ Infrastrukture d.o.o., kao najveće željezničke tvrtke u Hrvatskoj. Radi istinitog informiranja javnosti molimo Vas da objavite pojašnjenje na te tvrdnje iznesene u većini tekstova:
1. Hrvatske željeznice kao holding/grupa ne postoje od 1. studenoga 2012. te se ni poslovanje triju samostalnih i neovisnih tvrtki, nastalih iz nekadašnjeg HŽ Holdinga ne mogu promatrati u cjelini, nego svako društvo zasebno, pa tako i poslovanje HŽ Infrastrukture d.o.o.
2. Paušalna je tvrdnja da je povećani gubitak posljedica neracionalnog ponašanja. Naime, ukupni troškovi HŽ Infrastrukture d.o.o. smanjeni su mjerama racionalizacije poslovanja u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 3 milijuna kuna, unatoč isplati poticajnih otpremnina radnicima u iznosu od 37,4 milijuna kuna te intenziviranim aktivnostima investicijskog održavanja.
3. Također je restrukturiranjem HŽ Infrastrukture d.o.o. do 30. lipnja .2013. u odnosu na početak 2012. smanjen broj radnika za 1.375. U prvom polugodištu 2013. broj radnika je smanjen za 972, što je imalo za posljedicu i smanjenje troškova radnika u iznosu 37 milijuna kuna. Do kraja godine uštede izdataka za radnike iznosit će 84,9 milijuna kuna. Dakle, o povećanju troškova za zaposlenike ne može biti govora.
4. Na šestomjesečni poslovni rezultat utjecalo je i to što je prihod iz državnog proračuna za održavanje i regulaciju prometa u razdoblju I-VI 2013. u odnosu na I-VI 2012. bio smanjen za 25,3 milijuna kuna. Ukupno na razini godine ova sredstva smanjena su Rebalansom državnog proračuna za 339,2 milijuna kuna u odnosu na 2012. godinu. Također su i prihodi od prodaje usluga korištenja željezničke infrastrukture manji u razdoblju I-VI 2013. u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 68 milijuna kuna.
5. Ni tvrdnja da su kreditna sredstva služila za održavanje likvidnosti nije točna. Trenutno stanje kapaciteta željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj u cjelini nije zadovoljavajuće te su Programom restrukturiranja (koji je prihvatila Skupština Društva, odnosno ministar) planirana značajna ulaganja u osuvremenjivanje i izgradnju željezničke infrastrukture. U tom kontekstu su dugoročne obveze prema bankama povećane za 87,5 milijuna kuna i to zaduženjem upravo za financiranje investicija u željezničku infrastrukturu u iznosu od 200 milijuna kuna, dok je istovremeno vraćeno 118,5 milijuna kuna dugoročnih kredita.
Stoga je zaključak koji poneki autori izvode u svojim tekstovima da bi „te tvrtke trebale biti u restrukturiranju, ali čini se da kod njih nema rezova“ što se tiče HŽ Infrastrukture potpuno promašen, što potkrepljuju i gore navedeni pokazatelji.
S poštovanjem,
Voditeljica Odnosa s javnošću HŽ Infrastrukture d.o.o.

Od petka 13. rujna korisnicima više neće biti dostupna internetska stranica www.hznet.hr zbog gašenja domene „hznet“. Korisnici željezničkih usluga, kao i svi oni koji su dolazili do informacija preko te internetske stranice, ubuduće će sve obavijesti koje se tiču usluga u željezničkom prijevozu kao i drugih informacija moći naći na tri odvojene adrese triju željezničkih društava:
- www.hzinfra.hr (HŽ Infrastruktura d.o.o.) – za informacije iz područja održavanja i modernizacije željezničke infrastrukture
- www.hzpp.hr (HŽ Putnički prijevoz d.o.o) – za informacije iz područja putničkog prijevoza
- www.hzcargo.hr (HŽ Cargo d.o.o.) – za informacije iz područja teretnog prijevoza.

Malo sam pregledao nove stranice HŽ-a, našao sam zanimljivu stranicu sa puno podataka o teretnim vagonima, ima dosta pdf-ova
za skinuti- pa preporučam Link
Pod putničkim sam se nadao naći nešto na foto-galeriji a kad tamo slike direktora (nek se zna!)  

Dakle nije HŽ u tisku al da ne otvaram nove teme (unedogled)- prijavio sam se preko net-stranica Rail.gazette na primanje njihovog
časopisa i došlo je! (besplatno, a možda je i pomoglo što sam napisao da radim na HRT_u?)
Ukratko ću slikama predstaviti sadržaj...

Tijekom listopada HŽ Infrastruktura organizirat će niz prigodnih događanja u više gradova. Događanja počinju u Zagrebu 1. listopada Danom otvorenih vrata Hrvatskoga željezničkog muzeja.
Prošle godine obilježena je 140. obljetnica dolaska prvog vlaka u Zagreb i 120. obljetnica zagrebačkoga Glavnog kolodvora, a u listopadu ove godine obilježava se 140. obljetnica pruge Karlovac – Rijeka.
Službeno otvorenje pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak bilo je priređeno 1. listopada 1862. godine. Tada je u Zagreb,i to na Zagreb Južni kolodvor,današnji Zagreb Zapadni kolodvor,stigao prvi vlak. Od tada su,kako su isticale ondašnje novine,Zagrepčani mogli doručkovati u Zagrebu, a večerati u Beču. Željeznica je znatno utjecala na urbanistički, gospodarski i kulturni život grada Zagreba koji je zbog svoje jače prometne povezanosti postao znatno bliži zapadnoeuropskim gradovima.
Tijekom Dana otvorenih vrata u Hrvatskome željezničkom muzeju bit će moguće razgledati vanjski izložbeni postav parnih, električnih i dizelskih lokomotiva te različitih vrsta vagona.
Dana 1. i 5. listopada posjetitelji će uz stručno vodstvo moći razgledati bogat fundus muzeja. Muzej je otvoren za posjetitelje 1.listopada od 9.00 do 20.00 sati, uz stručna vodstva u 11.00, 13.00, 15.00, 17.00 i 19.00 sati, a 5.listopada od 11.00 do 18.00 sati, uz stručna vodstva u 11.00, 13.00, 15.00 i 17.00 sati.
Hrvatski željeznički muzej nalazi se u Ulici grada Vukovara 47, a ulaz je slobodan.

U Zagrebu je danas, 27. rujna održana 50. Opća skupština CER-a, Europske zajednice željezničkih i infrastrukturnih poduzeća. Iako je uobičajeno da se takvi sastanci održavaju u Bruxellessu, domaćini Općoj skupštini u Zagrebu bila su hrvatska poduzeća HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, a povod za odabir Zagreba kao mjesta sastanka, bilo je nedavno pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji. Skupštini je predsjedavao predsjednik CER-a i generalni direktor Talijanskih željeznica (FS) Mauro Moretti koji tu dužnost obavlja od 2009. godine. Ovo mu je bilo zadnje predsjedanje u mandatu, jer je za novoga predsjednika skupštine izabran generalni direktor Austrijskih željeznica (ÖBB-a), Christian Kern čiji mandat počinje s početkom 2014.
Stotinjak sudionika iz osamdesetak europskih željezničkih tvrtki na početku zasjedanja Opće skupštine pozdravio je ministar mora, prometa i infrastrukture dr. Siniša Hajdaš Dončić koji je naglasio da je Vlada RH kao prioritet u svom mandatu iskazala razvoj željeznice. Najavio je skoro potpisivanje ugovora o nabavi 44 vlaka za putnički prijevoz i ulazak strateškog partnera u HŽ Cargo, i to ne iz razloga punjenja državnog proračuna nego da se nacionalni teretni operater osnaži za izazove liberaliziranog europskog tržišta.
Na dnevnom redu Opće skupštine CER-a bilo je niz aktualnih tema, među kojima rasprava o Četvrtom željezničkom paketu, strategiji intermodalnoga prijevoza, pravima putnika, javnoj nabavi i TEN-T koridorima, s ciljem završetka jedinstvenog europskog željezničkog tržišta. Što se tiče Četvrtog željezničkog paketa čelništvo CER-a zadovoljno je što je Europska komisija prihvatila niz prijedloga koje je CER dao na taj dokument. Nadalje, CER namjerava izraditi strategiju intermodalnog prijevoza do kraja 2014., a njen cilj je osigurati ravnopravnost željezničkog prijevoza s ostalim vidovima prijevoza. Strategija će biti izrađena na osnovu studije koja će dokumentirati prednosti željeznice i utjecaj povećanja prijevoza željeznicom na BDP, makroekonomske pokazatelje i očuvanje okoliša pojedine zemlje.
Na Skupštini sudjelovali su i predsjednici hrvatskih željezničkih tvrtki – predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Carga Ivan Lešković te predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Dražen Ratković.
Inače, CER je organizacija koja već 25 godina zastupa interese svoje 82 članice prilikom donošenja odluka i smjernica u Europskom parlamentu, Europskoj komisiju i Vijeću ministara. Članice CER-a upravljaju s oko 71 % dužine željezničke mreže te ostvaruju 85 % željezničkoga teretnog prijevoza i više od 96 % željezničkoga putničkog prijevoza u zemljama Europske unije, EFTA-e i zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u.
Hrvatske željeznice članica su CER-a od 2003., a tri neovisne željezničke tvrtke (HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo) primljene su u članstvo početkom ove godine.

Članak u Novom listu od 17.10.2013.:


BROD MORAVICE » Zahvaljujući brodmoravičkoj udruzi »Turanj« ovog će se vikenda i Gorani pridružiti obilježavanju 140. obljetnice otvorenja pruge Karlovac – Rijeka. Sjećanja na davnu 1873. godinu, ali i desetljeća nakon toga koja su upravo zahvaljujući ovoj željezničkoj vezi Rijeke s kontinentom omogućila snažan razvoj znatnog dijela Gorskog kotara, počet će sutra, u petak 18. listopada u Donjoj Dobri, gdje će na kuću obitelji Šneller, čiji su članovi kroz nekoliko generacija bili vezani uz željeznicu, biti postavljena spomen-ploča. Potom će na željezničkoj postaji u Brod Moravicama biti postavljena info ploča s podacima vezanim uz ovu obljetnicu, a prisjećanje na prošlost zaključeno će biti dan kasnije, u subotu 19. listopada, kada će u Domu kulture Brod Moravice s početkom u 11 sati biti održan prigodan kulturno-umjetnički program »Naša željeznica«.
U obilježavanju velike obljetnice Udruzi »Turanj« pomažu i Hrvatske željeznice, a Brod Moravice, ističe predsjednik »Turnja« Dražen Brajdić, nisu slučajno izabrane za odredište obilježavanja ovog značajnog povijesnog datuma: »Od Drugog svjetskog rata pa do danas Brod Moravice su same dale 70 strojovođa! Za jedno tako malo mjesto to je iznimno velik broj ljudi koji su se bavili ovim zanimanjem, a pribrojimo li im i ostala zanimanja vezana uz željeznicu, onda broj raste na nekoliko stotina, čime jasno postaje koliko je željeznica značila za život ljudi u ovom kraju. Štoviše, dugo vremena u Brod Moravicama i naseljima ovoga kraja nije bilo kuće u kojoj netko nije radio ili bar podrijetlom nije bio vezan uz željeznicu, a česti su bili i slučajevi da su svi zaposleni iz jedne obitelji radili na njoj. Zato je red odati priznanje tom dijelu naše povijesti, a kroz priredbu »Naša željeznica« to ćemo učiniti i tako da ćemo publici predstaviti neke od najstarijih željezničara s našeg područja«, rekao je Brajdić.

M. KRMPOTIĆ

Super fotka. Tjera suze na oči...

... vraća u neka stara, nepovratna, vremena

Jean je napisao/la:Super fotka. Tjera suze na oči...

Je fotka je fakat dobra, ali mene muči jedna stvar. Gdje je to? Nisam se mogao sjetit da su negdje na riječkoj prugi kuče tako blizu prugi, a i pregledom na googlemaps također nisam našao gdje bi ovo moglo biti. Sumnjao sam na Skrad i Brod Moravice, čak i na Vrata, ali me je googlemaps demantirao   Zna netko gdje je to?

ICE-3M je napisao/la:...  Zna netko gdje je to?

Kakvo ti je to pitanje, pa naravno da se zna gdje je to snimljeno! Litorina ide iz Moravica prema Brod Moravicama i ovo je snimljeno u Gornjoj Dobri. Skroz lijevo na fotografiji je ŽCP.

Hvala na odgovoru. E, jesam mamlaz. Prvo nespretno napišem pitanje, pa ispadne kako mislim da nitko na zna gdje je fotkano, a drugo, provjeravam na googlemaps, arkod-u i geoportalu gdje je to, a sam sam jednom napravio fotku s skoro pa iste pozicije

ICE-3M je napisao/la:... a sam sam jednom napravio fotku ...

Eto vidiš kako znaš gdje je snimljeno   samo te treba malo podsjetiti

Ministar Hajdaš Dončić će u četvrtak smijeniti cijelu Upravu i postaviti novu: 'U 30 dana treba zbrinuti 1500 zaposlenih i srezati troškove. Bez toga, tvrtka ide u stečaj'

Gotovo 30 električnih lokomotiva HŽ Carga mjesecima stoji zaboravljeno čekajući da stignu novi kotači. Tvrtka grca u dugovima, dobavljačima odavno nije platila isporučenu robu, pa su oni jednostavno prestali slati rezervne dijelove.

Na prugama je preostalo samo 17 lokomotiva koje još voze. No da bi i dalje vozile, doslovce se skidaju kotači s jednih lokomotiva i stavljaju na druge.

No u Cargu nema dovoljno ni pijeska za kočenje, kočionih papuča, ulja, maziva..

Ni jedna lokomotiva nema brisače, nekima fale pokazatelji brzine i svaki dan se lokomotive pomalo čerupaju. A svaka vrijedi od 2,5 do 3 milijuna eura i doslovce propadaju, kaže izvor iz Carga


Iz Carga doznajemo da za pola godine više neće imati ni jedne lokomotive ako hitno ne stignu rezervni dijelovi.

- Ni jedna lokomotiva nema brisače, nekima fale pokazatelji brzine i svaki dan se lokomotive pomalo čerupaju. A svaka vrijedi od 2,5 do 3 milijuna eura i doslovce propadaju. K tome, i noću s njih kradu plemenite metale - kaže naš izvor u Cargu.

Kako bi nadomjestili manjak lokomotiva, Cargo je upregnuo dizelašice koje na dan gutaju pola milijuna kuna goriva. To je i duplo veći trošak u odnosu na električne. Ispada da samo na gorivo Cargo na tjedan potroši najmanje 3,5 milijuna kuna više nego što bi trebao, ali novca nema za kupnju novih kotača. A svaki s postavljanjem stoji oko 2000 eura.

- Istina je da se kotači skidaju s jednih lokomotiva i stavljaju na druge, ali tvrtki nedostaje novca. Imamo prioritete kod plaćanja, i to su nam uvijek ljudi i njihove plaće, a onda tek rezervni dijelovi - kaže predsjednik uprave Ivan Lešković.

Dodao je kako su kotači upravo u utorak stigli i da će uskoro vratiti u pogon sve lokomotive.
'Za sve što se dogodi na pruzi krive vlakovođe koji daju najbolje'

Strojovođe javljaju da ne mogu s ovim lokomotivama izvući toliko tereta jer su preslabe.

- Vlakovi bježe, bilo je slučajeva da su papuče za kočenje bile puknute ili potpuno oglodane i ljudi voze takve strojeve. Stanje je grozno - upozorava Nenad Mrgan iz Sindikata strojovođa Hrvatske.

Kaže da se lokomotive naprežu do maksimuma, a kad dođe do nezgode, iz Carga sve svaljuju na strojovođe.
Cijela Uprava leti, a nova u 30 dana mora zbrinuti 1500 radnika

Na sjednici Vlade u četvrtak bit će smjenjena tročlana Uprava HŽ Carga na čelu sa Ivanom Leškovićem, a za novog predsjednika Uprave bit će postavljen Danijel Krakić, načelnik Sektora željeznica u Ministarstvu prometa i predsjednika Nadzornog odbora HŽ Carga.

- Smijenjujem cijelu Upravu HŽ Carga jer nisu pripremili tvrtku za privatizaciju i nisu smanjili troškove. HŽ Cargo mjesečno ima prihode od 30 milijuna, a troškove od 60 milijuna kuna. Od toga oko 75 posto ide na plaće - kazao je Jutarnjem listu u srijedu ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.

Ministar od nove Uprave očekuje brzo provođenje bolnih rezova.

- U mjesec dana se mora zbrinuti 1500 od 2800 zaposlenih i srezati troškove. Ukoliko se to ne učini tvrtka odlazi u stečaj - poručio je ministar.

Izvor: 24 sata