HŽ u tisku

Vlak koji je sinoć krenuo iz Splita u 21.44 sati stigao je u Zagreb u subotu nešto prije 11 sti. Ta vijest preplavila je društvene mreže i medije.

Putnici tvrde da su satima čekali u Perušiću na zamjenu lokomotive i da je najgore to što među putnicima ima dosta djece. Vlak je trebao stići u Zagreb desetak minuta prije 6 sati ujutro. Međutim u 10 i 30 vlak je još bio na putu.

'Ovo je sramota', 'žalosno je da ovo moramo prolaziti po ekstremnoj vrućini', 'tužit ću ih', samo su neki od komentara ogorčenih putnika.

Hahaha...ekstremna vrućina,a vozili se po noći

Bilo male djece... Da, i? A da su bili s roditeljima u autu koji se zbog nesreće na cesti zaglavio pred sv. Rokom?
Apsolutno nemam razumijevanja za ljude koji s malom djecom kreću na put se nedovoljnim količinama vode (eventualno s litrom Coca-cole). Njih bi trebalo tužiti

Slažem se no zasigurno je da putnicima-patnicima toga vlaka više nikada neće pasti na pamet da se voze vlakom!

Piše danas Sanja Modrić u lokalnom kupusnom listiću:

PONEDJELJAK: Šaljivčine iz HŽ-a

Državna tvrtka Hrvatske željeznice zbija drske šale s građanima. Dosjetili su se da je ljeto idealna prilika za akciju privlačenja što većeg broja putnika. Smislili su slogan »Vlakom prema moru«: s nama na Jadran, po diskontnim cijenama.

Šaljivčine iz HŽ-a prešutjeli su, međutim, ključnu informaciju o kvaliteti svojih usluga. A one su takve da će se na suludu avanturu putovanja Hrvatskim željeznicama odlučiti samo nesretnik koji nema pojma što ga čeka. Vlakovi su im uglavnom hrđava gvožđurija, kupei neodržavane podrtine, a prije ćeš stići na odredište romobilom, nego s njima. Od Varaždina do Splita 16 i po sati sa dva presjedanja. Od Osijeka do Šibenika pravo uživanje - 25 sati i promijeniš tri vlaka. Jučer je vlak iz Splita za Zagreb kasnio pet sati. Naravno, kakav je putnički promet, takav je i teretni.
Hrvatska kultura nasađivanja stranačkih uhljeba na glavne položaje u HŽ-u, kao i u druga javna poduzeća, dala je upravo takve rezultate kakve je morala dati.

Oko Božića su nam došli u posjet prijatelji Amerikanci na proputovanju po više europskih gradova. Iz Budumpešte će u Zagreb stići vlakom, čekam ih. Vlak kasni dva sata, dva puta im je nestajalo struje. U životu nisam popila kavu na tako odvratno prljavom i raspadnutom mjestu kao što je HŽ-ov kolodvorski kafić. A tek kad sam vidjela iz kakvog olinjalog vlaka izlaze, moj hrvatski ponos bio je bačen ravno u blato. Oni se nisu žalili, pristojni su ljudi, ali naprosto crkneš od sramote. Turistička zemlja, raj na zemlji, a vlakovi kao iz pretprošlog stoljeća. Ma kakav »Vlakom prema moru«, kakav popust na kartama, trebao bi HŽ plaćati ljudima da ih vozi kao stoku.

Drago Hedl je usporedio stare željezničke redove vožnji s današnjima- Link

Krajem 60-ih godina putovalo se od Rijeke do Zagreba Gomulkom 3 sata i dvajespet dekika. Danas, ako sastavi četiri sata po voznom redu bez zakašnjenja, misliš da je državni blagdan!

Državna željeznička poduzeća neuspješno su restrukturirana i to je uz svjetsku financijsku krizu glavni razlog njihove složene financijske situacije, pri čemu njihove dugove podmiruje država, a individualne odgovornosti za poslovanje gotovo da i nema, tvrde stručnjaci Instituta za javne financije (IJF) Anto Bajo i Marko Primorac u publikaciji "Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu RH"
Upozoravajući da željeznička poduzeća zadnjih deset godina uglavnom završavaju s gubitkom, nekad i većim od milijarde kuna, autorski IJF-ov dvojac navodi da se restrukturiranje trebalo temeljiti na realnom planu, s konkretnim i ostvarivim ciljevima zasnovanim na boljem predviđanju promjena.

Umjesto toga, stječe se dojam da je od 2006. godine, kad je restrukturiranje počelo unutar pristupnih pregovora s EU-om, veći naglasak na formalno-pravnim promjenama zbog usklađivanja s EU-om, nego na stvarnoj potrebi restrukturiranja, kaže se u studiji.

Zaključuje se da ciljevi restrukturiranja od 2012. do 2016. godine nisu ostvareni, a likvidnost poduzeća je slabija nego prije početka restrukturiranja.

Na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka i bilanci od 2011. do 2015. godine, Bajo i Primorac iznose kako gubitak grupe HŽ-ovih poduzeća u 2012. i 2013. godini iznosi više od milijarde kuna, ali da su gubici od 2014. godine značajno smanjeni. Ukupni prihodi i rashodi smanjeni su za oko 1,3 milijarde kuna, a najveći pad rashoda ostvario je HŽ Cargo. Od 2011. do 2015. ukupni prihodi pali su s 5,1 na 4,3 milijarde kuna na razini grupe, uglavnom zbog smanjenja transfera iz državnog proračuna i prihoda od prodaje, dok su prihodi iz državnog proračuna oko pola milijarde kuna godišnje.

Ukupne obveze željezničkih poduzeća u 2015. iznose šest milijardi kuna, od čega je trećina kratkoročnih obveza.

Kaže se i da su željeznička poduzeća u vlasništvu države zabilježila značajan pad prometa prevezenih putnika i robe, te su željeznice sve manje značajne zbog veće atraktivnosti cestovnog prometa, slabog stanja infrastrukture, niske razine investicija, teškoća u prometu uzrokovanih remontima pruga te spore i neadekvatne organizacijske transformacije javnih željezničkih društava


Unatoč činjenici da HŽ drži gotovo 99 posto tržišta, u posljednjih 10 godina prijevoz robe smanjen je za 39 posto, navodi se, dok se kod putničkog prometa u razdoblju od 2010. do 2012. bilježi gotovo 40 posto manje putnika, kada su iz obračuna isključene subvencionirane karte (besplatne karte učenicima, studentima i drugim socijalno ugroženim skupinama).

To se odražava i na njihovo slabo financijsko poslovanje, konstatira se u analizi.

Državne subvencije i dalje presudne

Željeznice su pored brodogradilišta i cesta treći najveći korisnik državnih potpora, jamstava i subvencija.

Od 2006. do 2015. sektoru željeznica dodijeljene su potpore od 8,7 milijardi kuna, a ukupne državne potpore redovito su godišnje premašivale 700 milijuna kuna.


U razdoblju od 2000. do 2015. odobreno je državnih jamstava za taj sektor u visini od 12,64 milijardi kuna, uglavnom za financiranje konsolidacije, modernizacije i restrukturiranja te za investicijske projekte, kaže se u studiji.

Ocjenjuje se da obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države utječu na rast javnog duga i proračunskog deficita - obveze željezničkih društava u vlasništvu RH od 2005. do 2015. pridonijele su povećanju javnog duga za 8,4 milijardi kuna, a one izravno povećavaju javni dug Hrvatske za otprilike 1,3 posto BDP-a.

"Nažalost, visoka razina potpora i obveza željezničkih društava se ne smanjuje, što je odraz nemogućnosti vlada i uprava da provedu cjeloviti proces restrukturiranja", kaže se u analizi.

"Po svemu sudeći, državne željeznice ostaju financijski uteg oko vrata države, čak i ako se osigura nastavak restrukturiranja", kažu IJF-ovi analitičari.


Država plaća, odgovornosti gotovo i nema

Vladi preporučuju smanjenje udjela državnih subvencija za željeznički sektor i značajno poboljšanje upravljanja imovinom, povećanje udjela EU-ovih fondova u financiranju investicija u infrastrukturu te preusmjeravanje sredstava iz zajmova s cestogradnje u željezničku infrastrukturu, posebno u strateške pravce.

Pored toga, smatraju kako treba značajno revidirati politiku plaća u željezničkim poduzećima i realnije utvrditi stvarne troškove zaposlenih, riješiti se velikih zaliha, restrukturirati povezana društva, odrediti rok njihove privatizacije i odlučiti koji će dio ostati u vlasništvu države.

Autori napominju da su se društva matice i uprave novih društava "izgubile u statusnim promjenama koje su dovele do niza novih međusobnih potraživanja i obveza nastalih podjelama imovine". Rezultat je veći boj pravnih sporova i lanac nepodmirenih obveza, za što se račun podnosi državi, a individualne odgovornosti za rezultate poslovanja i restrukturiranja gotovo nema, zaključuje se u studiji.

"Velike i učestale organizacijske promjene negativno se odražavaju na stabilnost i financijsko poslovanje te vođenje razborite poslovne politike društva", konstatira se u analizi IJF.
/hina, tportal.hr/

MLADI PAR IZ OSIJEKA ŠOKIRAN SVOJIM ISKUSTVOM 'Krenuli smo vlakom iz Rijeke prema Osijeku. Takvu agoniju još nikad nismo nigdje doživjeli...'

Ukrcali su se u Rijeci, u Zagrebu presjeli do Vrbovca otkuda su autobusom krenuli do Križevaca, presjeli na vlak za Koprivnicu, pa napokon ušli u vlak za Osjek...

Da su Hrvatske željeznice i njihove usluge često na tapeti ogorčenih putnika nije novost, a mladi par iz Osijeka redakciji Jutarnjeg javio se s još jednom negativnom pričom u nizu. I.K. (34) iz Osijeka i njegova djevojka kažu kako su doživjeli iznimno neugodno iskustvo na putovanju vlakom, na koje su 1. rujna krenuli biciklima.

Naime, kupili su povratne karte za relaciju Osijek-Rijeka i za njih i za bicikle te su do odredišta sretno stigli jedinim vlakom koji prevozi bicikle. Problem je nastao kad su se istim putem trebali vratiti natrag u Osijek.

- Kada smo došli na kolodvor u Rijeku, žena na šalteru je rekla mojoj djevojci kako vlak za Osijek, koji jedini prevozi bicikle, može prevesti naše bicikle samo do Zagreba bez obzira što imamo povratnu kartu za bicikle i za nas do Osijeka. Dodala je kako zbog radova jedino nedjeljom vlak može prevesti bicikle do Osijeka - počinje priču strastveni biciklist i ističe kako im, kada su kupovali kartu, to nitko nije napomenuo.

- Zar bi trebali biti tjedan dana na kolodvoru kako bi došli do Osijeka s biciklima, neovisno o tome što imamo kartu? - pita se ogorčeni Osječanin pa nastavlja: - Mi smo svejedno došli ujutro na taj vlak te nam je kontrolor rekao kako ipak možemo prevesti bicikle.

No, tek tada je počela naša agonija: umjesto u vlaku s jednim presjedanjem završili su putovanje s čak četiri presjedanja.

- Ušli smo u Rijeci na vlak te su nam rekli kako presjedamo u Zagrebu. U Zagrebu smo zajedno s biciklima cijelo vrijeme stajali u vlaku za Budimpeštu iz kojeg smo opet morali izaći u Vrbovcu - priča I.K. koji je tada doživio, kako kaže, potpuni šok.

- Silazimo s kolodvora, krećemo prema autobusima te vidimo da su već popunjeni i da dolje za prtljagu nema mjesta jer su vozači samo pobacali stvari, a ne i složili. Kada smo ih pitali kuda da stavimo bicikle, odgovorili su man da da nemaju pojma te počeli psovati 'Jeb***i vas bicikli', 'Idite pješice' i slične stvari.

- Nakon vrijeđanja ipak su odlučili napraviti mjesta te stavili bicikle unutra, iako ih nisu zaštitili. Vozili su nas do Križevaca gdje smo ponovno vadili bicikle koji su bili oštećeni na nekoliko mjesta.

Potom su ušli u vlak za Koprivnicu te tamo ponovno morali izaći i ući u drugi vlak. Tu je uslijedila nova drama: - Nismo još stigli iznijeti stvari i bicikle kada je kontrolor počeo zviždati da vlak krene. Djevojka je otrčala da im kaže da pričekaju! Nakon toga su nam pomogli da unesemo bicikle te smo krenuli za Osijek - ispričao je svoje iskustvo s HŽ-om i napomenuo:

- Ovako nešto još nisam nigdje doživio, a proputovao sam biciklom čitavu Europu!

Izvor: Jutarnji

Zbog neispravne signalizacije na pružnom prijelazu u frekventnoj Svačićevoj ulici u Osijeku gradonačelnik Ivan Vrkić ponovno je pisao predsjedniku Uprave HŽ Infrastrukture Ivanu Kršiću jer smatra da je ugrožena sigurnost građana na jednoj od frekventnijih gradskih prometnica
U pismu ga osječki gradonačelnik podsjeća kako je krajem prošle godine, točnije 4. listopada, uputio dopis kojim se upozorava na upitnu ispravnost uređaja za regulaciju pružnog prijelaza u Osijeku, kao i veliki pritisak Osječana zabrinutih za sigurnost u prometu.

'Tada smo od Vas tražili žurno poduzimanje svih potrebitih radnji za osiguranje potpune ispravnosti svih uređaja za reguliranje pružnih prijelaza na području grada Osijeka', piše Vrkić Kršiću, napominjući kako se ista situacija ponovila.
'Iznenađen sam neodgovornošću HŽ Infrastrukture koja dovodi u izravnu opasnost građane Osijeka!', poručio je Vrkić, dodajući:

'Ako su uređaji neispravni, trebali ste postaviti odgovarajući signalizaciju, jer ako vlakovi slobodno prolaze, a rampa se ne spušta, tko će biti odgovaran za moguće nesreće?', pita ga Vrkić.

Osječki gradonačelnik u pismu inzistira na trenutnom uklanjanju kvara ili, ukoliko to nije moguće odmah učiniti, postavljanju odgovarajuće signalizacije.
/tportal.hr/

A kakva bi to bila odgovarajuća signalizacija ?? Je li gradonačelnik uopće upitao HŽ kako se postupa u slučaju kvara žcp-a?

Narcis je napisao/la:A kakva bi to bila odgovarajuća signalizacija ?? Je li gradonačelnik uopće upitao HŽ kako se postupa u slučaju kvara žcp-a?

Recimo željeznički radnik koji bi ručnim signalnim znacima dozvoljavao odnosno zabranjivao prolaz cestovnih vozila... Isključenje svjetlosne i zvučne signalizacije za vrijeme trajanja kvara.... A nebi bila velika mudrost ni prekriti obstojeću signalizaciju i postaviti prenosnog Andreja da bi gospod gradonačelnik mirno spavao..
Nije ni gradonačelnik baš po supi priplavao, a ni HŽ Infrastrukturi malo požurivanja neće škoditi

Dok smo se i sami uvjerili u zametene pruge kojima vlak ne prolazi - iz Uprave HŽ-a tvrde da sve radi i savršeno funkcionira

Putnici iz Splita danas su, kao i jučer do Zagreba doputovali autobusom. Jer zbog snijegom zatrpanih pruga vlakovi - ne voze. I dok su putnici putovali cestom, ralice stoje, zatrpane snijegom. No, šef HŽ infrastrukture misli da su sve ralice u akciji i da vlakovi normalno voze.

"HŽ infrastruktura raspolaže sa 5 ralica i svih 5 su u funkciji. Pruga je očišćena i kompletno prohodna za promet", kazao nam je Darko Barišić, član uprave HŽ infrastrukture.
Kako smo se i sami uvjerili u Ogulinu, ralice stoje neiskorišteno, a direktor očito ne zna što priča. "Zamislite da kupite jedan Mercedes od 3, 6 milijuna eura, da ga ne registrirate I da se ne vozite s njim, a kamoli nekakvi ovakvi strojevi koji su važni za sustav", kazao nam je Damir Bokulić, član predsjedništva sindikata strojovođa.

A pravo je stanje sljedeće, snijeg trenutno čisti samo jedna ralica. Strojovođe se tome više ni ne čude. "To su ljudi koji rade tamo po 24 sata pod vrlo teškim i lošim uvjetima, jedna ralica samo radi, ova druga samo povremeno, evo i sad je na popravku", kazao je Nenad Mrgan, predsjednik sindikata strojovođa.

"Nažalost to se nama događa svake goodine, svake godine se učimo željeznici i ovo je klasična jedna stramota za HŽ infrastrukturu", tvrdi Bokulić. Problemi na relaciji Zagreb Split nisu ništa u usporedbi s onime što tek dolazi. Zbog niskih temperature ponovno se očekuju veliki zastoji u prometu.
Pa gledajte, nova tehnologija je možda i malo osjetljivija nego starija. Protiv prirode je čovjek često nemoćan, no trudit ćemo se da sve bude u redu", tvrdi Barišić. Upravo su noviji vlakovi bili problem i prošle godine, a izgleda da svaka vremenska promjena sa sobom nove zastoje i probleme za putnike hrvatskih željeznica.
Pa gledajte, nova tehnologija je možda i malo osjetljivija nego starija. Protiv prirode je čovjek često nemoćan, no trudit ćemo se da sve bude u redu", tvrdi Barišić. Upravo su noviji vlakovi bili problem i prošle godine, a izgleda da svaka vremenska promjena sa sobom nove zastoje i probleme za putnike hrvatskih željeznica.
vijesti.rtl.hr

Kako bi javnosti pokazala stanje u željezničkom prometu u eksremnim snježnim uvjetima na pravcima od Splita odnosno Rijeke prema Zagrebu, Uprava HŽ Infrastrukture, s predsjednikom Ivanom Kršićem, u nedjelju se s novinarima provozala snjegočistačem 'Rolba' od Ogulina do Moravica
Tom prilikom istaknuli su da su pruge prohodne za sve vlakove ali da se u ovakvim situacijama ne preporučuje prometovanje nagibnim vlakovima zbog njihove lagane konstrukcije. Snjegočistači, posebno dva potpuno nova koji zatrpani sijegom stoje na jednom od kolosijeka ogulinskog kolodvora, akutalna su tema za koju čelni ljudi HŽ Infrastrukture tvrde da je medijski prenapuhana i potpuno krivo interpretirana.

Ti su snjegočistači za nas još uvijek u fazi nabave i dok se ne riješi zahtjevna dokumentacija za njihovu homologaciju, ne mogu se u koristiti, kaže Kršić.
HŽ Infrastruktura je svu dokumentaciju objedinila i 31. siječnja poslala zahtjev Agenciji za sigurnost željezničkog prometa, od koje očekuje rješenje za puštanje u promet, kaže Kršić i dodaje kako ne može reći koliko će ta procedura trajati.

Čelnici HŽ Infastrukture objasnili su i razloge zastoja vlakova na pravcu za Split. U usjecima kakav je na splitskom pravcu, kod jake bure i mnogo snijega dovoljno je manje od deset minuta za snježni zapuh od nekoliko metara kroz koji se vlak ne može probiti, tumače.


Poseban su problem nagibni vlakovi koji zbog lagane konstrucije imaju zabranu prometovanja, kaže Kršić.

HŽ Infrastruktura raspolaže s pet snjegočistača, od kojih su tri stacionirana u Ogulinu, a dva u Fužinama, kaže član Uprave Nikola Ljuban.

Sindikat strojovođa: 'Pokazna vježba' HŽ Infrastrukture
Drugačije viđenje o stanju na prugama ima Sindikat strojovođa Hrvatske.

HŽ Infrastruktura u nedjelju je, nakon što je raskrinkano njihovo potpuno neodržavanje pruga i nečišćenje snijega, organizirala 'pokaznu vježbu' čiji je cilj pokazati javnosti da su pruge očišćene i da sve besprijekorno funkcionira. Videa koja se nalaze u prilogu pokazuju da je noćas, nakon što je javnost saznala za nered u HŽ Infrastrukturi, temeljito čišćen kolodvor Ogulin kako bi se jutros novinarima moglo pokazati - Potemkinovo selo.

Naime, temeljito je očišćen kolodvor Ogulin te dvadesetak kiometara pruge do Moravica (do kuda su voženi novinari), što bi, kao u Potemkina, trebalo stvoriti privid besprijekornog rada i funkcioniranja, tvrde iz Sindikata.

HŽ: To nije istina
'Apsolutno je neistinita tvrdnja Sindikata strojovođa Hrvatske kako su pruge čišćene tek u noći sa subote na nedjelju. Dežurne su ekipe HŽ Infrastrukture i Pružnih građevina od početka snježnog nevremena danonoćno na terenu i daju svoj nesebični angažman kako bi se osiguralo funkcioniranje prometa. U tu svrhu stalno se koristi i svih pet snjegočistača kojima HŽ Infrastruktura raspolaže.

Uostalom, da je točno to kako se tek noćas pristupilo čišćenju, kako bi to bilo moguće ako je Sindikat strojovođa Hrvatske jučer tvrdio da HŽ Infrastruktura prugu čisti samo jednom vlakoralicom.

Nadalje, netočnost tvrdnji potvrđuje i činjenica da su u noći sa subote na nedjelju uredno prometovali vlakovi na relaciji Zagreb - Split ( 820) i Split - Zagreb (821), a isti vlakovi prometovat će i danas. Točno je to da će zbog nedostatka garnitura prijevoznika vlakovi 520 i 521, a radi se o dnevnim vlakovima između Zagreba i Splita, biti supstituirani autobusima. Točno je da se na pojedinim dijelovima pruge kroz Liku sukladno propisima, a zbog sigurnosti prometa, tijekom cijele godine vozi 20 km/h.

Ugradnja snjegobrana je velika investicija koja iziskuje značajna financijska sredstva. Zbog svih vrijednih i požrtvovnih kolega koji daju sve od sebe da pruge budu prohodne iznimno je zlonamjerno iznositi takve netočne informacije i na taj način vrijeđati njihovo ljudsko i profesionalno dostojanstvo', odgovaraju u HŽ-au na prozivke Sindikata strojovođa.
/tportal.hr/
Više lijepih slika je na Linku

Gotovo tri mjeseca uredom Vlade, pojedinih ministarstava i drugih institucija kruži misteriozno anonimno pismo u kojem se tvrdi kako se natječaj za nabavku čistača snijega i drezine (radnog vozila) za HŽ Infrastrukturu vrijedan pet milijuna eura namjestio za austrijsku tvrtku Plasser & Theurer (P&T) te da je ta tvrtka već dobila 90 posto tog novca.

U pismu se optužuje kako su Austrijanci isporučili vozila koja ne udovoljavaju natječaju, pa su zato i bili najjeftiniji, da su ona već stigla te da su pod ključem u Ogulinu gdje se nalazi spremište za radna vozila HŽ Infrastrukture. U pismu se upozorava da je uz ovaj, već dovršeni natječaj, u tijeku još jedan natječaj za modernizaciju voznog parka HŽ Infrastrukture od 15 milijuna eura, te se ističe bojazan kako će se i taj natječaj namjestiti.

"Vozila ne odgovaraju tehničkim specifikacijama"
Osim ureda premijera, pismo su dobili i u ministarstvima financija te prometa, kao i u uredu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja je osigurala kredit za natječaje, a stiglo je i medijima te se anonimni pošiljatelj predstavlja kao jedan od sudionika natječaja. Napisano je na engleskom i srpskom jeziku i to ćirilicom. Na prvi i već gotovi natječaj za dvije grtalice i drezinu, javile su se i francuska tvrtka L.Geismar te švicarska tvrtka Aebi Schmidt.

U anonimnom pismu stoji: „P&T, koji je potpisao ugovor s HŽ Infrastrukturom, dostavio je vozila koje ne odgovaraju tehničkim specifikacijama iz ugovora, vozila koja su prije nekog vremena isporučili Turskim željeznicama i koja su vjerojatno imali na skladištu. Sve druge tvrtke (ostali ponuđači), također su mogle ponuditi niže cijene i isporučiti vozila koja su im najviše odgovaraju, ali su se držali zakona i ponudili strojeve, koji su se tražili po tehničkim specifikacijama i time su bili poraženi".

Moraju ih pregledati
Nastojali smo kontaktirati anonimnog pošiljatelja ovog pisma, ali nismo dobili odgovor, ali zato jesmo od Ministarstva financija. Potvrdili su kako su pismo dobili, da je poslano običnom poštom, ali da je pisano stilom elektroničke pošte te da je stiglo u prosincu prošle godine. Proslijedili su ga resornom Ministarstvu prometa s obzirom na to da njihovo ministarstvo nema mogućnosti prekontrolirati specifikacije natječaja za željeznička vozila, te su od Ministarstva prometa molili da se jave s povratnom informacijom. Nisu nam odgovorili je li resorni ministar prometa Oleg Butković odgovorio ministru financija Zdravku Mariću, ali su iz Butkovićevog ministarstva na naš upit komotno lopticu prebacili u dvorište HŽ Infrastrukture.

A u HŽ Infrastrukturi potvrdili su kako postoje dva natječaja od 5 milijuna i 15 milijuna eura, kao i to da su dva čistača snijega koja su se kupovala prvim natječajem već u Ogulinu, dok je drezina i Zagrebu. Istom se u HŽ Infrastrukturi navode kako su vozila preuzeli, ali samo na svojevrsnu testnu vožnju. Napisali su: „Za vozila je izvršeno kvantitativno prihvaćanje i preliminarno prihvaćanje. Sukladno Ugovoru vozila su dostavljena u Zagreb i Ogulin... Potrebno je izvršiti i kvalitativno prihvaćanje i stavljanje vozila u pogon, tek nakon toga, ako sve bude u redu, napravit će se i certifikat isporuke-preuzimanja“. Prevedeno, to bi značilo da grtalice i drezine jesu u Hrvatskoj, na postajama HŽ-a, ali da ih nisu i formalno-pravno preuzeli jer moraju pregledati odgovaraju li specifikacijama natječaja.

Austrijancima već platili
Moraju ih i provozati u tri testne vožnje te provjeriti njihove „performance“ i tek onda reći da su baš to htjeli. Ako na ijednom testu
vozila padnu, vratit će ih Austrijancima. Prije svega toga moraju dobiti dozvole Agencije za sigurnost željezničkog prometa. Čini se kako su u HŽ-u prvo rekli hop, a da nisu skočili, jer su Austrijancima već platili 4,5 milijuna za ralice i drezinu, a da ih nisu ni testirali niti provjerili da li zaista odgovaraju specifikacijama koje su tražili u natječaju. A sve to financira EBRD. Iz HŽ-a potvrđuju da je bilo pritužbi na natječaj, ali nižu da je nekoliko kontrola dalo zeleno svjetlo na potpisivanje ugovora - od interne inspekcije, EBRD-a, konzultanata EGIS-a do neovisnog odvjetničkog društva, čije ime nisu naveli.

- Po pozitivnom mišljenju istog odvjetničkog ureda Uprava HŽ Infrastrukture donosi odluku o dodjeli ugovora. S obzirom da se nitko nije žalio na dodjelu ugovora, a svi su imali tu mogućnost, pristupilo se ugovaranju - stoji u odgovoru HŽ-a. Inače, kredit EBRD-a dan je uz državna jamstva i ta je banka za ovu državnu tvrtku sveukupno osigurala velikih 40 milijuna eura kredita za natječaje. Iz središta EBRD-a odgovorili su kako će se javiti kada prikupe informacije o ovom slučaju, ali do objavljivanja teksta nisu. Iz dobro upućenog izvora doznajemo da je ovaj natječaj zapravo orkestrirao EBRD i da se proveo po njihovim pravilima. Ako i nije bilo navodnog namještanja natječaja, za koje je dano i državno jamstvo, bode u oči da su vozila stigla, da se HŽ za sad od njih
ograđuje inzistirajući na tome da ih nisu formalno-pravno preuzeli jer ih nisu testirali, ali zato jesu platili 90 posto ukupne cijene, odnosno 4,5 milijuna eura. Dobro upućeni izvor kaže da je to van svake pameti da HŽ tvrdi da tek treba provjeriti i testirati imaju li vozila sve tražene specifikacije. „To se sve vidi iz dokumentacije svakog vozila“, kaže naš izvor.

"Navodi su lažni"
Iz austrijske tvrtke Plasser&Theurer koju se u anonimnom pismu optužuje da su dobili posao namještanjem, ističu kako njihova tvrtka s HŽ-om surađuje gotovo 50 godina te da su u tom period isporučili čak 85 vozila te strojeva za održavanje pruga.
Odgovor potpisuje Wolfgang König kao direktor regionalne prodaje, koji ipak očito nije smijenjen sa svoje pozicije, kako se to navodi u anonimnom pismu. Ističe: „“Proizveli smo i isporučili tri vozila u skladu sa specifikacijama. Prošle godine, vozila su primljena (od strane HŽ-a op.a). Sve procedure bile su transparentne. Navodi iz anonimnog pisma su lažni i zato ih odlučno odbacujemo“. Također navodi kako će uskoro izaći i s vrlo detaljnim odgovor o cijelom slučaju.

Iz sjedišta Europske banke za obnovu i razvoj, nakon našeg upita, odgovorili su kako su dodatno provjerili cijeli tender, te da nisu našli ništa sporno u natječaju.

Jutarnji list također navodi kako za ista vozila Agencija za željeznički promet još nije dala dozvolu.
/24sata.hr/

Putovanje, zabava, iskustvo i nova poznanstva – i to potpuno besplatno! Sve vam to omogućava novi projekt Europske unije, koji će financirati mjesečne željezničke karte za nekoliko desetaka tisuća adolescenata
Sjajne vijesti stižu iz Europske unije. Naime, Europska komisija odobrila je 12 milijuna eura vrijedan projekt financiranja željezničkih karti za 18-godišnje građane zemalja članica, prenosi Citylab. Riječ je o Interrail karti koja vrijedi čak mjesec dana i kojom ćete već ovog ljeta moći potpuno besplatno proputovati svih 30 europskih država.

Da bi stvar bila još bolja, kartu koja inače vrijedi i do 510 eura (3800 kuna) neće dobiti samo nekolicina privilegiranih – plan je financirati karte za čak 20 do 30 tisuća mladih ljudi, a ta bi se brojka u narednih nekoliko godina mogla i povećavati.
A za one koji su se zapitali zašto bi Europskoj uniji uopće bilo u interesu financirati zabavu adolescenata, Europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mladež i sport Tibor Navracsics u priopćenju za medije objašnjava: 'Obrazovanje nije samo ono što naučimo u učionici, već i ono što otkrivamo o kulturi i tradiciji naših europskih prijatelja.'

Tradicija putovanja mladih Europljana diljem kontinenta započela je još u 18. stoljeću, da bi svoj vrhunac doživjela 70-ih, kada je cijena mjesečne Interrail karte iznosila svega 27 funti (oko 230 kuna). Ovim bi se hvalevrijednim potezom Europske unije moglo ponovno oživjeti, ako ne i nadmašiti, zlatno doba Interraila.
Detaljna procedura prijave za dobivanje financirane Interrail željezničke karte i kriteriji koje će biti potrebno ispuniti bit će objavljeni na službenim stranicama Europske unije u idućih nekoliko tjedana.
/tportal.hr/
Hmm imamo li mi na forumu uopće kanditate mlađe od 18 godina?
Kad bi to napravili i za slobodne ljude (mislim na penziće) bilo bi krasno...

Mislim da nema nikoga na forumu mlađeg od 18 godina, a ako ima su neaktivni. Trenitalia je povisila dobnu granicu za mlade sa 26 na 30 godina, ali i to ne pomaže baš previše.

Vlak je iz Koprivnice krenuo u srijedu u 6.19 prema Zagrebu. U mjestu Gradec je stao. Pokvarila se lokomotiva. Grijanje nije radilo, a vani je bilo -12 stupnjeva. Na kraju su došli u Zagreb sa sat vremena zakašnjenja


Ni naprijed ni nazad. Bez grijanja na -12. Možete misliti kako je, rekao nam je jedan od čitatelja koji je putovao u vlaku iz Koprivnice prema Zagrebu u srijedu. Vlak je krenuo u 6.19. No u mjestu Gradec, pokraj Vrbovca, vlak je stao.
'Grijanje uopće ne radi, postaje opasno'
- Znamo za nesposobnosti Hrvatskih željeznica. Ipak, jedna od "mlađahnih", 40 godina starih lokomotiva, pokvarila se pred Vrbovcem. Iako je veća šansa za kvar lokomotiva u ekstremnim vremenskim uvjetima, a HŽ je na vrijeme znao da u Hrvatsku dolazi sibirski val hladnoće, naravno da se po običaju nisu pripremili. Kao što se niti preko ljeta neće uspjeti pripremiti i na visoke temperature, pa neće voditi računa o ispravnosti sustava hlađenja. Svake godine jedno te isto. Samo što su lokomotive svake godine sve starije. Stojimo pred Vrbovcem i navodno čekamo lokomotivu koja je taman krenula iz Dugog Sela. Grijanje je i od Koprivnice jedva radilo, sad kad uopće ne radi, postaje opasno. Bez grijanja smo oko 40 tak minuta - javila nam se ogorčena čitateljica koja je bila u vlaku.

Tada je bilo već 8 sati.
Pokvarila se lokomotiva, ali ni tračnice nisu očišćene
Nakon sat vremena, stajanja, ali i smrzavanja putnika u vlaku na relaciji od Križevaca prema Zagrebu, putnici su u 8.27 sati stigli na zagrebački Glavni kolodvor. Vlak kojim uglavnom putuju radnici i učenici u Zagreb je umjesto 7.30 sati stigao sat kasnije od predviđenog voznog reda, što je izazvalo negodovanja brojnih putnika koji su sjedili u vlaku bez grijanja.

- Kad smo stigli na Glavni kolodvor, oko 300 putnika je čekalo, kasnilo, na posao iz Varaždina, Koprivnice, Križevaca te naravno i iz Vrbovca. Osim toga, brzi vlak je od Drugog Sela prometovao kao putnički te je sa svih stajališta do Zagreba skupljao putnike, po procjeni 600-700 ljudi - kaže nam ogorčeni čitatelj.

Naš izvor iz Putničkog prometa nam je potvrdio kašnjenje uz obrazloženje, da dio odgovornosti snosi i HŽ Infrastruktura zbog stanja na pruzi, koja nije bila dovoljno očišćena, pa je i to bio razlog što zamjenska lokomotiva koja je povukla kompoziciju prema Zagrebu nije stigla brže. Poslali smo dopis HŽ Infrastrukturi da nam odgovore u kakvom je stanju bila pruga i je li se redovito čiste.


Ljutiti putnici više se ne žale samo na sada već uobičajena kašnjenja, nego govore da je putovanje vlakovima u Hrvatskoj opasno po život.

'Ljudi psuju sve po spisku HŽ-u i državi'
Ništa bolje nije bilo ni putnicima u vlaku Vinkovci-Slavonski Brod-Zagreb u srijedu oko 6.20 sati.


- Ulazim, u vlak na kolodvoru, u vlaku -11 stupnjeva. Sve je zaleđeno. Vlak je bio pun putnika. Djeca koja idu u školu su bila u njemu. Vlak je takav zaleđen iznutra došao u Slavonski brod. Ja sam stigao u Slavonski Brod tim vlakom, a vlak je nastavio dalje takav. Grijanje je bilo jako slabo. Sjedili smo u jaknama u njemu. Ljudi su ogorčeni. Psuju sve po spisku svima u HŽ-u i državi - govori nam čitatelj koji je putovao "Polar Expressom".
/24sata.hr/

Riječanina uhvatili bez karte, prijetila mu je kazna do 5 tisuća kuna, a onda se dogodio preokret!


Cijela priča je na Linku a ovo je najzanimljiviji dio:
Prošle godine u rujnu na snagu je stupio novi Pravilnik o unutarnjem redu željezničkog sustava, koji je potpisao ministar Oleg Butković, kojim se izvan snage stavlja prethodni pravilnik.

On je nešto sažetiji, ali i dalje regulira istu problematiku, npr. zabranjuje penjanje na vozila, bacanje predmeta iz vagona, naslanjanje na vrata tijekom vožnje, međutim više ne zabranjuje prilično bitnu stvar - vožnju bez valjane putne isprave.

Ovo je vrhunac gluposti, da čovjek ne vidi ne bi vjerovao!

Država je cestarskom sektoru zadnjih dvadesetak godina bila majka, a željezničkom maćeha, pri čemu je na investicije u ceste potrošeno 84 posto novca predviđenog strategijom, a u željeznice 10 posto, no to bi se trebalo promijeniti, poruka je tribine “Kakvu željeznicu želimo?”, održane u srijedu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Na tribini koju je organizirao Savez za željeznicu rečeno je kako je željeznički sektor više desetljeća duboko u zapećku državnog odnosno političkog interesa u odnosu na cestovni.

Predsjednik Saveza za željeznicu Zoran Maršić kazao je da restrukturiranje hrvatskog željezničkog sektora traje od 1995. godine te da se do danas odvijalo s promjenjivim rezultatima. Smatra kako je krajnje vrijeme da se donesu i u djelo počnu provoditi važne odluke strateškog restrukturiranja željeznica.

“U zadnjih 28 godina željeznicu je vodilo 25 uprava, a u istom je razdoblju iz željeznice otišlo 29.525 radnika. Iz novca predviđenog u Prometnoj strategiji 1999.-2015. potrošeno je samo 10 posto za investicije u željezničku, a 84 posto u cestovnu infrastrukturu. To pokazuje kako se politika odnosi prema željeznicama”, rekao je Maršić.

Istaknuo je porazne brojke po kojima se kod nas samo 3 posto putnika i 17 posto tereta godišnje preveze željeznicom, dok je europski prosjek 8 posto putnika i 28 posto tereta.

“Strateški cilj Europske unije je da se do 2050. godine barem 50 posto robe i ljudi preveze željeznicom. Željeznica u Hrvatskoj cijelo je vrijeme u podređenom položaju u odnosu na cestarski sektor”, rekao je Maršić, dodavši kako je svjestan da željezničari teško mogu očekivati sigurna i bolje plaćena radna mjesta, ne ojača li prijevoz putnika i tereta.

Od Vlade očekuje da drži do svojih planova vezanih uz restrukturiranje željeznice te da se zamisli provedu u djelo.

S druge strane, državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac tvrdi kako je Vlada pitanje željezničkog prometa postavila jednim od svojih prioriteta.

“Usvojena je Strategija prometnog razvoja Hrvatske, radi se Pismo sektorske politike, revidira se Nacionalni program ulaganja u željezničku infrastrukturu, planiramo napraviti sektorsku strategiju za željeznicu, te novi nacionalni plan ulaganja u taj sektor, posebice u željezničku infrastrukturu”, istaknula je Brnjac.

Anto Bajo iz Instituta za javne financije kaže da hrvatska željeznička poduzeća zadnjih desetak godina uglavnom posluju s gubitkom, što je po njegovom mišljenju posljedica neuspješnog restrukturiranja.

Nakon 27 godina, savjetuje Bajo, Vlada mora uzeti željeznicu kao prioritet, mora smanjiti subvencije, poboljšati upravljanje imovinom, odabrati kompetentne upravljačke kadrove, veći dio novca za investicije povlačiti iz EU-ovih fondova, a novac umjesto u zajmove za ceste usmjeriti u glavne željezničke strateške pravce.

Slično i u Sloveniji

Državna tajnica i voditeljica sektora željeznice i žičara u Ministarstvu infrastrukture Republike Slovenije Vlasta Kampoš Jerenec tvrdi da Hrvatsku i Sloveniju muče isti problemi kada je riječ o željeznicama.

“Isti su problemi i kod nas i kod vas. Možda smo ih mi nešto prije počeli rješavati s obzirom da smo prije ušli u EU. Slovenska željeznica je danas kompanija u obliku holdinga, i zadovoljni smo njezinim funkcioniranjem, no isto tako čekamo poboljšanje nekih usluga”, rekla je Kampoš Jerenec i dodala da restrukturiranje slovenskih željeznica još nije završeno.

Savez za željeznicu je neprofitna krovna udruga svih zainteresiranih dionika za boljitak željezničkog prometa u Hrvatskoj. Osnovan je 2008. godine, a sjedište mu je u Zagrebu. Savez djeluje kao neprofitna i nevladina organizacija čiji su osnivači sindikati i poduzeća iz željezničkog sektora. Trenutno ima više od 30 članica, među kojima su poduzeća i razne udruge.

Autor Lider/Hina

Svoje iskustvo putovanja vlakom, odnosno autobusom, od Zagreba do Splita na svom je profilu na Facebooku podijelila putnica Asja Zaninović Horbec
Putovanje vlakom može biti vrlo zanimljivo, ali zahtijeva puno strpljenja, pa se preporučuje samo onima s čeličnim živcima. Svoje iskustvo putovanja vlakom podijelila je i Asja Zaninović Horbec na Facebooku. Da je putovanje HŽ-om prava avantura, dokaz je priča ove putnice koja je u petak putovala od Zagreba do Splita.

Zaninović Horbec je kupila jednosmjerne karte za brzi vlak Zagreb-Split s polaskom u 7.35 na ljetnoj akciji za 120 kuna, ali ubrzo je požalila svoju odluku da putuje vlakom. Put do Splita traje oko šest sati, pa se putnica nadala da će tako imati priliku i razgledati Hrvatsku iz druge perspektive.

S obzirom na to da se, kako kaže, od HŽ-a svašta može očekivati, bila je vrlo skeptična te se poučena dosadašnjim događajima na šalteru raspitivala ima li radova na tom dijelu i postoji li mogućnost da vlak neće voziti normalno te kvare li se često vlakovi.

Na to joj je djelatnica HŽ-a sama odgovorila kako se vlakovi kvare i da onda ljudi moraju putovati autobusima te nadodala kako je autobus bolji nego vlak. Također je objasnila kako ti vlakovi nisu predviđeni za tako duga putovanja te da svaki četvrti ili peti dan prebacuju putnike u autobus koji vozi direktno za Split.

'Gospođa na šalteru mi je rekla da je sve ok, da vlakovi voze normalno i da nema radova na tom dijelu. Ali svejedno sam išla pitati još jednu ženu na informacijama kakva je situacija.

Ona: Ne, sve je ok. Vlakovi voze i sve je ok.

Ja: I niste imali problema u zadnje vrijeme?

Ona: Ne, vozi sve ok.

Ja: I vlakovi se ne kvare i ne prebacuju se ljudi u busove?

Ona: Ah to, da, kad se pokvare, onda da, al' bus vam je suuuuuper, bolje nego vlak.

Ja: Ali ja želim putovati vlakom, ali ne busom. (Šokirana time što mi žena iz HŽ-a nudi bus kao bolju vrstu prijevoza.) Dobro, a koliko često se kvario u zadnjih šest mjeseci?

Ona: Ah, recimo, svaki četvrti ili peti dan prebacuju putnike u bus koji vozi direktno za Split. Ali ne brinite, bus je super, ima i WC koji radi. Ti vlakovi nisu predviđeni za tako duga (?) putovanja i bolje vam je putovati noćnim vlakom, ovi se jako često kvare.

Ja u šoku i nevjerici, al' odlučim kupiti karte jer ako slučajno neće voziti, prebacit će putnike u bus koji vozi direktno.'

Na dan putovanja ponovno je nazvala informacije kako bi provjerila stanje vlaka za Split. Na iznenađenje ili ne, rekli su joj da umjesto vlaka voze autobusi, od kojih je jedan direktan. Putnica je pitala koji je direktan, na što je dobila odgovor kako oni to ne znaju, nakon čega je provjerila na internetu i vidjela da vlak nije vozio ni u četvrtak, a neće ni u subotu.


Danas, dan putovanja

Zovem informacije da pitam je l' sve ok, a poznajući HŽ, vrlo sam skeptična.

Informacije: (nakon nekoliko minuta provjeravanja, što me košta 3 kn/min.) Da, da danas idu busovi. Jedan direktno, a drugi staje na svakom kolodvoru.

Ja: (duboko dišem) Koji od busova ide direktno?

Informacije: Otkud bih ja to trebala znati?

Ja u šoku i nevjerici.'

Kada je stigla na kolodvor, također je otišla do informacija, gdje su joj rekli da autobusi voze umjesto vlaka te dodali kako je autobus super jer vozi direktno i ima WC. Zanimljiva je činjenica da je odabir autobusa lutrija, tko prvi - njegova djevojka, kako je odgovorio vozač na upit tko će ući u koji bus. A na pitanje vezano za stanje WC-a odgovorio je kako ne radi, da je to laž.

'Danas, na kolodvoru

Na informacijama: A da, danas (kao da i jučer nije bilo tako) putnici idu busom. Bus je super, vozi direktno, ima WC.

Danas, kod vozača

Dva su busa. Jedan ide direktno, drugi staje na više perona. Kako se bira tko će ući u koji - tko prvi, njegova djevojka. Pitam šofera radi li WC, rekla mi žena na informacijama pet puta da radi.

Šofer: Naravno da ne radi WC. Normalno da vam lažu, lažu cijelo vrijeme.'

Na kraju je dodala kako nitko nakon sat i pol vožnje nije pitao za kartu, što znači da se svatko može ukrcati na ovaj autobus i otići do Splita besplatno.

'Btw, nakon sat i pol vožnje još nas nitko nije pitao za kartu tako da ako želite besplatno na more, samo se ukrcajte na bus 'Vlakom do Splita za 120 kn' (😭). Sutra u 7.35 imate novu priliku.'

Osim ove zanimljive priče, Zaninović Horbec je na svom profilu objavila i nekoliko zanimljivih činjenica vezanih za Hrvatske željeznice.

'Malo o HŽ-u inače:

Željeznička poduzeća zadnjih deset godina uglavnom završavaju s gubitkom, nekad i većim od milijarde kuna. Ciljevi restrukturiranja od 2012. do 2016. godine nisu ostvareni, a likvidnost poduzeća je slabija nego prije početka restrukturiranja.

Ukupne obveze željezničkih poduzeća u 2015. iznose šest milijardi kuna, od čega je trećina kratkoročnih obveza.

Željeznice su, pored brodogradilišta i cesta, treći najveći korisnik državnih potpora, jamstava i subvencija. Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države utječu i na rast javnog duga i proračunskog deficita. Od 2006. do 2015. sektoru željeznica dodijeljene su potpore od 8,7 milijardi kuna, a ukupne državne potpore redovito su godišnje nadmašivale 700 milijuna kuna. U razdoblju od 2000. do 2015. odobreno je 12,64 milijarde kuna državnih jamstava.

Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države povećali su javni dug za otprilike 1,3 posto BDP-a. (Anto Bajo i Marko Primorac iz IJF-a, publikacija 'Restrukturiranje željezničkih poduzeća u vlasništvu RH')

Djelatnici HŽ-a dobivaju božićnice, uskrsnice i ogromne otpremnine. Kupuju se novi auti direktorima i jede na račun države. Više od pola linija je neprofitabilno. Relacija Zagreb-Split skoro nikad ne vozi brzim vlakom. Što znači da HŽ otkupljuje autobuse i kao posrednik prodaje karte.

Koliko je HŽ platio nagibne vlakove da se putnici voze busom: 34 milijuna eura, odnosno 255 milijuna kuna. Dobra investicija, nema što!'
/tportal.hr/

Pokvario se brzi putnički vlak na relaciji Budimpešta - Split, a zbog kvara rampe zatvorili i državnu cestu


Jutros od 8,30 sati za obustavljen je promet Državnom cestom D-56 Drniš – Split. Kako doznajemo u Operativno-komunikacijskog centru PU šibensko-kninske sto metara od cestovnog prijelaza željezničke pruge u mjestu Kričke kod Drniša ostao je u kvaru brzi putnički vlak koji prometuje na relaciji Budimpešta – Split. Čim je vlak ostao zaustavljen na pruzi, pojasnila je policijska glasnogovornica Marica Kosor, to je automatizmom sustava utjecalo na to da se ni rampa ne može dignuti na cestovnom prijelazu.

Policija na cesti Drniš – Split preusmjerava promet na Čikolskom mostu i kod Ružića.

Zbog istovremenog kvara rampe i vlaka (vlak ostao u kvaru u blizini prijelaza u Kričkama, promet cesttom D-56 je obustavljen, promet se preusmjerava.

NOVO 10:15 Nešto prije 10 sati normaliziran je promet Državnom cestom Drniš – Split kroz mjesto Kričke, kao i željezničkom prugom. Naime, kako doznajemo u šibenskoj policiji, otklonjen je kvar brzog putničkog vlaka Budimpešta – Split te je on nastavio putovanje do odredišta, a time je ponovno profunkcionirala i rampa, te je za cestovni promet otvoren željeznički prijelaz u mjestu Kričke.
/jutarnji.hr/

Problemi i nezadovoljstvo korisnika Hrvatskih željeznica poznati su svima od Vukovara do Ploča, a osim konstantnih primjedbi i žalbi putnika, ništa se ne mijenja
Glavni prigovori vezani su za stalna kašnjenja vlakova, a ono što već dugo putnici među sobom komentiraju, danas je objavom na Facebooku potvrdio i jedan od zaposlenih u HŽ-u. Problem se, kaže on, nalazi u 'kravatašima u Zagrebu u Žutoj zgradi što su prvi puta vidjeli vlak kad su došli iz svoga kamenjara u glavni grad i odmah nam postali šefovi.'

Glavni prigovori vezani su za stalna kašnjenja vlakova, a ono što već dugo putnici među sobom komentiraju, danas je objavom na Facebooku potvrdio i jedan od zaposlenih u HŽ-u. Problem se, kaže on, nalazi u 'kravatašima u Zagrebu u Žutoj zgradi što su prvi puta vidjeli vlak kad su došli iz svoga kamenjara u glavni grad i odmah nam postali šefovi.' "Na željeznici radim 40 godina i nikada nije bilo gore. Nakotilo se u upravi uhljeba da više disati ne možemo a već ugrožavaju i sigurnost prometa. Barem da ništa ne rade nego silom žele opravdati svoje postojanje pa izmišljaju poslove koje mi moramo raditi da bi oni nešto mogli kontrolirati jer oni su KONTROLORI, a ne izvršioci. Cirkus nastane kad je više kontrolora nego izvršioca a to je slučaj na HŽ", započeo je svoj vapaj Davor Martinovski koji radi na nadzoru pruge. Dodao je i kako ga je sramota kao starog željezničara u što se pretvorio HŽ.

"Mene kao starog željezničara je sramota svega ovog a najviše tog što smo se prije 35-40 godina od Vinkovaca do Zagreba vozili 2,5 da danas 4 sata. Mislim da vam je sad jasnije i zbog čega", kaže Martinovski te šalje poruku putnicima koga treba optužiti kada vlak kasni. "Kad vam ponovno kasni vlak onda ne proklinjite nas jadnike što vidite uz prugu nego kravataše u Zagrebu u Žutoj zgradi što su prvi puta vidjeli vlak kad su došli iz svoga kamenjara u glavni grad i odmah nam postali šefovi", zaključio je.

Davor je u komentarima ispod objave uglavnom dobio pohvale za svoj komentar, a drugi smatraju da je tako u svim državnim tvrtkama. "U svim državnim firmama je isto. Ja sam energetičar, a šefovi su mi likovi koji o struji neznaju ništa. HŽ je trenutno, uz HAC, najveći uteg u državi", glasi jedan od komentara dok se neki u potpunosti slažu s "problemom uhljeba": "Svugdje isto nažalost, oni koji rade, rade za uhljebe, strašno, a dokle više."

/vecernji.hr/

HRVATSKE ŽELJEZNICE zbog malo snijega imaju, za njih uobičajeni, raspad sustava.

Naime kako su priopćili, zbog "vremenskih uvjeta" došlo je do poremećaja u voznome redu vlakova na pruzi Dugo Selo – Novska, a putnike na relaciji između Zagreba i Splita prevoze autobusi umjesto vlakova.

Riječ je o vlakovima 520 (Split 8:27 – Zagreb GK 14.45) i 523 (Zagreb GK 15.21 – Split 21:22).

Zbog radova i zamjenskog prijevoza autobusima odstupanja od voznog reda moguća su na dionicama između kolodvora Ogulin i Moravice na pruzi Zagreb – Rijeka; između kolodvora Sisak Caprag i Sunja na pruzi Zagreb GK – Sisak – Novska te između kolodvora Knin i Drniš na pruzi Oštarije – Knin - Split.

Također, zbog radova na održavanju na pruzi Novska – Tovarnik – državna granica između kolodvora Strizivojna - Vrpolje i Garčin od 8.00 do 13.50 sati promet će teći jednim kolosijekom te se očekuju manja kašnjenja.

Zbog demontaže kolosijeka u kolodvoru Novi Dvori u sklopu radova na modernizaciji i elektrifikaciji pružne dionice Zaprešić – Zabok do 8. prosinca očekuju se odstupanja od voznog reda vlakova 3014 (Zagreb GK 16.42 – Zaprešić 17.06 – Zabok 17.42 – Varaždin 19.37) i 3015 (Varaždin 14.14 – Zabok 16.39 – Zaprešić 17.18 – Zagreb GK 17.41), navodi se u priopćenju HŽ Infrastrukture.

/Hina/