Pruga Lupoglav - Štalije

MASTER PLAN RIJEČKE LUČKE UPRAVE PREDVIĐA NOVU PROMETNU VEZU ZA ISTRU

Gospodarstvu potreban željeznički tunel kroz Učku

Država mora prepoznati i Bršicu i istarske poduzetničke zone kao »zlatnu koku« i uložiti u tunel, u dogovoru s privatnim investitorima, no zbog stanja u Hrvatskim željeznicama to se vjerojatno neće skoro dogoditi, veli član Županijskog poglavarstva za gospodarstvo Tulio Demetlika

BRŠICA - Prema nedavno objavljenoj stručnoj studiji, odnosno master planu razvoja riječke luke, koji je na više od tisuću stranica pripremila konzultantska kuća Rotterdam Maritime Group, prostor operativne obale u Bršici trebao bi se udvostručiti. Isto tako, trebao bi dobiti novu željezničku vezu s Rijekom, odnosno budućom ravničarskom prugom, koja je također važan dio razvoja područja Lučke uprave Rijeka, pod koju spada i Bršica. Veza bi se sastojala od novog tunela kroz Učku, ili od korištenja postojeće infrastrukture, tj. pruge Postojna - Divača - Štalije.
Ravničarska pruga imala bi odvojke prema Krku, Bakru, Brajdici, Zagrebačkoj obali u Rijeci i luci Raša, s time da bi spajanje na Postojnu u Sloveniji zbog tržišnih uvjeta bilo aktualno nakon ulaska u EU. U Bršici bi se, rekao nam je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača, povećala dužina operativne obale sa 150 na 300 metara, no ona ne bi prelazila postojeće granice područja pod nadležnošću Lučke uprave Rijeka.

Hlača: Odlučuje država- Obala je sada zadovoljavajuća, ali s rastom prometa, morat će se povećati. Mi zasad nismo tražili lokacijsku dozvolu odnosno izrađivali idejna rješenja za širenje obale. Prvi korak je stručna studija iz Rotterdama, koja pokazuje koji se kriteriji moraju zadovoljiti za financiranje međunarodnih institucija, prvenstveno Europske unije. Bez takve studije ne može se tražiti novac. Na državi je dalje da odluči, hoće li se graditi nova infrastruktura kroz Učku, ili će se obnoviti postojeća, što moraju dogovoriti Hrvatska i Slovenija. Tu je i problem različitih tarifa u željezničkom prometu u različitim državama, koji će se riješiti po ulasku u EU, rekao nam je Hlača. Naime, Hrvatska nije u EU-u, pa se za nju za prijevoz preko Slovenije primjenjuju skuplje cijene. Zbog toga Istarska županija preferira inačicu kroz Učku.
- Već dugi niz godina pokušavamo preko Ministarstva mora s Lučkom upravom i Lukom Rijeka, koja ima koncesiju u Bršici, pokrenuti neiskorištene potencijale, o čemu smo upoznali i Vladu i predsjednika Republike, no zbog maćehinskog odnosa Rijeke nije bilo rezultata sve donedavno. U posljednje vrijeme ipak se postižu dogovori i sve smo bliže realizaciji određenih projekata. Sigurno treba uložiti nešto u Bršicu, ali imati ovakvu lokaciju na sjevernom dijelu Jadrana nije malo, jer će sigurno doći do pojačanog interesa za pokretanje aktivnosti zbog blizine Austrije, Slovenije i centralne Europe, kazao nam je član Županijskog poglavarstva za gospodarstvo Tulio Demetlika. Po njegovim riječima, nedostatak u infrastrukturi je željeznica, a probijanje tunela kroz Učku jedan je od projekata »na kojemu će sigurno inzistirati«.
- Odvojak kroz Učku mora ući u ravničarsku prugu, a time bi Istra bila povezana s ostatkom države. Time dobivaju i labinska industrija, vodnjanska zona i ostali susjedni gradovi. Koliki je željeznica problem vidi se po tome što je Rockwool želio prevoziti sirovinu iz Slavonije željeznicom, ali nema adekvatne veze, a preko Slovenije je preskupo. Rockwool je čak želio investirati u dodatni krak, ali nije postignut dogovor s Hrvatskim željeznicama. Nitko ne želi ulagati ako ne prepozna neki dugoročni interes vezan uz količine i uvjete isporuke, kaže Demetlika.

Demetlika: Bršica je »zlatna koka«Na pitanje tko sada mora povući prvi korak vezan uz gradnju veze preko Učke, Demetlika veli da država mora prepoznati i Bršicu i istarske poduzetničke zone kao »zlatnu koku« i uložiti u tunel, u dogovoru s privatnim investitorima, no zbog stanja u Hrvatskim željeznicama to se vjerojatno neće skoro dogoditi. Prostorni plan Raše, koji je u usvajanju, predviđa u Bršici gospodarsku, ekološki prihvatljivu namjenu. U Prostornom planu županije, navodi Demetlika, predložene su dvije inačice tunela kroz Učku, čak je i župan tražio da se on uvrsti u planove investicija Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, a prije više godina izrađena je i projektna dokumentacija.
Riječka stručna studija pak predviđa daljnji razvoj prometa drva u Bršici, koji bi se praktično potpuno iselio iz Rijeke, što je nedavno i započelo dolaskom prvog broda u Raški zaljev. Veći dio studije predviđa pak fantastičan razvoj kontejnerskog prometa u Rijeci, za koji Hlača kaže da je realan i ostvariv. Ukupan promet od 30 milijuna tona, čime bi se godišnje ostvarilo oko 1,8 milijardi dolara prihoda na riječkom prometnom pravcu, perspektiva je koju predviđa master plan razvoja riječke luke do 2030. godine. Da bi se spomenuta ambiciozna ostvarenja postigla, uvjet je niz investicija, vrijednih oko dvije milijarde eura, među kojima će najskuplja biti ravničarska pruga Rijeka - Zagreb - Botovo, teška više od milijardu eura. Plan predviđa najveću promjenu u tome što će Rijeka u idućih 20-ak godina postati dominantno kontejnerska luka, dok će ostali tereti biti marginalni.

K. STEPČIĆ REISMAN