Jadrolinija

Baš sam jučer gledao, govorili su o slaboj povezanosti šibenskih otoka s kopnom.
Izgleda da su tamo stavili trajekt, ne znam ime ali tipa Pelješčanke/Bračanke. Papuča famozna.

2062 036 je napisao/la:A šta bi onda tribalo plovit u Šibeniku?

U Šibeniku i dalje plovi Tijat za otoke Prvić i Zlarin, a Krčanka za Kaprije i Žirje.

Porto Baroš danas. Ostao je samo "Supetar".

Je li zna netko di je trajekt Borik, više ga ne vidim ni u Zadru, ni u Biogradu, bilo je govora da će ga prodati zajedno sa Božavom.

[img][/img]

Mislim da neće zato jer sam jučer pročitao u Novom Listu da Jadrolinija prodaje Nehaj,Lovrijenac,Božavu,Era kao staro željezo.

Bez obzira gradi li se novi brod ili kupuje rabljeni, bitno je da taj brod bude funkcionalan, odnosno da maksimalno služi svrsi za koju je nabavljen. Nadalje, taj brod mora ploviti dok traje otplata kredita za njega, a nakon toga ploviti još dovoljno dugo da osigura akumuliranje sredstava za nabavu novog broda jednom kada njegov životni vijek završi, ističe Slavko Lončar, predsjednik Uprave Jadrolinije.
Izvor: Novi list

"Tin Ujević" je na remontu u Splitu.

MARKO POLO je napisao/la:Mislim da neće zato jer sam jučer pročitao u Novom Listu da Jadrolinija prodaje Nehaj,Lovrijenac,Božavu,Era kao staro željezo.

....da, i Liburniju, Istru i Zajca....

Zajca mi i nije toliko žao, ali Liburnije i Istre je.

Ipak su ta dva trajekta (uz Iliriju i Slaviju1) bili dugi niz godina nositelji dužobalnog prometa, imali ogromnu ulogu u Domovinskom ratu, kasnije u iseljavanju JNA sa Jadrana, a sada na kraju i u povezivanju otoka sa Splitom (Istra)... :(

No...svemu jednom dođe kraj, nadamo se samo da će dobiti dostojne mlađe zamjene...

http://www.simplonpc.co.uk/Jadrolinija2.html
Nezam dal je već bio objavljen ovaj link.

Ček, tko je spomenuo prodaju Liburnije?
Pratim ovaj forum i znam za Istru da se prodaje na jesen (tj. već je prodana ali nas napušta za mjesec-dva), ali za prodaju Liburnije, ovo mi je prvo što čujem.

Što će onda ploviti na linijama koju je Istra održavala? Ja sam mislio da Liburnija uskače.

Istra je prodana, Liburniju nece prodat !! Nju ce zadrzat !!

Iza Nove godine odlazi Polo.(tako se priča)

...i dio bijele flote, danas u Rijeci:

2062 036 je napisao/la:Iza Nove godine odlazi Polo.(tako se priča)

Zašto Marko Polo? Ajde objavljujte provjerene informacije.
MP mi je uistinu najljepši Jadrolinijin trajekt. Iako sam iz Dubrovnika, nije mi lijep m/t Dubrovnik, niti Zadar.
Marko Polo mi je baš "mjera" kakav pravi brod treba izgledati.

Josipa Tomas, treća časnica na brodu

Reportaža o jednoj od dvije časnice na Jadrolinijim brodovima.

http://www.zadarskilist.hr/clanci/24102009/josipa-tomas-treca-casnica-na-brodu

Jadrolinija je prodala Borika U Crnu Goru.

2062 036 je napisao/la:Jadrolinija je prodala Borika U Crnu Goru.

Šteta što nije nastavio ploviti u Jadroliniji na nekoj našoj liniji, ali barem će i dalje ploviti, mogao je i u rezalištu završiti. Je li znaš tko ga je kupio?

Pomorski saobraćaj AD,a plovit će na pruzi Kamenari-Lepetane.

Evo i članak iz Slobodne Dalmacije o prodaji Borika

http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/77218/Default.aspx

‘jadrolinija’ prodala vremešni trajekt u boku kotorsku

Ratni junak ‘Borik’ otplovio u Crnu Goru
Premda se spekuliralo da bi “Jadrolinijin” trajekt “Borik” mogao otploviti u rezalište, na natječaju ga je kupila tvrtka “Pomorski saobraćaj” iz Kamenara u Crnoj Gori koja održava trajektnu liniju Kamenari-Lepetane u Boki kotorskoj.

Riječ je o najkraćoj pruzi na Jadranu, dugoj tek 500 metara, na kojoj će “Borik” zamijeniti trajekte starije od pola stoljeća koji plove između dviju obala tjesnaca Verige i time skraćuju vožnju cestom oko Boke.

Premda postignuta cijena nije obznanjena, hrvatski je brodar prodavao “Borika” za 400 tisuća kuna. Trajekt je izgrađen 1978. godine u škveru u Kraljevici, i to namjenski za prugu između Zadra i Preka, ali ubrzo se pokazao premalenim pa je održavao druge linije na Jadranu.

Zbog kapaciteta od samo 26 vozila i 260 putnika, već dulje vremena je bio bez posla na vezu u škveru u Malom Lošinju. “Borik” je odigrao i važnu ulogu u Domovinskom ratu, a posebice u jesen 1991. kada je nakon raketiranja Paškog mosta održavao liniju Fortica-Miletići koja je bila jedina prometna poveznica Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Kroničari bilježe da su ga 6. listopada 1991. napali i pogodili zrakoplovi neprijateljske JNA nakon čega ga je posada nasukala kako ne bi potonuo, a kasnije je odsukan i popravljen.

U napadu je bio ranjen kormilar Jure Budanović.

Na internetu sam naišao na članak u kojem piše da Borik ipak neće ploviti na nekoj liniji u Crnoj Gori, već ga je kupila firma „YU Briv“ iz Kotora koja će ga rekonstruirati i koristiti za izvođenje građevinskih radova na moru.

http://www.vijesti.co.me/index.php?id=320789

Očito su gužve na liniji za Korčulu, ali imaju i alternativne liniju, jeste da treba potegnuti do Pelješca, pa na liniju Orebić-Korčula, ona je ipak malo češća.

Konačno i mediji pišu o ovome:

Prekid veze sjevera i juga Jadrana: Brodska linija Rijeka-Dubrovnik samo u sezoni

Tekst: Z.J.

RIJEČKA brodarska kompanija Jadrolinija do početka mjeseca lipnja ukida redovitu trajektnu liniju između rijeke i Dubrovnika i do talijanskog Barija. Prema riječima Ivana Franičevića iz Agencije za obalni linijski pomorski promet "trajektna linija između Rijeke i Dubrovnika, koja je ta dva grada preko drugih hrvatskih luka povezivala dva puta tjedno, ukinuta je do kraja mjeseca kada zasjeda Upravno vijeće te Agencije na kojem će se, sukladno financijskim mogućnostima subvencioniranja, dakle količini novca koji se iz državnog proračuna mogu izdvojiti, odlučiti o sudbini jedine trajektne linije koja je Dubrovnik morskim putem povezivala s ostatkom hrvatske obale", prenosi Dubrovački vjesnik.

Najbolji primjer o popunjenosti linije je trajekt Marko Polo na kojem je u trenutku nasukavanja bilo samo 40 putnika, među kojima je bio i određen broj onih koji su dobili besplatne karte s obzirom na to da zaposlenici Jadrolinije imaju pravo na određeni broj takvih karata.

Čini se izvjesnim da će morska veza između Rijeke i Dubrovnika postati sezonska pa će tako funkcionirati samo od travnja do listopada

http://www.index.hr/vijesti/clanak/prekid-veze-sjevera-i-juga-jadrana-brodska-linija-rijekadubrovnik-samo-u-sezoni/475303.aspx

http://www.zadarskilist.hr/clanci/16062010/zelimo-preuzeti-liniju-prema-otoku-rabu

Želimo preuzeti liniju prema otoku Rabu
Piše: Darko Pajić 16.06.2010.

Imamo kapacitet, ljude, znanje. Prema tome dat ćemo maksimum na najboljim linijama, a prema mom mišljenju, je Jablanac - Mišnjak najbolja linija na Jadranu, jer je relativno kratka, a ima veliki promet. Cijenim kolege iz Rapske plovidbe, ali to je tržišna utakmica i tu neće biti popusta

Imamo trajektni promet na europskoj razini, a Talijani su triput skuplji - Slavko LončarManje subvencije u državnom budžetu, niz havarija od kojih je najteža nasukavanje "Marka Pola", provođenje nepopularnih mjera kao što je povećanje cijena karata i reduciranje broja vožnji, samo su neki od događaja, koji su zadesili Jadroliniju u posljednjih godinu dana. Da je godina bila turbulentna priznaje i predsjednik Uprave Jadrolinije, Slavko Lončar, naglašavajući pritom da su troškovi svih nesreća brodova pokriveni osiguranjem, pored čega je još važnije da nitko u njima nije ozlijeđen. Dodaje da su svi havarirani brodovi popravljeni i stavljeni u funkciju, da je flota remontirana i spremna za sezonu.

- Subvencije su u posljednje dvije godine smanjene za gotovo 100 milijuna kuna, a promet je već i prošle sezone značajno podbacio. Nažalost, u prvih pet mjeseci ove godine promet je manji oko pet posto u odnosu na prošlu godinu kada je, također, pao za 10-ak posto u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.

To je generalno vrlo loša najava za sezonu?

- Taj podbačaj jest važan, ali ne bi trebao biti presudan. Vjerujem da ćemo na kraju ostvariti prošlogodišnje rezultate i prevesti 9,5 milijuna putnika i 2,5 milijuna vozila.

Minorna poskupljenja
U predsezoni je bilo i smanjivanja broja putovanja po linijama i dosta negodovanja zbog toga, pogotovo na otocima?

- Morali smo smanjivati troškove i svjesno smo zato išli na redukciju broja plovidbi gdje je to opravdano, kao i na korekciju dijela cijena. Neke su cijene daleko od realnog. Primjerice, za otočane na liniji Biograd-Tkon palubna karta koštala je 4,5 kuna, a kava na istom brodu koju prodaje privatnik košta 10 kuna, koliko i sat vremena parkiranja ili tramvajska karta u Zagrebu. Mi smo povećali cijenu sa 4,5 na 6 kuna, što je veliki postotak, ali je zapravo minorno poskupljenje. Godinama nismo povećavali cijene otočanima, a u prosjeku su cijene povećane oko 3 posto. Tako smo uz redukcije na dužobalnim i međunarodnim linijama u prvom kvartalu uštedjeli 1,8 milijuna litara nafte te ujedno amortizirali rast cijena nafte u tom razdoblju. Unatoč redukcijama, mi ćemo od 1. lipnja do 1. listopada voziti i više nego lani, jer smo preuzeli noćnu liniju s Mediteranskom plovidbom te liniju Drivenik-Korčula.

Stižu brojne žalbe upravo s otoka zbog rezanja linija, pogotovo međudržavnih zbog čega je i slabiji posjet u predsezoni.

- Kad nekome nešto uzmeš, a on to smatra stečenim pravom, onda se ljudi bune. Ako se uzme u obzir recesija u svijetu i Hrvatskoj ljudi bi morali imati više razumijevanja, tim više što smo relativno mala zemlja u kojoj je trajektni promet ipak na europskoj razini. Pritom, kada usporedite Italiju i Hrvatsku vidite da su Talijani triput skuplji. Dakle, moramo biti racionalniji, a tu realnost bi trebali shvatiti i gradonačelnici na otocima.

Najavljivalo se i puno veće povećanje cijene karata za katamarane. Hoće li se to ipak provesti?

- Te cijene jesu vrlo popularne i niske, ali drastičnim povećanjem malo bi se dobilo u kontekstu uštede na subvencijama. Bilo bi nezadovoljnih, pa to zasad nije uvedeno, iako se o tome intenzivno razmišlja.

Vinjete za otočane
Vjerojatno je opcija snažnije diferenciranje cijena za ljude s prebivalištem na otocima i sve ostale?

- Mislim da bi taj problem prije svega trebalo rješavati uvođenjem kartica i vinjeta. Skloni smo diferencirati cijene za katamarane za otočane, ali kroz vinjete. I svi ostali koji imaju povlastice trebaju imati kartice i vinjete, prije svega da bismo spriječili zloporabu te unaprijedili sustav prodaje karata. Događa se da neki preprodaju besplatne karte. Imamo oko 1,1 milijuna putnika godišnje s besplatnim kartama i pomalo je nevjerojatno da najveći broj tih putnika nisu đaci i studenti, već osobe starije od 65 godina. Tu vjerojatno ima zloporaba. Također, mislim da nema razloga da netko tko ljeti petkom ili subotom ide na Zrće plaća kartu 40 kuna, kao i otočani, koje bi trebalo zaštititi vinjetama na način da im se ostavi dovoljno mjesta u katamaranima, što je nerijetko problem.

Koliko iznosi na godišnjoj razini državna subvencija za trajektni promet?

- Nama je za trajektni obalni promet ostalo oko 188 milijuna kuna, što je nedostatno i taj problem će se morati razriješiti do kraja sezone.

Kako će se problem riješiti?

- Samo su tri moguća načina. Dalje reducirati red plovidbe, povećati cijene nakon završetka sezone ili odobriti dodatna sredstva za subvencije. Nije isključena kombinacija sve tri varijante. Problem je što je cijena nafte porasla 17 posto u prvom kvartalu. Sad se cijena nafte stabilizirala, ali je narastao dolar. Ta kretanja utječu na naše poslovanje i zato su neka dugoročnija predviđanja nezahvalna. Sve to može i pogoršati situaciju.

Zadržati ljude
Hoćete li smanjivati broj zaposlenih?

- Danas imamo 1.708 zaposlenih od kojih je 500 zaposleno na određeno vrijeme. Nažalost, zbog restrikcija za oko 50 pomoraca nismo produžili ugovor na određeno vrijeme. To je postala realnost i zbog obnove flote, gdje na novim i većim brodovima ukupno radi manji broj ljudi nego ranije. Svejedno nastojimo zadržati ljude, pogotovo one s dužim radnim stažom u kompaniji, naravno ovisno i o tome kako su pojedinci ocijenjeni od svojih neposredno nadređenih. Prije sezone, u travnju smo primili 30, a u svibnju 119 ljudi.

Ostajete pri stavu da ćete se prijaviti na natječaje za sve linije, uključujući i Jablanac-Mišnjak koju drži Rapska plovidba?

- Tu neće biti dogovora i mi ćemo ići na sve. Imamo kapacitet, ljude, znanje. Ako bismo i izgubili neku liniju voljeli bismo da to bude linija pod subvencijom, a ne komercijalna linija. Prema tome dat ćemo maksimum na najboljim linijama, a prema mom mišljenju, je Jablanac - Mišnjak najbolja linija na Jadranu, jer je relativno kratka, a ima veliki promet. Cijenim kolege iz Rapske plovidbe, ali to je tržišna utakmica i tu neće biti popusta. No, možda i Rapska plovidba može dobiti neku drugu liniju. Sve je moguće.

Hoće li ovo biti posljednja sezona u kojoj će se voziti po starom sustavu, jer će idućeg ljeta linije biti pod koncesijom?

- Koliko znam na tom poslu se intenzivno radi. U početku se mislilo da će to biti puno jednostavnije. No, i u Europi se pokazalo da je sustav koncesioniranja linija vrlo složen, kao i da je svugdje doveo do povećanja subvencija. Neki su brzopleto proveli privatizaciju brodarskih kuća, kao Španjolska i dijelom Italija, pa su onda ponovno otkupili te tvrtke u državno vlasništvo. To je kompleksna tematika. Vjerujem da bi se koncesije mogle uvesti do idućeg ljeta. To bih jako volio, jer će onda ugovor biti temelj da se za svaku liniju u proračunu unaprijed izdvoje sredstva za subvenciju.

Za obnovu flote 112 milijuna eura - Na početku obnove flote imali smo 58 brodova kapaciteta 3.400 vozila i 25.000 putnika. Danas u floti imamo 51 brod ukupnog kapaciteta 4.000 vozila i 28.000 putnika. Dakle, smanjili smo broj brodova i povećali kapacitet. U posljednjih šest godina nabavili smo 12 trajekata, od čega osam novogradnji, ukupnog kapaciteta 1.990 vozila i 9.000 putnika. Ti brodovi sada su prosječno stari oko šest godina. Istovremeno smo rashodovali 12 brodova prosječno starih 45 godina, kapaciteta 40 auta i 400 putnika u prosjeku. Sve to radili smo pripremajući se za vrijeme kada će troškovi rasti, subvencije se smanjivati, a konkurencija povećavati. U program obnove flote ukupno je uloženo 112 milijuna eura.

Mena ovi iz Jadrolinijine uprave fasciniraju. Sada nemaju dovoljno trajekata za linije koje drže, a još bi linija...