Jadrolinija

Narcis je napisao/la:Jadrolinija je društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta sa stoljetnom tradicijom.


Osnovana je 20. siječnja 1947. g. u Rijeci, a nasljednica je raznih udruživanja malih brodara obalne plovidbe još od 1872. g. Povezivanjem otoka s kopnom i održavanjem dužobalne linije na hrvatskoj strani Jadrana, JADROLINIJA ostvaruje svoju osnovnu zadaću. Djelatnost Jadrolinije, prijevoz putnika i vozila, izrazito je sezonskog karaktera i pod velikim utjecajem turizma. ............

Više o tome na www.jadrolinija.hr

max je napisao/la:Do kad je "Dubrovnik" u Lencu?

kriticar je napisao/la:

moj prijatelj man750 na drugom forumu je napisao/la:
1957 grade se
JADRAN - do 1974 prodan kao brod -restoran u Kanadu
TAKOVO - do 1991 od tada ILOK do 2008 prodan u zemlji
TROGIR - rashodovan1996
TUZLA - do 1997 od tada PREMUDA
JEDINSTVO - do 1977 prodan ATLASU kao AMBASADOR

Post prenosim uz njegovu dozvolu

Jadran - kraj ili...



Bivši Jadrolinijin brod Jadran (izgrađen 1957.) koji je već 37 godina plutajuća restauracija u Torontu prestao je raditi! Naime, gradske i lučke vlasti su mu isključile dovod vode i sudski ga uhitile kako bi bio maknut sa svoga veza.

Naime, na obali se grade luksuzni apartmani, a budući vlasnici traže da se brod makne kako ne bi sprječavao pogled. Dugogodišnji vlasnik John Letnik (73 godine) se takvoj odluci opire, ne plaća porez niti lučke pristojbe, pa se očekuje sudska prodaja broda. S obzirom da su brodski strojevi izvan funkcije, Jadran ne može vlastitim pogonom isploviti. Zanimljivo je da svih tih godina brod nije promijenio ime, a na dimnjaku je ostala i crvena zvrijezda!

Za kupnju broda postoji interes: za nastavak rada kao restauracije (luksuzni interijeri i "morska" kuhinja), ali i za odlazak u rezalište. Procijenjeno je da bi se od prodaje u rezalište dobilo oko 250.000$.

Za sada, brod ostaje čvrsto vezan, ali bez vjernih posjetitelja restauracije.

Više ni u sezoni »Marko Polo« ili »Liburnija« ne bi isplovljavali svakog ponedjeljka i petka prema jugu čime će biti ukinuta pomorska tradicija dužobalnog povezivanja započeta još u 19. stoljeću. Moguće je i ukidanje brzobrodske linije Pula – Unije – Mali Lošinj – Ilovik – Zadar

RIJEKA Dužobalna linija Rijeka-Split-Dubrovnik trebala bi biti trajno ukinuta prema prijedlogu Agencije za obalni linijski pomorski promet. Zbog toga iduće godine više ni u sezoni »Marko Polo« ili »Liburnija« ne bi isplovljavali svakog ponedjeljka i petka prema jugu Hrvatske, a time će definitivno biti ukinuta pomorska tradicija dužobalnog povezivanja, koja je započeta još u 19. stoljeću, točnije 1837. godine kada je austrijski Lloyd pokrenuo liniju Trst–Krf–Patras s pristajanjima u dalmatinskim lukama. To nije i jedina promjena, jer bi u državnom proračunu troškovi sunvencioniranja trebali biti smanjeni za oko 20 milijuna kuna u zimskom plovidbenom redu, pa se na više linija od 1. siječnja 2013. godine predlaže nešto manji broj putovanja. Također se predviđa moguće ukidanje brzobrodske linije Pula-Unije-Mali Lošinj-Ilovik-Zadar, jer istu navodno više nije moguće subvencionirati nakon ulaska RH u Europsku uniju, gdje nije dozvoljena subvencija za linije koje povezuju kopno s kopnom. U tome je i dio argumenata za trajno ukidanje dužobalne linije Rijeka-Dubrovnik.

Ravnatelj Agencije za obalni linijski pomorski promet Ivo Baldasar ističe kako je još uvijek riječ o prijedlogu, kojeg ovog tjedna može prihvatiti resorno Ministarstvo i Vlada ili se mogu odlučiti za neku drugu opciju.

Pad prometa

– Mi jednostavno više nemamo dovoljno novca za održavanje dužobalne linije, gdje godišnje subvencija iznosi 13 milijuna kuna, a pritom na njoj imamo sve manje putnika i vozila. Financijski su problemi takvi da nije moguće zadržati broj putovanja na svim linijama na sadašnjoj razini, jer je iz državnog proračuna godišnje za subvenciju pomorskog prometa bilo određeno oko 390 milijuna kuna, a sada je predloženo 375 milijuna kuna. Pritom treba navesti kako bi, ponajviše zbog povećanja cijena goriva, ukupna visina subvencija trebala biti oko 20 milijuna kuna veća ukoliko bismo željeli zadržati sadašnju razinu prijevoza. Stoga smo nastojali za zimski plovidbeni red napraviti određeno reduciranje, koje po nama neće bitno utjecati na kvalitetu povezivanja kopna i otoka.

Znatna ušteda

Izmjene se odnose isključivo na zimski plovidbeni red u kojem nastojimo uštedjeti oko 20 milijuna kuna, dok u sezoni nema promjena izuzev dužobalne linije, čije će ukidanje biti teško izbjeći, ističe Baldasar, dodajući kako se ukupno planira uštedjeti u subvencijama oko 37,6 milijuna kuna. On iznosi i podatke o padu prometa na dužobalnoj liniji, koja je već reducirana 2010. godine kada je po prvi puta ukinuta u zimskom periodu. Te je godine liniju koristilo 65.897 putnika, a već naredne godine promet je bio manji 31 posto. Slično je i s vozilima, kojih je 2010. godine bilo 11.464 da bi godinu dana kasnije ta brojka pala na 7.934 vozila.

Možda i najveća promjena u zimskom plovidbenom redu odnosi se na liniju Lastovo-Vela Luka-Split, gdje se broj od 12 putovanja smanjuje na sedam putovanja tjedno, a umjesto dva do Lastova bi od početka iduće godine putovao samo jedan brod. Tu je i najveća ušteda od 10,5 milijuna kuna. Između Splita i Rogača predviđena su tri umjesto dosadašnja četiri putovanja tjedno (ušteda 1,4 milijuna kuna), a jedno putovanje tjedno bilo bi ukinuto i na liniji Zadar-Ist-Olib-Silba-Premuda-Mali Lošinj.kraj teksta