Autotrolej - razno

Znači od prodane karte I zone ostaje nekih 6 kuna, znači nekih 60%, cvikalica za 2 vožnje je 15,50; 1 vožnja = 7,75, dakle ostaje cca 4,65 kn.
Za dnevne, tjedne i mjesečne ostaje nešto veći postotak jer nema provizije/rabata kao kod pojedinačnih i cvikalica.

kiki273 je napisao/la:... cvikalica za 2 vožnje je 15,50; 1 vožnja = 7,75, dakle ostaje cca 4,65 kn

Kriva ti je računica! Karta je 15,50 kuna ne 2x 7,75. Neće ti ni na jednom kiosku prodat pol karte nego samo i isključivo cijelu za 15,50 i na tome trebaš bazirat dobit AT-a

Znam da neće prodat pola karte, hoću reći koliko košta jedna vožnja. Uvjek se gleda jedna vožnja = jedan putnik u jednom smjeru. No, dobro 15,50 ; 60% = 9,30 za dvije ili 4,65 za 1 vožnju; isto ti ga dođe.
Za veće zone mislim da je računica nešto sitno drugačija.

kiki273 je napisao/la:... Za veće zone mislim da je računica nešto sitno drugačija.

Otprilike.

tomo je napisao/la:

kiki273 je napisao/la:... Za veće zone mislim da je računica nešto sitno drugačija.

Otprilike.

Da, naime PDV je isti (23%); otplata kredita (10%); 10% od cijene ide vozaču (i državi kroz poreze i doprinose) samo je trošak tiskanja isti za sve zone, ali opet mislim da je to tu negdje cca 60-tak %.
Naravno, tu je još i trošak samog "cikanja" iliti ga poništavanja elekto-mehaničkim aparatom (PEL) ali stvarno ne znam koliko košta jedna kazeta s indigo-trakom i koliko se karat može njome poništiti, te koliko se izdvaja za popravak/servis samih uređaja (daljinski i poništivač). Ili to ne spada u tu računicu?

To spada u redovno održavanje autobusa. Ako za to ide od karte, od čega se onda naplaćuje izmjena neonke u salonu ?

kiki273 je napisao/la:... stvarno ne znam koliko košta jedna kazeta s indigo-trakom i koliko se karat može njome poništiti, ...

S obzirom da je Trolej "veliki" igrač vjerovatno ima sa nekime sklopljen posao oko kupovine/refilanja tih traka tako da na to sigurno dobije kakav popust. Veća cijena je samo kod nabavke novih traka ali i tu bi trebala bit manja cijena s obzirom na količinu. Ali, pazi, ta nabavna cijena je bez PDV-a jer to ide kao "sredstvo za rad" i na to se ne naplaćuje PDV. U biti to je veleprodajna roba.

Nadam se da si shvatio što sam htio napisati.

Da, shavtio sam, traka i one plastične vodilice koje usmjeravaju karticu "na pravo" mjesto (to su stvari koje se najčešće mjenjaju) ipak nešto koštaju ali to je mislim gotovo pa zanemarivo na količinu cvikanih karata, ali opet i to nekoliko košta. Glede računice cijene si potpuno u pravu, naime jedan šareni kartončić košta isto bio on za 1 ili 2 vožnje, ajmo reć da košta 60 lipa dakle za 2 vožnje pojedinačno je 30 lipa. Tako da ugrubo rečeno za kartu kupljenu u busu trolej ima 6 kn a za onu van busa 5 kn.

kiki273 je napisao/la:... Tako da ugrubo rečeno za kartu kupljenu u busu trolej ima 6 kn a za onu van busa 5 kn.

Recimo! Mada i tu ima razlike. Karte za dvije vožnje (koje se prodaju na kioscima) su premazane ljepilom na jednoj užoj strani dok su karte koje prodaju vozači drugačije. Em su na jednoj strani perforirane em su zaheftane na jednoj strani em su vezane 10 karata po bloku (sam dobro napisal ?).Te koje prodaju vozači bi trebale bit i nešto skuplje u izradi ali ne toliko da bi odskakale u odnosu na ove druge.

Da, točno ove naše su perforirane i zaklemljene u blokove (I,II i III zona po 20 a IV po 10 kom) dok su ove za 2 vožnje samo zaljepljene ljepilom (mislim da je 50 kom u jednom buntu). Također tu su i kartonske kutije odprilike veličine kutija za cipele u kojima se distribuiraju (1000 blokova?) iz tiskare do prodajnog mjesta, jbg i kutija nekoliko košta, ali to je valjda ukalkulirano u cijenu jednog šarenog kartončića
jel bi 60 lipa bila cijena koja bi pokrila tiskanje jednog kartončića ili mora biti više ?

kiki273 je napisao/la:... jel bi 60 lipa bila cijena koja bi pokrila tiskanje jednog kartončića ili mora biti više ?

Pa kako je i gaspa napisao, to je tu negdje, oko pol kune, trikvarta kune. Ali pazi ta cijena (uzmimo da je 60 lipa!) tiskanja je određena kroz nekoliko faktora. Prva je količina duplih, druga je količina za jednu vožnju i treća, ne manje važna, možda čak i najvažnija, količina kupona za pokazne po svim zonama. Moguće da bi ovo treće moglo bit i presudno za cjelokupan mjesečni iznos plaćanja tiskanih karata i kupona koje Trolej plaća tiskari. Jer ne vjerujem da na "lageru" postoji velika količina tiskanih karata 1/1 i 2/1 (ako i je onda nije veća za potrošnju od 10-15 dana). Pretpostavljam da se kuponi za pokazne naručuju po prodaji iz prethodnog mjeseca a moguće da se uzima i prosjek prodaje zadnja tri mjeseca.

Sve u svemu, dosta kompleksno i onome tko ja van tog sustava sve je puko nagađanje. A naravno, to se nemože ni otkrit jer to spada u sferu poslovne tajne.

Dakako da je poslovna tajna, mi samo pokušavamo doći do podataka kroz poznate nam troškove.
Opet tako gledano kupon za pokaznu bi najmanje trebao koštati jer je karton nešto tanji (lakši) a i površina je manja, također nema rabata jer se prodaje isključivo na trolejevim prodajnim mjestrima.....

Da, u biti postoje tri veličine i dvije debljine karata/kupona. I to ti je odma' šarenilo od nabavnih cijena.

Mislim da puno veći trošak predstavljaju tete koje prodaju i dilaju karte i kupone, pa njihovi šefovi, te na koncu bakule. Pitam se, jel' se od pretpostavljenih šest kuna do džepa AT-a uspije kao zarada probiti njih tri.

Sad ću vam ja opet zakomplicirati - kod karata se radi o dvostranom tisku. Kod tiska je najskuplje napraviti sito - to će neki grafičar bolje objasniti, ja o tome pojma nemam - a papir je minorna stavka. Tiskanje memoranduma tek je koju lipu skuplje od samog papira. Ali, kako se tih karata tiska puno onda se valjda one i tiskaju na drukčijim strojevima od maloserijskih uradaka, s drukčijom tehnologijom. Tako da mi se sad čini da bi ta cijena tiska trebala biti dvadesetak lipa. Zašto? Pogledajte novine - 24 sata - koliko papira a za 4 kune. U tome su i novinari, i tisak, i papir,, i distribucija, i 30% rabata prodajnom mjestu.

Ako ne računamo nekakve subvencije šire društvene zajednice, prijevoznici bi se trebali financirati od cijene prijevoza (karata). I nabavu vozila (otplatu kredita/leasinga), i njihovo održavanje, i gorivo, i registracije, i plaće zaposlenih, i uredski materijal (uključivo, npr. i papir za ćenife), i hosting na webu, i...i...i...

Da malo razjasnim maloprodaju i veleprodaju. PDV plaćaju svi. I Autotrolej, za sve što nabavlja (osim ako ne nabavlja od pravne osobe oslobođene PDV-a, a to su škole i štotigajaznam tko još ne). Druga je računica što Trolej u karti isto naplaćuje PDV putnicima pa se ti porezi kod ulaznih i izlaznih računa prebijaju, pa kad netko više kupuje nego što prodaje, dobije od države povrat PDV-a.

Obično sam prihod od karata nije dovoljan pa se bočne stranice i unutrašnjost vozila iznajmljuju za reklamiranje.

Postavilo se jučer pitanje izdavanja računa za karte, uključivo i one prodane u vozilu. Tko upornije progugla (ja nisam, zato možda i lupam) naći će odgovor. Znam da se svojedobno govorilo o problemu izdavanja računa na nekim prodajnim mjestima (ambulantna prodaja, kiosci i sl.), pogotovo za tražene rove manje vrijednosti (novine, cigarete - a tu bi onda išle i vozne karte). Naime, na samoj karti je označena vrijednost i kao takva predstavlja dokument za obračun. Isto vrijedi i za, recimo, Autotransove karte kupljene na Žabici, ili za HŽ karte (ne daju ti i kartu i posebno račun).

A sad opet ja. S filozofiranjem. Ako netko kupi u kešu deset cvikalica (nek' se ima, zlu ne trebalo), neće ih moći naplatiti od svog računovodstva dok ih ne iskoristi (jer karte ostaju kao prilog u financijsko-računovodstvenoj dokumentaciji, kao i svi računi). Može jedino dobiti tu lovu iz blagajne kao predujam, pa je razdužiti kartama. To za fizičke osobe. Pravna osoba može zahtijevati iskaz PDV-a i za to joj treba račun. Doduše, pravna osoba ne kupuje kod vozača, jer mu ne može platiti ni virmanom ni karticom. Ali može gotovinom, i tu bi onda bio jedini problem. Možda bi bila fora da na papiriću piše: KARTA-RAČUN br. 12345, cijena i PDV od toga. Ali, i opet ne bi bilo potpuno. Nedostajali bi ime/naziv i OIB kupca. S druge strane, jedan primjerak računa trebao bi ostati u evidenciji prodavatelja (Troleja).

Idemo i dalje komplicirati. Plaćanje karte kupljene u kiosku ne bi bilo plaćanje izvršene usluge (jer se još nismo vozili), pa bi trebalo izdati račun za predujam. Taj se po obavljenoj usluzi mora stornirati i izdaje se pravi račun. Ali uslugu ne prodaje kiosk (on je samo preprodaje), pa bi i Trolej kiosku prvo trebao izdati predračun a kad se svi putnici izvoze tj. iskoriste svoje karte... A što kad netko kupi, a ne iskoristi kartu?

Vjerojatno bi se našlo još zanimljivosti o tome - zato je najjednostavnije prodavati karte onako kako se prodaju. Kako je u ZET-u - ne znam (tj. ne znam da li izdaju račune na zahtjev) - vozačevo izdavanje računa putnicima nalazim krajnje neprimjerenim, jer ako bi on, uz samu prodaju i naplatu karata, za njih trebao izdavati i propisno ispunjavati račune - koliko bi bilo stajanje na jednoj stanici? Onda bi ona vožnja od Rijeke do Kraljevice od po redu vožnje 40 minuta (kojoj NP-549 prigovara) zaista trajala toliko, ako ne i dulje.

@Gaspa, karte (kuponi) su ti digitalni tisak. Nije isključeno da je barba spojio printere tako da ulazi rola, a izlaze obostrano tiskani + srebro veliki listovi koje treba samo porezati i event. polijepiti. Priprema je odavno gotova u kompu, samo svaki mjesec treba izabrati motive (jpg, tiff, ...) i ubaciti na odgovarajuća mjesta. Knjiga 150 str. bez komplicirane pripreme dođe 10 Kn po kom., uvezana s mekom koricom ljepljenom, platificirana. 1 komad - 1000 komada. Printa obostrano u istom prolazu. Digitalci ...

Eto... cijena tiskanja karte je, dakle, beznačajna

Ustvari, Kobler, bolje ti je da ne šutiš

Da, da. Kad se već bavimo industrijskom špijunažom - ja bih radije doznao koliko prodavačica i njihovih kontrolora + šefova postoji u AT. Plus brojno stanje kompletnog kompleksa bakula. Mislim da tamo, za ljubav "prodaje šarenih papirića na malo" parazitira cijela osrednja firma. Nju bi se dalo eliminirati gašenjem te djelatnosti i preregistracijom AT u usluge prijevoza putnika, al' zapravo.

Ti sad ovdje govoriš da na prodaji radi "jedna mala firma", a onog časa kad budeš stajao u fili za kupit mjesečnu kartu onda ćeš proklinjat zašto na šalterima radi tako malo ljudi. Bakula ima oko 20, i to je ništa s obzirom da ih je prije bilo oko 50-ak. To nije profitabilno radno mjesto, al je moje mišljenje da ipak donosi neke koristi, i trebalo bi ih definitivno bit više. Al ne da se sad zapošljavaju novi, nego da se preraspodjelom ukinu izmišljena radna mjesta, ljudima se ponudi da mogu ić u kontrolu ili doviđenja. Isto tako mislim da nebi bilo neizvedimo da nekolicina ljudi iz kontrole od 28. pa do 05. u mjesecu radi na prodaji karata, ali to je već mješanje sektora, a to je u troleju sa-jns fikšn. Sad je sranje kad vozač iz prigrada ide jednu smjenu napravit u grad, obratno je pak mišn imposibl, a kamoli da neko iz pravne, kadrovske, općih poslova ili kontrole ide 5 dana prodavat karte.

Eto, oko prvog u mjesecu dosta ljudi iz uprave i garaže dođu u bakule, razlog je taj da natjeraju putnike da kupe pokaznu za taj mjesec a ne da kažu "Pa u vašem pravilniku piše da se kartom od prošlog mjeseca mogu vozit do 10-tog u ovom mjesecu".
Glede ovih koji su kao tehnički višak ili zbog bolesti prešli u bakule; neki zadrže svoj stari (u pravilu veći koeficjent) dok neki dobiju manji (onaj od bakula).

Stvorio se također i novi problem, odnosno još nije, ali oće vrlo brzo. Invalidske penzije se više ne stiču tako lako ko prošlih godina, a osim što su se tempo i način života bitno promjenili, veliki utjecaj na to ima i stresni posao. Bilo fizički ili psihički. Puno vozača ostaje bez "D" kategorije puno prije nego su stekli uvjete za mirovinu. I tad više nemogu obavljat svoj posao, a poslodavac im je dužan osigurat drugo radno mjesto. Dosad su to bila poluizmišljena radna mjesta tipa baterista (akumulatorska stanica), čovjek koji mjenja tahograf listiće, portir, noćni stražar na terminalu, to sve skupa je bilo možda 20 i nešto ljudi. Sad se ukida kontejner s listićima (sami ćemo mjenjat i vodit vlastitu evidenciju i arhivu o taho listićima), portiri će bit, ali ne naši nego neka security firma, bateriste odavno nema, broj mehaničara u smjeni se bitno smanjio..... i još k tome 15-ak vozača je na dugotrajnom bolovanju s kojeg se više neće vratit kao vozači, al će se vratit. Šta sad s tim ljudima!? A da im ponudiš radno mjesto u kontroli to je ispod njihovim kriterija, nema šanse da idu u bakule. Iako bi pola grada dal mali prst da se mogu zaposlit u troleju ko bakule. Moje je mišljenje da 80% radih mjesta u administraciji mogu vodit ljudi koji su pred penziju. Zašto obračun radnih naloga moraju vodit 4 našminkane pičkice od 30-ak godina, kad isto to može radit šofer koji je ostao bez vozačke usljed svoje invalidnosti. Daleko od toga da bilo ko može radit bilo šta, al ruku na srce, mjesečni obračun sati po vozaču, radne naloge i ostala slična radna mjesta može stvarno radit bilo tko

Nadovezao bih se na kolegu Np-a; tu su još i oni koji rade na informacijama (također bivši vozači koji su ostali bez kategorije). Trenutno ih je 4 a ponekad se dogodi da su 3 na bolovanju a 1 na godišnjem pa se prometnik javlja na telefon. Ne znam dali je njima ostao koeficjent vozača ali znam da oni vozači koji završe u bakulama u pravilu izgube koeficjent vozača (2,20) i dobiju koeficjent bakule (1,80), stim da nemaju noćnog rada, onično ne rade i nedjeljom; dakle još jedan minus, nemaju dodatak na prekidnu (koji je gotovo zanemariv), monotral, gradske linije, proviziju karata pa ti je brata bratu 2000 kun manja plata

Pa ki je uopće va kontroli da je prije bil vozač? Jedino Branko ča je vozil Novokračine nakon ča mu se izjalovila PTSP penzija pa je ostal bez sih kategorij osim "B". Realno gledajući to je socijalistička ostavština i budi sretan da uopće imaš kamo ić radit u istoj firmi. Nemožeš ti pijan past s motora i onda tražit bolje radno mjesto. Profesionalna oboljenja su nešto sasvim drugo i tu treba imat obzira prema ljudima, i obično tako i bude.

Da, onaj ča je pobral semafor Bil je i poštar i kovacz neko vreme,
Onaj ča su ga z busa morali vadit van jer je bil drven? Dobro, čovek se izlječil i sad ne pije i vratili su ga vozit, dok je bil na informacijan imel je koeficjent čistaćice! Šemso je zbog kičme išal va bakule ali mu je ostal koeficjent i to uz jedvite jade!
Brane, Jere i Specijalac imaju 2,20 a za Čokota ne znan.
Takvih primjera sigurno ima još....
Ne znam kako je točno zakonski rješeno ali mislim da ako oboliš poslodavac ti je dužan naći prikladno radno mjesto za istu plaću.
Ča da sad nas 20 fini va Lopači?

Nakon slučaja s nabavom goriva za državnu kompaniju Autocesta Rijeka – Zagreb, Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave prijavljen je još jedan slučaj u kojem se sumnja da je bilo nezakonitog pogodovanja riječkoj naftnoj kompaniji Europetrol. Radi se o natječaju za nabavu 4,7 milijuna litara eurodizela koji je raspisao riječki javni prijevoznik Autotrolej. Kao i u slučaju ARZ-a, o kojem je Nacional pisao prije nekoliko tjedana, i ovdje je na kraju prihvaćena ponuda Europetrola, iako nije bila najpovoljnija, dok su ostale ponude tvrtki Ina, Lukoil i Petrol Hrvatska odbačene na temelju spornih uvjeta koji su u natječaju raspisani. To se posebno odnosi na ponudu ruske kompanije Lukoil, koja je financijski bila najpovoljnija. Za navedenu robu Lukoil je tako ponudio cijenu od 34.287.111 kuna, što je bila oko 180 tisuća kuna niža cijena od druge najniže ponude, one riječkog Europetrola.

Ipak, Lukoilova ponuda na kraju je proglašena nevažećom, i to zbog dva besmislena razloga. Prvi je taj što tvrtka u svojoj izjavi koja služi kao dokaz o nekažnjavanosti ponuditelja ima samo taksativno naveden članak zakona na kojem se izjava temelji, umjesto da je tekst tog članka bio taksativno citiran.

Drugi razlog odbijanja Lukoilove ponude još je čudniji. Naime, mjerodavne osobe u Autotroleju zaključile su kako je ruska tvrtka priložila neispravno ispunjeni troškovnik ponude, jer nije u skladu s uputama iznos kunskog rabata na cijenu izrazila brojkom zaokruženom na tri decimale. Radi se o potpuno besmislenom zahtjevu, s obzirom na to da se kuna sastoji od 100 lipa, pa svaki financijski iznos u lipama može biti prikazan najviše u dvije decimale. Ipak, upravo zbog takvog razloga odbijena je povoljnija ponuda Lukoila i prihvaćena skuplja ponuda Europetrola, pa se može zaključiti kako će zbog nepostojeće decimale to gorivo riječke porezne obveznike koštati 180 tisuća kuna više nego što je trebalo.

Zbog toga će biti zanimljivo vidjeti kakva će biti odluka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, osobito s obzirom na to da se radi o drugom sličnom slučaju u koji je u kratkom vremenu uključena ista tvrtka. Naime, državna kompanija Autocesta Rijeka – Zagreb prošlog je mjeseca izravnom pogodbom dodijelila 2,2 milijuna kuna vrijedan posao riječkoj tvrtki Europetrol, unatoč činjenici da je ta tvrtka na javnom natječaju ponudila najveću cijenu. Riječ je o ugovoru za dobavu 180 tisuća litara goriva eurodizel, a Europetrol, tvrtka u suvlasništvu slovenskog Petrola i riječkog poduzetnika Joze Kalema, posao je dobio nakon što su manipulacijama u uvjetima natječaja iz konkurencije izbačene praktički sve ostale vodeće tvrtke za trgovinu naftnim derivatima u Hrvatskoj, uključujući i državnu naftnu kompaniju Inu. Unatoč tome što su čelni ljudi ARZ-a u spornom natječaju očito pogodovali jednoj tvrtki, cijeli proces obavljen je u skladu sa zakonskim odredbama.

Naime, svaki ponuđač je uz uobičajene dokaze pravne i tehničke sposobnosti morao dokazati i da tijekom protekle tri godine nije poslovao s gubitkom. Riječ je o potpuno neuobičajenom zahtjevu, osobito s obzirom na činjenicu da je zbog globalne recesije i naglog pada cijena nafte krajem 2008. godine većina svjetskih naftnih kompanija poslovala s gubitkom. Ipak, tako su kao potencijalni ponuđači eliminirane gotovo sve veće naftne kompanije koje posluju u Hrvatskoj, od Ine, preko Crobenza i Lukoila, do austrijskog OMV-a, a praktički jedina tvrtka koja ima potrebne reference te pozitivnu bilancu tijekom posljednje tri godine je Europetrol.

Sve prigovore na zakonitost tog postupka Državna komisija za kontrolu javne nabave je odbacila, no pitanje je kakav će stav zauzeti sad kad postoje ozbiljne indicije kako pogodovanje javnih poduzeća Europetrolu nije iznimka nego uhodana praksa, prenosi tjednik Nacional.

RijekaDanas.com
.................................................................................................................
Boldao sam razloge (a neš ti razloga) koji će nas koštat 180.000 kn, ali cijeli tekst je vrlo zanimljiv. Zanima me samo tko je i koliku proviziju stavio u džep. Ma, nema veze, ionako ćemo to mi ovce sve platit.