Da se podsjetimo
+15
Thommo
borna
klek
NP-549
inflameswetrust
kiki273
ICE-3M
portos
Silver
noone
Jean
DD
Pfaff
Narcis
Damir
19 posters
Stranica 5 / 10. • 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10
Pogledajte Zemlju kao nikad do sada
James Tyrwhitt-Drake iskoristio je snimke ruskog satelita Elektro-L kako bi napravio vrhunski time-lapse video materijal u nevjerojatnoj kvaliteti. Elektro-L pripada novoj generaciji meteoroloških satelita, a opremljen je najmodernijom opremom. Geostacionarni satelit je u mogućnosti snimiti sliku od 11.136 puta 11.136 piksela svakih pola sata u vidljivom i infracrvenom spektru
'Snimke su uređene kako bi se istaknuli detalji, a infracrveni kanal je prebačen u zelenu, kako bi se bolje prikazala vegetacija. Snimke su smanjene za 50 posto, određene nepravilnosti uklonjene ručno, a smetnje djelomično popravljene kada bi kamera bila okrenuta prema Suncu. Animacija je renderirana za YouTube 4K UHD razlučivost od 3.840 puta 2.160 piksela', navodi Tyrwhitt-Drake u opisu videa dodavši kako je na zahtjev dostupna i izvorna datoteka s animacijom u razlučivosti od 5.568 piksela puta 5.568 piksela.
Autor ovog uratka je odlučio odgovoriti na neka od pitanja u komentarima, poput onog uobičajenog 'Zašto se ne vide svjetla gradova, Sunce i ostale zvijezde?'. 'Gradska svjetla nisu vidljiva je su tisućama puta slabija nego je to odsjaj sunčevih zraka od Zemlju', piše Tyrwhitt-Drake. 'Da je kamera toliko osjetljiva da snimi ta svjetla, Zemlja bi bila preeksponirana. Sunce se pak ne vidi jer su u igri različiti mehanizmi kojima se senzor kamere štiti od izravnog zračenja. Ta ista maska onemogućava i prikaz zvijezda, iako i one vjerojatno ne bi bile dovoljno svijetle za prikaz na snimci.'
Snimke koje je iskoristio autor napravljene su u razdoblju od 15. do 19. svibnja 2011. godine. Bez daljeg odgađanja slijedi video, kojeg vrijedi pogledati i na uobičajenim Full HD ekranima - iako je pravi dragulj vidljiv tek na 4K modelima:
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
'Zelena' energija za turistički raj
Mali kanarski otok El Hierro na najboljem je putu da postane neovisan o nafti - i to uz pomoć vode i vjetra. Na rafiniran tehnički način generira se "zelenu energiju". To je model za budućnost.
Da bi iz srca Europe uopće stigli na otočić El Hierro, na kojem živi oko 10.000 ljudi, potrebno je puno fosilnih energenata. Najprije se leti avionom, a onda treba presjesti u manju letjelicu ili trajekt. I konačno ste na El Hierru, najzapadnijem kanarskom otoku, koji se nalazi usred Atlantika, 1.000 kilometara udaljen od europskog kopna. El Hierro je bio posljednji "komadić" Europe koji je Kolumbo vodio svojim očima prije nego što je otkrio Ameriku.
Kroz turbine voda stiže do spremnika na vulkanu
El Hierro je danas dio Španjolske, iako putovanje do njega zna potrajati i 12 sati. To je vrijeme koje je donedavno bilo potrebno dizelaškim tankerima da prevale put. Svake se godine brodovima s kontinenta na otok prebacivalo oko 6.600 tona dizela. Skup i ne baš ekološki pothvat. Alternativa bi bila struja s kopna. No, za električne vodove je morsko tlo pod vodom oko vulkanskog otoka jednostavno previše nemirno, a voda preduboka.
Dizel za struju
U ljeto 2014. El Hierro je zato prešao na "zelenu energiju" i postao prvi otok na svijetu koji svu potrebnu energiju proizvodi sam, otok koji uopće ne "uvozi" energiju. Korištenjem snage vode i vjetra otočanima je uspjelo postati u potpunosti neovisnima o fosilnim izvorima energije.
Vjetroelektrane profitiraju od atlantskih pasata na kanarskim otocima. Kad opadne potrošnja električne energije, npr. tijekom noćnih sati, višak energije dobivene snagom vjetra koristi se za dobivanje energije iz vode. Vodu se pumpa iz spremnika u moru i prebacuje u bazen na vulkanu. Kad vlada zatišje vodu se "gura" kroz turbine niz brdo - i tako se ponovno proizvodi struja.
"Zelenih" otoka ima svugdje: Tokelau, sićušni otočić u južnom Pacifiku i danski otok Samso također "pokrivaju" svoje energetske potrebe iz obnovljivih izvora. Ali i jedan i drugi otok bili su i ranije priključeni na strujnu mrežu, El Hierro je pak svoju energetsku transformaciju realizirao s "nule".
Idealni uvjeti
Pet ogromnih vjetrenjača, raspoređenih na velikom vulkanu usred otoka, svojim kapacitetom od 48 gigawatt-sati generiraju struju za cijeli El Hierro. "Visoke su 64 metra. Bila je to logistička noćna mora prebaciti ih na otok, a onda i postaviti na brdo", smije se Juan Manuel Quintero. Inženjer je član uprave vejtroparka "Gorona del Viento". "Vjetrenjače smo podijelili u tri segmenta i dopremili smo ih u tri različite luke", priča Quintero. "Za transport smo morali proširiti ceste!"
Senzori se pobrinu da već nakon pet sekundi zatišja vjetra počinje raditi pumpa. Stanovnici otoka upće ni ne primijeti promjenu, žarulje i dalje svijetle normalno. Sustav je relativno jednostavan. 24 sata na dan ga nadziru dva inženjera. "Jedinstven je", smatra Quintero: "Svaki od njih se već koristi, ali do sada nitko nije kombinirao vodu i vjetar." Vjetrenjače i vodene turbine su već postojale, objašnjava on i dodaje da je jedina inovativna stvar bila "spajanje dva sustava".
Investicija u budućnost
Španjolska vlada, lokalno sveučilište i španjolska elektroprivreda u projekt su investirali ukupno 90 milijuna eura. Vjetropark "Gorona del Viento" je bio jedan od posljednjih "blagoslovljenih" projekata španjolske vlade prije nego što je Madrid u jeku gospodarske krize prije dvije godine "srezao" sve subvencije za izgradnju sustava eksploatacije obnovljivih izvora energije.
Predsjednik otoka Alpidio Armas žali se da puno ljuti napušta El Hierro. Ljudi koji su rođeni na otoku krenuli su u smjeru Europe i Amerike, u potrazi za poslom i boljim životom, daleko od vjetrovitog, grubog otoka. Energetska revolucija mogla bi biti razlog za povratak na otok, nada se šef otočke vlade. Svi sad imaju razloga biti ponosno na svoj tok, dodaje Armas: "Kad uključe svjetlo, automatski pomisle na vjetrenjače i možda na to da energija potječe odavde, a ne iz konvencionalnih izvora."
Većina žitelja otoka, čini se, podržavaju projekt, iako energetski novitet još ne utječe na smanjenje računa za struju. Svejedno odakle je struja, u Španjolskoj svi plaćaju istu, nacionalnu tarifu. Ipak vlada u Madridu štedi: zahvaljujući uštedi goriva za prijevoz dizela na otok, godišnje je to oko dva milijuna eura. U kalkulaciju su uračunati troškovi gradnje i održavanja vjetrenjača.
Vjetrenjače su visoke 64 metra
Gonzalo Escribano, energetski sručnjak iz madridskog "Real Instituto Elcano" upozorava na još jednu činjenicu: "Koliko ćemo plaćati za naftu za 20 godina? To ne znamo,ali znamo da će i za 20 godina biti vjetra na Kanarima". Stručnjaci kažu da je ekološka bilanca ide u prilog projekta: smanjenjem potrošnje od oko 40.000 barela nafte, godišnje se u atmosferu ne emitira 20.000 tona ugljičnog dioksida.
Sljedeći korak se već planira: šef vlade na El Hierru do 2020. sva vozila želi "prebaciti" na električni pogon.
Članak sa DW
Da bi iz srca Europe uopće stigli na otočić El Hierro, na kojem živi oko 10.000 ljudi, potrebno je puno fosilnih energenata. Najprije se leti avionom, a onda treba presjesti u manju letjelicu ili trajekt. I konačno ste na El Hierru, najzapadnijem kanarskom otoku, koji se nalazi usred Atlantika, 1.000 kilometara udaljen od europskog kopna. El Hierro je bio posljednji "komadić" Europe koji je Kolumbo vodio svojim očima prije nego što je otkrio Ameriku.
Kroz turbine voda stiže do spremnika na vulkanu
El Hierro je danas dio Španjolske, iako putovanje do njega zna potrajati i 12 sati. To je vrijeme koje je donedavno bilo potrebno dizelaškim tankerima da prevale put. Svake se godine brodovima s kontinenta na otok prebacivalo oko 6.600 tona dizela. Skup i ne baš ekološki pothvat. Alternativa bi bila struja s kopna. No, za električne vodove je morsko tlo pod vodom oko vulkanskog otoka jednostavno previše nemirno, a voda preduboka.
Dizel za struju
U ljeto 2014. El Hierro je zato prešao na "zelenu energiju" i postao prvi otok na svijetu koji svu potrebnu energiju proizvodi sam, otok koji uopće ne "uvozi" energiju. Korištenjem snage vode i vjetra otočanima je uspjelo postati u potpunosti neovisnima o fosilnim izvorima energije.
Vjetroelektrane profitiraju od atlantskih pasata na kanarskim otocima. Kad opadne potrošnja električne energije, npr. tijekom noćnih sati, višak energije dobivene snagom vjetra koristi se za dobivanje energije iz vode. Vodu se pumpa iz spremnika u moru i prebacuje u bazen na vulkanu. Kad vlada zatišje vodu se "gura" kroz turbine niz brdo - i tako se ponovno proizvodi struja.
"Zelenih" otoka ima svugdje: Tokelau, sićušni otočić u južnom Pacifiku i danski otok Samso također "pokrivaju" svoje energetske potrebe iz obnovljivih izvora. Ali i jedan i drugi otok bili su i ranije priključeni na strujnu mrežu, El Hierro je pak svoju energetsku transformaciju realizirao s "nule".
Idealni uvjeti
Pet ogromnih vjetrenjača, raspoređenih na velikom vulkanu usred otoka, svojim kapacitetom od 48 gigawatt-sati generiraju struju za cijeli El Hierro. "Visoke su 64 metra. Bila je to logistička noćna mora prebaciti ih na otok, a onda i postaviti na brdo", smije se Juan Manuel Quintero. Inženjer je član uprave vejtroparka "Gorona del Viento". "Vjetrenjače smo podijelili u tri segmenta i dopremili smo ih u tri različite luke", priča Quintero. "Za transport smo morali proširiti ceste!"
Senzori se pobrinu da već nakon pet sekundi zatišja vjetra počinje raditi pumpa. Stanovnici otoka upće ni ne primijeti promjenu, žarulje i dalje svijetle normalno. Sustav je relativno jednostavan. 24 sata na dan ga nadziru dva inženjera. "Jedinstven je", smatra Quintero: "Svaki od njih se već koristi, ali do sada nitko nije kombinirao vodu i vjetar." Vjetrenjače i vodene turbine su već postojale, objašnjava on i dodaje da je jedina inovativna stvar bila "spajanje dva sustava".
Investicija u budućnost
Španjolska vlada, lokalno sveučilište i španjolska elektroprivreda u projekt su investirali ukupno 90 milijuna eura. Vjetropark "Gorona del Viento" je bio jedan od posljednjih "blagoslovljenih" projekata španjolske vlade prije nego što je Madrid u jeku gospodarske krize prije dvije godine "srezao" sve subvencije za izgradnju sustava eksploatacije obnovljivih izvora energije.
Predsjednik otoka Alpidio Armas žali se da puno ljuti napušta El Hierro. Ljudi koji su rođeni na otoku krenuli su u smjeru Europe i Amerike, u potrazi za poslom i boljim životom, daleko od vjetrovitog, grubog otoka. Energetska revolucija mogla bi biti razlog za povratak na otok, nada se šef otočke vlade. Svi sad imaju razloga biti ponosno na svoj tok, dodaje Armas: "Kad uključe svjetlo, automatski pomisle na vjetrenjače i možda na to da energija potječe odavde, a ne iz konvencionalnih izvora."
Većina žitelja otoka, čini se, podržavaju projekt, iako energetski novitet još ne utječe na smanjenje računa za struju. Svejedno odakle je struja, u Španjolskoj svi plaćaju istu, nacionalnu tarifu. Ipak vlada u Madridu štedi: zahvaljujući uštedi goriva za prijevoz dizela na otok, godišnje je to oko dva milijuna eura. U kalkulaciju su uračunati troškovi gradnje i održavanja vjetrenjača.
Vjetrenjače su visoke 64 metra
Gonzalo Escribano, energetski sručnjak iz madridskog "Real Instituto Elcano" upozorava na još jednu činjenicu: "Koliko ćemo plaćati za naftu za 20 godina? To ne znamo,ali znamo da će i za 20 godina biti vjetra na Kanarima". Stručnjaci kažu da je ekološka bilanca ide u prilog projekta: smanjenjem potrošnje od oko 40.000 barela nafte, godišnje se u atmosferu ne emitira 20.000 tona ugljičnog dioksida.
Sljedeći korak se već planira: šef vlade na El Hierru do 2020. sva vozila želi "prebaciti" na električni pogon.
Članak sa DW
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Re: Da se podsjetimo
Od ljeta 2015 ovakove mašine će patrolirati RH autoputevima. Nadam se da su unajmili i Semira Gerhana...
Damir- Broj postova : 3323
Lokacija : Rijeka
Registration date : 24.01.2011
Re: Da se podsjetimo
Da, uvijek sam se pitao čemu služe ti presretači? U praksi to znači da umjesto jednog luđaka na cesti imaš dva...Damir je napisao/la:Od ljeta 2015 ovakove mašine će patrolirati RH autoputevima. Nadam se da su unajmili i Semira Gerhana...
______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.
Pfaff- Administrator
- Broj postova : 11476
Age : 76
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008
Re: Da se podsjetimo
Ako budu ovako uočljivo obojani OK.....do sada su bili obično crni i bez oznaka.
Jako su voljeli priljepiti se za nekoga pa ga natjerati u prekršaj (i na meni su to par puta pokušali no nisu uspjeli jer sam zapazio razne dodatne
"stvarčice" oko retrovizora ili napred u maski).
Smatram da je tolerantnih 140 sasvim dovoljno za dužu vožnju, jedino koji puta volim na dugačkim uzbrdicama prema Ri potegnuti do 200 da se
vidi što može BMW
Jako su voljeli priljepiti se za nekoga pa ga natjerati u prekršaj (i na meni su to par puta pokušali no nisu uspjeli jer sam zapazio razne dodatne
"stvarčice" oko retrovizora ili napred u maski).
Smatram da je tolerantnih 140 sasvim dovoljno za dužu vožnju, jedino koji puta volim na dugačkim uzbrdicama prema Ri potegnuti do 200 da se
vidi što može BMW
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Njemački parlament usvojio je zakon o naplati vinjeta na svim njemačkim cestama i autocestama koji stupa na snagu prvog dana 2016.
Cestarina bi se trebala naplaćivati svim korisnicima autocesta i saveznih cesta i trebala bi u prosjeku koštati 74 eura godišnje, piše Deutche Welle
Vinjete variraju s obzirom na količinu ispušnih plinova koje emitiraju automobili. Tako najjeftinija vinjeta stoji pet eura i vrijedi deset dana, ali isto tako za automobil je moguće platiti i do 15 eura za to razdoblje. Dvomjesečna vinjeta stajat će oko 30 eura, a godišnja oko 150 eura. Odlučeno je da će se vinjete primjenjivati na svim njemačkim cestama kako ne bi bilo skretanja vožnje na besplatne pravce.
Za vlasnike vozila stranih tablica, cestarina se neće naplaćivati na saveznim cestama, kako se ne bi omelo promet na područjima uz granicu.
Vlasnik u Njemačkoj registriranog automobila troškove cestarine će dobiti nadoknađene smanjenim poreza za vozilo, što znači da će cestarinu plaćati samo vozači automobila sa stranim registarskim tablicama.
/t.portal hr/
Vinjete variraju s obzirom na količinu ispušnih plinova koje emitiraju automobili. Tako najjeftinija vinjeta stoji pet eura i vrijedi deset dana, ali isto tako za automobil je moguće platiti i do 15 eura za to razdoblje. Dvomjesečna vinjeta stajat će oko 30 eura, a godišnja oko 150 eura. Odlučeno je da će se vinjete primjenjivati na svim njemačkim cestama kako ne bi bilo skretanja vožnje na besplatne pravce.
Za vlasnike vozila stranih tablica, cestarina se neće naplaćivati na saveznim cestama, kako se ne bi omelo promet na područjima uz granicu.
Vlasnik u Njemačkoj registriranog automobila troškove cestarine će dobiti nadoknađene smanjenim poreza za vozilo, što znači da će cestarinu plaćati samo vozači automobila sa stranim registarskim tablicama.
/t.portal hr/
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Oldtimeri oduševili na riječkom Korzu
Video
Info o video prilogu:
9. međunarodni susret Oldtimer Auto Rally Rijeka 2015. na kojem sudjeluje 40-ak vozila iz Hrvatske, Italije, Slovenije Austrije i Nizozemske. Kolona se zaustavila na Korzu odakle kreću na vožnju po mjestima Županije. Rally završava na automotodromu Grobnik. Video: Goran Kovačić/PIXSELL
Zar je moguće da to nitko iz Ri nije slikao?
Info o video prilogu:
9. međunarodni susret Oldtimer Auto Rally Rijeka 2015. na kojem sudjeluje 40-ak vozila iz Hrvatske, Italije, Slovenije Austrije i Nizozemske. Kolona se zaustavila na Korzu odakle kreću na vožnju po mjestima Županije. Rally završava na automotodromu Grobnik. Video: Goran Kovačić/PIXSELL
Zar je moguće da to nitko iz Ri nije slikao?
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Re: Da se podsjetimo
Kad je to uopće bilo ? Danas ne sigurno
NP-549- Moderator
- Broj postova : 2442
Lokacija : Hreljin
Registration date : 15.03.2008
Re: Da se podsjetimo
Pronašao sam datum objave- današnji je! vidi
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Ovo su najgore dionice Jadranske magistrale
Hrvatski autoklub javnosti je predstavio rezultate EuroRAP (European Road Assesment Programme, Europski program procjene cesta) istraživanja razine rizika Jadranske turističke ceste (državne ceste D 8 ili Jadranske magistrale), provedenog u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti i uz pokroviteljstvo Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Situacija je, najblaže rečeno, katastrofalna
Istraživanje sigurnosti, provedeno koncem 2014. i početkom 2015. pokazalo je kako više od dvije trećine dionica na Jadranskoj magistrali ne zadovoljava minimalni međunarodno prihvaćeni RPS (Road Protection Score) sigurnosni standard od tri zvjezdice jer su ocijenjene sa preniskih dvije zvjezdice. Prema EuroRap sustavu ocjenjivanja jedna zvjezdica označava visoki rizik, a pet nizak.
Testiranje sigurnosti i digitalnu video snimku svih 643 kilometara od granice s Slovenijom do granice s Crnom Gorom je napravio Hrvatski autoklub s Fakultetom prometnih znanosti. Na predstavljanju rezultata predložene su i konkretne mjere – njih 27, za čiju je primjenu i saniranje opasnih dionica na Jadranskoj magistrali potrebno oko 311 milijuna kuna. Istaknuto je i kako se, ukoliko ne dođe do saniranja, može očekivati kako će tijekom sljedećih 20 godina na Jadranskoj magistrali doći do 2082 prometne nesreće sa smrtnim i težim ozljedama.
Mr.sc. Krešimir Viduka iz Hrvatskog autokluba rekao je u da Europskoj uniji na 100.000 stanovnika prosječno pogiba 5,1 osoba a naša zemlja je sa 7,3 poginule osobe na 23. mjestu. Naglasio je da je tijekom godina zabilježen pad broja poginulih tako da je prošle godine u Hrvatskoj poginulo 308 osoba, no cilj je da se do 2020. taj broj smanji na 213.
Dr.sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti kazao je kako su rezultati istraživanja očekivani jer je cesta projektirana prije 50-ak godina te se elementi njene cestovne infrastrukture ne mogu nositi sa zahtjevima modernog prometa, posebice kad je riječ o zaštiti vozila u prometu. 'Željeli bismo da se najopterećeniji dijelovi te ceste podignu na razinu od minimalno tri zvjezdice koje jamče dosta visok stupanj sigurnosti', istaknuo je dr.sc. Ševrović dodavši 'kako će cjelovita analiza biti poslana svim relevantnim domaćim institucijama, a dostupna je i svim upraviteljima ceste koji je mogu koristiti kao argument u pronalaženju sredstava u Hrvatskoj i EU, koja bi se investirali u cestu'. Isto tako, rezultati su dostupni i svim zainteresiranim građanima uz prijavu na aplikaciju koju je izradio Fakultet prometnih znanosti
Navodeći primjere, dr.sc. Ševrović ukazao je kako je dionica od Novog Vinodolskog do Zadra ocijenjena jednom zvjezdicom (visoki rizik). No, taj dio ceste nije jako opterećen prometom ali zaštitni elementi poput zaštitnih ograda nisu na razini na kojoj bi trebali biti za brzine kojima se odvija promet. Te su brzine ponegdje i na razini 90 kilometara na sat a sve brzine veće od 70 kilometara na sat su rizične te ne doprinose većoj protočnosti prometa.
Kao primjer nesigurne ceste dr.sc. Ševrović naveo je dionicu od Senja do Stinice, koja je također ocijenjena visokorizičnom. Dijelovi ceste na toj dionici su bez zaštitne ograde ili su samo oko metar od okomitog i opasnog stijenja, ili provalija rekao je.
S prihvatljivih tri do četiri zvjezdice ocijenjeni su dijelovi obilaznice oko Splita te brza cesta Trogir - Solin, ali, kazao je, to su novije prometnice.
Dr.sc. Ševrović je naglasio kako se uložena kuna ili euro barem četvrerostruko vraća u nekoliko godina kroz sigurnost cestovnog prometa, to jest manji broj prometnih nesreća te manji broj ozlijeđenih ili smrtno stradalih sudionika u cestovnom prometu. Kao primjer naveo je Podravsku magistralu (D 2), na kojoj je 2010. napravljeno EuroRAP istraživanje nakon kojeg su dijelovi ceste sanirani. Ponovljenom analizom te ceste uočen je pozitivni pomak na cesti vidljiv u ocjenama razine sigurnosti dionica ali i smanjenju broja nesreća i stradalih sudionika u cestovnom prometu rekao je.
Nakon predstavljanja rezultata istraživanja sigurnosti glavni tajnik HAK-a Zvonko Šmuk i dekan Fakulteta prometnih znanosti dr.sc. Ernest Bazijanac potpisali su i Ugovor o sljedećem sličnom istraživanju za Dalmatinu (A1) na dionici Bosiljevo - Ploče i državnu cestu D27 (Gračac- Maslenica).
Više informacija o predstavljanju rezultata istraživanja dostupno je na ovom linku, a na ovom pak možete saznati više informacija o EuroRAP-u.
HAK je ocjene svih istraženih dionica uvrstio i na svoju interaktivnu internetsku kartu map.hak.hr.
tportal.hr
Karta- link
Pdf je na linku
Istraživanje sigurnosti, provedeno koncem 2014. i početkom 2015. pokazalo je kako više od dvije trećine dionica na Jadranskoj magistrali ne zadovoljava minimalni međunarodno prihvaćeni RPS (Road Protection Score) sigurnosni standard od tri zvjezdice jer su ocijenjene sa preniskih dvije zvjezdice. Prema EuroRap sustavu ocjenjivanja jedna zvjezdica označava visoki rizik, a pet nizak.
Testiranje sigurnosti i digitalnu video snimku svih 643 kilometara od granice s Slovenijom do granice s Crnom Gorom je napravio Hrvatski autoklub s Fakultetom prometnih znanosti. Na predstavljanju rezultata predložene su i konkretne mjere – njih 27, za čiju je primjenu i saniranje opasnih dionica na Jadranskoj magistrali potrebno oko 311 milijuna kuna. Istaknuto je i kako se, ukoliko ne dođe do saniranja, može očekivati kako će tijekom sljedećih 20 godina na Jadranskoj magistrali doći do 2082 prometne nesreće sa smrtnim i težim ozljedama.
Mr.sc. Krešimir Viduka iz Hrvatskog autokluba rekao je u da Europskoj uniji na 100.000 stanovnika prosječno pogiba 5,1 osoba a naša zemlja je sa 7,3 poginule osobe na 23. mjestu. Naglasio je da je tijekom godina zabilježen pad broja poginulih tako da je prošle godine u Hrvatskoj poginulo 308 osoba, no cilj je da se do 2020. taj broj smanji na 213.
Dr.sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti kazao je kako su rezultati istraživanja očekivani jer je cesta projektirana prije 50-ak godina te se elementi njene cestovne infrastrukture ne mogu nositi sa zahtjevima modernog prometa, posebice kad je riječ o zaštiti vozila u prometu. 'Željeli bismo da se najopterećeniji dijelovi te ceste podignu na razinu od minimalno tri zvjezdice koje jamče dosta visok stupanj sigurnosti', istaknuo je dr.sc. Ševrović dodavši 'kako će cjelovita analiza biti poslana svim relevantnim domaćim institucijama, a dostupna je i svim upraviteljima ceste koji je mogu koristiti kao argument u pronalaženju sredstava u Hrvatskoj i EU, koja bi se investirali u cestu'. Isto tako, rezultati su dostupni i svim zainteresiranim građanima uz prijavu na aplikaciju koju je izradio Fakultet prometnih znanosti
Navodeći primjere, dr.sc. Ševrović ukazao je kako je dionica od Novog Vinodolskog do Zadra ocijenjena jednom zvjezdicom (visoki rizik). No, taj dio ceste nije jako opterećen prometom ali zaštitni elementi poput zaštitnih ograda nisu na razini na kojoj bi trebali biti za brzine kojima se odvija promet. Te su brzine ponegdje i na razini 90 kilometara na sat a sve brzine veće od 70 kilometara na sat su rizične te ne doprinose većoj protočnosti prometa.
Kao primjer nesigurne ceste dr.sc. Ševrović naveo je dionicu od Senja do Stinice, koja je također ocijenjena visokorizičnom. Dijelovi ceste na toj dionici su bez zaštitne ograde ili su samo oko metar od okomitog i opasnog stijenja, ili provalija rekao je.
S prihvatljivih tri do četiri zvjezdice ocijenjeni su dijelovi obilaznice oko Splita te brza cesta Trogir - Solin, ali, kazao je, to su novije prometnice.
Dr.sc. Ševrović je naglasio kako se uložena kuna ili euro barem četvrerostruko vraća u nekoliko godina kroz sigurnost cestovnog prometa, to jest manji broj prometnih nesreća te manji broj ozlijeđenih ili smrtno stradalih sudionika u cestovnom prometu. Kao primjer naveo je Podravsku magistralu (D 2), na kojoj je 2010. napravljeno EuroRAP istraživanje nakon kojeg su dijelovi ceste sanirani. Ponovljenom analizom te ceste uočen je pozitivni pomak na cesti vidljiv u ocjenama razine sigurnosti dionica ali i smanjenju broja nesreća i stradalih sudionika u cestovnom prometu rekao je.
Nakon predstavljanja rezultata istraživanja sigurnosti glavni tajnik HAK-a Zvonko Šmuk i dekan Fakulteta prometnih znanosti dr.sc. Ernest Bazijanac potpisali su i Ugovor o sljedećem sličnom istraživanju za Dalmatinu (A1) na dionici Bosiljevo - Ploče i državnu cestu D27 (Gračac- Maslenica).
Više informacija o predstavljanju rezultata istraživanja dostupno je na ovom linku, a na ovom pak možete saznati više informacija o EuroRAP-u.
HAK je ocjene svih istraženih dionica uvrstio i na svoju interaktivnu internetsku kartu map.hak.hr.
tportal.hr
Karta- link
Pdf je na linku
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Re: Da se podsjetimo
Ne znam, godinama vozim "Jadranskom magistralom" i nikad nisam imao nikakvih problema. Pogotovo u zadnjih par godina otkako su sredili par zavoja i obnovili asfalt. Imam blago neugodni osjećaj da ovo izvješće kreće s pretpostavkom da budale treba štititi od njih samih. Čemu kočiti darvinijanski proces? Voziš više od ograničenja koje piše? Hja, majstore, obavijestit ćemo najbližu rodbinu...
Mogu se složiti da ima nelogičnih bedastoća, pogotovo sa eksponencijalnom multiplikacijom tzv. naseljenih mjesta duž ceste i ograničenja brzine zbog priključenja svih mogućih cestuljaka na glavnu prometnicu (primjer: potez Kraljevica - Crikvenica). Sve ostalo funkcionira bez greške i par revnijih policijskih patrola/zasjeda bi brzo dovelo priču u red. A da bi vinjetizacija hrvackih autocesta odvukla dio prometa na bolje ceste je također točno.
Mogu se složiti da ima nelogičnih bedastoća, pogotovo sa eksponencijalnom multiplikacijom tzv. naseljenih mjesta duž ceste i ograničenja brzine zbog priključenja svih mogućih cestuljaka na glavnu prometnicu (primjer: potez Kraljevica - Crikvenica). Sve ostalo funkcionira bez greške i par revnijih policijskih patrola/zasjeda bi brzo dovelo priču u red. A da bi vinjetizacija hrvackih autocesta odvukla dio prometa na bolje ceste je također točno.
______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.
Pfaff- Administrator
- Broj postova : 11476
Age : 76
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008
Re: Da se podsjetimo
Pfaff je napisao/la: Čemu kočiti darvinijanski proces? Voziš više od ograničenja koje piše? Hja, majstore, obavijestit ćemo najbližu rodbinu...
Osim kada si ti s druge strane ceste a frajer izleti na tebe sa 95... Darwinov proces je imao mnogo više smisla kada u takvim situacijama nije bilo 100+ konjskih snaga.
inflameswetrust- Broj postova : 758
Age : 34
Lokacija : Požega-Osijek
Registration date : 24.10.2014
Kako napraviti klimu za manje od 15 min i 50 kn?
Sljedeći tjedan vrućine će nam se ponovno vratiti, temperature će nerijetko prelaziti 30 pa i 35°C, a za sada je teško reći koliko dugo će se kuhanje nastaviti
Naravno, u jezerima, rijekama ili u moru ljeto se lakše podnosi, a nije loše ni ako imate dobru klimu. No nemaju svi novca za more i za ugradnju rashladnih sustava. Konačno mnogima ugradnja ni ne pada na pamet jer stanuju u tuđim stanovima i sobama.
No to ne znači da ne postoji nikakav način da se osvježite. Jednostavnu klimu možete sami napraviti za manje od 15 minuta i manje od 50 kuna! Evo kako.
Potreban materijal
Za konstrukciju će vam trebati neka kutija od stiropora kakve se obično koriste za transport hrane, manji ventilator, jedna šira ventilacijska elastična cijev, ljepljiva traka, skalpel ili oštar nož i flomaster.
Postupak izrade
Nakon što ste sakupili sve potrebne predmete, prislonite ventilator na kutiju i flomasterom označite njegovu radnu površinu. Potom na drugom kraju kutije označite profil cijevi. Izrežite skalpelom oba dijela i odstranite. Bolje je prvo izrezati manje rupe. Ako je potrebno, uvijek ih lako možete povećati. Odrežite oko 25 cm ventilacijske cijevi. Savijte je u obliku slova L i uglavite u rupu. Moguće šupljine oko cijevi zadihtajte ljepljivom trakom. Posudu ispunite ledom u vrećici ili vodom zaleđenom u plastičnim bocama. Boce će se sporije otapati. Postavite poklopac na kutiju i namjestite ventilator. Uključite ventilator i uživajte. Za vrijeme dok se jedna vrećica s ledom topi drugu hladite u zamrzivaču hladnjaka. Na izlazu iz cijevi u donjem videu izmjerena je temperatura od 14 stupnjeva Celzijevih!
Naravno, možete također samo postaviti zaleđene boce na stol i namjestiti ventilator da puše u njih. No opisani uređaj učinkovitiji je, tako da vrijedi truda.
/autor se očito nije trudio raditi precizno. Pored ovog imade na desno još kvalitetnih savjeta za izradu klime.../
Naravno, u jezerima, rijekama ili u moru ljeto se lakše podnosi, a nije loše ni ako imate dobru klimu. No nemaju svi novca za more i za ugradnju rashladnih sustava. Konačno mnogima ugradnja ni ne pada na pamet jer stanuju u tuđim stanovima i sobama.
No to ne znači da ne postoji nikakav način da se osvježite. Jednostavnu klimu možete sami napraviti za manje od 15 minuta i manje od 50 kuna! Evo kako.
Potreban materijal
Za konstrukciju će vam trebati neka kutija od stiropora kakve se obično koriste za transport hrane, manji ventilator, jedna šira ventilacijska elastična cijev, ljepljiva traka, skalpel ili oštar nož i flomaster.
Postupak izrade
Nakon što ste sakupili sve potrebne predmete, prislonite ventilator na kutiju i flomasterom označite njegovu radnu površinu. Potom na drugom kraju kutije označite profil cijevi. Izrežite skalpelom oba dijela i odstranite. Bolje je prvo izrezati manje rupe. Ako je potrebno, uvijek ih lako možete povećati. Odrežite oko 25 cm ventilacijske cijevi. Savijte je u obliku slova L i uglavite u rupu. Moguće šupljine oko cijevi zadihtajte ljepljivom trakom. Posudu ispunite ledom u vrećici ili vodom zaleđenom u plastičnim bocama. Boce će se sporije otapati. Postavite poklopac na kutiju i namjestite ventilator. Uključite ventilator i uživajte. Za vrijeme dok se jedna vrećica s ledom topi drugu hladite u zamrzivaču hladnjaka. Na izlazu iz cijevi u donjem videu izmjerena je temperatura od 14 stupnjeva Celzijevih!
Naravno, možete također samo postaviti zaleđene boce na stol i namjestiti ventilator da puše u njih. No opisani uređaj učinkovitiji je, tako da vrijedi truda.
/autor se očito nije trudio raditi precizno. Pored ovog imade na desno još kvalitetnih savjeta za izradu klime.../
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Re: Da se podsjetimo
i kolka je onda vlaga u toj prostoriji ?
NP-549- Moderator
- Broj postova : 2442
Lokacija : Hreljin
Registration date : 15.03.2008
Re: Da se podsjetimo
Malo sa kašnjenjem odgovarajam, vlaga ostaje ista jer je led u zatvorenom mediju pa ne isparava, samo se pretvara u vodu.
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
LED teminologija – LED rječnik
Iako smo svi upoznati sa pojmom LED rasvjete i njezinim prednostima, često imamo situaciju nepoznavanja određenih termina prilikom kupnje LED žarulje (rasvjetnog tijela).
Kako bi olakšali proces i imali na jednom mjestu takve informacije u nastavku je LED terminologija - LED rječnik.
Nadam se da će biti od koristi.
– Ampere (Amp) – Amperi
Jedinica mjerenja električnog tijeka (jakost električne struje) izražava se slijedećom formulom: Amperi (Amps) = Snaga (W) / Voltaža (V)
– Candela (cd) – Kandela (Svijeća)
Intenzitet rasvjete definiran je internacionalnim metričkim standardom (metric standard – SI).
Termin koji potječe još od ranih dana razvoja svjetla, definira standardnu svijeću fiksne veličine i strukture kao osnovu za mjerenje intenziteta ostalih svjetlosnih izvora.
– Color spectrum – Svjetlosni spektar
Svi valovi koje percipira ljudski vid, obično mjereno u nanometrima (nm).
– Color temperature – Temperatura svjetla
Termin koji se koristi za opis efekta grijanja objekta koji svjetli inkandescentno. Emitirana radijacija i vidljivo svjetlo mjenjaju se proporcionalno temperature; najbolje si možemo predočiti ako zamislimo vrući metal koji je pri kovanju prvo crvene boje, zatim narančaste, a onda bjele kako se temperature povećava.
– Cool White – Hladno svjetlo
Naziv za boju svjetla kojemu odgovara svjetlosna temperatura između 5000 K I 7500 K, koju vidimo kao čisto bijelu svjetlost, pomalo plavkastu.
– CRI or Color Rendering Index – Indeks raspršivanja svjetla
Mjera raspršivanja svjetla. Što je veći CRI (na temelju skale od 0 do 100) to je prirodnija boja svjetla. Prirodno vanjsko svjetlo ima CRI 100. Različite vrste rasvjetnih tijela imaju širok raspon CR indeksa.
– Driver – Drajver
Elektronički uređaj koji pokreće rasvjetno tijelo
– Efficacy – Efikasnost
Efikasnost lumena – količina svjetla nekog rasvjetnog tijela podijeljeno sa ukupnom snagom tog rasvjetnog tijela, izraženo u lumenima po watu (lm/W)
– LED – LED rasvjeta
LED (lighting emitting diode) je stabilan poluvodič koji pretvara električnu energiju direktno u svjetlo. Poluvodič se sastoji od dva elementa. P- sektor sadržava pozitivne električne naboje, dok n- sektor sadržava negativne električne naboje. Kada postoji napon struja počne pritjecati, elektroni se kreću preko n-sektora u p-sektor. Proces prebacivanja elektrona iz jedan u drugi sektor otpušta energiju. Disperzija stvorene energije proizvodi fotone svjetlosti sa vidljivim valnim dužinama.
– Lumen (lm) – Lumeni
Internacionalna jedinica (SI) lumena ili kvalitete svjetla jednaka je količini svjetla koja je raspršena oko rasvjetnog tijela na površini 1m2 koji stvara to isto rasvjetno tijelo i mjeri se na udaljenosti od 1 stope (1/3 metra) od rasvjetnog tijela.
Klasična žarulja od 60W sa toplim svjetlom tako proizvodi 840 lumena.
– Lumen maintenance – Održivost lumena
Preostali postotak toka nekog rasvjetnog tijela s obzirom na njegov životni vijek. Može sa 100% u životnom vijeku pasti do 70-80% inicijalne vrijednosti.
– Luminaire – Rasvjetno tijelo
Rasvjetno tijelo sastavljeno je od žarulje i drugih elemenata (elektronika, kučište, drajver…).
– Lux (lx) – Lux
Internacionalna jedinica za rasvjetu, ili tijek lumena, često definiran kao Lumen po m2.
– Optic – Optika
Uređaj koji mijenja smjer vidljivog svjetla, obično refleksijom, kao što je ogledalo ili refleksija preko leća.
– Solid-state lighting – Stabilno svjetlo
Opisuje uređaj koji ne sadržava lomljive dijelove ili dijelove koji mogu biti slomljeni, udubljeni ili koji mogu iscuriti, te zagaditi okoliš.
– Thermal management – Upravljanje radnom toplinom rasvjetnog tijela
Kontroliranje i upravljanje temperaturom nekog proizvoda kroz dizajn. Primjer toga su rashladni elementi rasvjetnog tijela koji omogućuju odvođenje tolpine a time i hlađenje.
– Volt – Volt
Jedinica za napon struje. Termin koji se koristi kako bi se opisao električni potencijal između različito nabijenih vodiča. Na je primjer napon 1,5V potencijal između dna i vrha baterije.
– Warm White – Toplo svjetlo
Opis svjetla koji ima boju svjetla između 2700K i 3500K, percipiramo ga u žučkastoj boji.
– Watt – Wat
Jedinica električne energije kojom se mjeri snaga nekog električnog objekta tijekom njegovog korištenja. Karakteristike mnogih žarulja se daju u watima kako bi se izrazila njihova potrošnja snage. Rasvjetno tijelo sa većim brojem lumena po watu je mnogo efikasnije od rasvjetnog tijela s manjim brojem lumena po watu.
PAMTIMO: Energija se izražava u kWh (odnosno odgovarajućim manjim ili većim jedinicama, Ws, MWh ili GWh), dok je kW ili odgovarajuće manje ili veće jedinice (mW, W, MW, GW) jedinica za snagu, tj. utrošenu energiju u jedinici vremena (u 1 sekundi ili 1 satu). Dakle:
SNAGA JE ENERGIJA UTROŠENA U JEDINICI VREMENA.
Kada plaćamo električnu energiju, plaćamo utrošene kilovat sate (kWh), a ne kilovate. Kad kažemo da je snaga naše električne pećice je 2 kW, to znači da će ona kroz 1 sat potrošiti 2 kWh energije. Koliko ćemo energije potrošiti tijekom dana, zavisit će o tome koliko sati je uključena naša pećica.
– Beam Angle – Kut osvjetljenja
Kut rasipanja svjetlosti iz centralnog dijela izvora zrake svjetlosti žarulje a gdje je jačina svjetlosti barem 50% maksimuma. Kategorije od uskog kuta do širokog kuta su: “Spot, Narrow Flood, Flood, Wide Flood”.
– Dimming – Podešavanje jačine svjetlosti
Sposobnost lampe da daje jačinu svjetlosti od 100% do 0% uz pomoć elektronike.
– RoHS certifikat
RoHS certifikatom se dokazuje tehnička ispravnost proizvoda, čime se pokazuje da nema štetnih i opasnih sastojaka u proizvodima.
– CE certifikat
To je dokument kojim se dokazuje ispravnost proizvoda. Potvrđuje se i sigurnost kvalitete proizvoda unutar Europskog tržišta, jer je ugovor proizvođača s nacionalnom organizacijom za testiranje i certificiranje proizvoda.
– EMC certifikat
EMC „Electromagnetic Compatibility“ certifikat ili izjava o elektromagnetskoj kompatibilnosti dokazuje se da je električni uređaj sukladan normama za elektromagnetsku kompatibilnost. Dokazuje se da je proizvod tipski ispitan pri potpisnicima sporazuma i da je njegova proizvodnja pod nadzorom. EMC certifikat je sadržan u CE certifikatu.
– LVD certifikat
LVD certifikat označava da je proizvod u sukladnosti sa Low Voltage Directive (LVD) 2006/95/EC (u prijevodu Direktiva o niskoj voltaži). To je još jedan certifikat kojim se jamči sigurnost električnih uređaja na tržištu EU. LVD certifikat je također sadržan u CE certifikatu.
– ENEC certifikat
ENEC certifikat je jedinstven dobrovoljni europski znak, koga članice certifikacijskog sporazuma (grupa ENEC) dodjeljuju u skladu s posebnim međusobnim dogovorom. Upotrebljava se za električne svjetiljke i pribor za svjetiljke (npr. prigušnice, kućišta, starteri,...), sklopke za aparate, opremu informacijske tehnologije te sigurnost izolacijskih transformatora. Znak na uređajima omogućava dobavljačima dostup na tržišta svih država članica Europske unije, članice Europskoga udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) ili država pristupnica u EU.
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
OLED - rasvjeta budućnosti
"OLED" je skraćenica za "Organic lighting-emitting diode". OLED koristi fenomen u kojem određeni organski tip materijala emitira svjetlo pod električnim naponom. Organski tip materijal je u stvari tanki sloj organski složenih molekula na bazi ugljika.
OLED tehnologiju su otkrili 1987. godine kemičari i znanstvenici Ching Tang i Steven Van Slyke iz "Eastman Kodak" firme. Kodak je bila prva firma koja je eksperimentirala sa OLED-om, primjenjujući upravo tu tehnologiju u digitalnim kamerama.
U ranim 2000. godinama tehnologija OLED-a je uspješno komercijalizirana u svijetu displeja Smarthphonova ili pametnih telefona, te se primjenjuje u proizvodnji televizora i laptopa od strane kompanija kao što su LG i Samsung.
1. OLED struktura
OLED slojevi imaju jednostavnu strukturu, proizvedenu slaganjem ultra tankih slojeva organskog materijala, od kojih svaki ima različitu funkciju. Kompletni organski sloj ima debljinu od 100 nanometara ili manje od 1/1000 debljine vlasi kose.
OLED slojevi su pritisnuti između pozitivnih i negativnih elektroda, koji omogućuju proizvodnju svjetla kada se pusti struja.
Slika 1. OLED slojevi između pozitivnih i negativnih naboja Slika 2. Svjetlo nusproizvod spajanja anoda i katoda pod naponom
2. Kako OLED proizvodi svjetlost?
Električni naboj prolazi preko organskog materijala na način da je anoda negativno nabijena, a katoda pozitivno nabijeni elektron.
Proces se moće opisati kao injekcija elektrona s anode na elektronske rupe u katodi.
Kada se elektroni i rupe stope na emitirajućem sloju, organski materijal ulazi u stanje visoke energije. Kako se sloj vraća u stanje niže energije izbacuje postojeću energiju u formi svjetla.
3. OLED u rasvjeti - 5 vrijednosti
3.) 1. Vrijednost - Površinski dizajn
OLED emitira svjetlo preko kompletne površine. Prvi put u povijesti razvoja osvjetljenja otvaraju se nove mogućnosti osvjetljenja. Ugodno za oko, te omogućavajući podovima, zidovima i stropovima da se koriste kao izvor svjetla bez znatnog podebljavanja površine, prirodna luminoznost proizvodi sasvim novu dimenziju osvjetljenja ljudi i prostora.
Do sada, iluminacija je podrazumijevala osvjetljenje prostora koristeći linearni ili točkasti izvor svjetla (npr: fluo cijevi ili žarulja E27). A i LED paneli koji izgledaju kao površinski izvor svjetla, sastavljen je od niza LED čipova koji prekrivaju površinu panela, tj i dalje je riječ o linearnom i točkastom izvoru svjetla.
Točkasti izvor svjetla proizvodi usmjereno svjetlo i primjenjiv je za manje površine. Primjer toga su spot žarulje ili G5.3 (MR16).
Površinski izvori svjetla s druge strane je primjenjiv za osvjetljavanje širokih površina, Linearni izvor svjetla je stoga prijelazni izvor svjetla koji se koristi i za jedan i za drugi slučaj (za osvjetljavanje manjih i većih površina u prostoru).
OLED nije ovisan o pojedinom svjetlosnom uređaju, kao što je slučaj fluo cijevi koja treba luminariju za instalaciju, ili klasična E27 stropnu lampu.
Naime, ovo je prvi put da se emitira svjetlo koristeći samo izvor svjetla kao površinu. Sa OLED rasvjetom napokon imamo metodu osvjetljavanja koja je prilagođena jednolikom osvjetljavanju prostora.
Druga prednost jednolikog osvjetljavanja je manja razina blještanja, te samim time ugodnije za oko promatrača.
Dizajnerima nudi jednu sasvim novu perspektivu u uređenju interijera prostora. Sa OLED-om moguće je osvjetljenje iz zidova, stolova, zavjesa, odjeće a ne samo stropova.
Slika 3. Osvjetljenje prostora sa OLED-om Slika 4. Instalacija fluo lampi u rasteru i instalacija OLED rasvjete
3.) 2 Vrijednost - Plitki dizajn
Debljinom manjom od 1mm, OLED je stvarno tanak. To podrazumijeva zauzimanje manje prostora prilikom instalacija, a sama instalacija je pitanje jednostavnog pričvrščivanja uz površinu s koje želimo osvjetliti prostor.
Stvaranje novih svjetlosnih efekata pretvaranjem polica, vrata u izvor svjetla, te uočavanjem potencijalnih mogućnost korištenja OLED kao novi ekonomičan izvor osvjetljenja u avio i auto industriji, to su tipovi aplikacija koji će biti od početka interesantni komercijalizacijom OLED-a.
Veličina OLED-a je 1/10.000mm, pa slobodno možemo reći da je debljina svjetlosnog izvora ista kao i debljina stakla/plastike korištenog za formiranje OLED panela.
Velika prednosti OLED-a je također i prilikom instalacije gdje znatno dolazi od izričaja tanak dizajn. U slučaju fluorescentnih lampi, koje emitiraju linearni izvor svjetla, potreban je kompletni raster koji zauzima dio prostora (bio ugradbeni ili nadgradni), te dodatni radovi prilikom instalacije.
OLED s druge strane emitira svjetlo preko površine, pa je izvor svjetla sam sebi dovoljan da osvjetli prostor. Zbog svoje karakteristika, tanke dimenzije i lagane težine, toplina koja se proizvodi je minimalna, te nije potreban dodatni prostor za odvodnju topline, kao što je slučaj s fluo cijevima, niti je potreban dodatni prostor za instalaciju.
Takva tehnička prednost omogućava buduće primjene u prostorima koje treba osvjetliti a nema mjesta za rasvjetu stare tehnologije, tipa posteri i interijeri automobila i aviona.
3.) 3. Vrijednost - Fleksibilan i transparentan dizajn
Plastična komponenta korištena prilikom izrade OLED-a omogućuje fleksibilnost krivljenja površine OLED izvora. Osim što omogućava osvjetljenje kompleksnih iskrivljenih površina u prostoru, isto tako daje slobodu prilikom dizajna rasvjete.
OLED rasvjeta posjeduje jedinstvenu karakteristiku u odnosu na drugu vrstu rasvjete, a to je upravo mogućnost krivljenja.
Iako sadašnja tehnologija preferira staklo prilikom izrade rasvjetnog tijela, OLED odlično funkcionira i sa plastikom zbog vrlo malog zagrijavanja. A upravo to omogućilo je i sposobnost krivljenja i prilagođavanja OLED-a prostoru u kojem se postavlja.
Možemo očekivati u skoroj budućnosti brzi razvoj inovativnosti u dizajnu rasvjete, te sasvim drugu dimenziju upravo zahvaljujući ovoj prednosti koju dosadašnji modeli rasvjete nemaju.
OLED tehnologiju su otkrili 1987. godine kemičari i znanstvenici Ching Tang i Steven Van Slyke iz "Eastman Kodak" firme. Kodak je bila prva firma koja je eksperimentirala sa OLED-om, primjenjujući upravo tu tehnologiju u digitalnim kamerama.
U ranim 2000. godinama tehnologija OLED-a je uspješno komercijalizirana u svijetu displeja Smarthphonova ili pametnih telefona, te se primjenjuje u proizvodnji televizora i laptopa od strane kompanija kao što su LG i Samsung.
1. OLED struktura
OLED slojevi imaju jednostavnu strukturu, proizvedenu slaganjem ultra tankih slojeva organskog materijala, od kojih svaki ima različitu funkciju. Kompletni organski sloj ima debljinu od 100 nanometara ili manje od 1/1000 debljine vlasi kose.
OLED slojevi su pritisnuti između pozitivnih i negativnih elektroda, koji omogućuju proizvodnju svjetla kada se pusti struja.
Slika 1. OLED slojevi između pozitivnih i negativnih naboja Slika 2. Svjetlo nusproizvod spajanja anoda i katoda pod naponom
2. Kako OLED proizvodi svjetlost?
Električni naboj prolazi preko organskog materijala na način da je anoda negativno nabijena, a katoda pozitivno nabijeni elektron.
Proces se moće opisati kao injekcija elektrona s anode na elektronske rupe u katodi.
Kada se elektroni i rupe stope na emitirajućem sloju, organski materijal ulazi u stanje visoke energije. Kako se sloj vraća u stanje niže energije izbacuje postojeću energiju u formi svjetla.
3. OLED u rasvjeti - 5 vrijednosti
3.) 1. Vrijednost - Površinski dizajn
OLED emitira svjetlo preko kompletne površine. Prvi put u povijesti razvoja osvjetljenja otvaraju se nove mogućnosti osvjetljenja. Ugodno za oko, te omogućavajući podovima, zidovima i stropovima da se koriste kao izvor svjetla bez znatnog podebljavanja površine, prirodna luminoznost proizvodi sasvim novu dimenziju osvjetljenja ljudi i prostora.
Do sada, iluminacija je podrazumijevala osvjetljenje prostora koristeći linearni ili točkasti izvor svjetla (npr: fluo cijevi ili žarulja E27). A i LED paneli koji izgledaju kao površinski izvor svjetla, sastavljen je od niza LED čipova koji prekrivaju površinu panela, tj i dalje je riječ o linearnom i točkastom izvoru svjetla.
Točkasti izvor svjetla proizvodi usmjereno svjetlo i primjenjiv je za manje površine. Primjer toga su spot žarulje ili G5.3 (MR16).
Površinski izvori svjetla s druge strane je primjenjiv za osvjetljavanje širokih površina, Linearni izvor svjetla je stoga prijelazni izvor svjetla koji se koristi i za jedan i za drugi slučaj (za osvjetljavanje manjih i većih površina u prostoru).
OLED nije ovisan o pojedinom svjetlosnom uređaju, kao što je slučaj fluo cijevi koja treba luminariju za instalaciju, ili klasična E27 stropnu lampu.
Naime, ovo je prvi put da se emitira svjetlo koristeći samo izvor svjetla kao površinu. Sa OLED rasvjetom napokon imamo metodu osvjetljavanja koja je prilagođena jednolikom osvjetljavanju prostora.
Druga prednost jednolikog osvjetljavanja je manja razina blještanja, te samim time ugodnije za oko promatrača.
Dizajnerima nudi jednu sasvim novu perspektivu u uređenju interijera prostora. Sa OLED-om moguće je osvjetljenje iz zidova, stolova, zavjesa, odjeće a ne samo stropova.
Slika 3. Osvjetljenje prostora sa OLED-om Slika 4. Instalacija fluo lampi u rasteru i instalacija OLED rasvjete
3.) 2 Vrijednost - Plitki dizajn
Debljinom manjom od 1mm, OLED je stvarno tanak. To podrazumijeva zauzimanje manje prostora prilikom instalacija, a sama instalacija je pitanje jednostavnog pričvrščivanja uz površinu s koje želimo osvjetliti prostor.
Stvaranje novih svjetlosnih efekata pretvaranjem polica, vrata u izvor svjetla, te uočavanjem potencijalnih mogućnost korištenja OLED kao novi ekonomičan izvor osvjetljenja u avio i auto industriji, to su tipovi aplikacija koji će biti od početka interesantni komercijalizacijom OLED-a.
Veličina OLED-a je 1/10.000mm, pa slobodno možemo reći da je debljina svjetlosnog izvora ista kao i debljina stakla/plastike korištenog za formiranje OLED panela.
Velika prednosti OLED-a je također i prilikom instalacije gdje znatno dolazi od izričaja tanak dizajn. U slučaju fluorescentnih lampi, koje emitiraju linearni izvor svjetla, potreban je kompletni raster koji zauzima dio prostora (bio ugradbeni ili nadgradni), te dodatni radovi prilikom instalacije.
OLED s druge strane emitira svjetlo preko površine, pa je izvor svjetla sam sebi dovoljan da osvjetli prostor. Zbog svoje karakteristika, tanke dimenzije i lagane težine, toplina koja se proizvodi je minimalna, te nije potreban dodatni prostor za odvodnju topline, kao što je slučaj s fluo cijevima, niti je potreban dodatni prostor za instalaciju.
Takva tehnička prednost omogućava buduće primjene u prostorima koje treba osvjetliti a nema mjesta za rasvjetu stare tehnologije, tipa posteri i interijeri automobila i aviona.
3.) 3. Vrijednost - Fleksibilan i transparentan dizajn
Plastična komponenta korištena prilikom izrade OLED-a omogućuje fleksibilnost krivljenja površine OLED izvora. Osim što omogućava osvjetljenje kompleksnih iskrivljenih površina u prostoru, isto tako daje slobodu prilikom dizajna rasvjete.
OLED rasvjeta posjeduje jedinstvenu karakteristiku u odnosu na drugu vrstu rasvjete, a to je upravo mogućnost krivljenja.
Iako sadašnja tehnologija preferira staklo prilikom izrade rasvjetnog tijela, OLED odlično funkcionira i sa plastikom zbog vrlo malog zagrijavanja. A upravo to omogućilo je i sposobnost krivljenja i prilagođavanja OLED-a prostoru u kojem se postavlja.
Možemo očekivati u skoroj budućnosti brzi razvoj inovativnosti u dizajnu rasvjete, te sasvim drugu dimenziju upravo zahvaljujući ovoj prednosti koju dosadašnji modeli rasvjete nemaju.
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Re: Da se podsjetimo
Slika 5. Sposobnost "krivljenja" OLED-a Slika 6. Transparentnost OLED-a
Transparentni dizajn omogućen je OLED-ovom plitkom površinom, pa time gledanjem s jedne strane možemo vidjeti ispruženu ruku s druge strane.
3.) 4. Vrijednost - Vrlo malo zagrijavanja
OLED se vrlo malo zagrijava u odnosu na ostalu vrstu rasvjete. To minimalizira kao posljedicu kvarenje hrane, oštečivanje slika, kožnih površina, te izdvaja OLED proizvod kao kvalitetan izbor pri kupnji.
OLED emitira svjetlo vrlo efikasno uz pomoć površine iz koje isijava, pa je količina topline generirana po jedinici površine vrlo mala u odnosu na inkadescentnu rasvjetu ili fluo rasvjetu.
Upravo zbog navedenih činjenica OLED rasvjeta je pravi izbor za vrlo zahtjevne uvjete gdje je bitno zadržati visok nivo kvalitete hrane, jasnoće i bistrine umjetničke slike ili pak visoku razinu kvalitete kožnih cipela, odjeće ili namještaja.
Slika 7. Nivo temperature zagrijavanja po pojedinoj vrsti rasvjete Slika 8. Procjena uštede na potrošnji električne energije primjenom OLED-a do 2030. godine
3.) 5. Vrijednost - Ekološki i visoko energetski proizvod
Visoka energetska efikasnost OLED rasvjete stvara uštedu u potrošnji električne energije, te smanjenu potrošnju CO2 u atmosferi. Između ostalog ne sadražava štetne sastojke kao što su živa pa je time lakše vršiti reciklažu. Iz ekološke perspektive OLED proizvod ima zeleno svjetlo i svjetlu budućnost.
OLED je još u ranoj fazi razvoja ali ima potencijala za postati vrlo efikasan izvor svjetla.
Nadalje, kako emitira svjetlost iz površine, njegova vrlo praktična aplikacija u prostoru omogućava vrlo malo otpada i time nudi velike uštede u potrošnji električne energije, te po nađenim izvorima iznosili bi 30% veću uštedu u odnosu na fluorescentnu rasvjetu.
Pod uvjetom da se 50% fluorescentnih lampi i 40% inkadescentnih lampi zamjeni sa OLED rasvjetom do 2030. godine moguće je ostvariti uštedu u potrošnji električne energije za preko 20%
Zaključak:
Kao i svaka nova tehnologija, OLED će se probiti na tržište prvo preko "niche" tržišta, kao test tržišta, pa će kreniti na masovno komercijalno tržište. Iako moramo pričekati još nekoliko godina da doživimo OLED fleksibilne zidne tapete, prve serije OLED-a su već dostupne na tržištu. OLED je sada (2015. godine) na razini LED rasvjete iz 2008. godine, stoga tek oko 2020. možemo očekivati prve veće primjene na svjetskom tržištu, a i u RH.
Međutim ne sumnjamo u kvalitetu nove generacije rasvjete, koja će pomaknuti granice u svjetu dizajna, arhitekture, građevine i ljudske percepcije rasvjete, jer rasvjeta više nije samo svjetlo, već umjetnost. To ste se uvjerili već sa LED rasvjetom.
Nadam se da je članak bi interesantan.
P.S.
Preporučam pogledati video prezentaciju o OLED rasvjeti budućnosti, u vremenu trajanja: 49 minuta i 10 sekundi.
Napomena:
Članak ne predstavlja nikakvu konkretnu ponudu firme Mark 2 d.o.o, već je isključivo informativnog sadržaja.
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Interaktivna karta svih odlagališta u Zagrebu
Na Linku lako možete naći najbliže mjesto za odlaganje otpada
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Re: Da se podsjetimo
Fala, imam jamu iza kuće. Kapacitet: Neograničen. A za metalne i slične stvari se brinu Ganciji. Štogod sam iskrcao na cestu, nije zanoćilo. Otkud se samo pojave...?borna je napisao/la:Na Linku lako možete naći najbliže mjesto za odlaganje otpada
______________________________________
Količina inteligencije na svijetu je konstantna,
jedino se povećava broj ljudi.
Pfaff- Administrator
- Broj postova : 11476
Age : 76
Lokacija : Rijeka
Registration date : 17.03.2008
Re: Da se podsjetimo
Ma to su evropski ,pokucali i preuzeli stari akumulator platili na licu mjesta ( nismo vagali) znaju unaprijed težinu po tipu .
klek- Broj postova : 100
Age : 62
Lokacija : ogulin
Registration date : 14.07.2011
borna- Moderator
- Broj postova : 9434
Lokacija : zagreb
Registration date : 16.11.2010
Stranica 5 / 10. • 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10
Permissions in this forum:
Moľeą odgovarati na postove.