Da se podsjetimo

Šta je, je, odlično! Nego, ima boja lastike veze s veličinom šerafa?

Rus nam otkriva revolucionaran trik koji vam može spasiti život u slučaju nužde
Od pronalaska zaklona, do paljenja vatre – savjeti za preživljavanje su uvijek dobrodošli u vremenima krize. Tako je video u kojem se objašnjava kako otvoriti konzervu bez otvarača, nedavno postao pravi hit.
Poznati YouTuber Crazy Russian Hacker objavio je video pod nazivom 'How to Open a Can without Can Opener - Zombie Survival Tips #20' i pokazao da vam za otvaranje konzerve ne treba ništa osim vaših ruku i komada betona.

'Nemate nikakav alat kojim biste mogli otvoriti konzervu? Nema problema – upotrijebite beton!', kaže 28-godišnjak pravog imena Taras Kulakov.

'Ovako možete otvoriti konzervu bilo koje veličine. Pa ako, recimo, nastupi zombi apokalipsa, nećete morati brinuti o otvaraču.'

Pogledajte ovaj zanimljiv trik koji vam jednom može spasiti život:

Za blatne gume platit ćete 1000 kuna, a za otvoren prozor ili uključen motor nakon izlaska iz automobila 300 kuna

Dvostruko je skuplje voziti na blatnim gumama nego voziti dijete bez dječje sjedalice

Krajem prošlog mjeseca u Zagrebu je napisana jedna od najbizarnijih prometnih kazni ikada. Zbog toga što nije u potpunosti zatvorila vozački prozor na automobilu policijski službenik kaznio je vozačicu iz Zagreba s 300 kuna. Da apsurd bude potpun, vozačica je kažnjena zbog samo dva centimetra spuštenog prozora, uz objašnjenje da tim potezom nije “osigurala automobil od krađe”.
Dvojbene interpretacije
Premda su nam policijski službenici obavezni pružiti sigurnost i povjerenje, suludo tumačenje slijepog zakona otvara bezbroj mogućnosti kažnjavanja, kojima su vozači ostavljeni na milost i nemilost pojedinaca iz represivnog aparata. U slučaju vozačice kojoj je u benignom prekršaju službenik iz džepa izbio 300 kuna postavlja se pitanje treba li policija provjeravati prozore baš na svakom automobilu i bi li vozačicu kaznili da je unutra bio pas čuvar koji “osigurava auto od krađe”. Isto tako, smatra li se automobil osiguranim ako je u njemu prestrašena čivava koja se boji vlastite sjene? Sumnjamo.

U moru dvojbenih interpretacija pojedinih slučajeva sve se na kraju svodi na subjektivan dojam i trenutačno raspoloženje prometnih redara ili policajaca koji nefleksibilnim provođenjem Zakona o sigurnosti prometa na cestama mogu baš svakome zagorčati život. Striktno poštivanje zakona, primjerice članka 88 u kojemu stoji da “vozač prije nego napusti vozilo mora poduzeti sve mjere kojima se sprečava da vozilo krene s mjesta gdje je ostavljeno”, izazvalo bi dodatnu konfuziju svima. Policija bi tada trebala kažnjavati sve one koji nisu digli ručnu kočnicu ili ostavili auto u brzini dok bi se vozači ciglama ispod kotača branili od kazni.

Nesrazmjerne kazne
Sporni članci zakona otkrivaju i goleme nesrazmjere u iznosima kazni za prekršaje. Konkretno, ako vas policija uhvati s blatnim gumama, kaznit će vas s 1000 kuna, no ako nemate dječju sjedalicu, platit ćete samo 500 kuna. Bez obzira na to što se radi o ključnom problemu i najčešćem načinu stradavanja najmlađih putnika, smiješno mala kazna zvuči još smješnije kad se usporedi s kaznama za umor (1000 kuna) ili neočišćeni snijeg na automobilu (700 kuna). Potonja dva prekršaja također ulaze u domenu “slobodne policijske procjene” jer snijeg na automobilu može varirati iz minute u minutu dok kažnjavanje ili dokazivanje umora uz sudski epilog može trajati godinama.

Prema zakonu, identičan je prekršaj voziti dijete u automobilu bez dječje sjedalice i voziti prijatelja s 0,5 promila u krvi na biciklu, a ako želite uštedjeti 200 kuna u odnosu na navedene prekršaje - savjetujemo vožnju osobe u zatvorenom prtljažniku automobila.

Naravno da ne smijete voziti osobe u prtljažniku i da se šalimo na taj račun, no čitanjem komičnih dijelova zakona stekli smo dojam da se netko od srca šali i smije na naš račun. Ako ne želite biti dio statistike naplaćenih kazni, pazite na navedene prekršaje, koliko god se činili bezazleni.

PREKRŠAJI I KAZNE OD 300 DO 1000 KUNA

1000-2000 - kuna vožnja ako je vozač umoran ili bolestan

1000 kuna vožnja s blatnim gumama

500 - kuna vožnja osoba u kamp-prikolici

300 kuna - otvoren prozor nakon napuštanja vozila

300 kuna - ostavljeni ključevi u vozilu

300 kuna - iskakanje ili otvaranje vrata u vožnji

300 kuna - upaljen motor nakon napuštanja vozila
/jutarnji.hr/

Tvrtka Intelligent Energy razvila je prototip vodikove ćelije koja će dronovima omogućiti višesatne letove te mogućnost brzog ponovnog punjenja. Bit će predstavljen tijekom sajma 'CES 2016.' u Las Vegasu

Kratko trajanje leta i sporo punjenje baterija trenutno su dva najveća praktična problema s kojima se vlasnici dronova susreću (uz nedorečena i neodgovarajuća zakonska rješenja). Unatoč tome, tržište komercijalnih i poslovnih minijaturnih bespilotnih letjelica raste velikom brzinom.

U tvrtci Intelligent Energy tvrde kako imaju rješenje koje trajanje leta može produljiti do nekoliko sati, umjesto tipičnih 20 minuta maksimalno, kao i skratiti vrijeme punjenja sa sat-dva na dvije minute.

'Ta će kombinacija otvoriti niz novih poslovnih mogućnosti, poput pregleda i nadzora platformi na moru, akcija pronalaženja i spašavanja, zračne fotografije visoke razlučivosti, isporuke paketa...', kaže Julian Hughes, direktor odjela za potrošačku elektroniku u Intelligent Energy.
Ta je tvrtka tijekom proteklih deset godina surađivala s Boeing Phantom Works na razvoju prvog zrakoplova s posadom i pogonom na gorivu ćeliju te Airbusom na razvoju pomoćne pogonske jedinice. Tijekom proteklih 14 mjeseci zasebno je testirala dronove s gorivom ćelijom i hibridne sustave s baterijom. Za trajanja leta korištena je i kamera, koja je dala stabilnu sliku bez prekida.

Prototip hibridne gorive ćelije bit će prikazan tijekom posebnog događanja 'Intelligent Energy Embedded World' u hotelu Venetian u sklopu sajma CES 2016'.

/tportal.hr/

Dosadašnji dio prosinca bio je natprosječno topao diljem sjeverne hemisfere, čak i u sjeveroistočnom SAD-u iz kojeg su nam inače u posljednjih par godina u ovom dijelu sezone obično stizale snimke snježnih mećava epskih razmjera

U New Yorku, poznatom po oštrim zimama, meteorolozi za Badnjak najavljuju nikada ranije izmjerenih 22°C.

U Hrvatskoj, osobito na Jadranu i u gorju, ovaj će prosinac biti zabilježen kao jedan od najtoplijih u povijesti mjerenja, mjestimice čak i rekordno topao.

Što se to zbiva? Je li krivac za to globalno zatopljenje?

Glavni, izravni krivac za ovakvu situaciju zapravo je neuobičajeno jak polarni vrtlog koji sprječava prodor hladnog zraka u južnije krajeve.

Polarni vrtlozi su velike mase zraka koje pod utjecajem okretanja Zemlje i razlike u njezinu zagrijavanju pod utjecajem Sunca kruže nad polarnim područjima, kako sjevernim, tako i južnim. Arktički polarni vrtlog, koji se okreće sa zapada prema istoku u višim dijelovima atmosfere, u stratosferi, povremeno ulazi u interakcije s tzv. mlaznom strujom u nižim područjima, odnosno u troposferi, te utječe na vremenske prilike na srednjim geografskim širinama Zemljine sjeverne polutke.

Snaga polarnog vrtloga ovisi o razlici između temperatura u polarnim i tropskim krajevima. Što je razlika veća, vrtlog je jači. Kada je jak, on poput neke ograde zadržava ledene zračne mase u polarnim područjima čime uzrokuje razdoblja blažeg zimskog vremena u sjevernijim dijelovima Sjeverne Amerike, Europe i Azije. Kada sjeverni polarni vrtlog oslabi i bude poremećen interakcijom s mlaznom strujom, on počinje krivudati, odnosno meandrirati poput rijeka koje u nizinama gube nagib i brzinu, pa se stvaraju duboka izduženja koja omogućuju daleke prodore ledenog zraka prema jugu (pogledajte video dolje) i obrnuto toplog prema sjeveru. Klimatolozi se uglavnom slažu da ubrzano nestajanje leda na Arktiku i rast temperatura u polarnim područjima potiču slabljenje polarne struje, a time i jačanje ledenih prodora na jug, ponekad sve do američkog juga ili do Afričkog sjevera.

Naš atmosferski fizičar, prof. dr. sc. Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu kaže da će klimatske promjene pridonijeti izmjenama oba ekstrema - kako ledenim, tako i toplim.

'U prosjeku se očekuje da će polarni vrtlog zbog globalnog zatopljenja slabiti zbog smanjenja razlike između temperatura u tropskim i u polarnim krajevima. On će biti slabiji nego što je bio u prošlom stoljeću. To se može zbivati čak i bez utjecaja čovjeka, odnosno klimatskih promjena, zahvaljujući prirodnim varijabilnostima. No klimatske promjene taj će efekt dodatno pojačati. Dakle, ovakve ekskurzije u toplo i hladno bit će sve češće i sve žešće', objasnio je Grisogono.

Što nas čeka u nastavku zime?

Polarni vrtlog obično je najosjetljiviji na poremećaje kada je zima na vrhuncu, odnosno kada je razlika između temperatura u tropskim i polarnim područjima najmanja.

Judah Cohen, atmosferski znanstvenik iz tvrtke Atmospheric and Environmental Research (AER) predviđa da će se u SAD-u stoga vrijeme u siječnju naglo promijeniti.

Prema njegovom tumačenju pulsovi energije iz nižih dijelova atmosfere, odnosno iz troposfere, kroz nekoliko tjedana probit će se u višu stratosferu gdje će poremetiti i oslabiti polarni vrtlog. Rezultat će biti prodor ledenog polarnog zraka te eventualno obilne snježne mećave u sjeveroistočnim krajevima SAD-a.

Vrtlog utjecao i na tijek II. svjetskog rata

Naš klimatolog Krešo Pandžić iz DHMZ-a potvrđuje da je prema dosadašnjem tijeku zime teško predviđati da će i nastavak biti vrlo blag.

'Problem dobro ilustrira jedna anegdota iz Drugog svjetskog rata. Naime jedan od najpoznatijih njemačkih predratnih meteorologa Franz Bauer u dugoročnoj je prognozi najavio blagu zimu. Na temelju pogrešne prognoze planiran je njemački napad na Moskvu, a znamo kako je on završio', rekao je Pandžić pa dodao:

'Kolege su ga upozoravali na varljivu pojavu poznatu kao bloking i meridijalnu cirkulaciju u kojoj na jednom dijelu Zemlje zrak dugo vremena struji sa sjevera prema jugu, a na drugom kraju s juga prema sjeveru. Tamo gdje struji sa sjevera prema jugu bude vrlo hladno i obratno. U Hrvatskoj trenutno imamo sasvim suprotnu situaciju – umjesto meridijalne cirkulacije imamo jaku zonalnu struju od zapada prema istoku. Stoga je vjerojatnost prodora hladnog zraka prema jugu vrlo mala. Dakle, polarni vrtlog priječi da do nas prodre hladan zrak sa sjevera pa nam već duže vrijeme s juga i zapada stalno pristiže topao zrak s vodenih površina koje su zimi toplije od kopnenih budući da se sporije hlade. Kada će se to prekinuti teško je precizno odrediti.'

Da se prisjetimo kako je to počelo na početku XX. stoljeća u Austriji (zapravo jako dobroćudno, gotovo pa nevino)

Prilikom traženja LED žarulja suočavamo se sa velikim izborom različitih proizvoda na policama prodajnih centara. Zbog toga nam je teško odlučiti se za pravi proizvod, pa često izbjegavamo kupnju LED žarulje ili još češće kupujemo jeftiniji proizvod.

Ovim člankom želimo vam ukazati na detalje ne koje treba obratiti pažnju prilikom traženja LED proizvoda, pa prije svega krenimo sa komponentama od kojih je LED žarulja sastavljena. Pa krenimo.

LED žarulja se sastoji od sljedećih komponenti:

1. Baza / grlo žarulje (u ovom slučaju GU10 baza).
2. LED transformator (driver) ima ulogu regulatora ulazne struje i okolne temperature. Njegova kvaliteta je bitna za duži vijek LED žarulje.
3. Kondenzator, koji služi sa regulaciju napona u mreži i sigurnost
4. Mali transformator koji služi za prebacivanje AC 220V ulazne struje na radnu struju DC12V pri kojoj funkcionira LED čip
5. Hladilo koje omogućava odvodnju topline koja se stvara prilikom oslobađanje energije. Aluminij je najkvalitetniji materijal, zatim keramika, pa tek zadnja plastika (najlošije rješenje).
6. LED čipovi, maleni poluvodički elementi koji stvaraju svjetlost. Njihova efikasnost ovisi o modelu (SMD čip, COB čip), te o brandu (Bridgelux, Cree, Osram, No-name).
7. Leće koje omogućavaju usmjeravanje svjetla, ovisno o namjeni proizvoda. Usmjereno ili raspršavajuće svjetlo.

Spomenute dijelove su tehničke karakteristike, međutim prilikom traženja adekvatnog LED proizvoda bitno je obratiti pozornost na detalje na pakiranju proizvoda. Primjer ispod.

1. CE certifikat kojim se jamči sigurnost proizvoda za tržište RH, te RoHs certifikat kojim se jamči tehnička ispravnost proizvoda
2. Energetski razred. Što je bliže A razredu, ušteda u potrošnji električne energije je veća za korisnika. A++ je najefikasniji razred.
3. Efikasnost svjetlosti mjeri se u količini lumena po Wattu. U primjeru poviše je 810lm. To je više od 100lm/W. Što je više lumena po Wattu veća je ušteda.
4. On/off opcija (paljenje i gašenje žarulje) preko 100 000 puta dokaz je da paljenje i gašenje proizvoda neće utjecati na vijek trajanja LED žarulje
5. Paljenje unutar 1 sec do 100% je bitno radi punog osvjetljenja u momentu kad vam zatreba (u odnosu na štenu CFL žarulju kojoj treba vremena da svjetlost dosegne 100% intenziteta a često paljenje/gašenje skraćuje joj životni vijek
6. Dimabilnosti ili regulabilnost je bitna komponenta ako želite da se intenzitet svjetlosti LED žarulje regulira sa potenciometrom
7. Zagrijavanje LED žarulje je sasvim u redu do 50-60 celzijevih stupnjeva. Ako je pri dodiru upaljenje LED žarulje više i ne možemo je držati u ruci, onda je zagrijavanje prekomjerno i vijek trajanja žarulje je upitan.
8. Težina LED žarulje je bitna - ako je previše lagana u ruci, LED žarulji ne dostaju bitne komponente loše kvalitete, te je vijek trajanja također upitan
9. Dizajn žarulje i vizualni dojam je zadnja bitna komponenta priliko odabira. Ako vam se čini da je proizvod jednostavan i jeftin onda je i kvaliteta loša i proizvod neefikasan. Koristite svoju intuiciju
Jeftinija LED žarulja

Skuplja LED žarulja

Nadam se da je bilo korisno.

Do sada smo se kratko osvrtali na pojam CRI faktora kad govorimo u rasvjeti, međutim njegovo je razumijevanje vrlo bitno prilikom odluke pri kupnji rasvjetnog tijela (žarulje).

CRI faktor ili "Color rendering index" je faktor uzvrata svjetla ili faktor raspršivanja svjetla. Objašnjava sposobnost nekog rasvjetnog tijela da svojim umjetno stvorenim svjetlom vjerno odražava boju nekog predmeta ili osobu, te se mjeri u odnosu na boju svjetla prirodnog svjetla.

Ili jednostvnije rečeno, CRI označava koliko vjerno žarulja kopira svjetlost sunca, čime sunce ima CRI vrijednost 100. Sve ispod 100 utjeće na manje pouzdanu boju svjetla. Sve preko vrijednosti 80 je prihvatljivo, dok se vrijednosti ispod 80 koriste samo u prilikama gdje nije bitna vjerna replika prirodnog svjetla (npr: garaže, dvorište kuće, javne ulice itd.)

CRI usporedba na sljedećoj fotografiji:

Vidljivo je na primjeru "jabuke" da se boja jabuke mijenja ovisno o CRI vrijednosti. Prilikom toga pozornost treba obratiti da je mjereno u istoj vrijednosti boje svjetla (2700K ili žuto tople boje svjetla).
Da bi mjerili vrijednosti CRI-a moramo gledati identične vrijednosti boje svjetla koje reproducira umjetni izvor svjetla (žarulja) i prirodna boja svjetla (sunce).

Boje svjetla prirodnog izvora svjetla (sunca) i umjetnih izvora svjetla (žarulja i rasvjetnih tijela) ispod:

CRI nam pomaže odabrati adekvatnu žarulju pri kupnji. Sve CRI vrijednosti (80-100) mogu se koristiti kao vjerna preslika prirodnog svjetla u domaćinstvima, uredima, proizvodnim prostorima, te ostalim objektima gdje je to zahtjevano. Vrijednosti CRI-a ispod 80 stvaraju nerealnu žučkastu svjetlost koja mijenja osvjetljeni objekt.

U domaćinstvima nije potrebno koristiti visoki CRI (dovoljno do 80) za prostore gdje se ne obavljaju radni zadaci (dnevni boravak, soba, hodnici), dok je CRI od 80-100 poželjan za kupaonice, kuhinje i radne prostore (radionice, radne stolove, čitaonice).
Ovaj zaključak je baziran na osobnom razmišljanju i samo je preporuka prilikom odluke pri kupnju.

Za kraj tablica koja prikazuje različite vrste rasvjetnih tijela, sa priloženom bojom svjetla i CRI-om.

Snijeg nismo već dugo vidjeli (osim nekih povlaštenih), za ovaj vikend najavljuju i do 15°C, i mnogi se vozači pitaju da li je došlo vrijeme za ljetne gume!? No osim zakona koji je vrlo jasan, i osiguravajuće kuće imaju nešto za reći…

U Hrvatskoj je zimska oprema obvezna od 15.11. tekuće godine do 15.04. iduće godine. Obvezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, a ne udovoljavate li ovim propisima u slučaju nesreće, kasko vam neće isplatiti novac.

Pod zimskom opremom podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kotačima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotače.

Što nije pokriveno osiguranjem – ISKLJUČENJA

Navedeni pravilnik o osiguranju ograđuje slijedeću situaciju; “kao direktna posljedica korištenja vozila bez propisane zimske opreme sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (ukoliko dođe do nastanka nezgode za vrijeme vožnje u zimskim uvjetima, a na vozilo nije bila ugrađena propisna zimska oprema)”.
Kazna za nepoštivanje zakona je 300 kuna (i isključenje iz prometa). Zabrana prometa na određenoj dionici, nastupa proglašenjem zimskih uvjeta, a odnosi se na vozila na motorni pogon koja nemaju propisanu zimsku opremu. Ako policijski službenik zatekne vozilo koje se kreće cestom bez zimske opreme u vrijeme kada je zimska oprema obvezna, naredit će vozaču da odmah prekine kretanje vozilom odnosno da upotrijebi zimsku opremu. U suprotnom: vozaču prijeti novčana kazna od 700 kuna.

U mnogim državama Europe zakoni u pogledu zimske opreme vozila vrlo su različiti. U većini država ta je obveza datumski određena, a kod drugih, pak, u vrijeme proglašenih zimskih uvjeta na cestama. Dakle, kad je na kolniku snijeg, ugaženi snijeg ili poledica. Zimsku opremu, u većini zemalja, čine četiri zimske gume, a u drugima su to i četiri ljetne, dakako, u kombinaciji s lancima za snijeg (u prtljažniku). Minimalna dubina profila na zimskim gumama kreće se od 3 do 4 mm, a ljetnih od 4 do 6 mm.
/automobili.dnevnik.hr/

Prvo izdanje Dronefesta, poslovne konferencije o bespilotnim letjelicama koju je IN2 organizirao u suradnji s coworking prostorom Hub385, okupilo je više od 300 sudionika

Najveću pozornost privukao je sadržaj posvećen regulativi, čija je svrha smanjenje vjerojatnosti da dođe do incidenata i nesreća kao što su pad bespilotne letjelice na ljude ili imovinu, sudara sa zrakoplovom, nedopuštenog snimanja i sličnih događaja.

Sudjelovali su predstavnici regulatora - Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ), Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP) i Državne geodetske uprave (DGU) - koji su prezentirali procedure i zakonske odredbe vezane uz korištenje dronova u Hrvatskoj.

Hrvatska je podijeljena u četiri zone, pri čemu se dozvole za letenje u tri zone izdaju u kratkome roku, dok je zakonski rok za odobravanje dozvola za let u urbanim područjima 30 dana i zahtijeva i polaganje teorijskog ispita, mogli smo doznati iz prezentacije Marine Fekonja Dragan iz HACZ-a.

Ivan Landek iz DGU-a dao je prikaz razvoja uredbe o snimanju iz zraka od 1993. godine do danas. Četvrta verzija trenutno se nalazi na e-savjetovanju, kako bi se omogućilo poboljšanje brzine poslovanja i uvođenje reda za dobivanje odobrenja.

Prema trenutnim zakonima, svi koji žele snimati bespilotnim letjelicama moraju podnijeti zahtjev DGU-u, koji je dužan i pregledati snimljene materijale ako nisu snimljeni za privatne svrhe.

Panel rasprava koju je moderirao Ivica Mudrinić bila je prilika za postavljanje brojnih pitanja iz publike, koja je uglavnom upozoravala na potrebu za smanjenjem broja pravila i ubrzanjem procedura potrebnih za dobivanje raznih dozvola.

Robert Repinac i Mario Teskera iz Žita održali su prezentaciju o korištenju bespilotnih letjelica u poljoprivredi, projektu koji je IN2 napravio za tu tvrtku koja posjeduje 22.000 hektara vlastitih površina.

Posljednja dva mjeseca oni dronom kontroliraju stotinjak hektara poljoprivrednih površina dnevno, prateći vegetacijski indeks, nadgledajući kulture i stanje usjeva na terenu, kako bi na osnovu tih podataka donijeli bolje odluke o upravljanju navedenim poljima.

Sudionici konferencije mogli su pohađati i radionice o snimanju dronom i izradi vlastitog drona, a održana su i posebna događanja za developere te dječja radionica.

'Izuzetno sam zadovoljan interesom za konferenciju koji je nadmašio naša očekivanja i kapacitet prostora u kojem je održana. Zbog velikog odaziva i pozitivnih reakcija razmišljamo i o dvodnevnom izdanju konferencije sljedeće godine', rekao je direktor konferencije Tihomir Šašić iz IN2.
/tportal.hr/

Sa šest dana zakašnjenja, najpoznatiji rodan s ovih prostora, Klepetan, stigao je Malenoj u gnijezdo u Brodsku Varoš. Klepetan već 15 godina preleti preko 14.000 kilometara, te se vraća svojoj Malenoj koja se nastanila na krov škole nakon što je slomila krilo.





(Danijel Soldo / CROPIX), jutarnji.hr

Nema fotodokumentacije nećudorednog ponašanja rečenih ptičur'na? I di se on to smucao tih 6 dana? Sigurno je našao mlađu!

Pa tek je došao, još uređuju gnijezdo!
Priča je zaista dirljiva, mnogi primjerci naše rase bi se mogli ugledati na te rode....

borna je napisao/la:Pa tek je došao, još uređuju gnijezdo!

Aha! Pitam Te ja što Mujo kad se vrati iz Dortmunda najprije uređuje gnijezdo...

borna je napisao/la:.... mnogi primjerci naše rase bi se mogli ugledati na te rode....

Pa mnogi primjerci su se i ugledali pa klepeću i klepeću i klepeću...

Premda se stručnjaci zapravo do danas nisu usuglasili oko toga gdje je, kada i kako započela tradicija da se prvog travnja međusobno častimo podvalama, riječ je o običaju koji je danas prepoznat u cijelom svijetu i od kojeg čovječanstvo po svemu sudeći nikada neće odustati.
U to smo ime malo prekopali internetske arhive i izvadili deset šala koje su bile toliko dobro osmišljene i izvedene da su otišle u legende. Svakako ih pročitajte, vjerujte, vrijedi ih se prisjetiti.
1. Ljudi, neće biti gravitacije (1976. godina)
Tijekom jutarnjeg intervjua na radijskoj postaji BBC 2, britanski astronom Patrick Moore kazao je slušateljima da će u 9:47 sati doći do jedinstvene situacije.
Moore je najavio da će se točno u to vrijeme u potpunosti poremetiti gravitacija na Zemlji zbog poravnanja Plutona i Jupitera, te je slušatelje u nastavku zamolio da u taj čas skoče.
Obećao im je da će prilikom odvajanja od tla osjetiti kako je to lebdjeti, odnosno da će na trenutak svi dobiti priliku naći se u koži astronauta.
Naravno, gomila je ljudi nasjela, te je u 9:48 na BBC-ju nastala prava ludnica. Telefoni nisu prestajali zvoniti, a redom su zvali slušatelji koji su opisivali kako su doista prilikom skoka osjetili nešto neobično i kako je to za njih bilo ludo iskustvo.
Najdalje je otišla izvjesna gospođa koja je pokušala uvjeriti Moorea i voditelja da su ona i njezine prijateljice lebdjele na stolicama kroz kuću.
2. Proradio neaktivni vulkan (1974. godina)
Građani Sitke na Alaljsci nisu mogli vjerovati vlastitim očima kada su se probudili i vidjeli da se iz lokalnog neaktivnog vulkana, Mount Edgecumbea, podiže gusti crni dim.
Siroti su se ljudi uplašili da bi mogla uslijediti erupcija, međutim prije nego što je uslijedila potpuna panika, njihov im je sugrađanin, Porky Bickar, priznao da je na Mount Edgecumbeu jedino tog jutra aktivan bio on.
Naime, "majstor" je u nekakav krater dovukao čak stotinu starih automobilskih guma koje je potom zapalio, a lokalna legenda kaže da je šest godina kasnije priča dobila i svoj nevjerojatan nastavak.
Pazite sad, 1980. je navodno doista eruptirao vulkan na Mount St. Helensu, no pojedini su bili uvjereni da to opet Bickar samo zbija šale.
Jedan se građanin na njega do te mjere naljutio da mu je uputio prosvjedno pismo u kojem je stajalo: Znaš, Porky, ovog puta si stvarno pretjerao.
3. U Švicarskoj na drveću rodili špageti (1957. godina)
Ne znamo hoćete li se složiti, no mnogi i danas ovu podvalu smatraju apsolutno najboljom svih vremena. Potpisali su je urednici uglednog showa Panorama na BBC-ju, koji su gledatelje sasvim ozbiljno izvijestili da Švicarci zbog blage zime i izostanka nametnika slave izvrstan urod špageta.
Vijest je pratila i slika, pa su tisuće Britanaca oduševljeno gledali nasmiješene "Švicarce" kako veselo beru tjesteninu s drveća.
Šala je toliko zbunila da je nevjerojatan broj ljudi pohitao nazvati BBC u želji da i oni nauče kako se sade špageti, a na što su im djelatnici postaje uporno uzvraćali objašnjenjima da je naprosto dovoljno u limenku s umakom od rajčice ubaciti sjeme od špageta i čekati da proklija.
Na štos je nasjeo čak i jedan od čelnika BBC-ja, koji je par godina kasnije u jednom intervjuu priznao da je nakon priloga i on otišao po enciklopediju kako bi naučio sve o "špagetarstvu".

4. Poseban hamburger za ljevoruke (1998. godina)
Čelnici Burger Kinga otišli su toliko daleko da su 1. travnja 1998. godine listu USA Today platili oglas preko cijele stranice u kojemu su naveli da su u ponudu napokon uvrstili hamburger za ljevoruke!
U reklami je stajalo da "Whopper" za ljevoruke sadrži isto što i original, odnosno da je razlika jedino u tome što su svi sastojci okrenuti za 180 stupnjeva.
Vjerovali ili ne, već je istog dana tisuće Amerikanaca pohitalo probati novi proizvod, a bilo je i onih kojima se nije svidio pa su ponovno odlazili u red kako bi naručili "pravi".
5. Pušeš u kutiju i letiš (1934. godina)
Brojne američke novine, uključujući i New York Times, objavile su fotografiju na kojoj je bilo moguće vidjeti muškarca kako leti pomoću vlastitog daha.
U pripadajućem članku je bilo objašnjeno da je riječ o revolucionarnom izumu, te da je svijet zahvaljujući Nijemcima dobio stroj nevjerojatno moćnih rotora u koji je dovoljno puhati da bi podignuo čovjeka s tla.
Također je rečeno da će svim budućim letačima biti potrebno nabaviti skije kako bi mogli uspješno slijetati, ali i kupiti posebnu peraju radi lakšeg kretanja u zraku.
Na žalost urednika gladnih velikih vijesti, tek par dana kasnije su shvatili da su olako povjerovali novinskoj agenciji koja je prenijela prvotravanjsku fotografiju iz Berliner Illustrirte Zeitunga.
6. Doveli smo najboljeg igrača cijelom svemiru i široj okolici (1985. godina)
Tisuće navijača bejzbolske momčadi New York Mets naprosto su poludjeli od silne sreće kada su pročitali u Sports Illustratedu da je njihova momčad u svoje redove dovela bacača Sidda Fincha.
Naravno, nisu imali pojma tko je Sidd Finch, ali ih je raspametio podatak da Finch može baciti lopticu toliko snažno da doseže brzinu od 270 kilometara na sat (rekord je i danas 169 km/h, op.a.).
Potpisnik te vijesti, George Plimpton, otišao je još dalje i hladno napisao kako je igrač umjetnost bacanja loptice izučio u tibetanskom samostanu, a na kraju je teksta dodao rečenicu ""He's a pitcher, part yogi and part recluse. Impressively liberated from our opulent life-style, Sidd's deciding about yoga —and his future in baseball."
Pogledate li malo bolje prva slova u svakoj od riječi, uvidjet ćete i sami da je Plimton na taj način otkrio da se šalio, ali to svejedno nije spriječilo brojne da nazivaju redakciju Sports Illustrateda i traže od novinara još izvještaja o novoj zvijezdi.
7. Dan kada je u London sletio NLO (1989. godina)
Tisuće i tisuće Londončana promatrali su 31. ožujka 1989. godine kako se na nebu iznad Londona kreće nepoznati leteći objekt, a jednom kada se diskoliki stroj napokon spustio u predgrađu, na mjesto kontakta s izvanzemljanima je stigla i policija.
Potpuno zbunjen i nesiguran što mu je za činiti, jedan se policajac letjelici približio sa štapom u ruci, ali je odmah i pobjegao kada su se otvorila vrata i na njima pojavio srebrni čovječuljak.
Srećom po njega i okupljene, čovječuljak je bio obična figurica, a NLO posebno dizajniran balon. Platio ga je predsjednik tvrtke Virgin Records Richard Branson, koji se htio dobro našaliti sa sugrađanima.
Želja Bransona je bila spustiti "izvanzemljane" 1. travnja u Hyde Park (recimo ugrubo da je riječ o središtu Londona), međutim plan je doslovno otišao u vjetar jer je presnažno puhao.
8. Građani masovno napuštali Zürich (1967. godina)
Dvije godine prije nego što će se Apollo 11 doista spustiti na Mjesec, Švicarci su prekinuli program kako bi javili svojim građanima da je američkim astronautima to već uspjelo.
Šala je bila toliko pedantno osmišljena da su se narednih sati tobože javljali dopisnici iz cijeloga svijeta, a na štos su pali i američki predstavnici u toj državi, koji su počeli slaviti veliki uspjeh.
U jednom su trenutku u potpunosti zbog zagušenja srušene telefonske linije, ali ludoj podvali niti tu nije bio kraj. Građanima je u nastavku dana rečeno da će svemirsku letjelicu moći vidjeti vlastitim očima, ali samo ako u večernjim satima napuste sredine u kojima pogled na nebo ometaju gradska svjetla.
To je u Zürichu izazvalo masovni egzodus iz grada, a otišlo je toliko daleko da je željeznica morala hitno dodati nekoliko novih vlakova kako bi se svi na vrijeme uspjeli dokopati planine Üetliberg.
9. Utakmica koje nikad nije bilo (1951. godina)
Navijači brazilskog velikana São Paula divljali su uz svoje radio prijemnike jer su mislili da im voljeni klub ponižava AC Milan.
Naime, njihova je momčad tog proljeća otputovala na europsku turneju, no ono što navijači nisu znali jest da su se na postaji Radio Panamericana odlučili opako našaliti.
Genijalci su u unaprijed snimili lažni prijenos, pa tijekom utakmice oplakivali katastrofalnu igru Sao Paula i izluđivali slušatelje svaki put kada bi spomenuli suca jer su mu dali ulogu bezobraznika koji je sve svirao u korist Milana.
Nepostojeća je utakmica završila 4:0 pobjedom talijanske momčadi, a navijači se nisu smirili čak niti kada im je rečeno da je sve bila fora. Protiv čelnika postaje su tražili pravne sankcije jer su ponizili brazilski nogomet, a svi znamo da se u toj državi u to ne dira.
10. Halo, profesore (2014. godina)
I, za kraj pregleda, eto jedne novije šale, toliko vrhunski osmišljene i izvedene da je do danas pogledana čak pedeset milijuna puta na YouTubeu.
Naime, tog je proljetnog dana djevojčica Taylor Nefcy u dogovoru s kolegama nasamarila svog profesora Stephena Barrowsa, na čijim je satovima vrijedilo pravilo - ako ti zazvoni telefon, moraš se javiti i odraditi do kraja razgovor tako da ga svi čuju.
I doista, Nefcy se javila, no ono čemu se profesor nije nadao jest da će njegovog učenici preko telefona biti rečeno da je trudna.
Nije ni tu stalo. Barrows je iz nastavka razgovora doznao da dijete neće imati oca, što ga toliko pogodilo da se u konačnici djevojci ispričao ispred cijelog razreda. Da je, jadan, samo znao će ga to koštati titule naivca godine...

/dnevnik.hr/

Nabavili ste dron. Želite ga upogoniti čim prije, ali niste sigurni hoćete li znati koristiti ga u skladu sa zakonima i propisima? Ne brinite, pripremili smo za vas sažetak s najvažnijim informacijama

Korištenje dronova u Hrvatskoj je regulirano Pravilnikom o sustavima bespilotnih zrakoplova, Zakonom o zračnom prometu i Pravilnikom o letenju zrakoplova. Ako ih želite koristiti i za snimanje, morate slijediti odredbe Uredbe za snimanje iz zraka. No o njoj smo već pisali, pa ćemo je ovom prilikom ostaviti po strani.

Spomenuti Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova ne pokriva bespilotne letjelice koje ne mogu postići kinetičku energiju veću od 79 J, kao ni one koje se koriste u zatvorenom prostoru. Kako ćete znati koliku kinetičku energiju postiže vaša letjelica? Izračunat ćete uz pomoć formule koju ćete naći na stranici Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.

Sve ostale bespilotne letjelice klasificira temeljem dva mjerila: operativnoj masi (ukupna masa u trenutku polijetanja) i području letenja prema stupnju izgrađenosti, naseljenosti i prisutnosti ljudi.

Letjelice mase do pet kilograma su u klasi 5, od pet do 25 kg u klasi 25, a one od 25 do 150 kg u klasi 150.

Područja letenja podijeljena su u četiri klase.

Prva klasa podrazumijeva područje u kojem nema izdignutih građevina ili objekata i u kojem nema ljudi, osim rukovatelja i osoblja koje je nužno za letenje.

Druga se odnosi na područja s pomoćnim gospodarskim objektima ili građevinama koje nisu namijenjene boravku ljudi i u kojima nema ljudi, osim pilota i pomoćnog osoblja. Dozvoljen je prolazak šetača, biciklista i slično, ali bez zadržavanja.

Treća klasa pokriva područja predviđena za stanovanje, poslovanje i rekreaciju, poput stambenih naselja, škola, ureda, sportskih terena i parkova.

Četvrta klasa regulira korištenje dronova u gusto naseljenim urbanim zonama, poput središta gradova, naselja i mjesta.

Kombinacijom ta dva mjerila možete smjestiti svog drona i let koji namjeravate obaviti u jednu od četiri kategorije, označene slovima A, B, C i D.

Planirate li, recimo, provozati drona lakšeg od pet kila negdje na pustopoljini, to će biti letačka operacija kategorije A. Ukoliko je teži od pet kila i želite ga iskušati uz staju ili skladište koji nisu neposredno uz naselje, to je kategorija B. Letite li s dronom lakšim od pet kila u centru grada to je kategorija C, a ako je teži od pet kila potpast ćete pod kategoriju D.

Sve moguće kombinacije možete naći u dodatku. Zašto je bitno znati ih? Zato što se tako određuje stupanj rizičnosti vaše letačke operacije, a time i je li potrebno ishoditi posebnu dozvolu ili je dovoljno izvijestiti Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo o letu.

Za obavljanje letačkih operacija u kategorijama A i B morate Agenciji dostaviti izjavu da ste sposobni i imate sredstva za preuzimanje odgovornosti povezanih s izvođenjem letačkih operacija, da sustavi bespilotnih zrakoplova kojima namjeravate izvoditi letačke operacije ispunjavaju primjenjive tehničke zahtjeve te da ćete letačke operacije izvoditi u skladu s odredbama Pravilnika. Za letove kategorije C morate još pridodati i operativni priručnik.

Sve letačke operacije kategorije D traže posebnu dozvolu, za koju morate položiti poseban ispit i priložiti dokaz o psihofizičkoj sposobnosti. No, bespilotne letjelice teže od 25 kilograma ionako morate registrirati i tražiti posebnu dozvolu Agencije za njihovo korištenje te ih označiti negorivom pločicom. Agencija će vam dodijeliti i posebnu identifikacijsku oznaku.

Letjelice lakše od pet kilograma, kakve se najčešće koriste u hobističke svrhe, također moraju biti označene, ali može biti riječ i o naljepnici kućne izrade.

Na njoj moraju biti navedeni ime, adresa i informacije za kontakt operatora ili vlasnika te oznaka koju ćete sami izmisliti. Ne smije sadržavati veliko slovo D jer je ono rezervirano za kategoriju D.

Recimo, dron potpisnika ovog članka lakši od pet kilograma bio bi označen naljepnicom na kojoj bi stajalo:

Miroslav Wranka, ******** 7, Zagreb, 09******** - S007.

Uz to, trebate obavijestiti Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo o letu i voditi dnevnik letenja.

Dnevnik leta mora sadržavati datum leta, vrijeme početka i završetka izvođenja letačkih operacija i trajanje leta, ime i prezime rukovatelja koji je obavio let, lokaciju izvođenja letačke operacije, klasifikaciju područja letenja, operativnu masu bespilotnog zrakoplova i napomene o događajima za koje operator procijeni da su od značaja za izvođenje letačkih operacija. Zapise o letu morate čuvati najmanje dvije godine od datuma leta.

Pitali ste nas mora li se ishoditi dozvola od HAKOM-a za korištenje frekvencije. Evo što su nam rekli u HAKOM-u: 'Većina komercijalnih bespilotnih letjelica radi u frekvencijskim područjima 2400 – 2483,5 i 5470 – 5725 MHz za koja su izdane opće dozvole OD – 16 i OD – 87. Ukoliko uređaji rade prema parametrima navedenim u tim općim dozvolama, nije potrebno ishoditi pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra.

Za sva ostala frekvencijska područja u kojima bi bespilotne letjelice mogle raditi, potrebno je unaprijed dostaviti izravan upit HAKOM-u u svezi raspoloživosti tog spektra, propisanim naknadama i ostalim tehničkim parametrima. U tom slučaju, korisnici se mogu obratiti HAKOM-u putem elektroničke pošte radiokomunikacije@hakom.hr.'

o što ne morate tražiti dozvolu ne znači kako ne postoje ograničenja kojih se morate pridržavati. Dronom morate upravljati tako da ne ugrozite život, zdravlje ili imovinu ljudi, kao i da ne ometate javni red i mir.

Let mora izveden biti po danu. Dron mora biti tehnički ispravan. Morate provjeriti omogućavaju li meteorološki i drugi uvjeti siguran let, je li sva oprema odgovarajuće pričvršćena te može li dron neometano poletjeti i sletjeti.

Tijekom leta morate ga cijelo vrijeme držati na oku i ne dalje od 500 metara od sebe. Iz njega ne smije ništa ispadati. Ako su u blizini ljudi, životinje, objekti, vozila, plovila, drugi zrakoplovi, ceste, željezničke pruge, vodeni putovi ili dalekovodi mora biti udaljen od njih najmanje 30 metara (150 ako je u pitanju skupina ljudi). Želite li letjeti bliže skupini ljudi, morate tražiti posebnu dozvolu.

Let mora biti izveden izvan kontroliranog zračnog prostora i najmanje tri kilometra od aerodroma, moguće i više ako je tako regulirano (u slučaju, recimo, vojnih aerodroma).

Pravilnik također određuje da morate ishoditi policu osiguranja u skladu sa Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu. Članak 40.b tog zakona kaže da ste obvezni sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama ako postoji obveza registracije zrakoplova, pa bi se moglo reći kako se odnosi na kategoriju bespilotnih letjelica D.

No vidjet ćemo što će praksa pokazati. Osiguravajuće kuće već su počele nuditi opće police osiguranja za naknadu štete koje su drugim osobama prouzročili dronovi.

Više korisnih informacija - recimo, kako izračunati energiju bespilotnih zrakoplova ili gdje je kontrolirani zračni prostor - možete pronaći na stranicama Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. Svakako temeljito proučite sve relevantne zakone i propise.

Autor: Miroslav Wranka / tportal.hr

Sve snimke kopnenih područja i vodenih površina Republike Hrvatske nastale snimanjem iz zraka podliježu pregledu, bez obzira o kojoj vrsti zračnih snimaka se radi

Tijekom nedavno održanog Dronefesta Ivan Landek, voditelj Službe za topografsku izmjeru i državne karte u Sektoru za državnu izmjeru Državne geodetske uprave (DGU), rekao je kako odobrenje od te institucije moraju zatražiti svi koji koriste dronove za snimanje iz zraka.

'Državna geodetska uprava u okviru svoje nadležnosti u suradnji s Ministarstvom obrane obavlja pregled zračnih snimaka. Pregled se obavlja u svrhu zaštite snimljenog materijala i štićenih objekata', naveo je u pisanom odgovoru na tportalov upit Landek.

Prema njegovim riječima, sve snimke kopnenih područja i vodenih površina Republike Hrvatske nastale snimanjem iz zraka podliježu pregledu, bez obzira o kojoj vrsti zračnih snimaka se radi. Zračne snimke potrebno je u roku od osam dana od dana obavljenog snimanja dostaviti na pregled u DGU.

Provjeru obavlja Povjerenstvo za pregled zračnih snimaka, temeljem Zakona o obrani (NN 73/13, 75/15) i Uredbe o snimanju iz zraka (NN 130/12).

Pregledom se bave dva djelatnika DGU-a koji članovi mješovitog Povjerenstva za pregled zračnih snimaka DGU-a i MORH-a. Djelatnici Odjela fotogrametrije u okviru nadležnosti odjela obavljaju poslove vezane za izdavanje odobrenja temeljem važeće Uredbe o snimanju iz zraka.

Po obavljenom pregledu Povjerenstvo sastavi zapisnik, temeljem kojeg DGU izda (ili uskrati) odobrenje za uporabu zračnih snimaka. Godišnje ih na pregled stigne pedeset.

Landek nije odgovorio na pitanje koliko je odobrenja dosad uskraćeno. Napomenuo je kako temeljem Uredbe o snimanju iz zraka NN 130/12 pravne i fizičke osobe smiju snimati iz zraka samo nakon što pribave odobrenja DGU-a.

Odobrenjem za uporabu zračnih snimaka definirani su uvjeti i način korištenja snimljenog materijala u skladu s podnesenim zahtjevom, ako postoji ograničenje vezano za korištenje pojedinih zračnih snimaka ona su također navedena u predmetnom odobrenju.

Autor: Miroslav Wranka / tportal.hr

Uredba o snimanju iz zraka (zakon) je na Linku

"... svi koji dronove koriste za snimanje iz zraka..." Divno! Znači, ako ga koristim kao podmornicu, onda je OK?

U tome slučaju podpadaš u (pod)morske zakone
Pitam se tko će se pridržavati svih tih zakona (trebalo bi ih objediniti u jednu knjižicu koja bi bila obavezna kod kupnje),
te tko će provjeravati jeli dron leti po zakonskim regulama?

borna je napisao/la:U tome slučaju podpadaš u (pod)morske zakone
Pitam se tko će se pridržavati svih tih zakona (trebalo bi ih objediniti u jednu knjižicu koja bi bila obavezna kod kupnje),
te tko će provjeravati jeli dron leti po zakonskim regulama?

Država tj. njeni organi gonjenja i prisile obožavaju nedefinirane situacije jer tako mogu do beskraja gnjaviti svekoliko pučanstvo!

Želite znati za što vas sve mogu kazniti u Lijepoj Našoj? Evo servisa koji nudi pregled svih važećih hrvatskih zakonskih kazni na jednom mjestu

Internetski servis Kazne.hr, kako je navedeno u njegovu impressumu, jedini je hrvatski specijalizirani portal na kojem pravnici dnevno ažuriraju važeće hrvatske kaznene odredbe. Možete ih pretraživati po više od 90 tisuća pojmova ili po područjima odnosno izvještajima.

Iza projekta stoji Centar za management i savjetovanje, tvrtka koja je s Centrom za računovodstvo i financije članica grupacije Business Media. Uz pravnike, na njemu rade novinari te porezni i drugi stručnjaci.

Za korištenje servisa potrebno je registrirati se. Poslovnim subjektima pristup je besplatan do kraja ove godine, nakon čega će ga početi naplaćivati.
tportal.hr - LINK

Na tržištu je nova generacija LED žarulja. To su LED filament žarulje koje izgledaj upravo kao klasične s žarnom niti.


O LED filament žaruljama

Nova tehnologija koja omogućava postavljanje LED odašiljača u duge i tanke filamente: Odašiljači se aktiviraju pomoću sitnih drivera koji se nalaze u grlu žarulje pa LED filament žarulje izgledaju vrlo slično klasičnim inkadescentnim žaruljama.


Foto 1: Klasična žarulja s žarnom niti E14, 40W Foto 2: Ekvivalentna LED filament žarulja E14, 4W
Odlična strana filament žarulja je što se mogu napraviti u raznim oblicima i veličinama kao što je to slučaj i s žaruljama s žarnom niti.
Može se postići boja svjetla od 2200K što stvara topliji ugođaj u prostoru. S obzirom na to vrlo su praktično riješenje za restorane, dućane i domaćinstva.

LED filament žarulje imaju kraći životni vijek u odnosu na standardnu LED rasvjetu, koji iznosi između 15.000 - 40.000 sati, što je ipak znatno više nego kod inkadescentnih žarulja čiji je vijek trajanja bio između 500-1000 sati. Kao i LED standardna rasvjeta imaju jako malu potrošnju od 2-10W po žarulji ovisno o modelu. Također je bitno napomenuti da LED filament žarulje imaju mogućnost regulacije svjetla (ovisno o modelu).
Tehnički detalji LED filament žarulja

2 su bitna elementa LED filament žarulje.

1. LED filamenti žarulje koji su vidljivi golim okom i oni svoju energiju pretvaraju u svjetlost. Kao i kod standardne LED rasvjete, iskoristivost energije je preko 90%. Ostatak energije se oslobađa u topline. Filamenti se mali i kratki, te se formiraju spajanjem više nisko-naponskih LED čipova na termalno provodljivoj površini. Proces se zove COG (chip on glass), slično postavljanju LCD panela u televizore i pametne mobitele. Sitni čipovi su postavljeni na trake safira, keramike, stakla ili metala. Površina na koju se čipovi stavljanu je pomno odabrana iz razloga što mora biti termalno provodljiva i transparentna kako bi se svjetlo moglo širiti u svim smjerovima. Najbolje riješenje je staklo, koje je dobro provodljivo i ekonomično.

Kad se filamenti poslože u seriju postave se u fosforno impregnirani silikon. Različite formulacije fosfora određuju karakterističnu boju LED filamenta (od 2200K pa sve do 6000K).

Filamenti imaju potrošnju od 1W, pa lako možemo izračunati kolika je potrošnja određene filament žarulje, naravno uz uvjet da je transparenta.

2. Driver LED filament žarulje su vrlo maleni i jednostavni. Najveći fizički dio je elektro kondenzator, kojemu je glavna zadaća smanjivanje bljeskanja i mreškanja LED filament žarulje. Driver je sakriven u samoj bazi ili grlu LED žarulje, pa se ne može vidjeti. Ovakva konstrukcija i smanjivanje dimenzija drivera omogućilo je ekspanziju LED filament žarulja na tržište.

Primjena LED filament žarulja

LED filament žarulje su "vintage" i ljudima bliže nego standardne LED žarulje, te se sve više koristi u domaćinstvima, restoranima, čak i u dućanima. Za urede to nije slučaj već se tamo više koriste razne vrste LED panela, LED down lightera hladnije boje svjetla
/http://kupiled.eu//

Ako vas put nanese u Japan možete naći i neke posebne hotele koji u sobama imaju makete (da vam ne bude dosadno)
Prevoditi nijesam niti pomislio...

Masovna ljetna putovanja na Jadran započela su tek u drugoj polovici 20. stoljeća, no porođajne muke domaćeg turizma trajale su još desetljećima. Jadranska magistrala asfaltirana je tek 1958., pomoć na cesti zaživjela je 1963., a benzinskih postaja na otocima nije bilo do osamdesetih...

Turistički dolasci na Jadran bilježe se još u 19. stoljeću, puno prije pojave automobila. Pa i poštenih cesta, iako je važna Jozefinska cesta, od Karlovca do Senja, izgrađena još 1779., a Terezijanska cesta, kojom su preko Velebita povezani Gospić i Karlobag, 1786. Europski velikaši danima su se makadamskim putovima znali truckali u fijakerima, samo da se domognu ljekovitog zraka i sunca. I to onoga na Kvarneru, jer put do Dalmacije nije imao kraja.

A ništa se značajno nije promijenilo niti kada su kočije zamijenili auti, koje je isprva bilo moguće izbrojati gotovo na prste jedne ruke. Svaki, pa naizgled bezopasan put u pravilu se pretvarao u nevjerojatnu putešestviju. Svjedoče tome i sačuvani vozni redovi međugradskih linija iz 1912. Primjerice, nekih 80 km dugačak put od Karlovca do Plitvičkih jezera izletnici su tada prelazili beskrajnih pet sati. S druge strane, ruta od Knina do Zadra, rastegnuta na nekih 103 kilometara, prelazila se pet i pol sati.

Znači, cestama se tih godina, u prosjeku, vozilo sporije od 20 km/h. Na duža, višednevna putovanja, a takva su bilo uglavnom sva duža od 150 km, odlučivali su se samo dokoni bogataši, željni avanture i zaljubljenici u automobilizam. Ukratko, prosječan Zagrepčanin bio je osuđen na kupanje u Savi, a o moru je mogao samo sanjati. Iz tog kuta još smješnije izgleda kad danas netko izgubi živce jer treba čekati 15 minuta da bi se priključio na autocestu u Lučkom. Kojom će, uz malo sreće, za nešto više od tri sata već biti u Splitu...
http://www.jutarnji.hr/autoklub/vremeplov/tomos-1970.jpg/4501967/alternates/FREE_780/Tomos%201970.jpg
Do masovnih turistički odlazaka na Jadran, zapravo, dolazi tek poslije Drugog svjetskog rata. A putovalo se isprva uglavnom autobusom, što i ne čudi pošto je 1946. u čitavoj Hrvatskoj, nedugo nakon što se našla u nesretnoj Jugoslaviji, tehnički pregledano svega 1675 auta. No, do turističkog booma nije došlo spontano, već političkom odlukom. Kako je to izgledalo svjedoči brošura agencije Putnik, operativnog organa Komiteta za turizam i ugostiteljstvo Vlade FNRJ, tiskana 1949. "Nova Jugoslavija osigurala je svojim trudbenicima, borcima za izgradnju socijalizma, plaćeni godišnji odmor.

Dobro korišten godišnji odmor osvježava i obnavlja snagu za dalja pregnuća u radu. Zbog toga je korištenje godišnjeg odmora ne samo pravo nego i dužnost naših trudbenika!" Iz razumljivih razloga, u brošuri je prešućeno da se u tom aranžmanu satima putovalo autobusom na četrdesetak stupnjeva, a putnicima se na znoj lijepila prašina sa ceste, pomiješana s mirisom paštete koju je netko netom pojeo. Osim toga, prašnjavi bijeli putovi bili su puni rupa, od kojih je izletnike danima poslije bolila svaka kost u tijelu.

I tako je bilo sve do kraja pedesetih godina prošlog stoljeća, kada je konačno počela ozbiljnija modernizacija Jadranske magistrale, za turizam ključne dužobalne ceste. Veliki iskorak dogodio se 1958., kada je dovršeno proširenje i asfaltiranje dionice od Rijeke do Zadra u dužini od 225 km. Nešto kasnije, 1961., sagrađen je i Maslenički most, čime su u turistički promet značajnije uključeni Zadar i Biograd. A zahvaljujući potpori Svjetske banke cesta je tijekom 1964 i 1965 otišla i do Dubrovnika, da bi 1971. završila konačno u Ulcinju. Iste godine, ništa manje važno, između Orehovice i Kikovice otvoreno je i prvih 11 km autoceste u Hrvatskoj, kao dijela buduće autoceste Zagreb-Rijeka. U euforičnom ozračju krenula je i prodaja obveznica za izgradnju autoceste Zagreb-Split s parolom "Zagreb-Split za tri sata!", no poznato je kako je ta priča završila...

No, nije bilo sve idilično. Jadranska magistrala pružala je slikovit pogled na okoliš, ali je bila opasna zbog brojnih zavoja, a lišena zaštitnih ograda... Osim toga, naši vozači, uglavnom osuđeni na Fićeke, bili su nevični modernoj prometnici i brzini koju je omogućavala, dok su stranci precjenjivali svoje mogućnosti te su tako svi zajedno često stradavali u prometnim nesrećama. Upravo je to i razlog crnih statistika, koje govore da se 1973. broj smrtnih slučajeva na cestama popeo na nevjerojatnih 1444., dok je 1965. brojao 543. Sasvim sigurno, tu je negdje nastao izraz "putovati s glavom u torbi"...

Zbog novih cesta željeznica se morala pregrupirati i tako su 1963. uvodeni vagoni s ležajima na pruzi Zagreb-Split, a već 1968. je uvoden i prijevoz automobila, gdje je povratna karta za Fiću koštala 258,10 dinara. Sedam sati putovali biste vlakom do Splita, a šest do Zadra. Puno? Fićom bi se ta avantura bez problema protegla i na 12 sati! Sjetite se svega toga kad danas pomislite da put na more nema kraja...

Kuda na put s tek 40 litara benzina mjesečno

Za put na more, naravno, treba i benzin. Kada je 3. svibnja 1979. Skupština SFRJ donjela Zakon o ograničenju upotrebe i kretanja motornih vozila bilo je jasno da je turistička sezona pred velikim izazovom. Prvo je uveden par-nepar sustav, a 1982. bonovi za gorivo. Od 20. listopada 1982. vozač osobnog auta smio je mjesečno potrošiti 40 litara goriva. Ako ste 1983. Zastavom 101 planirali na godišnjem napraviti oko 800 km, to vas je koštalo oko 4500 dinara. Usporedbe radi, prosječna plaća iznosila je 17.317 dinara. S nježnom nogom na gasu Stojadin je trošio 7,5 l/100 km, pa se s mjesečnim bonovima moglo napraviti 530 km. Nešto bolje su prošli vlasnici Fićeka, Dyane 6 ili recimo Renaulta 4, čiji je radijus kretanja bio veći nekih 100 km. Srećom po strane i domaće motorizirane turiste bonovi su ukinuti 1985.
/jutarnji.hr/
Moram dodati svoj komentar:
Autor je očito neki mlađahni novinarčić koji nema pojma o tome da se nekada pretežno putovalo željeznicom, tada bolje, brže i udobnije
negoli cesticama? Ja sam takoreći do kraja 60-ih na more redovno išao vlakom, a završno brodom ili busom.