Pakao u hrvatskim vlakovima: klima ne radi, prozori hermetički zatvoreni

by **borna** 20.07.15 19:10

HŽ u tisku - Page 19 Fotografija?imgId=811624

Putnici vlaka koji je protekle nedjelje vozio na relaciji Vinkovci-Zagreb zbog pokvarenih klima uređaja prošli su pravi višesatni pakao. U kupeima je bilo neizdrživo vruće, a mnogi su se pobojali i za vlastiti život jer su prozori u krcatom vlaku bili hermetički zatvoreni, bez mogućnosti otvaranja. Na njihove pritužbe, osoblje vlaka zbijalo je pošalice
Kako nam javljaju čitatelji koji su imali nesreću putovati vlakom Hrvatskih željeznica, odmah nakon polaska vlaka iz Vinkovaca klima je prestala raditi u svih devet vagona kompozicije, a zbog prozora koji se ne mogu otvoriti mnogi su putnici bili zabrinuti za ishod putovanja, budući da je u vlaku bilo mnoštvo djece i starijih koji su bili na rubu dehidracije.

U HŽ-u se ispričavaju putnicima zbog neugodnosti koje su doživjeli na putovanju, uz pojašnjenje kako se klima uređaji mogu pokvariti radi pregrijavanja, ali i iz drugih razloga.

Ovakva neizdrživa situacija u vlakovima HŽ-a tijekom ljetnih vrućina događa se svakodnevno na svim relacijama, javljaju nam ogorčeni čitatelji, koji se pitaju dokad će kao korisnici usluga putničkog prijevoza, kako kažu 'biti tretirani kao stoka'.

Jedan od putnika (podaci poznati redakciji) koji je prošle nedjelje putovao od Vinkovaca do Zagreba kazao nam je kako 'u vrijeme kada su tehnologija i znanje napredovali do te granice da se operacijom može transplantirati bilo koji organ i ljudima produžiti život, u Hrvatskim željeznicama rade sve da se ljudima zagorča život i natjera na skraćivanje muka' dodajući kako mu je nevjerojatno da danima u vlakovima koji prometuju na relaciji Vinkovci-Zagreb ne rade klima-uređaji.

Čitatelj je nadodao kako se obratio kondukteru za pomoć, no on mu je kazao kako je nemoćan te ga je, kako kaže, u šali savjetovao da potraži kupe gdje se može otvoriti prozor, 'jer tamo onda odmah proradi klima'.

Uz to, čitatelj je upozorio kako je vlak poslovično kasnio u polasku, što je zbog nesnosnih vrućina dodatno užario ionako paklenu atmosferu koju su proživjeli putnici na relaciji Vinkovci-Zagreb.

Glasnogovornica HŽ Putničkog prijevoza Ivana Čubelić pojasnila je kako uslijed ekstremno visoke vanjske temperature u klimatiziranim vagonima može doći do pregrijavanja, odnosno prestanka rada klima-uređaja, s tim da se oni mogu pokvariti i iz drugih razloga.

Pritom je nadodala kako su vagoni po dolasku na zagrebački Glavni kolodvor isključeni iz prometa i upućeni na popravak tijekom kojeg će se utvrditi točan uzrok kvara.

'S obzirom na to da su putnici vlaka EN 414, koji iz Vinkovaca prema Zagrebu polazi u 14.42, bili u klimatiziranom vagonu u kojemu se prozori ne mogu otvarati, svjesni smo da takve situacije dovode do nezadovoljstva putnika, kojima se još jedanput ispričavamo' kazala je glasnogovornica.

Pored nesnosnih vrućina, redovito kašnjenje vlakova problem je koji zabrinjava drugog čitatelja koji učestalo putuje na relaciji Frankfurt-Zagreb. Naime, kako mjesečno nekoliko puta putuje na spomenutoj relaciji zapazio je kako vlak iz Njemačke u minutu dolazi do hrvatske granice, no 'onda počinje HŽ svakodnevica'.

Kako kaže, njemačke, austrijske i slovenske željeznice 'gotovo u sekundu poštuju vozni red' no kada se na hrvatskoj granici spoji naša lokomotiva, vlak do Zagreba u startu kasni najmanje 20 minuta'.

Iz Hrvatskih željeznica, pak, poručuju kako je jučerašnji međunarodni vlak 213 koji je prometovao na relaciji Frankfurt-Zagreb 'kasnio s područja Slovenskih željeznica u granični kolodvor Dobova 22 minute, dok je na zagrebački Glavni kolodvor stigao s 19 minuta zakašnjenja'.
Vanja Majetić, tportal hr

by **borna** 23.07.15 11:49

Nakon prijašnjeg posta jedan čisti kontrast!

by inflameswetrust 23.07.15 11:56

Pao kvragu kontrast nakon jučerašnjeg dana. ZG GK je bio u totalnoj banani...

by **borna** 30.07.15 17:17

Strizivojna: Potpuno je izgorjela lokomotiva 2132 na teretnom vlaku koji je vozio od Slavonskog Broda do Vinkovaca. Požar je izbio usred noći, u četvrtak oko 1.20 sati nedaleko od željezničke postaje Strizivojna – Vrpolje. Vatra je buknula, utvrđeno je očevidom, zbog neispravnosti ispušnog sustava lokomotive.
Požar su ugasili strojovođe, a šteta se tek utvrđuje.
Preneseno sa: Večernji list/vlakovi.com

by **borna** 30.07.15 17:27

HŽ u tisku - Page 19 Kuul-074-330423_957x340

Kaotična situacija odigravala se u srijedu popodne na zagrebačkom Glavnom kolodvoru gdje su stotine putnika gotovo dva i pol sata čekali kako bi vlakovi u smjeru Sesveta ponovno počeli prometovati.
– Oko 16.30 sati na kolodvoru Zagreb Borongaj pokvario se signalno-svjetlosni blok-uređaj kojim se regulira promet vlakova. Uzrok kvara bile su, po svemu sudeći, iznimno visoke temperature – kazali su u HŽ Infrastrukturi. U tih dva i pol sata putnicima koji su na 36 stupnjeva Celzijevih čekali bilo kakve informacije o tome kada će vlakovi krenuti, baš nitko od djelatnika HŽ-a nije im mogao odgovoriti na to pitanje.
Putnicima iscrpljenima od čekanja nešto prije 19 sati stigla je obavijest kako će brzi vlak izmijenjenom rutom krenuti preko ranžirnog kolodvora, a zatim stati u Sesvetama i Dugom Selu. Iako je prvotni plan bio da vlak ne staje u Vrbovcu nakon negodovanja mase putnika, nakon nekoliko minuta odlučeno je da će vlak ipak stati i na toj stanici.
Preneseno sa: Večernji list/vlakovi.com

by **borna** 13.08.15 16:21

Na Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti u vlaku HŽ-a dogodila se vrlo neobična scena. Među putnicima su bili članovi Živog zida kojima je jedna nelogičnost u putničkom vlaku posebno “digla živac”
-Naime, u prvom razredu radi klima, ali je zbog visoke cijene karte on potpuno prazan. Klima hladi, ali nema ljudi. Istovremeno, drugi razred je krcat, a temperatura je paklena, ljudi se znoje, pušu i negoduju zbog takve politike Hž-a, ali nikome ne pada na pamet otići u prvi razred i voziti se kao čovjek.
Mi smo naravno otišli u prvi razred, s kartom za drugi i nakon kratkog sukoba s kondukterom ostali sjediti uz obećanje da će nas posjetiti policija što smo s radošću prihvatili. Nakon što smo sve snimili i obećali reklamu HŽ-u u novinama, kondukter je otišao u drugi razred i rekao ljudima da se mogu preseliti u prvi razred, napisao je Dušan Cvetanović, jedan od vodećih ljudi Živog zida.
Reda bi uvijek trebalo biti, ali da tvrtka koja je jedan od najvećih gubitaša od neovisnosti, tjera ljude koji su svojim novcima toliko puta krpali dugove HŽ-a, da se “kuhaju” u drugom razredu, dok u isto vrijeme hladi prazan prvi razred.
Preneseno sa 035 portal
HŽ u tisku - Page 19 Vrbovsko_1-305284_957x340

HŽ u tisku - Page 19 Vrbovsko_1-305284_957x340

by **Pfaff** 13.08.15 16:53

Priča je tipična, priznajem, ali kakve veze ima s time kolodvor Vrbovsko?

by **borna** 13.08.15 17:13

E, to bi trebalo pitati urednika u vlakovi.com?
Donekle paše jer su pitnički vagoni u prvom planu.

by **Pfaff** 13.08.15 17:41

borna je napisao/la:E, to bi trebalo pitati urednika u vlakovi.com?
Donekle paše jer su pitnički vagoni u prvom planu.

Ovo me malo podsjeća na definiciju "Zašto su Hercegovci isto Hrvati?" - "Zato jer su katolici..."

by inflameswetrust 13.08.15 20:07

Pfaff je napisao/la:Priča je tipična, priznajem, ali kakve veze ima s time kolodvor Vrbovsko?

borna je napisao/la:E, to bi trebalo pitati urednika u vlakovi.com?
Donekle paše jer su pitnički vagoni u prvom planu.

Nije moja vijest, ali da, putnički vlak je na slici, valjda je urednik zbog toga i stavio. Trebalo je pisati da je slika ilustracija. Jedan od problema vlastite domene je i visoka cijena za prostor, koji treba štedjeti. A sad, naći točnu lokaciju gdje je Vilibor "Dajte mi Strelu da srušim ove što kemtrejlove bacaju" Sinčić popizdio, mogao bi biti veliki izazov.

Pfaff je napisao/la:
Ovo me malo podsjeća na definiciju "Zašto su Hercegovci isto Hrvati?" - "Zato jer su katolici..."

HŽ je HŽ je HŽ. Portal čitaju uglavnom djelatnici HŽJA, a oni uglavnom ne raspoznaju ZG GK od Wien Ostbanhofa.

by **Pfaff** 15.09.15 12:06

Daklem, g. G. Fižulić se baš nešto i nije proslavio kao poduzetnik, ali ajde da vidimo što nam ima za priopćiti u svojoj kolumni "Politika i kriminal" (Telegram, 12. rujan 2015.):

Goranko Fižulić je napisao/la:
Zašto smo isključeni iz svih ruta brzih željeznica koje se upravo grade preko cijele Europe?

Belgijski detektiv Hercule Poirot ukrcao se u Istanbulu u Simplon-Orient Express, kojim je preko Sofije, Beograda, Zagreba, Ljubljane, Venecije i Pariza trebao stići u London. Vlak je druge noći zapeo u snježnim nanosima nedaleko Vinkovaca, a ujutro je u susjednom odjeljku spavaćih kola pronađen ubijeni Amerikanac, mr. Ratchett… To je kratki opis početka zapleta romana Agathe Christie Ubojstvo u Orient Expressu koji je prvi put objavljen 1934. godine. Istoimeni film snimljen je 1974., u kojem Sean Connery igra pukovnika Arbuthnota,nakon što je dvanaest godina ranije kao James Bond putovao istim vlakom u filmu Iz Rusije s ljubavlju. Direct-Orient Express je posljednji put prošao kroz Vinkovce 1977. a slavno ime vlaka danas se između ostalog koristi za vrlo skupa turistička putovanja replikom koja iz Pariza preko Beča, Budimpešte i Bukurešta stiže u Istanbul.

Brisani s mape Europe

Kao što je Orient Express danas samo dio naše povijesti tako je i većina pruga kojima upravlja HŽ Infrastruktura d.o.o. starija od 100 godina. Od 2722 kilometra pruga u Hrvatskoj samo njih 12,2 posto omogućuje brzine veće od 100 kilometara na sat, a prva nova pruga u 25 godina trebala bi biti sagrađena u sljedeće tri godine između Dugog Sela i Križevaca u dužini od 38,2 kilometra. Riječ je zapravo o drugom kolosijeku pruge na mediteranskom pravcu kao jednom od devet koridora koji čine TEN-T osnovnu prometnu mrežu EU. Investicija ima vrijednost od 1,52 milijarde kuna , a 85 posto sredstava ide iz Unijinih fondova.

Budući da je Sabor RH u ožujku 2008. usvojio Nacionalni program željezničke infrastrukture kojim je do 2012.g. trebalo na izgradnju novih pruga utrošiti 4,93 milijarde kuna, a među tim prugama osim ove navedena je i nova „nizinska“ pruga između Karlovca i Rijeke, očito je da se odluka Sabora nije poštovala ili je njeno donošenje bilo samo u svrhu uveseljavanja javnosti. Dodatni razlog za nezadovoljstvo i zabrinutost daje pogled na prije spomenuti osnovni prometni dokument EU nazvan TEN-T Core Network Corridors. Od devet EU koridora kroz Hrvatsku prolazi samo jedan koji spaja mađarsku granicu s Rijekom uz ogranak koji povezuje Zagreb s Ljubljanom. Na taj je način Luka Rijeka stavljena u inferiorni položaj prema ostalim jadranskim lukama u Kopru, Trstu, Veneciji i Ravenni, a koje se nalaze osim na ovom mediteranskom koridoru još i na koridoru Baltik-Jadran. Luka Rijeka je tako jedina sjevernojadranska luka isključena iz koridora koji povezuje Jadran s poljskim lukama na Baltiku preko glavnih tržišta Austrije, Slovačke i Češke. Očito, netko nije želio u taj koridor staviti prugu sagrađenu još davne 1873. dugačku 54,6 kilometara koja spaja Rijeku i Pivku u Sloveniji.

Brisanju hrvatskih pruga sa željezničke i prometne mape Europske unije tu nažalost nije kraj. Koridor nazvan Orient-East Med koji spaja sjeverne njemačke luke sa Sofijom i dalje s Istanbulom i Atenom se preklapa od Beča preko Budimpešte sve do Craiove u Rumunjskoj s koridorom nazvanim Rajna-Dunav. Umjesto da jedan od ta dva koridora ide nekadašnjom rutom Simplon-Orient Expressa preko Zagreba,Beograda i Sofije, ti koridori se preklapaju na istom pravcu kroz Mađarsku.

Brzina 200 na sat

Ukupna vrijednost svih investicija u devet koridora do 2030. godine je 623,4 milijarde eura, vrijednost ulaganja u spomenuta tri koridora iz kojih je Hrvatska isključena je 102 milijarde eura. Korištenjem tih sredstava trebalo je u relativno kratkom roku sagraditi i modernizirati pruge koje povezuju Rijeku s Pivkom, a Zagreb sa srpskom granicom te omogućiti brzine vlakova do 200 kilometara na sat. Korištenjem sredstava za MED koridor, koja ukupno iznose 76,9 milijardi eura, treba što prije započeti gradnju nove „nizinske pruge“ dvostrukog kolosijeka Karlovac-Rijeka te njenim završetkom Luci Rijeka osigurati ravnopravnu tržišnu utakmicu s drugim sjevernojadranskim lukama.

Zašto je Hrvatska izbrisana sa željezničke i prometne mape EU? Zašto Hrvatska kao granična država Europske unije nema koridore prema susjedima kao Poljska, Slovačka, Mađarska i Bugarska? Zašto je Rijeka jedina luka sjevernog Jadrana koja nije uključena u koridor Baltik-Jadran ? To su pitanja na koje postoje samo dva odgovora: radi se o kolosalnom neznanju i nemaru onih koji su trebali zastupati interese RH ili je posrijedi pakosna namjera kao posljedica zloće,ograničenosti i gluposti. Ostavljam vinovnicima da sami izaberu odgovor.

Utjecaj na rast BDP-a

Ako napravimo usporedbu slovenskih i hrvatskih željeznica rezultat je 3:0 , isto kao i u slučaju Luke Koper i Luke Rijeka , odnosno DARSa i HACa. Slovenske željeznice ostvaruju dvostruko veći prihod od hrvatskih,uz dotaciju države za infrastrukturu i putnički promet posluju s dobiti, a hrvatske i uz tri puta veći iznos državnih subvencija rade s gubitkom. Luka Koper 40 posto svojih tereta prevozi željeznicom tako da slovenske željeznice 50 posto svojih prihoda ostvaruju u inozemstvu. Slovenske željeznice, DARS i Luka Koper su u vlasništvu slovenske države, zajedno su ostvarili prošle godine ukupni prihod od gotovo milijardu eura uz čistu dobit veću od 80 milijuna eura. Da su takav rezultat prošle godine ostvarili njihovi hrvatski pandani onda bi rast BDP bio veći od 1 posto , a Hrvatska ne bi imala problem s budžetskim deficitom i vanjskim dugom.

Kako Hrvatsku priključiti na još dva koridora i osigurati sredstva za nužni razvoj željezničke infrastrukture? Jedna prigoda je upravo propuštena, predsjednica RH ovog se tjedna vratila iz posjeta Poljskoj, gdje je umjesto jezičnih inovacija trebala tražiti podršku za uključenje pruge Rijeka-Pivka u koridor Baltik- Jadran te ravnopravno hrvatsko sudjelovanje na sastancima predstavnika Slovenije, Austrije,Češke,Slovačke i Poljske koji zajednički koordiniraju sve investicije na BAC koridoru. Od 2025. vlakovi iz Varšave do Klagenfurta vozit će 9 sati, a nakon završetka tunela Koralm (2022. godine) dugačkog 30 kilometara, vlaku iz Beča do Klagenfurta neće trebati više od 2 sata i 30 minuta. Ravenna, Venecija ,Trst i Kopar bit će povezani preko Ljubljane s Bečom „high speed“ prugom te bi naše isključenje iz ovog koridora luku Rijeka učinilo potpuno nevažnom i marginalnom.

Cijeli članak:

http://www.telegram.hr/politika-kriminal/zasto-smo-iskljuceni-iz-svih-ruta-brzih-zeljeznica-koje-se-upravo-grade-preko-cijele-europe/

by Gost 15.09.15 12:14

Pfaff je napisao/la:... ajde da vidimo što nam ima za priopćiti ...

U biti ništa što mi koji pratimo željeznicu nismo (potajno) znali. Sve dok u HŽ-u budu sjedili oni koji su došli po rodijačkoj liniji i gledali samo svoju gu'icu neće bit napretka.

Ali kad se u globalu sagleda cijela (ekonomska, politička ...) situacija u zemlji dobro da i uopće (kao nacija) funkcioniramo koliko smo razjedinjeni.

by **borna** 17.10.15 10:14

Slovenske željeznice su u petak navečer u 19.30 sati do daljnjega na zahtjev državnih tijela obustavile promet s Hrvatskom nakon što je Hrvatska objavila da će slati migrante u Sloveniju pošto Mađarska zatvara granicu prema Hrvatskoj, objavila je Slovenska tiskovna agencija STA. U međuvremenu, zapovjednik slovenske Civilne zaštite Srečko Šestan poručio je da je Slovenija spremna na prihvat najviše 5.000 migranata dnevno

Nije navedeno do kada će obustava željezničkog prometa biti na snazi. Hrvatske željeznice priopćile su da je željeznički promet na hrvatsko-slovenskoj granici obustavljen od 16. listopada u 19.43 sati.

'Umjesto određenih međunarodnih vlakova putnike će prevoziti autobusi, a otkazani su svi pogranični vlakovi', javili su iz HŽ-a, podsjećajući da je i dalje obustavljen promet međunarodnih i pograničnih vlakova na graničnim prijelazima s Mađarskom. Više informacija o posebnoj organizaciji prijevoza putnika međunarodnih vlakova možete pronaći ovdje

Za obustavu željezničkog prometa s Hrvatskom Slovenija se odlučila i prije mjesec dana, prilikom prvog migrantskog vala, a prekid prometa trajao je više tjedana. Slovenski mediji očekuju da će propusnost slovenskog koridora za migrante u drugom valu njihova dolaska iz Hrvatske biti manja nego u prethodnom.

by LLeon 18.10.15 9:03

borna je napisao/la:Slovenske željeznice su u petak navečer u 19.30 sati do daljnjega na zahtjev državnih tijela obustavile promet s Hrvatskom nakon što je Hrvatska objavila da će slati migrante u Sloveniju pošto Mađarska zatvara granicu prema Hrvatskoj, objavila je Slovenska tiskovna agencija STA.

Ne kužim. Ako se migranti prevoze organizirano, čemu obustavljat redovni pogranični promet i zajebavat obične ljude i lokalno stanovništvo koji te vlakove koriste? Ako postoji opasnost (a postoji) da će se migranti ukrcat na te vlakove, pošalji policiju, specijalce, pa i vojsku ako treba (ne zavaravajmo se "jadnom dječicom i majkama", radi se o povredi teritorijalnog suvereniteta Republike Hrvatske) i izbaci iz vlaka i procesuiraj sve koji nemaju valjane putne isprave (voznu kartu i putovnicu). AMEN!

Ovo mi je još manje jasno. Kakve veze ima vlak Buzet- Divača sa migrantskom krizom? thinking

Između Hrvatske i Slovenije otkazani su svi pogranični vlakovi:

7704 Buzet 16.00 – Divača 16.47
7705 Divača 15.01 – Buzet 15.50
.......

by **borna** 21.10.15 21:56

Hrvatski konzorcij u kojem su Dalekovod, DIV i Zagreb Montaža dobio je posao obnove i izgradnje drugog kolosjeka željezničke pruge Dugo Selo - Križevci, doznaje tportal. HŽ Infrastruktura odluku je donijela u srijedu, a ponuda hrvatske grupacije je vrijedna 1,239 milijardi kuna bez PDV-a
Odabrana je cjenovno najpovoljnija ponuda, a projekt se s 85 posto financira iz EU fondova. Očekuje se kako će ugovor s izvođačem biti potpisan u roku od tri tjedna do maksimalno mjesec dana.

Radovi na rekonstrukciji postojećega i izgradnji drugoga kolosijeka na dionici pruge od Dugog Sela do Križevaca trebali bi krenuti početkom 2016., a završetak radova planiran je u rujnu 2019.

Na dionici dužine 38,2 kilometara, predviđa se i gradnja novih šest mostova, od kojih dva cestovna, te rekonstrukcija sedam postojećih mostova, gradnja 11 novih nadvožnjaka, jednog podvožnjaka i šest pothodnika, nadogradnja stabilnih postrojenja električne vuče, modernizacija signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te izgradnja 25 kilometara servisnih cesta.
/tportal.hr/

by **borna** 22.10.15 14:01

HŽ Infrastruktura potpisala je s Gradom Osijekom Ugovor kojim se gradu na 20-godišnje korištenje ustupa šest objekata u sklopu željezničkog kolodvora. Objekte ukupne površine dvije tisuće kvadratnih metara koje HŽI ne koristi već godinama Grad Osijek prenamijenit će u prostor za poduzetnike iz IT sektora te umjetnike.
U ime HŽ infrastrukture ugovor je potpisala predsjednica Uprave Renata Suša koja je potom istaknula:
– Jako nam je drago da sudjelujemo u ovom projektu te što zajedno s Gradom Osijekom možemo sudjelovati u oplemenjivanju ove lokacije, što im možemo dati objekte na korištenje i što oni mogu zaista dati dodatnu vrijednost ovoj cijeloj priči. Za nas potpisivanje ovog ugovora znači smanjenje naših operativnih troškova, ali i doprinos društveno odgovornom poslovanju i jako se veselimo i vašim budućim korisnicima, poduzetnicima i umjetničkim udrugama te svrsishodnom korištenju tih nekretnina nakon dugog perioda.
HŽ Infrastrukturi na suradnji je zahvalio i zamjenik osječkoga gradonačelnika Denis Ambruš:
– Zahvaljujem na svemu što je vezano uz ovo potpisivanje ugovora o korištenju poslovnog prostora, ponajprije predsjednici Uprave Renati Suši. Korist ovog ugovora koji je potpisan za dobrobit grada Osijeka bit će vidljiva tek u budućnosti. Moramo reći da se vidi da se u određenom roku određene stvari mogu realizirati ako postoji suglasnost i interes HŽ Infrastrukture, ali i Grada Osijeka. U čemu je najveća korist ovoga današnjeg potpisivanja? Kreativna industrija i sve što je vezano uz nju jedno je multidisciplinarno područje. Ovo je područje vrijedna industrijska baština i od javnog je interesa u budućnosti, gdje će se upravo tom kreacijom i idejama poticati ne samo to jedno uže područje, nego i cjelokupni gradski sklop.Prvi prostori u željezničkom kolodvoru koji su dani na korištenje trebali bi biti obnovljeni i u funkciji iduće godine, a svih šest prostora do 2020.
HŽ u tisku - Page 19 Osijek_1-166903_957x340

HŽ u tisku - Page 19 Osijek_1-166903_957x340

Izvor: HŽ Infrastruktura d.o.o./vlakovi.com

by **borna** 27.11.15 8:03

HŽ u tisku - Page 19 Guzva_%C4%8Dakovec-241672_957x340

U srijedu, 25. studenoga u našu se redakciju javio čitatelj koji se požalio na veliku gužvu u vlaku koji iz kolodovora Kotoriba prema Varaždinu polazi u 6:34 sati.
Ogorčen je jer ulaskom na kolodvoru u Donjem Kraljevcu već nema mjesta za sjedenje. Kaže kako je kupio kartu za sjedenje, a ne stajanje. Tim vlakom voze se školarci, radnici i ostali putnici, a on svakodnevno putuje na posao u Čakovec. Mišljenja je da potencijalnu opasnost predstavlja što putnici stoje na prijelazu između vagona. Kakva je situacija prilikom putovanja u vlaku snimio je sam čitatelj i poslao nam fotografije.
Zašto je tome tako upitali smo u HŽ Putničkom prijevozu d.o.o.:
‘U vlaku 3303 (Kotoriba 6.34 – Varaždin 7.19) serije 7121 ima 144 sjedećih i 68 stajaćih mjesta, što je s obzirom da se u vlaku radnim danom prosječno vozi 200 putnika, dovoljan broj raspoloživih mjesta. Za taj vlak sjedala se ne mogu rezervirati. S obzirom da jedino rezervacija sjedala garantira sjedeće mjesto u vlaku, putniku bez rezervacije sjedala sjedalo se ne može garantirati. Nakon polaska vlaka vrata se automatski blokiraju’, odgovorili su na naš upit.
Preneseno sa: E-medimurje.hr / vlakovi.com

by **Pfaff** 27.11.15 10:57

Mda. Narod se navikao na (polu)prazne vlakove pa sad kenjkaju kad imau nekog u kupeu. Ovakve situacije su nekoć bile normalna pojava i nitko nije gnojio...
Osim toga, bar im je toplo

by **borna** 30.11.15 20:14

ZBOG ZAPOSTAVLJANJA ŽELJEZNICE, PUTNICI “POBJEGLI U AUTOBUSE”
HŽ u tisku - Page 19 212568

Iz Osijeka ne polazi, niti u njega dolazi ni jedan vlak u međunarodnom prijevozu
Prema ocjenama Europske komisije, po kvaliteti željezničke infrastrukture Hrvatska je zajedno s Rumunjskom na dnu ljestvice od 26 zemalja.
Za građane Hrvatske to i nije posebna novost, jer je dobro poznata činjenica kako je opće stanje u HŽ-u, zajedno s voznim parkom, rak-rana hrvatskog prometa gotovo 20 godina. Neulaganje u infrastrukturu i vlakove, kao i svi drugi organizacijski problemi koje državne vlasti nisu rješavale, dovelo je do toga da je broj putnika i roba prevezenih željeznicom radikalno smanjen u usporedbi s vremenom prije rata. Za putnike je putovanje željeznicom, jednostavno rečeno, presporo i neudobno. Istodobno sa zapostavljanjem željezničke infrastrukture, Hrvatska je ulagala velik novac u gradnju cesta, tako da su robe i putnike preuzeli cestovni prijevoznici, unatoč činjenici da je cestovni prijevoz skuplji od željezničkog. Ništa bolja situacija nije ni u željezničkim poduzećima u susjednoj Srbiji i Bosni i Hercegovini, a sve je ukupno pridonijelo tome da je međunarodni željeznički promet, posebice prema južnom i istočnom susjedu, gotovo zamro.
U takvoj situaciji pozornost može izazvati vijest objavljena u bosanskohercegovačkim medijima kako bi u prvoj polovini iduće godine trebala biti završena obnova pruge od Sarajeva do granice s Hrvatskom, odnosno prema Pločama, koja je zapravo sastavni dio željezničkog dijela koridora 5C. Ta je pruga, kako prenosi Klix.ba, posljednji put obnavljana prije 40 godina!? Podatak je to koji govori o tome kakvo je stanje na bosanskim prugama, posebice ako se zna da su Ploče najvažnija luka za BiH.
Nama u Slavoniji i Baranji uz tu informaciju nameće se pitanje hoće li se stvoriti uvjeti pa potom i potrebe za obnavljanjem željezničkog prijevoza između Slavonije i juga Dalmacije preko BiH. Valja svakako podsjetiti kako je još 2012. godine ukinut vlak koji je vozio na liniji Sarajevo - Budimpešta, kojim se uz presjedanje u Sarajevu moglo stići do hrvatskog juga. Na toj se nerentabilnoj liniji prije njezina ukidanja prevozilo oko 1500 putnika mjesečno, što ukazuje na malo zanimanje.
Opustjele željeznice
Broj putnika prevezenih željeznicom u Hrvatskoj iz godine u godinu oscilira u velikoj mjeri, što očito upozorava na uvjete u tom prijevozu. Broj putnika je sve do 2009. godine rastao. Recimo, 2002. godine željeznicom je putovalo 35,6 milijuna putnika, od kojih u međunarodnom prometu 750 tisuća. Sedam godina poslije, 2009., željeznicom se godišnje vozilo čak 73 milijuna putnika i nešto manje od 700 tisuća u međunarodnom prometu. Potom je broj osoba koje su koristile željeznički prijevoz padao na samo 21,8 milijuna u 2014. godini. Prema podatcima HŽ Putničkog prijevoza, 2014. godine u međunarodnom prijevozu željeznicom prevezeno je samo 387.000 putnika.
Najveći pad putnika u željezničkom prijevozu događao se od 2010., kada je prevezeno gotovo 70 milijuna osoba, do 2013., kada je taj broj pao na 24,3 milijuna. U samo četiri godine željeznice su opustjele jer se broj putnika smanjio za gotovo dvije trećine.
Hrvatska je izravnim vlakovima danas povezana sa Slovenijom, Srbijom, BiH, Mađarskom, Austrijom, Njemačkom i Švicarskom, a pograničnim sa Slovenijom i Mađarskom. Ukupno u međunarodnom prometu vozi 56 vlakova, kažu u HŽ Putničkom prijevozu, uz napomenu kako je zbog situacije u vezi s prijevozom izbjeglica i imigranata još uvijek na snazi obustava prometa prema Mađarskoj i iz nje.
Devet sati do Sarajeva
U prometu između Hrvatske i BiH svakodnevno vozi brzi vlak na relaciji Zagreb - Sarajevo - Zagreb. Iz Zagreba polazi u 9.18 sati, da bi u Sarajevu bio punih devet sati kasnije, naravno pod uvjetom da ne kasni. Prema novom voznom redu od 13. prosinca, prijevoz bi trebao trajati nešto kraće, vlak će iz Zagreba polaziti u 8.59, a trebao bi u glavnom gradu BiH biti u 18.23. Automobilom se iz jednog u drugi grad, udaljenost je oko 400 kilometara, stiže za približno pet sati vožnje.
Izravnog vlaka iz Osijeka prema Sarajevu, primjerice, nema. Zapravo iz Osijeka ne polazi, niti u njega dolazi ni jedan vlak u međunarodnom prijevozu. U međunarodnom željezničkom prijevozu od slavonskih gradova jedino su povezani Vinkovci i Slavonski Brod, i to s Villachom u Austriji i Beogradom.
Na naše pitanje HŽ Putničkom prijevozu o tome kako se može uspostaviti željeznički prijevoz koji će povezati slavonske gradove s onima u BiH i Srbiji odgovorili su nam kako “u međunarodnom prijevozu vožnja vlakova ovisi o suradnji zainteresiranih željezničkih uprava, a temelji se na prijevoznoj potražnji i raspoloživosti prijevoznih kapaciteta.” “Stoga se međunarodni vlakovi dogovaraju na konferencijama između članica Rail Net Europe (Udruženje europskih upravitelja željezničke infrastrukture) i Forum Train Europe (Udruženje europskih željezničkih prijevoznika) radi poboljšanja kvalitete usluge i mobilnosti europskih građana”, navode u HŽ-u.
Međutim, od 13. prosinca, kada stupa na snagu novi vozni red, bit će uveden pogranični vlak na relaciji Erdut - Bogojevo - Erdut.
Igor MIKULIĆ
glas-slavonije.hr

by inflameswetrust 01.12.15 12:02

Pfaff je napisao/la:Mda. Narod se navikao na (polu)prazne vlakove pa sad kenjkaju kad imau nekog u kupeu. Ovakve situacije su nekoć bile normalna pojava i nitko nije gnojio...
Osim toga, bar im je toplo

E, nemeže. Jedno su puni kupei, drugo je konstantni manjak putničkih vagona na svim mogućim relacijama, dok 30-50% vagona pola dana stoji po kojekakvim depoima i praonama ne radeći ništa. Platiš kartu ko pošten čovjek (nekada i rezervaciju, a mjesta nema, na što ti kondukter odgovara sa "jebiga šta ću ti ja"), i stojiš. I stojiš. I stojiš. Da su takve gužve od Delnica prema Rijeci pitao bih te bi li se sjetio prošlih vremena.

by **borna** 03.12.15 21:10

HŽ Putnički prijevoz humanitarnu vožnju daruje djeci s posebnim potrebama iz Doma za djecu iz Nazorove ulice u Zagrebu, Centra za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“, Hrvatskog saveza za rijetke bolesti, Udruge roditelja djece s posebnim potrebama „Put u život“ iz Zagreba, Udruge osoba s invaliditetom „Suncokret“ iz Velike Gorice i dječjih vrtića „Potočnica“ i „Duga“ iz Zagreba.
U okićenom vlaku bit će oko 150 djece s roditeljima i voditeljima, a uz prigodni program djecu će dočekati sveti Nikola, Djed Mraz i vile s darovima. Darove za djecu osigurali su HŽ Putnički prijevoz, KING ICT i McDonalds.
Vlak kreće u 10.00 sati sa 1. perona Zagreb Glavnog kolodvora stoga molimo novinare, snimatelje i fotoreportere da dođu najmanje 10 minuta prije polaska vlaka.
HŽ Putnički prijevoz u suradnji s Turističkom zajednicom grada Splita 7. prosinca organizira humanitarnu vožnju božićnog vlaka Tin-express za djecu s posebnim potrebama iz centara za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonaći“ i „Slava Raškaj“ iz Splita. Vlak će voziti na relaciji Split – Labin Dalmatinski – Split s polaskom iz kolodvora Split u 10.05 sati i povratkom u kolodvor Split u 11.33 sati.
Uz humanitarne vožnje, HŽ Putnički prijevoz i ove godine za građanstvo vikendima organizira vožnje božićnog vlaka Tin-express. Vožnja božićnim vlakom traje oko 60 minuta (osim na riječkom području), prijevozne karte mogu se kupiti na blagajnama kolodvora, a u cijenu karte za djecu uključen je i prigodni dar.
Na zagrebačkom području Tin-express će voziti vikendima od 5. prosinca do 3. siječnja u 10.00 i 11.30 sati na relaciji Zagreb GK – Dugo Selo – Zagreb GK. Cijena karte za dijete iznosi 40 kuna, a za odrasle 30 kuna.
Na splitskom području vožnje će biti organizirane 13. i 19. prosinca u 9.00 sati na relaciji Split – Kaštel Stari – Split. Cijena karte za dijete iznosi 45 kuna, a za odrasle 25 kuna.
Na riječkom području vožnje će biti organizirane 5., 12., 19. i 26. prosinca u 9.30 sati na relaciji Rijeka – Delnice – Rijeka. Nakon dolaska vlaka u Delnice djeca i roditelji moći će sudjelovati u igrama na snijegu, izradi snjegovića i skulptura od snijega te posjetiti Park jelena, ledenu dvoranu i adventski sajam. Povratak vlaka iz Delnica je u 15.00 sati. Cijena karte iznosi 60 kuna za dijete, a za odrasle 40 kuna.
Na varaždinskom području vožnja će biti organizirana 20. prosinca u 11.00 sati na relaciji Koprivnica – Ludbreg – Koprivnica. Cijena karte za dijete iznosi 45 kn, a za odrasle 40 kuna.
Na vinkovačkom području vožnja će biti organizirana 19. prosinca u 12.02 sati na relaciji Vinkovci – Vukovar Borovo Naselje – Vinkovci. Cijena karte za dijete iznosi 44 kn, a za odrasle 22 kune.
Posebne vožnje Tin-expressa za djecu iz dječjih vrtića i nižih razreda osnovnih škola bit će organizirane od ponedjeljka do petka.
U blagdansko vrijeme HŽ Putnički prijevoz putnicima nudi 50% popusta na prijevoz do zagrebačkog klizališta Ledeni park uz povoljnije ulaznice i najam klizaljki, kao i 50% popusta na povratna putovanja na Advent u Splitu.
Više informacija možete pronaći na blagajnama kolodvora i internetskoj stranici www.hzpp.hr.

by **borna** 06.02.16 8:44

HŽ u tisku - Page 19 BBI_1691-e1447677563890

U nedjelju 7. veljače otputujte vlakom na Riječki karneval i uživajte u međunarodnoj karnevalskoj povorci uz stotine alegorijskih kola i tisuće maski.

Vlak iz Zagreb Glavnog kolodvora polazi u 6.30, uz zaustavljanja u Jastrebarskom (6.53), Karlovcu (7.10), Ogulinu (8.08), Vrbovskom (8.29), Moravicama (8.38), Skradu (8.55), Delnicama (9.08) i Fužinama (9.24) te dolaskom u Rijeku u 10.08 sati.

U povratku vlak će iz Rijeke krenuti u 17.35 i u Zagreb GK stići u 21.15 sati.

Cijene povratnih prijevoznih karata:

iz Zagreba, Jastrebarskog i Karlovca: odrasli 100 kn/djeca do 6 godina 60 kn
iz Ogulina: odrasli 77 kn/djeca do 6 godina 45 kn
iz Vrbovskog i Moravicama: odrasli 64 kn/djeca do 6 godina 36 kn
iz Delnica i Fužina: odrasli 45 kn/djeca do 6 godina 25 kn

Izvor: HŽ PP

by **borna** 19.02.16 21:22

HŽ u tisku - Page 19 Fotografija?imgId=870505

Predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša izabrana je za potpredsjednicu Upravnog odbora Europske zajednice željezničkih i infrastrukturnih poduzeća (CER - Community of European Railway and Infrastructure Companies), izvijestili su u petak iz HŽ Infrastrukture. Suša je na to mjesto izabrana na Općoj skupštini CER-a, održanoj u srijedu u Bruxellesu

’Time Hrvatska prvi put ima svog predstavnika u Upravnom odboru CER-a, koji je najviše tijelo organizacije koja predstavlja većinu željezničkog poslovanju u EU-u, a njegova je glavna uloga zastupanje interesa svojih članova na europskoj političkoj sceni, osobito po pitanjima poboljšanja poslovnog i regulatornog okružja za europske željezničke operatore i željezničke infrastrukturne tvrtke’, navodi se u priopćenju HŽ Infrastrukture.

Pozicija koju će obnašati Renata Suša nova je potpredsjednička funkcija u Upravnom odboru CER-a. Potpredsjednici su i čelni ljudi njemačkih, švicarskih i francuskih željeznica, a predsjednik odbora je predsjednik Uprave Austrijskih željeznica Christian Kern.

U priopćenju se prenosi i izjava Renate Suše kako je izbor u Upravni odbor CER-a priznanje i HŽ Infrastrukturi te da će u Bruxellesu zastupati i ukupni hrvatski željeznički sektor.

Podizanje kvalitete usluga

’Nastojat ću da se naši prijedlozi čuju i razmotre na međunarodnoj razini te da se Hrvatska što bolje pozicionira na željezničkoj karti Europe. Stvaranje održiva jedinstvenoga željezničkog tržišta zajednički je cilj europskih željeznica, a razvoj i ulaganje u infrastrukturu ključni su za ostvarenje ambicioznih planova koji su na razini Europe zacrtani za željeznički sektor’, kaže Suša.

Ističe kako je ponajprije riječ o povećanju učinkovitosti i podizanja kvalitete željezničkih usluga, što je iznimno važno i za ispunjenje globalnih i europskih klimatskih ciljeva, a čemu željeznica, kao jedna od ekološki najprihvatljivijih vrsta prometa, uvelike pridonosi. Važno je dodatno jačati i razvijati multimodalni prijevoz u čemu željeznica također ima važnu ulogu, a Hrvatska u tome segmentu treba bolje iskoristiti prednosti svojega geografskog položaja, naglašava Suša.

Što je CER?

CER je neovisno tijelo pri Međunarodnoj željezničkoj uniji (UIC), a sjedište mu je u Bruxellesu. Osim željezničkih poduzeća iz zemalja članica EU-a, članice CER-a su, među ostalim, i norveške te švicarske željeznice, kao i željeznice Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Moldavije i Turske. Poduzeća koja su članice CER-a, njih 74, obuhvaćaju 73 posto europske željezničke mreže, 80 posto opsega europskoga teretnog prijevoza te 96 posto opsega putničkog prijevoza u EU-u, napominju iz HŽ Infrastrukture.
/tportal.hr/

by **borna** 19.02.16 21:23

Predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša izabrana je za potpredsjednicu Upravnog odbora Europske zajednice željezničkih i infrastrukturnih poduzeća (CER - Community of European Railway and Infrastructure Companies), izvijestili su u petak iz HŽ Infrastrukture. Suša je na to mjesto izabrana na Općoj skupštini CER-a, održanoj u srijedu u Bruxellesu

’Time Hrvatska prvi put ima svog predstavnika u Upravnom odboru CER-a, koji je najviše tijelo organizacije koja predstavlja većinu željezničkog poslovanju u EU-u, a njegova je glavna uloga zastupanje interesa svojih članova na europskoj političkoj sceni, osobito po pitanjima poboljšanja poslovnog i regulatornog okružja za europske željezničke operatore i željezničke infrastrukturne tvrtke’, navodi se u priopćenju HŽ Infrastrukture.

Pozicija koju će obnašati Renata Suša nova je potpredsjednička funkcija u Upravnom odboru CER-a. Potpredsjednici su i čelni ljudi njemačkih, švicarskih i francuskih željeznica, a predsjednik odbora je predsjednik Uprave Austrijskih željeznica Christian Kern.

U priopćenju se prenosi i izjava Renate Suše kako je izbor u Upravni odbor CER-a priznanje i HŽ Infrastrukturi te da će u Bruxellesu zastupati i ukupni hrvatski željeznički sektor.

Podizanje kvalitete usluga

’Nastojat ću da se naši prijedlozi čuju i razmotre na međunarodnoj razini te da se Hrvatska što bolje pozicionira na željezničkoj karti Europe. Stvaranje održiva jedinstvenoga željezničkog tržišta zajednički je cilj europskih željeznica, a razvoj i ulaganje u infrastrukturu ključni su za ostvarenje ambicioznih planova koji su na razini Europe zacrtani za željeznički sektor’, kaže Suša.

Ističe kako je ponajprije riječ o povećanju učinkovitosti i podizanja kvalitete željezničkih usluga, što je iznimno važno i za ispunjenje globalnih i europskih klimatskih ciljeva, a čemu željeznica, kao jedna od ekološki najprihvatljivijih vrsta prometa, uvelike pridonosi. Važno je dodatno jačati i razvijati multimodalni prijevoz u čemu željeznica također ima važnu ulogu, a Hrvatska u tome segmentu treba bolje iskoristiti prednosti svojega geografskog položaja, naglašava Suša.

Što je CER?

CER je neovisno tijelo pri Međunarodnoj željezničkoj uniji (UIC), a sjedište mu je u Bruxellesu. Osim željezničkih poduzeća iz zemalja članica EU-a, članice CER-a su, među ostalim, i norveške te švicarske željeznice, kao i željeznice Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Moldavije i Turske. Poduzeća koja su članice CER-a, njih 74, obuhvaćaju 73 posto europske željezničke mreže, 80 posto opsega europskoga teretnog prijevoza te 96 posto opsega putničkog prijevoza u EU-u, napominju iz HŽ Infrastrukture.
/tportal.hr/

by **borna** 24.02.16 19:21

Projekti u željezničkoj infrastrukturi, posebice izgradnja pruge na dionici Rijeka - Zagreb - granica s Mađarskom, kao i trenutno stanje projekta Luka Rijeka, neki su od projekata za koje je poseban interes iskazalo kinesko izaslanstvo u srijedu na sastanku u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza.

Uz ministra Butkovića na sastanku su bili i pomoćnici ministra i načelnici u resorskim upravama i sektorima Ministarstva te direktori i predstavnici trgovačkih društava unutar djelokruga Ministarstva, odnosno čelnici HŽ Infrastrukture, Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb, dok su u kineskom izaslanstvu bili i predstavnici kineskih državnih poduzeća te istaknutih kineskih tvrtki, koji zajednički nastupaju u cilju (su)investiranja izgradnje strateških infrastrukturnih objekata diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj.

Gostima iz Kine je ovom prigodom pripremljena i praktična brošura u kojoj je ukratko predstavljeno i opisano kako i na koji način se planiraju projekti u okviru izgradnje i razvoja intermodalne infrastrukturne politike, kao i tematski pregled projekata i svega što će danas vidjeti i čuti prilikom posjeta gradu Rijeci, istaknuo je ministar Butković.

Kako se prenosi u priopćenju, kineska veleposlanica Deng Ying istaknula je da pozdravljaju nedavno predstavljenu Inicijativu povezivanja Jadran - Baltik - Crno more, koju smatraju komplementarnom s kineskom inicijativom 'Jedan pojas, jedan put' (One Belt, One Road), a što je gotovo u potpunosti u skladu i s interesima kineskih investitora. Podsjetila je da je Kina već uspostavila određeni okvir suradnje sa Europskom unijom te da stoga očekuju da će suradnja Hrvatske i Kine na temelju već uspostavljenog okvira suradnje sa zemljama srednje i istočne Europe (Kina + 16) biti plodonosna i rezultirati konkretnom realizacijom projekata.

Šef kineske Nacionalne komisije za razvoj i reforme (NDRC) Wang Jianjun uz ostalo je, kako se prenosi, podsjetio da su jučer razgovarali s hrvatskom predsjednicom i premijerom o mogućnostima ulaganja u područja energetike, prometa, infrastrukture i turizma te da su na današnjem sastanku dobrodošli svi prijedlozi suradnje u resornim područjima.

U priopćenju Ministarstva se navodi kako su s projektima i planovima u sektorima cestogradnje, cestovnog i zračnog prometa kinesko izaslanstvo ukratko upoznali pomoćnici i načelnici u resorskim upravama i sektorima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te direktori državnih tvrtki unutar resorskih djelokruga, a glavne teme najvećim dijelom bile su usmjerene na dodatno jačanje bilateralne suradnje u okviru inicijative povezivanja pomorskih luka u Jadranu, Baltiku i Crnom moru, s naglaskom na infrastrukturne projekte.

Iz Ministarstva ističu kako su najveći interes kineskog izaslanstva pobudili projekti u željezničkoj infrastrukturi, uz poseban naglasak na izgradnju željezničke pruge na dionici Rijeka - Zagreb - granica s Mađarskom, a zanimali su se i za trenutno stanje projekta Luka Rijeka, odnosno vezano uz izgradnju novoga kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali. Pritom se napominje kako su čelnici HŽ Infrastrukture odgovorili na brojna pitanja kineske delegacije, poglavito o svim željezničkim projektima koji su započeti i koji su u planu, odnosno čija realizacija ovisi o uspješnosti apliciranja projekata u okviru financiranja sredstvima iz europskih fondova, a predstavnici Ministarstva na pitanja vezano uz mogućnosti unaprijeđenja lučkih kapaciteta opremanjem dodatnim lučkim instalacijama ali i izgradnjom lučke infrastrukture.
/jutarnji.hr/

by Sponsored content

HŽ u tisku

Pakao u hrvatskim vlakovima: klima ne radi, prozori hermetički zatvoreni

Ultra party vlak

Re: HŽ u tisku

Požar kod kolodvora Strizivojna – Vrpolje

Zastoj prometa u zagrebačkom čvoru

Nevjerojatna scena u vagonu HŽ-a, kondukter popustio

Re: HŽ u tisku

Re: HŽ u tisku

Re: HŽ u tisku

Re: HŽ u tisku

Re: HŽ u tisku

Re: HŽ u tisku

Slovenija obustavila željeznički promet s Hrvatskom

Re: HŽ u tisku

Hrvatski konzorcij dobio posao desetljeća na željeznicama

Suradnja sa gradom Osijekom

‘Platim kartu, a moram do Čakovca u gužvi stajati’

Re: HŽ u tisku

HŽ je 2009. prevezao 73 milijuna putnika, a 2014. samo 22 milijuna

Re: HŽ u tisku

Poziv na humanitarnu vožnju božićnog vlaka Tin-express

Vlakom na Riječki karneval

Renata Suša je nova potpredsjednica Europske zajednice željeznica

Renata Suša je nova potpredsjednica Europske zajednice željeznica

'Želimo investirati u Hrvatsku, najviše nas zanima nizinska pruga do Mađarske i Luka Rijeka'

Re: HŽ u tisku