Autotrans - Razno

Kaže on-line vozni red Autotransa (koji se u zadnje vrijeme malo popravio, ali je još uvijek pun čudesa) da na relaciji Rijeka-Vrbovsko ima presjedanje u Fužinama (nekih 5-6 vožnji), a samo je jedna izravna vožnja. Vrijedi za oba smjera. Što će to reći? Kakve Fužine, kakvi bakrači?! Naravno, u istom redu vožnje ne postoji nikakva veza Fužina i Vrbovskog. Tko to zna prevesti običnim putnicima? Ili to moramo doživjeti iskustveno, kupivši kartu i gledavši kako će nas prebacivati.

To je direktna linija. Samo prijevoznici kada nemogu dobit licencu za direktnu liniju onda pribjegavaju raznim tehnikama. Linija Rijeka-Fužine i Fužine-Zagreb

Isto radi i Samoborček - Zagreb-Samobor i Samobor-Dubrovnik.

I tko sad tu koga? I koja je svrha čega? Linije su u stvarnosti onakve kakve jesu. Bez obzira za što je dobivena koncesija. Ima li pritom oštećenih, i, ako ih ima, zašto se ne žale? Ako ih nema - znači: svi zadovoljni - čemu toliko administriranje? Ako nadležni već zaista toliko fitilje i stalo im je ne za uhljebljenjem činovnika koji će se baviti takvim budalaštinama nego za stvarno dobrim funkcioniranjem prometa, zašto to i ne provjeravaju? Pa nek odu u Fužine, Samobor i drugdje i nek čekaju polazak na liniji za koju su izdali koncesiju. Pa kad ga ne dočekaju, nek odgojno djeluju. A mogu i na polazištu pogledati tabelu, piše li na njoj ta ili neka neodobrena relacija. Nije odgovor: pa to sve vozi isti autobus, jer je onda i na onoj tabeli za liniju o kojoj smo ne tako davno raspravljali moglo pisati Zagreb-Rijeka-Pula-Vižinada. U redu vožnje piše da se na presjedanje u Fužinama troši 0 minuta. Toliko se (ne uračunamo li normalno stajanje i kraći odmor, ili korekciju reda vožnje trošilo i na dvoliniji Zg-Vižinada).

Zagrebački Transporti, kad im nisu dali liniju Zagreb - Vela Luka, imali su Izlet na Korčulu, svakodnevno, ali s polaskom s Glavnog kolodvora. I svi bili sretni i zadovoljni. Sitne birokratske strasti su bile zadovoljene.

A ako me argumentirano uvjerite da ograničavanje koncesija ima smisla jer postojeće linije ionako nisu popunjene, razmatrat ćemo zašto se onda ne provode kontrole. Ili: nije nam valjao socijalizam, htjeli smo kapitalizam, pa zašto da onda ne pustimo da se razmaše? Pa nek se voze na istoj relaciji svakih 10 minuta s po 3 putnika. Pa nek u borbi za opstankom podižu kvalitetu usluge i smanjuju cijene.

Novi je post jer nema izravne veze s prethodnim, pa da od svega ne nastane jedan neprepoznatljivi gemišt, pogotovo za one koji se žele uključiti u raspravu u jednom ili drugom dijelu.

Pa to je prestrašno! Autotrans je reducirao broj svojih polazaka na linijama u divljini. Možda bolje reći: pasivnim krajevima, ali sveukupni odnos prema tim krajevima od njih i čini divljinu. Ne znam samo što je zapravo prestrašno: taj reducirani broj polazaka ili uzroci koji su doveli do njega tj. nestanak zanimanja i potrebe za vožnju autobusima. Za putnike namjernike proučavao sam mogućnosti prijevoza u Gorskom kotaru i Vinodolu, sastavio tablicu s kojom ću vas uskoro upoznati. Riječ je o djelovanju Autotransa na području Čabra, Delnica, Vrbovskog, Ogulina, Vinodola i Senja. Vožnje (ne linije, vožnje!) subotom mogu se na prste prebrojiti, a nedjeljom svi odmaraju (mislim da na svom nabrojenom području ima možda 2 nedjeljna polaska, i to u Vinodolu). Vožnje radnim danom završavaju poslije ručka, a neke već i iza podneva. Vožnje koje su se godinama održavale (Delnice-Mrkopalj u 10:15) a i neke novouvedene (višekratna Čabar-Gerovo) ukinute su (iako su još prije pola godine funkcionirale). No, kad dovršim tablicu (nešto Velebit šteka) dat ću i komentare.

Nije vezano izravno i isključivo uz Autotrans, iako je on tu najzastupljeniji. Skrad očekuje sudbina usnulih istarskih gradića (kao Završje npr.). Od one nekadašnje vreve, koliko je ostalo? Koliko autobusa danas prolazi kroz Skrad? Ako sam dobro upućen (tj. ako je istina da internet zna sve), iz Zagreba ne postoji veza sa Skradom. Netko će odmah reći: a i zašto bi? Našto ću zinuti u namjeri odgovaranja ali glasa neću ispustiti. A i zašto bih? Ionako nema svrhe. Onaj glasoviti restoran u Skradu s jednom od najbržih posluga u Europi, gdje si za 20 min autobusne pauze mogao pojesti kompletni ručak, ne u samoposluzi, već poslužen od konobara za stolom, sad je samo sjećanje. Ode promet (autocestom), odu gosti, a nitko ništa ne čini na popularizaciji kraja. Izuzev kolumnista Novog Lista, Raukara. No to, kud sam zabrazdio, više nema veze s Autotransom.

ikar je napisao/la:To je direktna linija. Samo prijevoznici kada nemogu dobit licencu za direktnu liniju onda pribjegavaju raznim tehnikama. Linija Rijeka-Fužine i Fužine-Zagreb

Isto radi i Samoborček - Zagreb-Samobor i Samobor-Dubrovnik.

Samoborčkeova linija za Dubrovnik je Zagreb-Gospić -- Gospić-Dubrovnik.
Ova tvoja kombinacija još nije viđena, ali je viđena Zagreb-Jastrebarsko, Jastrebarsko-Šibenik.

Velebit ima liniju Zagreb-Perušić -- Perušić-Zadar...

U principu nije to ni tako strašno jer neka mjesta poput Perušića i sl. su dobili konekcije, a inače ih nebi imali. Kao kod relacije Zagreb-Rijeka, bus često ulazi u Delnice.

Što se tiče Gaspinog pitanja zašto je to tako? Zašto? Pa što u ovoj državi uopće dobro funkcionira? Pogotovo u prometu.. No nije to problem države, to je problem ljudi, sve ove vlasti dosad koje su nas uništavale su birali ljudi, Hrvati koji žive ovdje..
Jedan banalan primjer, ponašanje nekih ljudi na forumima.. Ekipa ima i po 5 nickova, raspravlja sama sa sobom, vrijeđaju one koji im smetaju, a zašto? Zato jer su kukavice reći nešto u svoje ime pa spletkare preko drugih ljudi.. I to na jednim običnim pišljivih internet forumima.. pa što to govori o nama.
Ja mislim da dobro ovoj državi dolazi onog dana kad se cijela država da u koncesiju.. Ako mogu autoceste, može i država, recimo neka nas Njemačka uzme u koncesiju na jedno 30-ak godina, već bi se neke stvari prilično promjenile..

Ma kakvo poboljšanje sa koncesijama... Pa mi smo se s njima već proslavili. Ima jedna stara narodna "U tuđoj ruci samo k**ac raste!"

pa barem bi nešto naraslo, ovako ni to ne raste.

Teoretski nisam pobornik koncesija, al je očito da sami neznamo gospodariti svojim resursima. Pa Rijeka i okolica su najbolje živjele, i najviše se ovdje stvorilo u vrijeme Austro-Ugarske.

Prugu nebismo imali vjerovatno ni dandanas da ju nisu Mađari izgradili. Naravno da je to bilo u njihovom interesu, al bogami bilo je i u našem. I odoše Mađaroši, i gle čuda, nisu odnjeli prugu sa sobom nego je ostala. Zemljišne knjige po kojima se ravna šumarija su sve iz 1911. Nije bilo nakandnih mjerenja !!!!! Mjerilo se 1850-ih za prugu, i poslije nakon 50 godina ponovo. I u zakonu je bilo da se zemlja mora detaljno premjeriti najmanje svakih 50 godina. Došla Yuga, pa Kroacija i nisu k...em mrdunle 65 godina. samo grabi, hapaj, trpaj.....

Elem, kako ono rekoh, vjerujem da sam dovršio tablicu Autotransovih vožnji u drugorazrednim krajevima tj. u krajevima prema kojima se sustav tako ponaša. Znatiželjnici mogu, nakon što je učitaju (po domaće: daunloudaju) otvoriti tablicu u jednom prozoru i posvetiti se proučavanju komentara.

List prvi - Delnice.
Vožnja iz Delnica trebala bi ići do Vrbovskog (red je da se bus vrati a ne da isčezne u Donjoj Dobri, osim ako šofer nije od tamo) ali to u voznom redu ne piše. Nekad je iz Delnica išao do Brod Moravica.
Iz Brod Moravica bio je neki općinski kombi za starčiće do Razdrtog.
Za Turke je nekoć išao dvaput tj. bila je u praskozorje vožnja iz Delnica i popodnevni povratak iz čega se zaključilo da bus noći u Delnicama. Možda je i sad tako a te rubne vožnje, ako ionako nisu imale putnike, ne treba ih ni navađati. Ili su našli novog vozača, negdje od Kupe.
U vožnjama za Lič iskazan je beskrajni šlamperaj jer se bus iz Liča ne može vraćati prije nego li je u njeg stigao. Ili u jednom smjeru gazda opiči po gasu a u drugom malo zakasni. Nekoć je išao samo jednom, oko 15. Nije, doduše, lokalna, ali bila je osamdesetih brza linija u 16:00 iz Fužina kroz Kraljev Jarak za Rijeku.
Mrkopalj je, kako ranije napisah, izgubio onu vožnju iz Delnica u 10:15. A davno su nestale vožnje za Tuk i Begovo Razdolje (svaka dvaput tjedno). Nekad nije vozio kroz Lokve.
Radnička linija Marija Trošt - Lučice davna je prošlost. Jutarnja vožnja u 7:20 iz Crnog Luga preko Lučica itekako je nategnuta - nema šanse stići iz Crnog Luga do Lučica za 10 min, teško je to i autom. Nejasne su one vožnje Delnice-Lučice i natrag, to zasigurno nije posebna linija, ali koji bi riječki skretao u Lučice? Kako vozi samo 5 (a ne 10) min, možda računaju odvojak za Lučice.
Naposlijetku, Čabarski kraj više nema linije Čabar-Tršće-Gerovo. Pogledajte kako lijepo kombiniraju linije Prezid-Tršće-Rijeka i Čabar-Hrvatsko-Gerovo koji tamo lovi prethodnika za Rijeku (vrijedi i za povratak). Školski povratak iz Čabra u Hrvatsko u 13:40 više ne navode - vjerojatno ovisi o trajanju škole - 5, 6 ili više sati. Popodnevno-večernja vožnja iz Rijeke za Čabar petkom isto je ukinuta.

List drugi - Ogulin
Davno je to bilo kad je crveno-bijeli Prevoz Ogulin vozio (tabela: Nikolići-Ogulin-Karlovac-Zagreb). Manje davno kad je Autotrans to produžio do Brinja, pri čemu se kondukter iskrcavao u Ogulinu a nastavljao je samo vozač. Bila je to vožnja u 15:10 iz Zagreba, omiljeni prijevoz petkom za pristup na Bijele Stijene. Linija Ogulin-Vrelo isto je nepostojeća. Sagrade olimpijski centar i ukinu liniju.
Ni za Nikoliće, ni za Zagorje nije jasno što je s drugom vožnjom u povratku. Nekad (opet tabela: Ogulin-Bošt-Zagorje) se vozilo oko jezera (ako se ne varam). Sad se Desmerice na zapadnoj obali spominju kao stanica ali bez polazaka, a sve ide istočnom obalom.
Za Modruš očigledno ujutro nema zainteresiranih kad se te 2 vožnje ne navode.
Evo i prvih vožnji i subotom dosad. Za Plaški. Čudna su ona dva povratka iz Plaškog, u 8:41 i 8:50 a popodnevnog nema. Zanimljivo: oko Plaškog, na relaciji Plaški - Janja Gora, vozi se 8 min (to je nekih 5-6 km) karta košta 25 kn. Na relaciji Ogulin-Karlovac, vozi sat i deset i košta 46 kn. Do Kuselja se nekoć moglo direktno iz Rijeke starom cestom preko Ravne Gore i Vrbovskog - iz Ogulina je kretao negdje oko (prije) 18 h.
U Kamenicu se opet po Autotransu ne dolazi ali se iz nje može otići. Proljetos su bile 2 dnevne vožnje Ogulin-Kamenica-Tounj-Ogulin.
Postoje stanice Vitunj, Gorinci i Cerovnik (to će reć: 3 linije) ali vožnji njet. Linije su vjerojatno ukinute. Kod tih ukinutih linija možda nisam bio dovoljno temeljit u pretraživanju; možda one voze samo jedan (npr. sajmeni) ili nekoliko dana u tjednu - ja sam ispitivao samo za petak i subotu.

List treći - Vrbovsko
Rekoh, nema one linije Rijeka-Vrbovsko-Kuselj. A ne nudi nam se ni vožnja iz Ogulina za Rijeku iako iz Rijeke u Ogulin vozi.
U smjeru sjeveroistoka iz Vrbovskog se nekad vozilo za Plemenitaš. Proljetos(a i godinama prije) je jedna vožnja od Osojnika produžavala do Ponikvi (ali bez navedenog jutarnjeg povratka). Iako se iz voznog reda razabire moguća relacija (postoje stanice) Severin-Zdihovo-Liplje-Osojnik, on ipak vozi Severin-Močile-Jadrč-Osojnik. A čemu služi stanica Bosiljevo (to bi trebao biti feud karlovačkog Autotransporta) nije mi jasno.

Naposlijetku i list zadnji - Primorje (Vinodol i Senj)
Labirint motanja po Vinodolu je pravi izazov za shvatiti. Krug (a jakog li kruga!) Crikvenica-Tribalj-Klarići-Grižane-Crikvenica je još i jasan. Ali onda imamo jedan fantomski bus koji se odjednom ukazuje u Kričini, ide za Tribalj, pa za Kostelj, nazad u Tribalj, pa u Antovo (i u Kostelj i u Antovo ide jednom dnevno?!), da bi ostao u Triblju. Vjerojatno školski prijevoz. Onda ga eto kasnije iz Triblja za Mavriće (zašto bi tamo ostao, jadan ne bio) pa se opet pojavljuje u Triblju da ponovi ovo isto i isčezne sa scene - a gdje drugdje nego opet u Mavrićima.
Iz Novoga za Bater bilo je nekad više vožnji, dapače, čak iz Crikvenice (opet tabela: Crikvenica-Selce/Bribir-Bater, a išao je preko Novog a ne gornjom cestom iz Bribira). To je vozio novosadski TAM AS3500 druge generacije. I ona čuvena vožnja u 16:00 iz Novog za nikad točno locirano Radinje.
Dvije linije iz Novog, za Bile i Juriće, isto su pluskvamperfekt. Isto kao i vožnja za Breze (a čini se da je skretala i u Buliće, kad već stanica postoji).
Senjani su izmijenili (vjerojatno kao posljedica izgradnje suvisle ceste) krajnje okretište - umjesto Serdara to je sad, kao veće naselje, Veljun Primorski.
Nekad je za Devčiće bila samo jedna vožnja, u 18:30 iz Senja, a dvije školske (ugrubo 7 i 14) do Oltara.
Proljetos je još funkcionirao prijevoz kroz Stolac na putu za Liku i Crni Kal - danas ga više nema, pa je i vrijeme vožnje skraćeno za četvrt sata.

Hoće li sve to dogodine stati na samo jednu stranicu?

gaspa je napisao/la:Kod tih ukinutih linija možda nisam bio dovoljno temeljit u pretraživanju; možda one voze samo jedan (npr. sajmeni) ili nekoliko dana u tjednu - ja sam ispitivao samo za petak i subotu.

Ako će ti pomoći za daljnja istraživanja: sajmeni dan u Ogulinu je srijeda.

Gaspa
nije mi poznat obim tih linija ni ranije, ni sada. ali otići ću malo u i reći da je slična situacija vjerovatno svuda. Mogu konkretno reći za situaciju oko Dubrovnika. Danas na području istočno od Grada službu završava 5 linijskih , dok je prije rata to radilo devet. Svi su taj kraj povezivali s Dubrovnikom. Slično je i prema zapadu od Dubrovnika, ali tamo barem uz Magistralu situaciju ublažavaju međugradski busevi koji krcaju te putnike, dok na istok osim lokalnih voze samo međunarodni.
A na istoku je Konavle, jedna od najrazvijenijih općina u Hrvatskoj.
Što je razlog tome? Vjerovatno povećnje broja privatnih vozila i smanjenje broja putnika na autobusima.
Jer danas se uglavnom na svim tim linijama voze najvećim dijelom srednjoškolci i tako su i koncipirane.
A radnici se snalaze. Jedini izuzetak je linija Dubrovnik - Cavtat koja vozi svaki sat(od osam ujutro skoro svakih pola sata) i ima pogotovo ljeti dovoljno putnika(prihoda) barem za prostu reprodukciju.

Grad Labin danas poklanja sugrađanima besplatan prijevoz autobusom

U sklopu Europskog tjedna mobilnosti, koji je danas počeo, Grad Labin u suradnji s prijevoznikom Autotrans d.o.o. organizira cjelodnevni besplatni javni prijevoz na relaciji Labin – Rabac – Labin i Labin lokalno (Vinež, Stari grad i Gradsko groblje). Projekt je nazvan „Dan javnog prijevoza“.

Centralna tema tjedna mobilnosti, koja je odabrana s ciljem poticanja na strateško promišljanje o održivoj urbanoj mobilnosti, je „Kretanje u pravom smjeru“. Integriranim planskim pristupom koji uzima u obzir sve oblike prijevoza u gradskim i prigradskim područjima, značajno se može podići kvaliteta života u urbanim područjima, gdje onečišćeni zrak, buka uzrokovana gustim prometom, ili primjerice, prometne gužve predstavljaju velik problem.

Grad Labin pozvan je da kao sudionik Europskog tjedna kretanja promiče planove za održivu urbanu mobilnost, te da kao lokalna vlast učini veliki korak prema zadovoljavanju potreba građana i poslovnih subjekata za učinkovitom mobilnošću uz istovremeno poboljšanje kvalitete života.

I ove godine povodom Europskog tjedna mobilnosti (16.-22. rujna ) bit će bogat program, a o detaljima ćemo izvijestiti nakon sutrašnje konferencije za medije.

Izvor: 5portal.hr

Vidio danas polazak za Rabac u 08:15 i 12:15 iz Labina (autobusni kolodvor), 0 putnika u autobusu. Eto ni kad je besplatno, nismo zainteresirani za javni prijevoz.

Jučer u Dubrovniku viđene setre gbr.1205 i 1271 u paru kako voze turiste, a gbr. 1411 na istom zadatku viđen u petak i u subotu.
Ranije nisam baš često susretao Transove buseve na ovim poslovima u Dubrovniku.

Da li Autotrans još obavlja prijevoz na slapovima Krke?
I zna li se razvoj situacije glede Autotransa u Autotransportu Šibenik.

Trebam pomoć. Da li se sada (tj u mjesecu prosincu) može doći sa neko autotransovo liniju u bilo koji slovenski grad? Koristio sam već pretražnik voznih redova (http://www.autotrans.hr/), ali nisam ništa pronašao. Vidjeo sam da postoji redovna linija Rijeka-Trst, ali ništa ne piše jel ima ovaj autobus postanak i u nekom slovenskom gradu (Ilirska Bistrica, Kozina...) ili ne.

Linija za Trst ti ne staje nigdje u Sloveniji (osim na granici). Drugih linija nema osim u ljetnoj sezoni.

novi_shef je napisao/la:Linija za Trst ti ne staje nigdje u Sloveniji (osim na granici). Drugih linija nema osim u ljetnoj sezoni.

Aha, šteta.
Hvala na odgovoru!

E taj dio mi nije jasan. Zašto se nemože stajati u Sloveniji ako je ona dio Europske unije isto kao i Italija !?

Vjerojatno treba ishoditi neke dozvole, koncesije, što li, za međunarodnu liniju. Puno administracije a kolika korist tj. kolika bi bila zarada od putnika i koliko bi putnika koristilo te stanice? Slično kao što kod nas određene linije prolaze kroz razna područja bez stajanja. A vrijedi i za međunarodne linije koje prolaze kroz Hrvatsku bez stajanja.

Ne znam dal smije, ali definitivno nema za što. Možda jedino u Podgradu na pizzi...

Oprostite, ali imam još jednu pitanje (uskoro planiram posjet Rijeki i autobus mi je jedina mogučnost povratka kući): autobusi za Trst krenu sa stanice na Žabici? Kartu se nabavi na stanici ili kod vozača?

Sve linije kreću sa Žabice. Karte se isključivo prodaju na kolodvoru na šalteru za prodaju karata.

ikar je napisao/la:Sve linije kreću sa Žabice. Karte se isključivo prodaju na kolodvoru na šalteru za prodaju karata.

Hvala lijepa!

Lani je učenička karta na relaciji Lučice-Delnice, dugoj 3,75 kilometara, iznosila 288, a ove godine 448 kuna. Učenicima-putnicima nedostaje kilometar da se uklope u državnu odluku o financiranju prijevoza pa se »upleo« Grad Delnice koji će namiriti 75 posto, cijene, a ostalo će platiti roditelji.

LUČICE Dok je za većinu školaraca početak nove školske godine događaj kojemu se itekako vesele, za njihove roditelje to je u današnjoj Hrvatskoj najčešće traumatično razdoblje kad treba »iskemijati« novce potrebne za knjige, školsku opremu ili učenički džeparac, a neke od njih muče i novci za putne troškove učenika putnika.

Naime, država učenicima putnicima plaća mjesečnu kartu samo ako je mjesto njihova stanovanja od škole udaljeno više od pet kilometara.

Ukoliko je riječ o manjoj razdaljini roditelji se sami moraju pobrinuti za prijevoz svoje djece – bilo da plate mjesečnu kartu ili pak da uspiju naići na razumijevanje kod lokalne samouprave, a to znači općine, grada ili županije.

No, u naše današnje doba besparice na pomoć je sve teže računati, a kad se u cijeloj toj situaciji auto prijevoznik počne ponašati monopolistički i nabija cijenu, onda postajemo svjedoci priče koja nema veze s logikom i na koju nas je upozorila naša čitateljica Maja Bolf-Trnski .

Njena obitelj živi u Lučicama, mjestašcu nadomak Delnica, a od prošle školske godine njena kći pohađa matematičku gimnaziju u Srednjoj školi »Delnice«.

Lučice su od Delnica, po službenim podacima HAK-a, udaljene 3,75 km što znači da sukladno odredbama Odluke o sufinanciranju međumjesnog javnog prijevoza za redovite učenike srednjih škola njena kći nema pravo na nadoknade dijela troškova mjesečne karte.

Budući da su Lučice smještene uz državnu cestu D3 (Rijeka-Zagreb), obitelj Bolf-Trnski odlučila se koristiti uslugama »Autotransa « d.o.o. koji na liniji Lučice-Delnice i nazad obavlja prijevoz osnovnoškolske djece do škole u Delnicama.

Iako je riječ o nepuna četiri kilometra puta, cijena karte u jednom smjeru prošle je godine bila astronomskih 16 kuna, a cijena mjesečne učeničke karte bila je 288 kuna.

Šok

– Prošle smo školske godine samo za prijevoz na toj relaciji platili 2.246 kuna, a ove smo godine neposredno pred početak nove školske godine doživjeli novi šok – mjesečna karta ove je godine 448 kuna što znači da ćemo za prijevoz od 7,5 kilometara dnevno tijekom deset školskih mjeseci platiti 4,5 tisuće kuna! Nije li to apsurdna cijena za tako kratku relaciju? Shvaćam da je to cijena usluge prijevoznika, no nema li svaki kraj svoje specifičnosti koje bi trebalo poštivati? Pokušali smo razgovarati s njima, ali je njihov odgovor bio u stilu da je cijena takva kakva je, a oni nikoga ne tjeraju da koristi njihove usluge. Prošle sam se godine obratila i nadležnom Ministarstvu odakle mi je iz Ureda za odnose s javnošću vrlo brzo stigao odgovor u kojem upućuju na Županije ističući kako su neke županije preuzele obvezu sufinanciranja prijevoza učenicima koji ne ostvaruju pravo na sufinanciranje po Odluci o sufinanciranju međumjesnog javnog prijevoza te ističu kako će »prilikom donošenja nove Odluke imati u vidu specifičnosti pojedinih županija te razmotriti mogućnosti sufinanciranja prijevoza učenicima koji to pravo nisu ostvarivali prema dosadašnjem modelu«. No, čini se da nikakvih bitnijih promjena nema što nas na jedan način čini građanima drugog reda. Štoviše, ispada da bi bolje bilo da smo kći poslali na školovanje u Rijeku, jer bi tada bez imalo problema dobivala novac za mjesečnu kartu, ističe Maja Bolf-Trnski dodajući kako je posljednja informacija do koje je došla u »Autotransu« ta kako je cijena mjesečne karte tako visoka stoga jer »Autotrans« još nije dobio koncesiju za prijevoz te kako se nakon svega nada još jedino pomoći Grada Delnica čiji je gradonačelnik Ivica Knežević najavio da će pokušati pronaći sredstva za sufinanciranje prijevoza četvero lučičkih srednjoškolaca.

Spas u zadnji čas

Delnički goradonačelnik pojasnio nam je da su ta sredstva osigurana.

– Iako na državnoj razini srednjoškolci iz Lučica koji školu pohađaju u Delnicama nemaju pravo na sufinanciranje prijevoza, nas kao lokalnu samoupravu ništa ne priječi da stvorimo akt kojim smo spremni pomoći pri prijevozu onih učenika kojima je udaljenost od škole manja od pet kilometara. Nakon upoznavanja sa situacijom odlučili smo upravo to učiniti i u ovogodišnjem smo proračunu za četvero srednjoškolaca iz Lučica pronašli sredstva zahvaljujući kojima će Grad s 75 posto sredstava sudjelovati u plaćanju mjesečne karte, a ostalih 25 posto osigurat će sami roditelji, rekao je gradonačelnik Knežević, najavivši da će taj oblik pomoći biti uključen u proračun za sljedeću godinu.

To znači da roditelji lučičkih srednjoškolaca mogu biti zadovoljni jer će im troškovi prijevoza biti ipak znatno manji, a puno zadovoljniji mogu biti u »Autotransu« koji će mjesečno ubirati lijepu svoticu na relaciji Lučice-Delnice.


Opasna cesta

Iako su Lučice od Delnice udaljene nepuna četiri kilometra, veći dio prometnice po kojoj bi djeca trebala pješke ići u školu je bez nogostupa ili pješačke staze, što pješačenje zbog gustoće prometa čini vrlo opasnim i u ljetnim, a posebno, zbog suženja ceste, u zimskim mjesecima. Djecu smo praktično prisiljeni prevoziti u školu, a prijevoznici se ponašaju bez imalo razumijevanja i određuju sramotno visoke cijene, kaže Maja Bolf-Trnski.



Godišnje 4,5 tisuće kuna

Lani je prijevoz u školu koštao ukupnom 2.246 kuna, a ove godine neposredno uoči početka škole stigao je novi šok – mjesečna karta poskupjela je na 448 kuna. To znači da prijevoz od 7,5 kilometara dnevno tijekom deset školskih mjeseci stoji 4,5 tisuće kuna.

Izvor: Novi list

Zašto novinari pišu tako intonirani članak?
Svaka usluga ima svoju cijenu. Možemo diskutirati je li cijena adekvana usluzi, ali je neko mora platiti. Da li krajni korisnik ili neko umjesto njega, prevozniku nije bitno, ali on nije taj preko kojeg će se prelamati socijala. Vidite što se događa sa prevoznicima u vlasništvu gradova. Socijala (ali i nedomačinsko ponašanje) ih dovodi na rub egzistencije. Sa socijalizmom smo raskrstili prije više od dvadeset godina i socijalom se trebaju baviti oni kojima je to posao, a ne prijevoznici. I kad to rade ne veličati ih kao da su uradili herojsko djelo, jer je to njihov posao i obaveza. Ali za to se ne dobija provizija, već korist mogu izvući samo ovako intoniranim člancima populistički povečavajući popularnost kod potencijalnih glasaća.

Autotrans vise nije Riječka firma. Središte firme je preseljeno u Cres.
Više u članku iz Novog lista
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Autotrans-zbog-manjih-troskova-preselio-u-Cres

Novi list je napisao/la:
Više nisu riječka firma

Autotrans zbog manjih troškova preselio u Cres

Pogledaj sve iz: Rijeka
Pogledaj sve vijesti




Jedna od najstarijih riječki firmi, k tome još opstala na tržištu, sada napušta Rijeku / Foto NL arhiva

Jedna od najstarijih riječki firmi, k tome još opstala na tržištu, sada napušta Rijeku / Foto NL arhiva


Autor: Alenka Juričić
Objavljeno: 16. svibnja 2014. u 10:38










 


Vezano
   Članci
Autotrans upozorava: Država dužna 10,2 milijuna kuna za prijevoz otočana

Vijeće potvrdilo ukidanje City busa

Roditelji se bune: Cijene karata crikveničkih srednjoškolaca veća je nego radnicima



Tagovi
Autotrans


Promjenom sjedišta firma će postići znatne uštede i to zbog daljnjeg jačanja svoje pozicije na otocima, kao i kroz ostvarivanje prava povlaštenog trajektnog prijevoza koji imaju isključivo vozila firmi koje imaju sjedište na nekom od otoka, ističu u Upravi kompanije

RIJEKA   Riječki autoprijevoznik Autotrans, osnovan 1947. godine, odnedavno ima sjedište na novoj adresi. Naime, tvrtka je ovog mjeseca preselila sjedište u Cres, tako da umjesto legendarne Žabice 1, sada formalno sjedište ima na creskoj adresi Šetalište 20. travnja 18.

Promjenu je evidentirao i Trgovački sud, kao i proširenje djelatnosti prema kojoj će se firma moći baviti i uslugama projektiranja informatičkih sustava, obradom podataka, savjetovanjem u svezi računala i slično.

  Govoreći o razlozima preseljenja sjedišta, Zvonko Krmpotić, predsjednik Uprave Autotransa, kazao je kako će promjenom sjedišta firma postići znatne uštede, i to zbog daljnjeg jačanja svoje pozicije na otocima, kao i kroz ostvarivanje prava povlaštenog trajektnog prijevoza. Jeftiniji trajektni prijevoz, naime, na linijama u javnom pomorskom prijevozu imaju isključivo vozila firmi koje imaju sjedište na nekom od otoka.

 Novi servisni centar

– Mi već dugi niz godina značajan dio poslovanja baziramo na otočnom putničkom prijevozu, kao i servisnim i turističkim djelatnostima. Tako na Krku, Cresu, Lošinju, Pagu, Rabu, Korčuli i poluotoku Pelješcu, koji ima zakonski status otoka, imamo šest poslovnih jedinica i tri turističke agencije, zapošljavamo 140 djelatnika koji rade upravo na otocima kako bismo našim korisnicima pružili što kvalitetniju uslugu. S tim radnicima i s na otocima stalno stacioniranih 75 vozila, ostvarujemo prosječni godišnji prihod od 72 milijuna kuna, rekao je Krmpotić ukazavši i na ulaganja koja se planiraju na otocima.
   

Naime, nakon što su prijašnjih godina izgradili novi servisni centar na Korčuli, kolodovor u Novalji i renovirali onaj u Rabu, sada planiraju graditi servisni centar u Poslovnoj zoni Volnik na Cresu, kao i poslovno-stambeni objekt na lokaciji postojećih garaža. U planu je i kupnja zemljišta na Braču na kojem će se graditi servis, kao i obnova kolodvora u Supetru i Korčuli na čemu u Autotransu rade s lokalnim samoupravama. U Krku bi se u perspektivi također selilo servis, na čijem bi se mjestu trebalo igraditi stambeno-turističku zgradu. Procjenjuje se da će se u narednih pet godina na otoke tako uložiti oko 5 milijuna eura.

  Kao jedan od najvažnijih razloga promjena, predsjednik Uprave Autotransa, istaknuo je i suočavanje sa sve većom konkurencijom na domaćem tržištu.


U Grupi APP Požega, Velebit turist Gospić i Autoprijevoz Otočac


Autotransovu grupaciju čine još i Autoprometno poduzeće (APP) iz Požege, potom Velebit turist iz Gospića te Autoprijevoz Otočac. Autotrans grupa prisutna je i na inozemnom tržištu preko tvrtke Pan Alpen Adria Mannheim, koja je osnovana u Njemačkoj s ciljem pozicioniranja na tržištu EU.

 Međunarodne linije

– Autoprijevozničko tržište u Hrvatskoj je potpuno liberalizirano tako da strane kompanije imaju iste mogućnosti rada kao i mi. Tako je na naše tržište ušao i veliki Deutsche Bahn i u godinu dana srušio cijene do 50 posto. U takvoj situaciji moramo naći načina kako opstati. Tvrtka ima oko 1.000 zaposlenih, od Slavonije do Dubrovnika. I njima se s promjenom sjedišta tvrtke apsolutno ništa ne mijenja. Mi podmirujemo na vrijeme naše troškove, isplaćujemo plaće i plaćamo poreze. Kod nas je prosječna plaća oko 5.000 kuna i cilj nam je zadržati takav nivo plaća, dakle, ne ih smanjivati, već raditi na tome da smanjimo troškove jer se bez toga nećemo moći nositi s konkurencijom, ukazao je Krmpotić, navevši nekoliko primjera većih hrvatskih autoprijevoznika koji su trenutno u stečaju ili iz njega izlaze.
 

 Inače, Autotrans ukupno ima oko 450 autobusa i jedina je hrvatska članica međunarodne asocijacije autobusnih prijevoznika Eurolines sa sjedištem u Bruxellesu. S otvaranjem granica i njima se pružila mogućnost da rade na europskim tržištima tako da su uveli linije za Milano, Zagreb-Rijeka-Trst te onu za München.

  – Nama kao prijevozniku je također otvoreno europsko tržište, međutim, s liberalizacijom se jednostavno moramo prilagoditi novim uvjetima na tržištu ako ćemo opstati i razvijati se, zaključio je Krmpotić dodajući i kako će se poslovanje unaprijediti i daljnjom informatizacijom.kraj teksta