Željezničke pruge u Istri

Postaja ima 7 kolosijeka, najduži ima 603 metra. Odmah i za posljednjega kolosijeka počinje morska obala. Na obje strane postaje nalaze se industrijski kolosijeci, koji vode u Valle lungu, Arsenal, luku i mornaričko skladište. Na postaji su 32 skretnice. Skrajnje skretnice udaljene su 767,7 metara.

Brijunsko otočje zaslugom željeznice i drugih sretnih okolnosti razvilo se u središte visokog turizma. Godine 1893. otočje je kupio industrijalac Paul Kupelweiser. U Pulu je stigao vlakom 2. kolovoza 1893. godine i u čamcu otišao na otočje. Na isti način i drugi su gosti dolazili u Pulu i brodskom vezom na brijunsko otočje. Između Beča i Pule svakodnevno je vozio vagon za spavanje.

Nakon drugoga svjetskog rata Brijuni su postali rezidencijom predsjednika Josipa Broza Tita. Zbog toga je istarskom prugom mnogo puta vozio Titov Plavi vlak.

Svaki put bio je to poseban događaj. Prugu su osiguravali vojnici i policija, a željezničari su se pobrinuli za sve drugo. Unatoč strogim sigurnosnim mjerama događala su se iskliznuća, kašnjenja i nesreće na cestovnim prijelazima.

Dana 7. siječnja 1964. godine putnički vlak iz Pule iskliznuo je ispred Plavog vlaka u tunelu Hum. Tito je putovao iz Brijuna na Brdo kod Kranja. Vlak je zbog toga kasnio 3 sata. Osim toga i drezina koja je kontrolirala prugu naletjela je na iskliznuli vlak. Zbog bure koja je oštetila telefonske linije nisu djelovale telefonske veze. Nakon toga događaja više je željezničara bilo kažnjeno, a Tito je navodno događaj komentirao riječima: „Barem sam se jednom pošteno naspavao“.

Promet na pruzi bio je stalno živ. Godine 1881. Istarskom državnom željeznicom bilo je prevezeno 49.564 putnika i 38.642 tona robe. Prihodi su iznosili 347.634 forinti, a troškovi 340.612 forinti.

Tri godine poslije pulska postaja imala je promet od 34.000 tona, 32.000 tona bilo je dovezeno u Pulua samo 2.000 tona iz Pule. U strukturi tereta bilo je ugljena 17.500 tona, leda 6.200 tona, 6.000 tona čelika i željeza, 5.000 hektolitara vina, 8.300 hektolitara piva i 5.080 kvintala brašna.

Godine 1912. prugom je vozilo 5 pari putničkih vlakova. Svi su imali veze s Trstom i Rovinjem. U Puli brzi vlakovi imali su brodsku vezu s Brijunima, a iz Rovinja brodom se moglo putovati u Poreč.

Godine 1928. na pruzi Divača – Pula bilo je prevezeno 292.298 putnika. Najviše putnika imala je Pula 88.687. Na drugom mjestu bio je Vodnjan, na trećemu Hrpelje-Kozina i na četvrtome Pazin s 34.232 putnika. Promet robe iznosio je 159.017 tona, najviše u Puli – 52.093 tone, a zatim u Pazinu – 31.040 tona i Kanfanaru - 10.275 tona. Prugom Kanfanar – Rovinj putovalo je 21.302 putnika i bilo prevezeno 35.656 tona robe.

Godine 1942. prugom je vozilo 5 pari putničkih vlakova. Tri para bila su za potrebe vojske. Između Pule i Kanfanara te Trsta i Lupoglava vozio je jedan par radničkih vlakova. Vlak iz Pule u Trst vozio je 3 sata.

U vrijeme prvoga svjetskog rata promet po istarskoj pruzi odvijao se normalno. Samo dio pruge blizu fronte na Soči rabio se za deponiranje vojnih transporata.

Željeznica je igrala veliku ulogu prigodom evakuacije stanovništva iz Pule 1915. godine. Italija je naime 23. svibnja 1915. godine objavila rat Austriji. Austrija se bojala napada na Pulu, zbog čega je oko 50.000 stanovnika bilo iseljeno u druge krajeve Monarhije. Iz Pule i Vodnjana ljude su odvozili u teretnim vagonima pretežito u udaljenije krajeve.

Mnogo prometa imala je željeznica na kraju prvoga svjetskog rata. U listopadu i studenome 1918. iz Pule bili su odvezeni deseci tisuća austrijskih, čeških, mađarskih i srpskih vojnika. Posao je bio obavljen dobro, što pokazuje zahvala mađarskog odbora šefu postaje dana 4. studenog 1918. godine.

U drugome svjetskom ratu sve do kapitulacije Italije nije bilo nikakvih problema. Jedino je 17. kolovoza 1943. godine bila izvedena manja sabotaža na pruzi kod Vodnjana.

Drugačije je bilo nakon kapitulacije Italije. Partizani su silovito napadali tu prugu. Željeznička direkcija u Trstu vodila je evidenciju o svim napadima na prugu, postaje i vozila. Do kraja travnja 1944. na prugu Divača – Pula bilo je izvedeno 73 napada, na prugu Kanfanar – Rovinj 8, na prugu Hrpelje-Kozina – Trst jedan i na prugu Sv. Petar – Rijeka 27 napada. Napadi na pruge trajali su sve do konca rata. Talijani i Nijemci prugu su uspješno popravljali, pa nije bilo većih prekida prometa. Jedino je pruga Hrpelje-Kozina – Trst bila onesposobljena od 20. travnja 1944. godine, kada su partizani porušili mostove na njoj. Promet između Trsta i Pule bio je preusmjeren na zaobilaznicu preko Nabrežine (Aurisina) i Divače.

Na kraju rata pruge su ipak bile znatno oštećene, a još veći problem bile su oštećene lokomotive i nestašica osoblja. Promet od Divače do Roča bio je uspostavljen 27. svibnja 1945. godine a do Pule tek u srpnju. Zapreka su bili porušeni mostovi između Cerovlja i Pazina. U ratu je bilo zapaljeno više postaja i čuvarnica. Znatnija oštećenja pretrpjele su postaje Buzet, Cerovlje, Rakitovec, Pazin i Kanfanar.

Potkraj rata na pruzi je radilo više od 90 posto Talijana, koji su nakon njegova svreštka napustili Istru. To je prouzrokovalo velike probleme u prometu.

Dana 9. lipnja 1945. godine bio je potpisan beogradski sporazum i jugoslavenska vojska napustila je Trst. Dio pruge od Trsta do Drage i pulsku postaju zauzele su savezničke snage.

Prijenos pruge s talijanskih na jugoslavenske željeznice obavilo je posebno izaslanstvo, koje je radilo u Trstu. Od 24. kolovoza 1945. godine u Rijeci je radio poseban inspektorat u sastavu Vojne uprave jugoslavenske vojske (VUJA). Zadatak inspektorata bio je upravljanje prometom u novooslobođenim krajevima i koordinacija sa zonom A. Ukinut je 1. travnja 1947. godine.

Upravljanje istarskim prugama preuzela je željeznička direkcija Sv. Petar na Krasu (Pivka). Ta direkcija radila je do 1952. godine, nakon čega je upravljanje preuzelo ŽTP Ljubljana. Istarske pruge od 1960. godine do 1973. godine spadale su pod Transportno podjetje Postojna, a od tada dalje pod ŽG Ljubljana do 1991. godine. Od 1. listopada 1991. godine dio pruge od kilometra 31,2 spada pod upravu Hrvatskih željeznica.

Između ŽTP Ljubljana i ŽTP Zagreb dolazilo je do čestih sporova o statusu istarskih pruga. Najveći je bio godine 1971., kada je ŽTP Ljubljana podnio zahtjev za pokrivanje gubitaka za razdoblje od 1966. do 1970. godine u iznosu od 35 milijuna dinara. ŽTP Zagreb nije prihvatio taj prijedlog. ŽTP Ljubljana predlagao je da ukine promet na istarskim prugama i preda ih ŽTP Zagreb. Istarski željezničari usprotivili su se tome. Spor je trajao nekoliko godina, nakon čega je Sabor Republike Hrvatske 3. travnja 1974. donio odluku po kojoj ŽTP Zagreb mora preuzeti istarske pruge do 1. srpnja. I toj odluci usprotivili su se istarski i slovenski željezničari. Došlo je do rasprave na ustavnom sudu Jugoslavije, koji je poništio odluku Hrvatskoga sabora.

Modernizacija istarskih pruga započela je godine 1970. prvi dizel-motorni vlak JŽ 711 započeo je vožnju na relaciji Pula – Zagreb 15. travnja 1970. Taj popularni vlak (Zeleni vlak – Arena) vozi još i danas (op. Podaci do 1995.). Godine 1980. prevezao je 150.000 putnika.

Parna vuča bila je ukinuta u razdoblju između 1969. i 1972. godine. Na pruzi je rađen generalni remont u razdoblju od 1977. do 1985. godine.

Na pulskoj pruzi bilo je više prometnih nesreća. Najteža je bila u srpnju 1949. godine na postaji Sv. Petar u Šumi. Vlak pun vojne siročadi iskliznuo je pri prolasku kroz postaju. Službeno priopćenje govorilo je o 15 mrtvih i 17 ranjenih. Nesrećama na toj pruzi može se pribrojiti i nesreća koja se dogodila 14. srpnja 1984. godine u Divači, kada je teretni vlak naletio na brzi vlak iz Beograda prema Puli. Poginuo je 31 putnik.

Na „Raspadalici“ kod Buzeta 18. studenog 1975. vlak je izletio u provaliju. Poginuo je strojovođa, a od putnika nitko nije nastradao.

Film s youtubea
https://www.youtube.com/watch?v=CKyOOrKNfv8#t=14

Jako dobar dokumentarac, trebalo bi i osobno upoznati tog starijeg railfana u Puli, još kad bimo znali kako se zove.  

Došao danas jedan mejl izvana (mejl je privatan ali ovo se može izvuć iz konteksta bez da se kompromitira autora)...

... Jesi li cuo za projekat iz Nizozemske da se izgradi obalska pruga Koper - Novigrad - Porec - Rovinj - Pula? Tako je htjela Italija prije gradjenja pruge, ali se Austro-Ugarska bojala napada s mora, pa je zato izgradila prugu koja prolazi sredinom poluotoka.
...

Je tko čuo za ovo? Ima li ovo ikakvog uporišta?

dida je napisao/la:Došao danas jedan mejl izvana (mejl je privatan ali ovo se može izvuć iz konteksta bez da se kompromitira autora)...

... Jesi li cuo za projekat iz Nizozemske da se izgradi obalska pruga Koper - Novigrad - Porec - Rovinj - Pula? Tako je htjela Italija prije gradjenja pruge, ali se Austro-Ugarska bojala napada s mora, pa je zato izgradila prugu koja prolazi sredinom poluotoka.
...

Je tko čuo za ovo? Ima li ovo ikakvog uporišta?

Nije htjela Italija (jer u tuđoj državi nije imala šta htjeti) nego uprave gradova uz obalu koje su uglavnom bile talijanaške. Po stanju tadašnje tehnologije ratnih brodova bilo je posve moguće s mora bombardirati prugu (što su Austroungerezi učinili Talijanima kod Ancone).
A Niskozemci se dosta bave razno-raznim prometno-lučko-tehnološkim projektiranjima pa je tako posve moguće da je napravljen i ovakav projekt. Sad po čijoj narudžbi i s čijim parama je već nešto drugo i o tome nemam nikakvih informacija.

Kad se malo bolje razmisli to baš i ne "drži vodu". Kao prvo (i osnovno) što bi se tom (novom) prugo transportiralo? Pjopelisi ili kargo? Ili oboje?

Kao drugo, na postojećoj trasi nema teretnog prometa a sad bi se gradila nekakva nova pruga!? Nije li onda bolje revitalizirati teretni promet na postojećoj trasi.

Kao treće, upitna mi je povezivost sa ostakom željezničke mreže iz Kopra ... pa koparska pruga ide na Kozinu/Divaču i nije povezana sa Trstom (doduše, dopuštam si grešku, možda i je ali ja to na GuglOjtu ne vidim) i samim time mi je besmisleno radit prugu uz more kad već postoji fizički spoj istarske pruge na koparsku prugu.

Povremeno se u €U pojavi neka lova za tzv. "Razvojne projekte". Onda se pametni ljudi malo sagnu i skupe lovušu. A nigdje ne piše da se projekt mora realizirati.
A uvijek postoji i ona priča da je projekt + studija izvedljivosti koji pokažu da se to ne isplati jako dobro uložen novac!

Povezati Koper i Trst prugom su mokre sanje određenog kruga ljudi i to godinama.... nažalost sve ostalo što si napisao drži ...

Stjepan je napisao/la:Povezati Koper i Trst prugom su mokre sanje određenog kruga ljudi i to godinama...

Maketarski pristup - ako na daski ima mjesta, može još jedan komad kolosjeka!
Koper i Trst zbilja nemaju nikakvog razloga za povezivanje (željeznicom)

O imaju itekako imaju. Luka Koper bi dobila zagarantiranu željezničku vezu sa unutrašnjosti. Sad kad dođe do prekida na koparskoj pruzi Luka Koper je odrezana od ostatka kopna... Talijani pa bi dobili lijep komad kolača koji bi se preusmjerio na Pontebbanu koja iako nova skoro samuje...

Stjepan je napisao/la:O imaju itekako imaju. Luka Koper bi dobila zagarantiranu željezničku vezu sa unutrašnjosti. Sad kad dođe do prekida na koparskoj pruzi Luka Koper je odrezana od ostatka kopna...  Talijani pa bi dobili lijep komad kolača koji bi se preusmjerio na Pontebbanu koja iako nova skoro samuje...

Mda, to je pogled s talijanske strane. Slovenci vjerovatno misle drugačije... A prekid je gadan jedino na relaciji do Divače, dalje se već može i u Trst. Ako se radi o privremenom krpežu, onda je i to rješenje

Stjepan je napisao/la:O imaju itekako imaju. Luka Koper bi dobila zagarantiranu željezničku vezu sa unutrašnjosti. ...

O čuj to .

Doduše gledal sam kakva je situacija na Gugl Ojtu prije nego što sam napisal onaj prvi post i nema baš neke velike udaljenosti između Trsta i Kopra tako da nebi trebalo bit nekih velikih prepreka za "premostiti taj mali jaz". Samo opet, kakav je smisao gradnje pruge uzduž istarske obale (osim turističkog)? Metnut prugu kojom će tutnjat teretni vlakovi u turistički razvijenu regiju nema smisla. A onda opet, otet teret kamionskom lobiju mi se čini k'o mišn imposibl.

Sve mi se čini da je to na tragu ovoga što je cijenjeni Pfaff napisal ...

Pfaff je napisao/la:Povremeno se u €U pojavi neka lova za tzv. "Razvojne projekte". Onda se pametni ljudi malo sagnu i skupe lovušu. A nigdje ne piše da se projekt mora realizirati. ...

... i sve se svede na to da netko pobere lovu nizašto.

   ... pada ju mi svakave misli na pamet    ... i ja znam kuckat po tipkovnici i pisat kojekave bedastoće ... možda bi se mogal pokupit koji € za penzijicu pojačat

Stjepan je napisao/la:Povezati Koper i Trst prugom su mokre sanje određenog kruga ljudi i to godinama.... nažalost sve ostalo što si napisao drži ...

Nije to samo talijanski pogled, i sama Luka je zainteresirana za tu prugu, jedan razlog sam napisao, drugi je strah da će teret zagušiti luku prije nego će se izgraditi drugi kolosjek Koper - Divača. Prije par godina su uveliko razgovarali o toj trasi:

http://www.primorski.it/stories/gospodarstvo/213550/#.VHXYn4uG98E

Stjepan je napisao/la:... Prije par godina su uveliko razgovarali o toj trasi:
...

Hm ...

... Železnica do Trsta bi torej lahko koristila kot izhod iz sile. ...

... ako bi se to tek tu i tamo koristilo onda je to skupa investicija a ako bi se to koristilo čemu onda postojeći spoj preko Sežane?

Ima u svemu tome jako puno pluseva ali i jako velikih minusa.

dida je napisao/la:Došao danas jedan mejl izvana (mejl je privatan ali ovo se može izvuć iz konteksta bez da se kompromitira autora)...

... Jesi li cuo za projekat iz Nizozemske da se izgradi obalska pruga Koper - Novigrad - Porec - Rovinj - Pula? Tako je htjela Italija prije gradjenja pruge, ali se Austro-Ugarska bojala napada s mora, pa je zato izgradila prugu koja prolazi sredinom poluotoka.
...

Je tko čuo za ovo? Ima li ovo ikakvog uporišta?

Istranews je pisao o tome prije nekoliko mjeseci, nažalost link je krepao da ga postam, ali baš me zanima, kako bi to izveli, kuda bi prolazila trasa, kad su već svi gradovi i mjesta uz more naveliko izgrađeni.

Narcis je napisao/la:

dida je napisao/la:Došao danas jedan mejl izvana (mejl je privatan ali ovo se može izvuć iz konteksta bez da se kompromitira autora)...

... Jesi li cuo za projekat iz Nizozemske da se izgradi obalska pruga Koper - Novigrad - Porec - Rovinj - Pula? Tako je htjela Italija prije gradjenja pruge, ali se Austro-Ugarska bojala napada s mora, pa je zato izgradila prugu koja prolazi sredinom poluotoka.
...

Je tko čuo za ovo? Ima li ovo ikakvog uporišta?

Istranews je pisao o tome prije nekoliko mjeseci, nažalost link je krepao da ga postam, ali baš me zanima, kako bi to izveli, kuda bi prolazila trasa, kad su već svi gradovi i mjesta uz more naveliko izgrađeni.

Što čini gluhi telefon u kombinaciji sa "kvalitetnim" novinarstvom internet portala. Dakle, http://www.istranews.in/clanak/istriana-pruga-trst-pula-odusevila-istrijanke-16/, a oni se baziraju na "ozbiljnim" niskozemskim projektima u rangu "trotter independent traders":

http://infrastruct.wordpress.com/2009/04/25/istria-coastal-rail-line-north/
http://infrastruct.wordpress.com/2009/04/30/istria-coastal-rail-line-west/

Obavezno proučiti i ostale "projekte" na navedenom blogu iz niskozemske.

Tekst i foto Glas Istre 29.05.2015.
Nakon točno 20 godina strojovođa Dobrivoj Subić dovezao je jučer u Istru, Buzet, Pazin, Vodnjan, Pulu zeleni vlak nekada zvan "Arena express" koji je povezivao Pulu, Ljubljanu i Zagreb. Subić je 28. svibnja 1995. bio posljednji slovenski strojovođa koji je zeleni vlak dovezao do Buzeta gdje ga je  predao hrvatskim kolegama. Bilo je to posljednje putovanje zelenog vlaka na relaciji Zagreb-Ljubljana-Pula. Bilo mu je teško i od tog je dana sanjao kada će zelenim vlakom ponovo do Pule. Nakon 20 godina san mu se ostvario i zbog toga je, kaže, iznimno sretan. Jučer je Subić zelenim vlakom u Istru u Pazin doveo predstavnike Potniškog prometa Slovenskih železnic, njihove poslovne partnere, predstavnike slovenskih mraketinških agencija i novinare iz Slovenije na potpisivanje Sporazuma o poslovnoj suradnji kojim se žele intenzivirati željezničke veze i oblikovati zajednička turistička ponuda na istarskom poluotoku.

Projekti koji zbližavaju ljude

Sporazum su potpisali predstavnici hrvatskih i slovenskih željeznica, Ministarstva turizma RH, Turističke zajednice Istarske županije, predstavnici gradova Buzeta, Pazina, Vodnjana i Pule, te istarski župan Valter Flego koji je ovom prigodom rekao kao je to put prirodnog povezivanja istarskog teritorija, a ili i Istre sa Slovenijom, Ljubljanom, Bečom i drugim krajevima Europe. Ovakvi projekti zbližavaju ljude, a kada se ljudi zbližavaju i povezuju počinje funkcionirati povjerenje i gospodarstvo, što je cilj jednog takvog projekta. Istra je najturističkija regija u Hrvatskoj, u kojoj se ostvaruje trećina hrvatskog turističkog prometa. "Turizam se u Istri ne događa slučajno već mi njime upravljamo. Zato ovaj projekt ima budućnost i drago nam je možemo ljudima pokazati Istru da u njoj pronađu svoje tržišne interese. Siguran sam da ljudi u Istru ne dolaze samo zbog apratmana već i doživljaja koje želimo podijeliti s drugima", rekao je Flego zahvalivši svima koji su radili na ovom projektu, poručivši da će u Istarskoj županiji i dalje imati stabilnog partnera.



Ljubljana bliža Istri

Zamjenik ministra turizma RH Daglas Koraca rekao je kako je lani u Hrvatsku došlo oko 13,5 milijuna turista, a budući da smo auto destinacija gotovo svi oni dolaze cestovnim pravcima. Međutim, Ministarstvo i HTZ žele stvoriti i alternativne načine dolaska turista, ponajprije avio-pravcima, a sada se vidi da se u Istru, u Hrvatsku može doći i vlakom. Koraca je također zahvalo svima koji rada ne ovom projektu, zaželjevši im da zaživi i da se afirmira kao još jedan od način dolaska turista u naše krajeve. Domaćin ovog susreta pazinski gradonačelnik Renato Krulčić zaželjevši dobrodošlicu brojnim gostima rekao je kako Pazin od svoje baštine i tradicije želi stvoriti novu vrijednost i dohodak. Posebno je zahvalio buzetskom kolegi Siniši Žuliću koji je inicirao ovaj skup koji doprinosi povezivanju ljudi, omogućuje produženje turističke sezone i gostima približava razne manifestacije koje se održavaju u središnjoj Istri.

Boštjan Koren iz Slovenskih železnic dodao je kako mu je Istra jedan od najljepših krajeva u koje dolazi. Smatra da Slovenci nedovoljno poznaju ovaj dio Europe, pa im vlak koji ljeti prometuje na relaciji Ljubljna-Pula pomaže da bolje upoznaju Istru, a posebno ga veseli što na njemu vidi sve više mladih iz raznih krajeva Evrope. "Zato želimo da ovo ne bude samo veza Ljubljane i Pule, već Slovenije i Hrvatske, ali i ovih krajeva s drugim krajevima Evrope",  naglasio je Koren. Tomislav Šabić iz Hrvatskih željeznica smatra kako je to jedan od načina pozitivnog razmišljanja o budućnosti suradnje hrvatskih i slovenskih željeznica. To je, kaže, nekakav prirodan tijek putnika iz Slovenije koji odlaze na odmor u Istru. U HŽ prijevozu postoji želja da se Istra, novim vlakovima, poveže s Ljubljanom i drugim dijelovima Evrope, istakao je Šabić. Dodajući kako će svemu tomu pomoći nov način prodaje karata, ali i integracija željezničkog i autobusnog prijevoza.

Turistička zajednica Istre redovno surađuje s lokalnim turističkim zajednicama na području Primorske, rekao je Denis Ivošević, direktor TZ Istre, a razmišlja se i o zajedničkom izlasku na emitivna tržišta. "Mi smo pred kreiranjem master plana turizma Istre, koji će zasigurno uvrstiti mogućnost korištenja željeznica u turizmu Istre" rekao je Ivošević. Istarska TZ stoji na raspolaganju pokretačima ove ideje, poglavito u promociji da se zajedničkim snagama intenzivira promet između Istre i Slovenije. (M. RIMANIĆ)

A evo i video isječak iz vijesti Tv Istre od 28.05.2015.

Slijedom ovog dela teme ...

... poslao Kapomir ...


(photo by Kapo)

Stjepane TNX za info!

thomcro je napisao/la:

Koliko imam informacija neće joj se moć prići zbog "seta" (osim onih koji imaju dozvole od produkcije!)

Ja sam nabavio produkcijske dozvole...  moš mislit...
Te tvoje informacije su u biti dezinformacije!
Strojovođa,ložač i kuharica su jedini ljudi koji se nalaze oko povjesne kompozicije. Mene su bez problema pustili u oba vagona i kuhinju same parnjače.
(fotke će biti kasnije)

Damir je napisao/la:...
Te tvoje informacije su u biti dezinformacije!
...

Ja pošto kupio po to prodao, meni to javio u sredu Toma Bačić da se neće moć do vlaka jer neda produkcija.

Ali još bolje ako se može do vlaka jer ga onda treba što više odslikat

Interijer vagona je predivan,udobnost kupea je fenomenalna,miris starine neprocjenjiv.

Damire, gdje je ovo fotkano? Gdje se točno snima taj film? Postoji li šansa da ga se uslika u Veloj dragi?

edit: ovo su oni isti vagoni koji su bili u Kotoribi 2011.g. Nabacit ću slike navečer.