Željezničke pruge u Istri

kiki273 je napisao/la:... samo je pitanje hoće li ... se isplatiti?

Nesreća koja se dogodila toga petka, 5. kolovoza 1949. godine, na ulazu u željezničku stanicu Sveti Petar u Šumi, na pruzi Pazin - Pula, do današnjeg je dana obavijena najvećim velom misterija. Prema kratkom priopćenju Ministarstva unutrašnjih poslova NR Hrvatske, objavljenom u dnevnim novinama 7. kolovoza 1949., nesreća se dogodila u 9 sati i 44 minute.

"Vlak broj 702, u kojem su se vozila djeca upućena iz Zagreba i Beograda u odmaralište u Medulinu, iskočio je iz tračnica te je tom prilikom stradalo životom 14 djece iz Zagreba, dok je ranjeno što teže, što lakše 60 djece, a među njima 7 iz Beograda...". Još jedno dijete je, koliko se zna, kasnije umrlo u pulskoj bolnici, pa se u službenim kronikama katastrofalnih željezničkih nesreća u Hrvatskoj najčešće i navodi da je bilo ukupno 15 mrtvih u tom "dječjem vlaku smrti", kako su ga neki zvali.

I to je - sa službene strane - bilo sve. Međutim, tada su krenule priče koje su autoru ove kronike potvrdili i neki sudionici te tragedije. Dvojica poznatih zagrebačkih umirovljenih novinara - Rudi Aljinović i Stanko Szabo - koji su kao 12-godišnji, odnosno 10-godišnji dječaci, putovali tim vlakom, tvrde da je bilo mnogo više mrtvih. To potvrđuje i dr. Josip Orbanić iz Kanfanara, sin tadašnjeg skretničara u stanici Sv. Petar u Šumi, kao i iskaz mještanke Gracijele Zgrablich-Udovičić koja je, kao tada sedmogodišnja djevojčica, "gledala kako vojnim kamionima odvoze mrtve".

Neki drugi izvori idu čak tako daleko da tvrde da je tada u nesreći poginulo više od 100 djece, ali da je sve zataškano. Objašnjava se to činjenicom da je većina djece bila ratna siročad za koju se, osim države, nitko drugi nije zanimao, pa je njihova smrt mogla biti lako prešućena, osobito ako je to bilo u interesu smirivanja javnosti.

Budući da nikada nisu objavljeni ni rezultati službene istrage koju je vodila savezna Udba, dugo su se pronosile razne glasine o uzrocima katastrofe. Po nekima, posrijedi je bila sabotaža s političkom osnovom (najčešće su spominjani "ibeovci", jer je to bilo vrijeme neposredno nakon rezolucije Informbiroa).

Po drugima nesreća se dogodila zbog naleta vlaka na pogrešno postavljenu skretnicu broj 3. Govorilo se i da je strojovođa vozio velikom brzinom, pa je onda iz nekog razloga počeo kočiti, što je bilo dovoljno da se vagoni "naguraju" jedan na drugi. Isto tako pričalo se i o tome da je na prugu iscurila velika količina masnog goriva, što je dovelo do proklizavanja kotača.

Uglavnom, ni jedan jedini istražni zapisnik o nesreći nije ostao u Hrvatskoj, iako su na licu mjesta bili pripadnici organa unutarnjih poslova iz Pule, Pazina i Rovinja, pa je tako priča o katastrofi poprimila još zagonetnije razmjere.

Zašto su ti zapisnici nestali i gdje se nalaze? Još u veljači 2007. godine uputio sam pismenu zamolbu tadašnjem Arhivu Srbije i Crne Gore u Beogradu, gdje se inače nalazi arhivska građa iz bivših jugoslavenskih republika, da mi se omogući uvid u zapisnike o nesreći u Svetom Petru u Šumi. Odgovoreno mi je: "Istraživanjem u arhivskoj građi Ministarstva železnica vlade FNRJ nismo pronašli traženu dokumentaciju...". (Đorđe LIČINA)

Narcis je napisao/la:... nisam nigdje našao zapis o toj nesreći, ...

Stjepan je napisao/la:
Gdje mi nestaše Slike sa SŽ

Na željezničkoj pruzi između Buzeta i Roča došlo je do odrona stijena s litice Raspadalice, koja se nalazi na 550 metara nadmorske visine, uz sam rub planinskog masiva Ćićarije. Željeznički promet ono malo linija koje prometuju na toj dionici, od danas u 10.20 sati u prekidu je, a putnici se, neslužbeno doznajemo, prevoze autobusom.

Mjesto odrona oko kilometar je udaljeno od buzetskog željezničkog kolodvora te oko šest i pol kilometra od hrvatsko - slovenske granice, no u ovom trenutku ionako nema željezničkih veza sa Slovenijom.

Kamene gromade, pojedine teške i do 8 tona, uglavnom su ostale na pruzi, a izbile su šine za metar i pol. Oštećeno je otprilike 70 metara pruge te dva telefonska stupa. Na toj je dionici brzina prometovanja vlaka ograničena na 30 kilometara na sat jer je i inače podložna odronima. Nekoliko kamenih gromada otkotrljalo se nizbrdo.

Mještani naselja Strana i Brgad u podnožju Raspadalice, čuli su potmulu tutnjavu te izletjeli iz kuća.

Voditeljica korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture Martina Elizabeta Lovrić, potvrdila nam je da je zbog odrona stijena ta dionica pruge do daljnjeg zatvorena za promet, a putnici će se u tom razdoblju na relaciji Buzet - Lupoglav prevoziti autobusima. U HŽ-u očekuju da će pruga biti sanirana do sredine idućeg tjedna. (Napisala i snimila G. ČALIĆ ŠVERKO)


Hrvatske željeznice započele su danas sanaciju željezničke pruge državna granica - Buzet - Pula, između kolodvora Buzet i Roč, gdje je u petak došlo do odrona stijena s Raspadalice, litice iznad Buzeta, uz sam rub planinskog masiva Ćićarije.

Radovi su započeli u najkraćem mogućem roku. Već su u jutarnjim satima minirane kamene gromade, od kojih najveća, izmjereno je točno, ima 32 tone.

- Zadovoljena je sva procedura neophodna prilikom miniranja. Tijekom noći izrađen je elaborat, faksiran policiji, dobivena je dozvola i mineri su već u 7.20 sati bili na pruzi, rekao nam je Dubravko Lilek, voditelj ispostave Nadzornog središta Pula.

Djelatnici HŽ-a odmah nakon miniranja raščistili su prugu. S obzirom na to da su postojeće tračnice savinute, postavit će se nove, a promijenit će se 22 metra kolosijeka. Do mjesta odrona moguće je doći samo željezničkom prugom pa se pri sanaciji koriste strojevi za željezničke namjene koji mogu voziti šinama, primjerice bager dvoputni te pružna vozila.

Zbog odrona stijena ta je dionica pruge do daljnjeg zatvorena za promet, a putnici se na relaciji Buzet - Lupoglav prevoze autobusima. U HŽ-u očekuju da bi, posluže li ih vremenske prilike, pruga mogla biti sanirana do sredine idućeg tjedna. Buzet će do tada biti željeznički odsječen od ostatka Hrvatske, mjesto odrona oko kilometar je udaljeno do Željezničkog kolodvora Buzet. Željeznička pruga iz pravca Buzeta prema Sloveniji je prohodna, no ionako nema željezničkih veza sa Slovenijom.

Lokacija kod Raspadalice podložna je odronima, ali i klizištima, i to je problem sve od 1876. godine kada je pruga otvorena za promet. Na pruzi ispod Raspadalice do sada su sanirana dva klizišta, od 40 i 80 metara dužine. Odrona je bilo nekoliko, a najveći je zabilježen 1999. godine kada se odronio kameni blok od 550 kubika u komadu.

- Na odrone utječe geološki sastav. Na toj se lokaciji svojevremeno vadio ugljen, između kamenih blokova i sada se vide slojevi ugljena, izjavio je Lilek. Naglasio je da postoji izvedbeni projekt za postavljanje elastičnih mreža za zaustavljanje odrona.

Buzećani se prisjećaju da je 1975. godine sličan odron, nakon obilnih kiša, prouzročio željezničku nesreću.

- Sa Raspadalice se odronio kamen na prugu, a na njega je noću naletio brzi vlak. Tom je prilikom poginuo strojovođa iz Roča. Lokomotiva se otkačila od vagona i survala nizbrdo, pola vagona je ostalo na pruzi, a pola je visjelo. Kada je dizalica iz Ljubljane došla dignuti lokomotivu i ona je otklizala nizbrdo, pa je druga dizalica iz Zagreba izvukla i ljubljansku dizalicu i oštećenu lokomotivu, ispričao nam je Lino Jerman iz Buzeta. (Napisala i snimila G. ČALIĆ ŠVERKO)

Narcis je napisao/la:A bilo je još tih nesreća na istarskoj pruzi sa tragičnim posljedicama, npr. iskakanje vlaka na Raspadalici između Buzeta i Nugle,....

Narcis je napisao/la:Buzećani se prisjećaju da je 1975. godine sličan odron, nakon obilnih kiša, prouzročio željezničku nesreću.

- Sa Raspadalice se odronio kamen na prugu, a na njega je noću naletio brzi vlak. Tom je prilikom poginuo strojovođa iz Roča. Lokomotiva se otkačila od vagona i survala nizbrdo, pola vagona je ostalo na pruzi, a pola je visjelo. Kada je dizalica iz Ljubljane došla dignuti lokomotivu i ona je otklizala nizbrdo, pa je druga dizalica iz Zagreba izvukla i ljubljansku dizalicu i oštećenu lokomotivu, ispričao nam je Lino Jerman iz Buzeta

narcis je napisao/la:Evo malo loših vijesti sa istarske pruge, najprije su najavili ukidanje putničkog prometa subotom, nedjeljom i praznikom....

PULA
Dodatna zveza s PULO
MV 1474 ISTRA
Ljubljana (6.11) – Divača (7.50) – Hrpelje Kozina (8.04) – Rakitovec (8.34) – Buzet (8.58) – Pula (10.44)
Vlak vozi od 19.04. do 04.05., od 21. 6. do 24.6. in od 31.08. do 28.09.2014.

MV 1475 ISTRA
Pula (17.58) – Buzet (20.02) – Rakitovec (20.12) – Hrpelje Kozina (20.45) – Divača (21.01) – Ljubljana (22.42)
Vlak vozi od 19.04. do 04.05., od 21. 6. do 24.6. in od 31.08. do 28.09.2014.

MV 1472 Hrpelje Kozina – Pula
Hrpelje Kozina (8.04) – Rakitovec (8.34) – Pula (10.44) (Vlak vozi od 25.6. do 30.8.2014)

MV 1473 Pula – Hrpelje Kozina
Pula (17.58) – Buzet (19.48) – Rakitovec (20.12) – Hrpelje Kozina (20.45)
(Vlak vozi od 25.6. do 30.8.2014)

Zveza za Pulo iz Buzeta
LV 7705 Divača – Buzet
Divača (15.00 ) – Rodik (15.09) – Hrpelje-Kozina (15.18) – Prešnica (15.22) – Podgorje (15.28) – Rakitovec (15.44) Buzet (15.50); vlak vozi od ponedeljka do petka.

LV 7704 Buzet - Divača
Buzet (16.00) – Rakitovec (16.06) – Podgorje (16.21) – Prešnica (16.27) – Hrpelje-Kozina (16.32) – Rodik (16.39) – Divača (16.47); vlak vozi od ponedeljka do petka.