Njam, njam ...

Jantarne kapsule ribljeg ulje dulje vrijeme se ističu kao vrlo koristan dodatak prehrani koji ima višestruke dobre utjecaje na zdravlje, međutim neki znanstvenici se ne slažu s tom tvrdnjom. Stoga se postavlja pitanje - koliko je zapravo zdravo riblje ulje?
Brojne studije pokazale su da kapsule ribljeg ulja kao dodatak prehrani imaju brojne zdravstvene pogodnosti, a isto to, naravno, tvrde i proizvođači. Međutim unutar znanstvene zajednice bilježi se i rastući skepticizam po pitanju tog dodatka prehrani. Tako nedavna istraživanja čak upozoravaju da riblje ulje u kapsulama može povećati rizik od raka prostate.

No tu je i najnovija studija. Znanstvenici s Instituta za srce, pluća i krv ispitali su volumene mozga 1.111 starijih žena, a zatim ih provjerili nakon osam godina tražeći razine omega-3 masnih kiselina koje se nalaze upravo u ribljem ulju. Žene čiji testovi su bilježili više razine tih masnih kiselina, i to zahvaljujući i prehrani i uzimanju dodataka prehrani, imale su veći volumen mozga te je u skladu s time njihov mozak bio i do dvije godine 'mlađi', piše Yahoo Shine.
Rezultati, objavljeni ovoga tjedna u znanstvenom časopisu Neurology, mogli bi imati velike posljedice na liječenje Alzheimerove bolesti, povezane sa stezanjem volumena mozga.

No znači li to da je riblje ulje dobro za zdravlje? Odgovor otkriva profesorica Marion Nestle sa Sveučilišta New York. 'Bilo bi sjajno kada bi očuvanje zdravlja mozga u kasnijoj dobi bilo tako jednostavno i kada bi se moglo svesti na pažljivo uzimanje jednog sastojka. To je vrlo rijetko. No činjenica je da su ljudi koji redovito jedu ribu i zdraviji.' Kako napominje, uvijek je bolje odabrati svježe namirnice nego dodatke prehrani.

Ova najnovija studija o utjecaju ribljeg ulja na kognitivno zdravlje mogla bi potaknuti skepticizam u znanstvenika, no svi će se složiti u tome kako je svježa i fina riba za ručak ili večeru – doista dobra ideja.

Turistička zajednica Grada Malog Lošinja, u suradnji s Gradom Malim Lošinjem, poznatim lošinjskim kuharom Adrijanom Nikolićem te s povjesničarima i poznavateljima povijesti otoka, istražila je utjecaj antičkog nasljeđa u gastronomiji. Izdvojili smo jedan jednostavan, a slatki recept za antičke palačinke
Grci su jeli zdravo, a priprema jela im je bila jednostavna.
Arhaične palačinke - Itria
Sastojci:
100 g glatkog brašna
8 žlica meda
1 žlica sjemenki sezama
1 žlica maslinova ulja
200 ml vode
Priprema
Brašno prosijte u jednu zdjelu, postupno ulijevajte vodu i pjenjačom miješajte da se ne stvore grudice. Dodajite, također postupno, polovinu meda (4 žličice). Zagrijte teflonsku tavu, ubacite sjemenke i pržite dok ne dobiju lijepu žutu boju. Prebacite ih u zdjelicu. Tu istu tavu namažite uljem, ulijte ¼ smjese u tavu na način da od nje oblikujete okruglu palačinku. Pecite palačinku i s druge strane dok ne požuti. Ponavljajte postupak dok ne potrošite svu smjesu (ukupno 4 palačinke). Pečene palačinke stavite na pladanj, premažite preostalim medom, pospite sjemenkama i poslužite.

Ova slastica bila je vrlo popularna u antičkoj Grčkoj. Oko kazališta uvijek se nalazio štand na kojem bi se pekle ove palačinke. Gledatelji bi kupovali i jeli ovu slasticu tijekom pauza između činova.

Kremast, okusom bogat špinat san je svake kuharice jer ne odbijaju samo djeca jesti tu zelenu smjesu koja nema neki poseban šmek
Špinat je izuzetno zdrava namirnica, ali mnogi je izbjegavaju zbog specifična okusa. Odličan je izvor vitamina C, K, B i beta karotena. Kako biste zadovoljili sve dnevne potrebe organizma za vitaminima, dovoljna je jedna šalica kuhanog špinata. Posjeduje i veliku količinu magnezija, teško se može usporediti s nekim drugim povrćem, zdrav je i za srce. Ako baš niste neki ljubitelj špinata, probajte recept Huffington Posta i sigurno ćete ga zavoljeti.
Sastojci:
pola kilograma špinata
1 glavica luka, narezanog na kockice
2 češnja češnjaka, mljevena
3-4 žlice brašna
3-4 žlice maslaca
2 šalice mlijeka
1/2 šalice naribanog parmezana (opcionalno)
1/2 žličice bijelog papra (ili muškatni oraščić, ako vam je draže)
sol po želji
Priprema:
Špinat prokuhajte minutu i odmah dodajte hladne vode da se zaustavi vrenje. Nasjeckajte ga i stavite sa strane. A treba pripremiti najvažnije - umak. Rastopite maslac u tavi pa dodajte luk i češnjak. Pustite da omekšaju i dodajte brašno pa promiješajte i polako ulijevajte mlijeko. Na kraju bacite parmezan i začine te sve promiješajte sa špinatom.

Najčešća spominjana negativna strana jaja svakako je kolesterol, ali ljubitelji ove namirnice mogli bi se razočarati jer to nije jedino na crnoj listi
Liječnica Janice Stagner okupila je razna istraživanja na jedno mjesto i napisala koje sve opasnosti za tijelo postoje ako pretjerano uživamo u jajima.

1. Jaje nema vlakana

Jedno tvrdo kuhano jaje ima 155 kalorija, nema vlakana i ima 10,6 grama masti. Od toga, oko trećina je zasićenih masti. Budući da nema vlakana i ne širi volumen, jaje će aktivirati želudac za puninu samo u svojoj mjeri, a to je prilično malo s obzirom na to da je želudac ima zapremninu malo više od jedne litre. Mogli biste dobiti puno više hranjivih tvari i vlakana sa 155 kalorija cjelovitih namirnica kao što su jabuke, crni grah ili smeđa riža.

2. Opasnost za krvne žile

Prema istraživanju iz 2012., jaja su gotovo jednako opasna za začepljenje krvnih žila kao i pušenje. To se najviše odnosi na zloglasni žumanjak zbog razine kolesterola što na kraju može uzrokovati srčani i moždani udar.

3. Strah od dijabetesa tipa 2

Neka su istraživanja povezala konzumaciju jaja s pojačanim rizikom od dijabetesa tipa 2. Tako je jedna studija zaključila da konzumacija tri do jaja tjedno udvostručuje rizik od obolijevanja od dijabetesa, a više od toga utrostručuje šanse.

4. Opasnost za jetru

Masnoće u jajima mogu izravno oštetiti jetru pridonoseći smrti stanica, upali i na kraju smrtonosnoj cirozi jetre.

5. Endoktosini i jaja

Endotoksini su otrovne tvari u bakterijama koje se pojavljuju kada bakterije umiru. Oni su zapravo poput goriva za kardiovaskularne i kronične bolesti te glavobolje i artritis, karcinom te Alzheimer. Poveznica jajeta i endotoksina je u tome što masnoće pomažu da se oni prenose tijelom.6. Salmonela

Ovo je gotovo svima poznata opasnost. Kako biste je izbjegli, jaja uvijek trebaju biti pravilno termički obrađena. Nakon što ste napravili jaja, obavezno dobro operite sve radne površine i posuđe.

7. Kolesterol

Iako se kolesterol povezuje sa žumanjcima, ni bjelanjci nisu bezopasni. Oni su pak jaki izvori proteina životinjskog podrijetla koji izravno podižu kolesterol.

borna je napisao/la:...
negativna strana jaja svakako je kolesterol
...

Ponovit ću po 100-ti put ... sve ovo stoji ali ... ako se tjedno pojede 3-4 jaja nikome se neće deseiti ama baš ništa (prevedeno na HR: jednom tjedno pojedete 2 jaja ujutro i još 2 popodne {jaja nikako nije preporučljiivo jest za večeru jer oće strašno teško past na štumik!!!} što bi otprilike bilo dva obroka tjedno) ma čak ni ako pojedete 5-6 neće vam bit ništa. Ali ako smažete 30 jaja u tjedan dana (eventualno u 10 dana) preporučio bi svako malo posjet doktoru i kontrolu kolesterola u krvi a pogotovo ako ne radite teži fizički posao!!!

Ja (trenutno) imam malo više od 5 banki i ne radim ama baš ništa fizički zahtjevo (ako se u to ne računa kuckanje po tipkovnici   ) ali se sjećam pokojnih bake i djeda koji su živjeli na selu (zašto su naše bake i djedovi živjeli na selu a od ovih današnjih klinaca bake i djedovi žive u neboderima   ) i koji su doista fizički svakodnevno radili. Buđenje vrlo rano ujutro (5-5.30), očistit i nahraniti blago, pomust krave, pobrat jaja i tek nakon toga se išlo pripremat doručak. Taj doručak je znao bit zbilja hranjiv jer se sa time moralo dočekat pa i do 15-16 sati kad se pojelo nešto. A znate kakav je djed bio? Da nije bilo kože koja mu je kosti držala na kupu sav bi se rasul!!!

Hoću reć ... ovo što se sad propagira kao fol zdrava prehrana ... to se sve može objesit mačku o rep! To su sve bedastoće na bedastoću!

Znate što je gušt? Nakrkat se sa pol kile, narezane i prepečene na masti, domaće šunke i na to bačeno 5-6 domaćih jaja i onda to ić potrošit kopajuć njivu ili oštihat vinograd 4-5 sati. Tad nit će vas mučit prekomjerna težina, nit srčani tlak, nit problemi sa želucem ... a to je ono što smo mi danas većinom zaboravili! Pogledajte koji put Poljoprivrednu emisiju nedjeljom iz podnevnog Dnevnika ... vrlo se lako uoči tko rmba a tko ne!

Zabrazdih jel'de   ?

OVO JE ZANIMLJIVO:
MARGARIN JE IZVORNO STVOREN RADI DEBLJANJA PURANA. KAD JE IZAZVAO POMOR
PURANA, LJUDI KOJI SU ULOŽILI SAV NOVAC U ISTRAŽIVANJA, ŽELJELI SU
VRATITI ULOŽENO. TAKO SU ZBILI GLAVE KAKO BI SMISLILI – ŠTO UČINITI
S TIM PROIZVODOM, KAKO BI VRATILI NOVAC? MARGARIN JE U TO DOBA BIO
BIJELA TVAR, NI NAJMANJE NALIK NA HRANU, PA SU MU DODALI ŽUTU BOJU I
POČELI PRODAVATI LJUDIMA KAO ZAMJENU ZA MASLAC. KAKO VAM SE TO SVIĐA?
SMISLILI SU JOŠ I DODATNU MUDROST: DODALI SU MARGARINU RAZLIČITE
OKUSNE TVARI.

ZNATE LI UOPĆE... KOJA SU RAZLIKE IZMEĐU MARGARINA I MASLACA?

PROČITAJTE DO KRAJA OVAJ TEKST... POSTAJE VRLO ZANIMLJIVO!

I MARGARIN I MASLAC IMAJU PRIBLIŽNO ISTU KALORIJSKU VRIJEDNOST.

ALI, KONZUMIRANJE MARGARINA MOŽE POVEĆATI SRČANE BOLESTI KOD ŽENA ZA
53% U ODNOSU NA KONZUMIRANJE MASLACA, KAKO TO NAVODI NAJNOVIJE
ISTRAŽIVANJE HARVARD MEDICALA.



O MASLACU

MASLAC JE NEŠTO BOGATIJI ZASIĆENIM MASNOĆAMA (8 GRAMA) U ODNOSU NA
MARGARIN (5 GRAMA).

JEDENJE MASLACA POVEĆAVA APSORPCIJU MNOGIH DRUGIH HRANJIVIH TVARI IZ
DRUGIH NAMIRNICA.

MASLAC IMA MNOGE HRANIDBENE PREDNOSTI, DOK IH MARGARIN IMA SVEGA
NEKOLIKO – A I TO ZAHVALJUJUĆI TVARIMA KOJE SU DODANE U NJEGA!

MASLAC JE MNOGO UKUSNIJI OD MARGARINA I MOŽE POJAČATI I POBOLJŠATI
OKUS DRUGE HRANE.

MASLAC JE DIO PREHRANE STOLJEĆIMA, DOK JE MARGARIN UŠAO U UPORABU
PRIJE NEPUNIH 100 GODINA.



A SAD, O MARGARINU...

VRLO MU JE VISOK SADRŽAJ MASNIH KISELINA.

UTROSTRUČUJE POGIBAO OD OBOLJENJA SRČANIH ŽILA.

POVEĆAVA UKUPAN KOLESTEROL I LDL (LOŠI KOLESTEROL) TE SMANJUJE HDL
(DOBAR KOLESTEROL).

POVEĆAVA PETEROSTRUKO POGIBAO OD RAKA.

SMANJUJE KAKVOĆU MAJČINOGA MLIJEKA.

SMANJUJE IMUNITET I IMUNE REAKCIJE ORGANIZMA.

SMANJUJE PROIZVODNJU INZULINA.

I SADA ONA NAJPOGUBNIJA ČINJENICA... I TO JE OSOBITO ZANIMLJIVO!

MARGARINE JE TEK JEDNU MOLEKULU UDALJEN OD TOGA DA BUDE PLASTIKA... I
IMA 27 SASTOJAKA KAO I BOJE!



VEĆ I OVE ČINJENICE DOVOLJNE SU ZA IZBJEGAVANJE MARGARINA DO KONCA
ŽIVOTA, KAO I SVEGA OSTALOG ŠTO JE HIDROGENIZIRANO (ŠTO ZNAČI DA JE
DODAN VODIK, MIJENJAJUĆI TIME MOLEKULARNU STRUKTURU DOTIČNE TVARI...).


POSLUŽITE SE I SAMI POKUSOM:

KUPITE KUTIJU MARGARINA I OSTAVITE JE OTVORENU U GARAŽI ILI NA NEKOM
SJENOVITOM MJESTU. NAKON NEKOLIKO DANA, ZAMIJETIT ĆETE NEKOLIKO
POJEDINOSTI:

* NI JEDNA MUHA, PA ČAK NI ONE DOSADNE SITNE VOĆNE MUŠICE, NE ĆE NI
PRIĆI MARGARINU (TO BI VAM TREBALO NEŠTO REĆI...)

* MARGARIN SE NE ĆE POKVARITI NI PROMIJENITI MIRIS, A TO ZATO JER NEMA
HRANIDBENE VRIJEDNOSTI. I NIŠTA NE ĆE NARASTI NA NJEMU: NI GLJIVICE,
NI PLIJESNI... ČAK NI ONI SIĆUŠNI MIRKOORGANIZMI NE ĆE NA MARGARINU
NAĆI PODLOGU NA KOJOJ BI SE UDOMILI. A ZAŠTO? ZATO JER JE MARGARIN
GOTOVO PLASTIKA. BISTE LI RASTOPILI SVOJU PLASTIČNU POSUDU I NAMAZALI
JE NA SVOJU PLOŠKU KRUHA?



POŠALJITE OVAJ PRILOG SVOJIM PRIJATELJIMA I ZNANCIMA (ŽELITE LI IH
POUČITI...)

JER, KINESKA POSLOVCA KAŽE OVAKO:

_PODIJELI LI NETKO S TOBOM NEŠTO VRIJEDNO, PA IMAŠ OD TOGA PROBITKA,
TVOJA JE MORALNA OBVEZA PODIELITI TO SAZNANJE S DRUGIMA..._



I DODAJTE MI MASLAC... MOLIM!

Popularnost flaširane vode iz godine u godinu sve je veća, a mnogi su uvjereni kako je voda iz bočice znatno bolja i zdravije od one iz slavine. No je li to doista tako?
Prije nekoliko godina, istraživanjem Environmental Working Groupa otkriveno je kako se sastojci flaširane vode drastično ne razlikuju od one obične, vode iz pipe. Naime, kako je u to vrijeme pisao examiner.com, iste prljave i nezdrave tvari koje se mogu naći u vodi iz pipe vrlo lako mogu biti pronađene i u vodi iz bočice, a radi se o lošim supstancama koje se mogu naći u vodovodu, od tragova gnojiva, lijekova i kemikalija.

Svojevremeno je Radna skupina za okoliš (EWG) istražila 200 popularnih brendova vode u SAD-u te otkrila čak 38 zagađivača u 10 najpopularnijih brendova flaširane vode. U SAD-u su otkrivene čak i kancerogene tvari u flaširanoj vodi, a najgorima na testovima pokazale su se flaširane vode velikih trgovačkih lanaca.
No zašto, usprkos tome, sve više ljudi kupuje vodu u bocama? Ironično, kako piše examiner.com, voda iz slavine regulirana je, a flaširana voda nije. Prema pisanju Washington Reutersa, Amerikanci su spremni platiti dolar više za flaširanu vodu koja košta oko 1.900 puta više od vode iz pipe, a za njezinu proizvodnju i isporuku potrebno je i do 2.000 puta više energije. Kako dalje navodi examiner.com, jedan od najboljih načina da si osigurate čistu vodu svakako je ugradnja filtera na slavinama u kući.

Sličnu tezu o kvaliteti flaširane vode potegnuo je i businessinsider.com prošle godine. Naime, flaširana voda znatno je skuplja od one iz slavine, no prema rezultatima studije, to znači da je ujedno i zdravija. Kako je prošlogodišnja studija pokazala, flaširana voda znatno se rjeđe kontrolira od vode iz slavine, a osim toga, flaširana vode ima veću vjerojatnost da bude kontaminirana ili postane izvorom zaraze.

Voda iz slavine mora se svakodnevno provjeravati i za to postoje inspekcije, prema pisanju businessinsidera, vodu u bocama obavezno je kontrolirati samo jednom mjesečno. Voda iz slavine sadrži tragove klora koji sprečava širenje svega što je štetno, poput bakterijskih infekcija. No jednom napunjena i začepljena boca vode može na skladištu stajati mjesecima prije nego što se proda, a u sebi ne sadrži dodatke koji suzbijaju infekcije, poput klora.

Nakon što je boca vode otvorena, nemoguće je da ostane sterilna i preporučljivo ju je popiti u dan ili dva. Osim toga, znatno je skuplja od vode iz slavine.

Profesor Paul Younger sa Sveučilišta Glasgow i autor 'Water: All That Matter's' rekao je: 'Ljudi često misle kako nešto nije u redu s vodom iz slavine kada je tako jeftina. No sa stanovišta cijene i sigurnosti, voda iz slavine daleko je bolja. Ako se boca vode slučajno otvori ili netko petlja po njoj, voda se vrlo lako može kontaminirati. Postoji značajno veća šansa da ćete nešto štetno pronaći u flaširanoj vodi nego u vodi iz slavine. Idealno, flaširanu vodu trebalo bi popiti isti dan kada je otvorite, jer se na boci vrlo lako mogu nakupiti bakterije.'

Mintel, tvrtka koja se bavi istraživanjem tržišta u Velikoj Britaniji, ustvrdila je kako gotovo četvrtina ljudi koji kući piju flaširanu vodu to čini jer smatra da je to znatno bolje. Unatoč svemu, veliki britanski proizvođač flaširane vode tvrdi da se flaširana voda testira svakodnevno.

S obzirom na sve, dalo bi se zaključiti da flaširana voda nije nužno čista, a osim što može biti lošija od one iz slavine, vrlo lako može biti potpuno jednaka vodi iz pipe. Prema pisanju banthebottle.net, američka FDA dopušta određeni broj pesticida u bocama vode, a ljudi kupuju flaširanu vodu upravo jer vjeruju da je ona potpuno čista; osim toga, flaširana voda može sadržavati sljedeća onečišćenja:

- koliformne bakterije; štapićaste bakterije kao što je E.coli, i u pravilu su prisutne u ljudskom crijevima;
- arsen - otrov;
- kloridi; klorid je spoj klora, a ta tvar se koristi za dezinfekciju vode iz slavine;
- željezo; metalni element; željezo je potrebno tijelu, ali ne u pretjeranim količinama;
- mangan; vrlo je sličan željezu i koristi se u gnojivima;
- fenoli; korozivne, otrovne i kisele komponente;
- cink; metalni element; tijelo treba cink, ali ne previše;
- fluoridi; namjerno se dodaju u neku flaširanu vodu, ali bi to trebalo biti istaknuto na naljepnicama.

Veliki broj prerađenih namirnica ima najbolji okus ako se konzumiraju bez znanja o njihovim sastojcima. No činjenica je da veliki broj svakodnevnih namirnica, poput kruha, sokova i žitarica uopće nije tako siguran kao što smatrate – slijedi devet doista odvratnih stvari koje svakodnevno konzumirate da ni ne znate
I dok mislite da se hranite zdravo te da su na vašem stolu sigurne namirnice, velike su šanse da svakodnevno konzumirate sastojke kao što su katran, antifriz ili čak dabrove analne izlučevine, piše Huffington Post.

Dabrove analne izlučevine
U sastojcima navedeno kao: kastoreum.
Najčešće ga konzumiramo: poslastice s okusom vanilije
Premda, kastoreum, tekućina koja se nalazi u vrećici u blizini dabrovog anusa, niti malo ne zvuči ukusno, vrlo često se koristi kao zamjena za aromu vanilije.

Ljudska kosa
U sastojcima navedeno kao: L-cistein.
Najčešće ga konzumiramo: peciva, kolači i slični proizvodi.
Vjerovali ili ne, ovaj spoj koji se dobiva od ljudske kose ili pak iz perja pačjeg perja koristi se za poboljšavanje okusa. L-cistein vrlo je uobičajen pa se nemojte čuditi ako ste ga već i danas pojeli.
Ugljeni katran
U sastojcima navedeno kao: boja za hranu.
Najčešće ga konzumiramo: gotovo svaka umjetno obojana hrana
Kada su proizvođači počeli proizvoditi sintetičku boju za hranu prije gotov 120 godina, u velikoj mjeri su se oslanjali na ugljeni katran (nusprodukt karboniziranih ugljena). Iako je prehrambena industrija uglavnom ukinula ovaj proizvod, ali ni alternativa nije puno bolja: nafta.

Iako su certificirane boje za hrane se nazivaju ugljenim katranom zbog tradicionalnog podrijetla, danas se boje za hranu sintetiziraju uglavnom od sirovina dobivenih iz naft.

Antifriz
U sastojcima navedeno kao: propilen glikol
Najčešće ga konzumiramo: preljev za salatu
Propilen glikol se obično koristi kao antifriz, ali je manje toksičan etilnog glikola, koji je vrlo sličan proizvod, a vrlo često se nalazi u preljevima za salatu gdje služi za zgušnjavanje.

Teško zapaljivi sastojci
U sastojcima navedeno kao: brominirana biljna ulja (BVO)
Najčešće ih konzumiramo: sokovi s okusima citrusa
Nešto što se naziva 'biljnim uljem' u proizvodnji hrane ne čini se štetnim, ali aktivni element, bromin, vrlo često se koristi kao vatrostalno sredstvo u namještaju, a može bit toksičan. Visoka razina potrošnje može biti povezana sa smanjenom neurološkom sposobnošću te ranim početkom puberteta.

Biodizel
U sastojcima navedeno kao: tercijarni butilhidrokinon (TBHQ)
Najčešće ga konzumiramo: pileći medaljoni
TBHQ nije samo odvratan već može biti poprilično toksičan. Ova sintetički konzervans koristi se gotovo u svemu, od žvakaćih guma do laka za nokte ili pak krekera. Ovaj dodatak je toliko opasan, da se već od jednog grama možete razboljeti.

Pijesak
U sastojcima navedeno kao: silicijev-dioksid
Najčešće ga konzumiramo: sol, juhe…
Silicijev-dioksid dodaje se u hranu kao sredstvo protiv grušanja, ali i za kontrolu vlage. Ako je vaša juha pomalo grudasta ili ima sitna zrnca, sada znate zašto.

Gorivo za zrakoplov
U sastojcima navedeno kao: butil hidroksi toluen (BHT)
Najčešće ga konzumiramo: Žitarice
Svima je poznato kako su antioksidansi dobri za organizam, a neki su bolji, a neki lošiji. Upravo ovaj antioksidans spada u 'lošu' skupinu. Naime, on pomaže u održavanju svježine hrane, a riječ je o istom spoju koji se nalazi i u naftnim proizvodima.

Boraks
U sastojcima navedeno kao: E285
Najčešće ga konzumiramo: Kavijar
Boraks, poznat kao učinkovito sredstvo za čišćenje, također se pojavljuje i kao prehrambeni konzervans u kavijaru. Iako je njegova prodaja zakonom zabranjena u SAD-u, u drugim zemljama se slobodno prodaje.

Mislite da je čaša narančina soka u rano jutro jedan od najzdravijih načina početka novog dana? Razmislite još jednom! Kako napominju stručnjaci, sastojci u kupovnim sokovima vrlo često su sasvim drugačiji od onih koje očekujete, a sokovi od trešnje ili brusnice najčešće uopće ne sadrže to voće ni u tragovima
Postoji razlika između izravne prevare u prehrambenoj industriji i lažnog marketinga. Nažalost, voćni sokovi podliježu i jednome i drugome, piše Yahoo Shine.

Markusa Lippa, direktor za standarde hrane u američkoj Pharmacopei (USP), pokazuje kako je sok od šipka vrlo često ništa drugo nego obična voda, boja i slatka aroma, premda je na ambalaži jasno naveden sok od šipka kao jedan od sastojaka. U ovoj kategoriji prevara nalazi se i sok od limuna, koji najčešće nije ništa više od zašećerene vode.
No Centar za znanost u javnom interesu (UISP) u više navrata optužio je tvrtke koje proizvode sokove za obmanjivanje potrošača te da prodaju, primjerice, 'stopostotni sok od trešnje i borovnice', u kojemu zapravo nema ni kapi trešnjina soka ili soka od borovnice. Takvi sokovi uglavnom su začinjeni umjetnim aromama, a sadrže uglavnom sok od jabuka ili grožđa kao jeftino punilo.

Iako su svi ti sastojci navedeni na etiketama, UISP kaže kako to nije ono što kupci očekuju kada kupuju određeni sok, pogotovo ako ga smatraju zdravijom varijantom od ostalih sokova.

Kako izbjeći ovakvu prevaru? Umjesto da pijete sok, radije jedite svježe voće. Osim što ćete biti potpuno sigurni u to što konzumirate, također ćete u organizam unijeti dodatne vitamine. Naime ako umjesto soka od naranče radije pojedete svježu naranču, u tijelo ćete unijeti i zdrava vlakna celuloze koja se inače ne nalaze u soku.

Teško da tko može odoljeti kombinaciji čokolade i banane, a još ako se radi o desertu koji nije potrebno peći, sreći nema kraja. Fina čokolada stopljena s bananama i hrskavim keksima učinit će da vam ovaj kolač postane jedan od omiljenih
Gotov u trenu, nije ga potrebno peći, a nakon njega ćete prste polizati, piše Yahoo.com. Da, ovo je vaš omiljeni desert – čokolada i banana u kombinaciji s čokoladnim keksima.
Sastojci:
- 500 ml slatkoga vrhnja
- 150 g nasjeckane poluslatke čokolade
- 2 žlice šećera u prahu
- 26 čokoladnih vafla ili suhih čokoladnih keksa
- 3 banane uzdužno prerezane, plus polovica banane narezana na kolutiće

Priprema
U posudici zagrijte slatko vrhnje sve dok ne počne kuhati. Nakon toga posudu maknite s vatre i dodajte nasjeckanu čokoladu. Ostavite da odstoji pet minuta, a nakon toga dodajte šećer u prahu i dobro promiješajte. Ostavite smjesu neka se ohladi na sobnoj temperaturi.

Na dno četvrtaste posude za pečenje posložite 13 čokoladnih vafla ili keksa. Preko keksa namažite polovicu čokoladne smjese i na to stavite uzdužno prerezane ploške banane. Na banane stavite ostalih 13 keksa i nakon toga premažite ostatkom čokoladne smjese.
Kolač pokrijte i stavite na hlađenje u hladnjak, dva sata do jednog dana, da se puding stisne, a keksi omekšaju. Prije serviranja ukrasite preostalim dijelom banane narezane na kolutiće.

Možda niste ni znali, ali ove namirnice su zapravo lijekovi. Svakodnevno ih susrećete, a ne znate njihovu moć
Je li stvarno nužno piti toliko tableta? Možda neke od problema možete riješiti biljnim lijekovima? Donosimo vam pregled namirnica koje su iznimno zdrave i konkretno djeluju.

Banana
Tradicionalno se smatralo da je banana pravi melem za kožu. Koristili su je kako bi zacijelili rane od uboda kukaca, ozljeda i opeklina. Da je banana uistinu dobra za kožu, potvrdila su i znanstvena istraživanja. Banana, naime, ima protuupalna svojstva koja umiruju kožu. Dobra je za vanjsku, ali i unutarnju primjenu. Na kožu se obično stavljaju one starije i mekše banane, a zelenije se jedu. Banana je dobra i za probavu, točnije za zaustavljanje preobilnog pražnjenja crijeva. Danas su mnogi proizvodi za ljepotu kože nastali upravo na temelju banane. Bilo bi stoga dobro da se i banana nađe na vašem jelovniku što češće, a možete je koristiti i za tretiranje manjih rana.

Peršin
U staro doba urološki problemi rješavali su se peršinom. Ista je situacija i u modernom dobu jer je temelj mnogih lijekova upravo peršin. Dakle, i moderna znanost potvrdila je iznimno dobra svojstva peršina za urinarni trakt. Peršin pojačava i ubrzava lučenje mokraće i zato ga se često preporučuje kad osoba pati od upale mjehura ili bubrežnih kamenaca. Posebno je koristan čaj od peršina, ali dobro ga je jesti i svježeg. Peršinovo lišće ukusan je dodatak prehrani, a čini dobro ljudskom organizmu, stoga nemojte štedjeti na peršinu.

Luk
U mnogim kulturama luk se tradicionalno doživljavao kao biljka koja rješava mnoge zdravstvene tegobe. Koristio se u borbi protiv dijabetesa, respiratornih poteškoća, prehlade i probavnih problema. Ljudi su znali piti sok od luka jer su vjerovali da će ih to izliječiti. Najnovija istraživanja pokazuju da je luk uistinu koristan za mnoge zdravstvene probleme. Luk, kako je dokazano, smanjuje simptome dijabetesa i štiti od kardiovaskularnih bolesti. Također sprečava i upalne procese u organizmu, štiti probavu od kroničnih bolesti, a dobar je i kao prevencija protiv raka dojke. Luk, dakle, treba jesti što češće. Ako ga ne možete podnijeti sirovog, skuhajte ga jer tijekom kuhanja ne gubi svoja zdrava svojstva.

Paprika
Tijekom stoljeća, paprika se smatrala lijekom za sve. Ljudi su je koristili za uklanjanje boli, ali i kao afrodizijak. Bio je to dobar izbor jer su i suvremena istraživanja pokazala da paprika uistinu ima analgetska svojstva. Potvrđeno je da paprika utječe na prenošenje kemijskih procesa u mozgu koji su zaduženi za bol te na taj način ublažava bol. Dobra je za uklanjanje mišićne boli, kao i one koja nastaje nakon artritisa i operacijskih zahvata. Osim toga, paprika ima i pozitivan učinak na vitkost jer ubrzava sagorijevanje masti, posebno one nakupljene na trbuhu. Dakle, imajte papriku pri ruci kada vas nešto zaboli ili kad najavite rat kilogramima.
Glog
U davnini, glog je bio nezamjenjiv kod liječenja kardiovaskularnih bolesti. Koristio se za visok krvni tlak, oslabljene srčane mišiće te za aritmije. Iako je medicina daleko odmaknula u liječenju kardiovaskularnih bolesti, znanstvenici i danas priznaju dobrobiti gloga. Istraživanjima je otkriveno da glog ima snažna antioksidativna svojstva koja pridonose zdravijem srcu i reguliranju krvnoga tlaka. Ukratko, i moderna znanost slaže se da glog može puno pomoći u liječenju kardiovaskularnih bolesti. Glog se danas može pronaći u čaju, ali i u kapsulama. Ako imate problema s krvožilnim sustavom, nastojte barem dva puta tjedno organizam počastiti glogom. U kojem obliku ćete ga konzumirati, ovisi isključivo o vama.

Limun
U starim vremenima vjerovalo se da limun uklanja anksioznost, povećava sposobnost pamćenja te poboljšava kvalitetu spavanja i rad probave. Kako su pokazala suvremena istraživanja, takva vjerovanja nisu bila pogrešna. Naime, znanstveno je dokazano da limun zaista smanjuje anksioznost i ima blagotvorno djelovanje na mozak. Dokazano je čak i da čaj od limuna ublažava simptome demencije. Ako imate takvih tegoba, nastojte što češće konzumirati limun. Posebno se preporučuje čaj od limuna koji možete konzumirati svakodnevno.

Dolaskom proljetnog vremena mladi luk naći će se na mnogim stolovima, od uskrsnog doručka do roštiljada

Osim što je ukusan i nezamjenjiv u puno jela, mladi luk važan je za zdravlje organizma. Količina vode u mladom luku može biti i do 90 posto. To znači da ima manje ugljikohidrata pa ga slobodno možete grickati kao jabuku ako ga volite samog.

Također je bogat vitaminima i mineralima. Sadrži veliku količinu vitamina C, ali vitamine grupe B, vitamin E i provitamin A. Ako ga jedemo kuhanog, osjetit ćemo korist mladog luka zbog vlakana, što je bitno za dobru probavu.

Odličan je za zdravlje srca jer sprječava naslage plaka, odnosno stvaranje ugrušaka, te čuva od začepljenja krvnih žila i tromboze.

Mladi luk pomoći će i osobama koje imaju problema sa šećerom u krvi zahvaljujući hipoglikemijskom djelovanju.

Kako ga čistiti

Mladi luk zapravo je samo luk koji se bere prije odrasle dobi. Da biste ga lakše očistili, operite luk tekućom vodom da biste odstranili prljavštinu, a zatim odrežite vrh s korijenom. Nemojte rezati previsoko jer je bijeli dio luka najukusniji. Režite na tanke kolutiće ako želite da se dobro pomiješa s ostalom hranom, a ako volite da se posebno osjeti, primjerice u salati, režite šire kolutiće. Za miks s povrćem i pripremu kineske hrane režite ga uzdužno jer će se lijepo uklopiti s rezanom mrkvom i ostalim namirnicama.
Posadite ga kod kuće

Možete ga zasaditi kod kuće čak i na balkonu. Ta vrsta luka niče najbrže od svih sorti, a budući da je blagog okusa, ponekad ga vole i djeca. Neće zauzeti puno mjesta u vrtu, a također mu je potrebno puno sunca i vlage.

Svi ste čuli za pravilo koje nalaže osam čaša vode dnevno potrebne tekućine. Ova vam se količina ipak čini previše? Srećom, ne morate 'popiti' svu tu tekućinu, jer oko 20 posto dnevnog unosa vode dolazi od hrane poput voća i povrća
I dalje je važno piti dovoljno vode, posebno tijekom ljeta, no žeđ možete ugasiti i nekim od sljedećih namirnica, koje sve sadrže oko 90 posto vode na svoju težinu.

Krastavac
Ovo ljetno povrće sadrži najviše vode (96,7 posto) od sve čvrste hrane. Odličan je u salatama ili narezan na kriške s humusom. Ako želite 'pojačati' hidratizirajuću moć krastavca u blenderu ga izmiksajte s nemasnim jogurtom, metvicom i ledom kako biste dobili juhu od krastavca. Juha uvijek hidratizira, a ako ne želite jesti toplu ili vruću hranu ljeti, hladna juha od krastavca odličan je izbor.

Rajčica
Rajčica sadrži oko 94,5 posto vode, a očišćena i narezana uvijek je odličan dodatak ili glavni sastojak salata, sendviča i umaka.
Zelena paprika
Paprike svih boja sadrže obilje vode, ali zelene paprike po tom su pitanju najbolje (crvene i žute imaju oko 92 posto vode, a zelena paprika sadrži 93,9 posto vode). Također, zelene paprike sadrže jednak udio antioksidanta kao i slađe varijante ovoga povrća.

Lubenica
Prilično je očito da je lubenica puna vode - sadrži 91,5 posto vode, no ova sočna ljetna poslastica također je među najboljim izvorima likopena. Radi se o antioksidansu koji se nalazi u crvenom voću i povrću te pomaže u borbi protiv raka. Iako je puna vode, lubenicu možete i kombinirati s vodom – vrč vode s kockicama lubenice držite u hladnjaku i po potrebi pijte. Napitak osvježava i odličan poticaj da pijete više vode općenito.

Rijetko kome nije poznata izreka kako jedna jabuka na dan čuva zdravlje, a nerijetko se i nazivaju kraljicama voća. Ovo bogato, svježe i sočno voće povezano je s brojnim zdravstvenim pogodnostima uključujući gubitak kilograma, poboljšanje plućne funkcije, niži rizik od srčanog udara, pojave karcinoma i bolesti srca

Međutim, iako je ovo zdravo voće sveprisutno, to ne znači da ne krije i neke tajne. Stoga je svakako korisno naučiti sve o voću koje zasigurno najčešće jedete, piše Huffington Post.

Alergije na jabuke su alergije na pelud
Kada govorimo o alergijama na hranu, najčešće ćemo pomisliti na kikiriki, školjke ili pak jaja. No činjenica je da alergije na jabuke i nisu tako rijetka pojava. Stručnjaci vjeruju kako je za to odgovorna pelud breze koja se nalazi na površini sirove jabuke te da upravo ona izazova reakcije, a ne ono što se nalazi u samoj jabuci.
Jabuke su prava dijetna hrana
Velike količine vode i vlakana koje sadržava jabuka znače da ćete dulje vremena osjećati sitost bez obzira na nisku razinu kalorija koju sadržava (svaka jabuka ima otprilike 95 kalorija). No jabuke skrivaju još jednu veliku prednost: spoj koji se nalazi u kori te se naziva ursolična kiselina pokazala se vrlo učinkovitom u topljenju masnih naslaga, pojačavanju trošenja kalorija te smanjenju rizika od pretilosti.

Jabuke su raznovrsne
Jabuka je najraznovrsnija jestiva biljka na svijetu. Prema riječima stručnjaka za jabuke Rowana Jacobsena, samo u SAD-u nekada je postojalo više od 16 tisuća različitih sorti jabuka, danas ih pak na području Amerike ima oko 2.450 vrsta.
Bacamo oko 30 posto jabuke
Klasičnim i uobičajenim načinom jedenja jabuke, kružno oko jezgre, baca se i do 30 posto jabuke (između 20 i 30 kalorija).

Jabuke imaju puno zraka
Iako neke studije tvrde kako jabuke sadržavaju čak 25 posto zraka, prema pisanju Huffington Posta, količina zraka u ovom popularnom voću iznosi ipak 18 posto.

Iako se na prvi pogled čine kao zdravi i lagani zalogajčići i obroci, određene namirnice zapravo mogu biti jako loše za vašu liniju, ali i za zdravlje. Stoga, ako se želite hraniti zdravo i skinuti koji kilogram prije odlaska na plažu, zamijenite ih zdravijim opcijama
Aromatizirani jogurt
Tipična čašica jogurta s aromom vrlo često sadržava između 24 i 30 grama šećera, što je jednako preporučenoj dnevnoj količini unosa šećera za žene. Stoga, ako želite smanjiti unos šećera u organizam, radije posegnite za običnim jogurtom koji je zdravija varijanta. Ukoliko želite slatki okus jogurta, u onaj obični možete dodati med, cimet ili pak kriškice banane, piše Redbookmag.com.

Keksići s dodatnom količinom vlakana
Iako količine vlakana navedene na pakiranjima mogu izgledati jednako, važno je znati da ne nestaju sva vlakna na jednak način. Vlakna koja se nalaze u prerađenoj hrani, kao što keksi i jogurti, zasigurno na vaš organizam ne djeluju jednako blagotvorno kao vlakna u neprerađenim i prirodnoj hrani, kao što su cjelovite žitarice i grah. Razlog tomu je taj što većina prerađene hrane nema 'ljepljivu' teksturu koja neprerađenoj hrani pomaže usporiti probavu i smanjiti kolesterol. Kako biste zadovoljili potrebu za slatkim, radije odaberite kekse napravljene od cjelovitih žitarica koji sadrže prirodne sastojke kao što su grožđice, sjemenke suncokreta, brusnice, sjeckani kokos i orahe.
Dijetalni čips
Brojne vrste tako zvanih 'light' čipseva sadrže sastojak olestra, čije nuspojave uključuju i proljev. Osim toga, čips ima malu količinu vlakana, pa čak i velika zdjela čipsa vas neće moći zasititi, stoga postoji velika šansa da ćete se kasnije prejesti i pojesti više no što vam je potrebno. Za hrskavu užinu radije odaberite kokice. Naime, jedna šalica kokica sadrži manje od 30 kalorija, jedan gram masti, vlakna koja će vas zasititi te korisne antioksidanse. Ukoliko želite dodati okus kokicama, stavite malo maslinovog ulja, soli i parmezana.

Instant zobene pahuljice
Mali paketići žitarica za doručak skuhaju se tako brzo jer su te žitarice već obrađene, što znači da imaju visok glikemijski indeks zbog kojega će ih i vaše tijelo brzo probaviti, pa ćete nakon njih vrlo brzo ogladnjeti te osjećati potrebu za većom količinom hrane. Za žitarice koje se dulje kuhaju treba više vremena za pripremu, no to znači i da su manje obrađene i imaju manji glikemijski indeks. Kako biste si uštedjeli vremena, vikendom skuhajte veću količinu zobenih pahuljica te ih rasporedite u plastične posude s poklopcem pa ćete ih jednostavno moći samo zagrijati u uživati u zdravom obroku.
Gotovi umaci za roštilj i salate
Piletina začinjena gotovim umakom za roštilj možda će se činiti kao dobra ideja, no kupljeni umak može zapravo u svom sastavu imati skrivene šećere. Visoke razine šećera u umacima dodatno mogu povećati apetit, a 200 grama umaka može sadržavati čak 21 gram šećera, a niti 'light' varijante nemaju znatno manju količinu šećera. Umjesto gotovog umaka, radije napravite svoj domaći – pomiješajte jednu žličicu crnog papra, dvije žličice čilija u prahu, pola žličice soli, komadić ljute papričice te nasjeckani češnjak.

Energetske pločice bez šećera
Sorbitol, umjetni zaslađivač, nalazi se u mnogim proizvodima s natpisom 'bez šećera', a tijelo ga teško prerađuje te može uzrokovati napuhnutost i probavne tegobe. Osim toga, namirnice koja sadrže šećer, ali ne i kalorije, mogu navesti tijelo da očekuje dozu kalorija pa ćete kasnije osjećati još veću glad. Radije birajte energetske pločice koje sadrže manje količine šećera te samo pet sastojaka.

Prepune antioksidansa i s malo kalorija, trešnje su svakako na listi najboljih namirnica u lipnju
Bez obzira na to koju ćete sortu trešanja odabrati i uživati u njihovu okusu, tijelu ste priuštili mini tretman okrijepe jer su sočne trešnjice izuzetno zdrave za naš organizam. Trešnje sadrže vitamine C, B i A, bioflavonoide, elagičnu kiselinu, antocijanin, melatonin, kalcij, željezo i kalij i puno minerala.

Zbog svojih nutrijenata trešnje nam pomažu kod nesanice jer sadrže melatonin, baš poput breskvi, šljiva ili marelica. Također štite srce zahvaljujući pektinu koji snižava loš kolesterol. Glasnogovornica Academy of Nutrition and Dietetics Angela Lemond podsjeća da su trešnje bogate likopenom, vitaminom C i vlaknima.

Trešnje također sadrže kvercetin, odnosno flavonoid s anti-kancerogenim djelovanjem. Novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Nutrition kaže da trešnje mogu pomoći prije formiranja tumora u debelom crijevu, odnosno spriječiti njegov začetak.
Možda niste znali, ali kisela sorta trešanja sadrži čak 19 puta više beta-karotena nego borovnice, a on pomaže zdravijem vidu i koži tijela.

Trešnje lako možete miješati s ostalim voćem i raditi ukusne salate. Želite li ih iskoristiti u finim kolačima, probajte napraviti brzo lisnato s trešnjama ili malo drugačiju varijantu sočnog kolača s jogurtom.

U ovom obroku naći ćete sljedeće vrijedne tvari za mozak: prehrambena vlakna, vitamine skupine B, vitamine K i C, kalij, fosfor, kalcij, magnezij, mangan, željezo, bakar, cink, sumpor, fluor, bor, krom te tvari koje djeluju protuupalno i antioksidativno
Potrebni sastojci:

10 kora za savijače
50 g meda (4 žlice)
60 ml tople vode
500 g jabuka, naribanih
2 žlice soka od jabuke
45 g grožđica
žličica cimeta
1 vanilin prašak
1 bjelanjak
Priprema:

Zagrijte pećnicu na 160˚C. U jednom lončiću pomiješajte toplu vodu i med.

Pripremite nadjev: na laganoj vatri kratko pirjajte jabuke, grožđice, cimet i sok od jabuke pa ohladite.

Stavite prvu koru, premažite je tankim slojem mješavine meda i vode, potom na nju položite drugu koru, koju također premažite medom i vodom. Po sredini kore rasporedite nadjev od jabuka, sa svake strane 2 cm od ruba. Zamotajte tijesto u savijaču. Postupak ponovite i s preostalih 8 kora.

Svih pet savijača posložite u protvan, premažite ih bjelanjkom i pecite oko pola sata, odnosno dok ne poprime smećkastu boju.

Narežite savijače na jednake dijelove, a prije posluživanja svaki komad pospite mljevenim cimetom.

Ogromna studija dovela je u pitanje nutricionistički savjet kojem smo godinama vjerovali, a koji tvrdi da su zasićene masti loše za srce. Razni savjetnici upozoravali su kako se treba kloniti masti, no najnovije analize na 72 studije i 600.000 ispitanika pokazuju kako ne postoji poveznica između zasićenih masti i bolesti srca
Velika analiza pokazala je, nakon opsežne analize kako ne postoje dokazi da zasićene masti loše djeluju na srce kao i da takozvane zdrave masti općenito nemaju učinka na rizik od srčanih bolesti.

No dva tipa masnih kiselina omega 3 u ribljem ulju EPA I DHA i masnih kiselina
povezani su sa smanjenjem rizika od bolesti srca. No dodaci omega 3 i 6 masnih kiselina nemaju taj utjecaj. Ova studija provedena zbog sve veće kontroverze zbog važnosti šećera i masti te njihova utjecaja na organizam.
Već dulje vrijeme smatra se da unos masti u organizam utječe na srce i uzrokuje pretilost, no najnovije britansko istraživanje pokazalo je kako su ustvari nepošteno demonizirane i da zapravo treba optužiti šećer. Vodeći znanstvenik koji je radio na istraživanju doktor Rajiv Chowdhury sa Sveučilišta Cambridge kaže kako su ovi znanstveni rezultati nove smjernice za nutricioniste.

'Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u svijetu. U 2008. više od 17 milijuna ljudi umrlo je od kardiovaskularnih problema širom svijeta', rekao je doktor Chowdhury. Kako bi uspješnost prevencije i liječenja bila što bolja, potrebno se informirati o najnovijim znanstvenim dokazima.

Tim koji je ovo istraživanje objavio u Annals Of Internal Medicine, provodio je analizu na 72 studije koje su sadržavale 600 000 ispitanika u 18 zemalja. Najvažniji zaključak je bio taj da ne postoji povezanost između zasićenih masnih kiselina i bolesti srca. Masti su dobile epitet nezdrave hrane zbog pogrešnih tumačenja znanstvenih studija.

Ne podnosite povrće? Uživate u masnim i nezdravim namirnicama? Obožavate kokice? Ne biste vjerovali što sve utječe na našu ljubav prema određenim namirnicama
Svaki čovjek određene namirnice obožava, a određene ne podnosi. Zašto? Uzorci su, kako pokazuju mnoga znanstvena istraživanja, brojni. Donosimo vam pregled nekih od njih uz pomoć kojih ćete možda shvatiti svoje prehrambene navike.

Odbojnost prema povrću
Znate li da većina ljudi ima prilično dobro razvijene senzore za ukuse? Vjerojatno ste i vi među njima, a to vam omogućuje da dobro osjećate hranu i razlike u okusima. I baš zbog tih senzora ljudima često ne odgovara povrće poput kelja, kupusa ili brokule. Iako je riječ o nutritivno vrijednim namirnicama, one su često gorke i zapravo neukusne, a vaši senzori to bilježe. I to je razlog zašto neki ljudi nikako ne vole povrće.

Debljina i nerazlikovanje okusa
Njemačko istraživanje prošloga mjeseca pokazalo je da pretila djeca imaju slabije razvijene senzore za okus od djece normalne tjelesne težine. Drugim riječima, pretila djeca teže razlikuju okuse. No znanstvenici još uvijek ne mogu odgonetnuti jesu li ljudi pretili zbog loše sposobnosti razlikovanja okusa ili se to javlja kao posljedica pretilosti. U svakom slučaju, pretilost je povezana s lošijim senzorima za okuse.
Okusi se 'ocjenjuju' i u trbuhu
Prehrambene navike nastaju još u fetalnom razdoblju Receptorske stanice za okus ne nalaze se samo na vašem jeziku. One su zapravo svuda – protežu se od korijena usta pa sve do trbuha, odnosno želuca i crijeva. One u ustima pomažu nam da donesemo trenutnu ocjenu o nekom okusu, a one u ostatku probavnog sustava zadužene su za sljedeće korake. Primjerice, ako biste unijeli nešto toksično, te bi stanice upozorile utrobu da zatvori svoj sustav kako se ne bi upili štetni sastojci.

Neodoljiva masna hrana
Možete li pojesti samo dva pržena krumpirića? Naravno da ne možete. Ljudsko tijelo traži još masne hrane zato, jer se u mozgu pokreću procesi koji potiču organizam da žudi za još više masnoća. To se posebno odnosi na zimsko doba kada je ljudskom tijelu potrebno više masnoća zbog topline.

Ljubav prema okusima započinje s majkom
Ono što volite jesti, možda i nije baš sasvim vaš izbor. Naime, istraživanja pokazuju da ono što je jela vaša majka dok ste bili u njezinu trbuhu i vi s vremenom zavolite. Jednako tako, ono što ste jeli u djetinjstvu ureže vam se u sjećanje pa to volite jesti i u kasnijoj dobi. Stoga je na majkama velika odgovornost da djecu nauče zdravim prehrambenim navikama.

Svakodnevno možemo pročitati neki novi savjet što je zdravo. Godinama se govorilo kako se treba čuvati svinjske masti, slanine, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, a onda se pojavi neki članak koji to demantira
Logično zvuči da treba izbjegavati namirnice bogate tzv. zločestim kolesterolom, ali logično je pitati i kako to da su ljudi danas, kad su tako dobro informirani i imaju tako širok izbor namirnica, sve deblji i imaju sve više problema s kolesterolom? I kako to da kod Eskima nema srčanih bolesti, a jedu puno masne životinjske hrane i skoro da u tradicionalnoj prehrani ne poznaju biljke?

Zdrava prehrana nije nešto 'zabetonirano', nego ovisi o dobi osobe, životnim navikama, zdravstvenom stanju, genima… Zato se treba educirati i koristiti zdravu pamet. Osim toga, znanstvenicima treba određeno vrijeme da nešto objasne, a ponekad se događa da jedan znanstvenik demantira drugoga.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Načelno nitko nije opovrgnuo izjavu da su za prosječnu osobu mlijeko i mliječni proizvodi sa smanjenim udjelom masti zdraviji od punomasnog mlijeka i proizvoda. Ali to je tek dio priče: sasvim je legitimno pitanje je li zdravije svježe domaće punomasno mlijeko ili ono obrano, ali iz tetrapaka, koje traje 90 dana i sadrži stabilizatore, nerijetko i antibiotike.

Brojne mliječne prerađevine sadrže još i šećere, boje, pojačivače okusa… Kad maknemo pitanje masnoće ustranu, znamo i da su mlijeko i mliječne prerađevine izvor visokovrijednih bjelančevina, aminokiselina, vitamina, minerala… I konačni argument za mlijeko; priroda ga je zamislila kao hranu koju majka sisavaca proizvodi za prehranu potomstva, dakle bogato je nutrijentima ključnim za zdravlje i razvoj. Ovom prilikom ne ulazimo u etičke razloge protivnika uzgoja životinja za ljudsku prehranu, jer to je pitanje osobne procjene i odluke pojedinca. Znanost je o vrijednosti mlijeka odavno rekla svoje, a svi prijepori koji su se kasnije u tom smislu javili nastali su ili zbog industrijske prerade mlijeka ili zbog promjene načina života ljudi (nedovoljno se krećemo, jedemo previše rafinirane hrane i sl., pa zbog toga imamo problema s masnoćama).

Za zdrave ljude najzdravije je sirovo, svježe mlijeko od zdrave životinje. Nije ga lako nabaviti, a i zbog smanjenja rizika od zaraze mlijeko se pasterizira (tako se uništavaju mikrobi, a čuvaju vrijedni nutritivni sastojci) - to je najbolji izbor u današnjim uvjetima. Osim velikih proizvođača, posebnu pozornost skrećemo na proizvode takozvanih mini mljekara, jer one podliježu strogim zdravstvenim kontrolama, a nude svježe mlijeko bez ikakvih dodataka i jednostavne mliječne prerađevine dobivene na načine relativno bliske tradicionalnima (nemaju skupu tehnologiju potrebnu za industriji visokoprerađene hrane). S druge strane, u prodaji se nalaze jako dobri, tzv. funkcionalni mliječni proizvodi velikih proizvođača, obogaćeni zdravim kulturama bakterija i sl. Nema, dakle, crnog ili bijelog odgovora, a odluka će ovisiti o tome kakvog ste zdravstvenog stanja, imate li viška kilograma itd.

Djeci bi trebalo davati puno mlijeka za zdravi razvoj, a i da se navikavaju na prirodne okuse. Ne želimo da se našoj djeci dogodi ono što se već godinama događa u Americi: znanstvena istraživanja, ali i angažirani TV projekti poput onih Jamieja Olivera, pokazuju da američka djeca više ne žele piti mlijeko ako nije obogaćeno okusima (čokoladno, s okusom jagoda i sl.) što znači da sadrži puno šećera i umjetnih dodataka. Svježi kravlji sir također je fantastična namirnica – niskokaloričan a bogat bjelančevinama i drugim vrijednim sastojcima mlijeka.
Jaja
I jaja su odlična i zdrava namirnica, što god vegetarijanci mislili o tome (naravno, opet pod uvjetom da su svježa i od zdravih kokoši). Ono što je u biljnom svijetu sjemenka, u životinjskom je jaje: iz njega nastaje život i ono sadrži praktički sve što je za život potrebno. Poznato je da su u ratnim uvjetima kokoši, odnosno jaja spašavala živote – na samo jednom jajetu dnevno može se iznenađujuće dugo preživjeti i kako-tako funkcionirati. Primjerice, stručnjakinja za prehranu, dr. sci. Donatella Verbanac često poručuje da se ne trebamo bojati jaja pa i da ih zdrava osoba može jesti jednom do dvaput tjedno te da nije bitno u koje doba dana.

Mlijeko i mliječne prerađevine izvor su visokovrijednih bjelančevina, aminokiselina, vitamina, minerala… Dobar izbor su kuhana ili poširana u vodi, a mogu biti i sastojak brojnih maštovitih jela (omlet s povrćem na žličici maslinovog ulja odličan je ručak). Ako se baš bojite debljine, jaja jedite ujutro kako biste do večeri potrošili eventualni višak kalorija. Ako imate problema s kolesterolom, pitajte liječnika – u najgorem slučaju savjetovat će kajganu od bjelanjaka. Posebno su kvalitetna jaja tzv. sretnih kokoši (žive na otvorenom, imaju prostora za život, hranjene su prirodnom hranom proizvedenom na istom imanju na kojem žive te imaju prostora za hodanje).

Pršut, šunka, slanina, panceta, kulen, kobasice i drugi suhomesnati proizvodi

Suhomesnati proizvodi bez dileme su preslani i masni. Ali isto što vrijedi za jaja sretnih kokoši, vrijedi i za domaće suhomesnate proizvode: ako su od provjereno zdravih životinja hranjenih domaćom hranom, nabavite ih dok imate priliku i povremeno konzumirajte. Takvi proizvodi sadrže začine, suše se dugo na zraku ili buri, dime se na vatri domaćeg drveta i to je sva mudrost –nema sumnjivih dodataka. Kriška integralnog kruha prekrivena svježim kravljim sirom, kriškom domaćeg pršuta i povrćem poput rajčica cherry toliko je kvalitetnija od kojekakvih masnih pekarskih proizvoda kakve običavamo kupovati za gablece, da na to ne treba trošiti previše riječi.

Svinjska mast godinama je bila sotonizirana, ali u posljednje vrijeme sve je više dokaza da su hidrogenizirana biljna ulja vjerojatno još nezdravija (sadrže jako štetne transmasne kiseline). Primjerice, svinjska mast sadrži 40 posto zasićenih masnoća, a kokosovo ulje 85 posto. Najzdravije masnoće su prirodna, hladno prešana ulja poput maslinovog, koje je najbolje konzumirati hladno, u salatama. Osim toga, prženu i pečenu hranu treba jesti što rjeđem bez obzira je li pripremljena na masti ili hidrogeniziranom ulju.

Svinjska mast, slanina i drugi proizvodi od svinjskog mesa u umjerenim količinama se savjetuju trudnicama, jer sadrže mikronutrijent kolin iznimno važan za razvoj hipotalamusa pa pomaže razvoju mozga nerođenog djeteta. Kolina ima i u mlijeku, jajima, jetri, orašastim plodovima i piletini.

Brojna istraživanja potvrdila su da u svinjskoj masti i slanini ima i drugih sastojaka korisnih za mozak kako djece tako i odraslih osoba pa se zdravi ljudi ne trebaju sramiti povremeno namazati mast na kruh ili doručkovati slaninu s lukom i kruhom.

Samo jedna čaša vode i sok od limuna mogu napraviti čudo za naše zdravlje, a ovo je deset najboljih činjenica vezanih uz ovaj osvježavajući napitak
Gradi imunitet

Pola iscijeđenog limuna u čaši vode jednom dnevno ima dovoljno vitamina C za borbu protiv prehlade i gripe. Nutricionistica Michele Chevalley Hedge naglašava za nwes.com.au kako limun poboljšava sposobnost tijela da apsorbira željezo, a ono je pak važan nutrijent za zdrav imunološki sustav.

Poboljšava probavu

Sok od limuna slične je strukture probavnih sokova u želucu pa ima pozitivan učinak na probavni trakt. Stoga sok od limuna pomaže očistiti crijeva tako da ispiru otpadne tvari i potiče oslobađanje želučanih sokova. Sve zajedno utječe na bolju probavu, ali i pomaže kod žgaravice i nadutosti.

Za ljepotu kože

'Limun je super za borbu protiv starenja kože', kaže Chevalley Hedge. Antioksidativna svojstva pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, koji su odgovorni za simptome starenja. 'Znamo da je limun bogat vitaminom C, a to je zapravo ono što stvara sintezu s kolagenom', objašnjava Chevalley Hedge.

Smanjuje apetit

Limun sadrži pektin odnosno topiva vlakna koja se običnoi nalaze u agrumima. Zahvaljujući pektinu, dulje ćete se osjećati sitima, ali ćete i manje posezati za nezdravom hranu u trenutku kada osjetite glad jer ćete moći izdržati do ručka ili večere.


Balansira razinu pH

Limun je jedna od najvažnijih alkalnih namirnica koja balansira kiselost u organizmu. Bez tog balansa podložniji smo raznim upalama.
Zdravlje urinarnog trakta

Limunov sok je diuretik što znači da potiče proizvodnju urina. Kao rezultat toga, toksini iz tijela odlaze brže nego inače, a to pomaže i zdravlju urinarnog trakta. Na taj način može se promijeniti pH vrijednost urinarnog trakta pa će se bakterije teže širiti i izazivati upale.

Osvježava dah

Antiseptička svojstva uništavaju loše bakterije u ustima pa sok od limuna djeluje kao dezinficijens. Čaša vode s limunom puno je zdravija opcija razbuđivanja od šalice kave. Većina zdravstvenih stručnjaka slaže se da je vodu s limunom najbolje popiti kada je na sobnoj temperaturi budući da je najbliža temperaturi tijela.

Štiti zdravlje općenito

Visoke razine kalija u limunu pomažu boljim funkcijama mozga kontroli krvnog tlaka. Limun i voda zajedno također reduciraju stres i depresiju budući da su povezani s niskom razinom kalija u organizmu.

Brže zacjeljivanje rana

Zbog askorbinske kiselina, potiče zacjeljivanje rana u tijelu te je važan nutrijent u održavanju zdravih kostiju, tkiva i hrskavice. Također smiruje upale u tijelu.

Detoksikacija jetre

Voda s limunom djeluje kao sredstvo za čišćenje jetre odnosno detoksikaciju. Ona čisti i stimulira jetru, potiče proizvodnju žuči odnosno kiseline potrebne za probavu. Također može pomoći u kontroli viška žuči, smanjiti količinu sluzi proizvedene u tijelu i pomoći u otapanju žučnih kamenaca.

Svi govore da je riba zdrava, ali malo tko objašnjava zašto. Vrijeme da sada i to otkrijemo
Svi smo već nebrojeno puta čuli kako je riba iznimno zdrava te da je treba češće jesti. No podaci pokazuju da unatoč tomu ribu jedemo zapravo rijetko. Kada pročitate koliko blagodati riba donosi zdravlju, možda i promijenite navike.

Zdrave oči
Veliko francusko istraživanje pokazalo je da masne kiseline omega-3 sprečavaju razvoj različitih očnih oboljenja koja dolaze s godinama poput mrene ili slabovidnosti. Poznato je da riba ima upravo te zdrave kiseline pa ako želite zdrave oči, znate što vam je činiti.

Izbjegnite srčani udar
Masne kiseline Omega-3 važne su i za normalno funkcioniranje srca. Osobe koje barem jednom tjedno jedu masnu ribu poput tune ili pastrve (a masna riba sadržava najviše MK omega-3) imaju manje šanse za dobivanje srčanog udara, pokazuju brojna istraživanja. Stoga, ako se ne želite pridružiti poražavajućim statistikama o broju onih koji imaju problema sa srcem, počnite redovito jesti ribu!

Povećajte moć mozga
Riba dokazano poboljšava funkcioniranje mozga! Kako je pokazalo jedno američko istraživanje, ljudi koji redovito jedu ribu imaju bolju koncentraciju, ali i bolje pamte. I opet, tomu pridonose čudesne masne kiseline omega-3. Želite konačno završiti fakultet ili napredovati na poslu - ubacite ribu na jelovnik.

Smanjite rizik od reumatoidnog artritisa
Reumatoidni artritis jedan je od najčešćih oblika artritisa i prilično je neugodan. No dobra je vijest ta da možete smanjiti rizik od te bolesti! Kako? Redovito jedući ribu jer, kako je pokazalo švedsko istraživanje, redovito jedenje ribe smanjuje rizik od reumatoidnog artritisa za čak 50 posto.
Dugovječnost
Osim omega-3, riba ima još mnoge druge sastojke koji su iznimno zdravi za ljudsko tijelo. Upravo zato, redovita konzumacija ribe jamči i dulji život, a to potvrđuje i nekoliko istraživanja. Prema nekim procjenama, ljudi koji redovito jedu ribu prosječno žive dvije godine dulje.

Zdrava koža
Osim što osigurava lijepu kožu, riba pridonosi i njezinu zdravlju. Naime, koža je danas izložena štetnom UV zračenju, a sastojci ribe štite kožu i sprečavaju nastanak kancerogenih stanica. Ti sastojci pomažu koži da regulira prirodnu proizvodnju ulja te tako osigurava veću zaštitu.

Dolaskom proljeća veselimo se većem izboru povrća i često biramo mladu mrkvu misleći da je bolja. No izgleda da je mlada mrkva samo još jedan u nizu industrijskih proizvoda od kojih nemamo puno koristi
Huffington Post piše da je mlada mrkva daleko od kvalitetnog povrća jer od branja do dolaska na police prolazi proces poput svakog drugog proizvoda.

Naime nakon branja mrkve se čiste, operu i idu u stroj za razvrstavanje. Prolaskom kroz stroj sijeku se na manje komade da bi izgledale poput mladih mrkvica, ali zapravo se radi o običnim mrkvama.
Nakon toga se gule i sortiraju te idu u pakiranje. Video točno prikazuje proces pretvaranja mrkve u mlade mrkve, za koje vjerujemo da su bolje i zdravije.

borna je napisao/la:...
Huffington Post piše ...

E jesi našal relevantan izvor informacija   . A i volel bi videt tog luđaka sa naših prostora koji mrkvu kupuje u Americi!

borna borna ... i ti svašta repostaš!

Misliš li da naši Veletrgovci ne prate što se u svijetu radi (zbog veće zarade) te da ne rade slično?